2011 godina - suzbijanje Varroe destruktor

[petar61]

Pošto je varoa najveći i neprekidni problem u pčelarstvu, otvaram ovu temu .
Cilj je razmjena znanja i iskustava, i praćenje razvoja varoe u 2011. godini.

Iako pčelarska sezona počinje u 8. mjesecu i traje sve do 8. mjeseca iduće godine, čini mi se je borbu protiv varoe bolje pratiti u kalendarskoj godini.
U zimskom periodu bez legla 11. - 12. mjesec sva varoa je na pčelama i efikasnom zimskom metodom liječenja može se svasti populacija varoe na minimum.
Početkom nove godine, u prvom mjesecu starta leglo i započinje novi ciklus borbe protiv varroe.

Pošto je varoa toliko veliki problem i stalno prisutna u našim mislima, spominje se gotovo u svim temama na forumu.
Pa sam odlučio otvoriti novu temu koja će se odnositi na suzbijanje varoe u 2011. godini.

[petar61]

Prvo da se upoznamo s Varroa Destructor Koreja tip

I ja sam do prije par dana mislio da imamo posla s varoom Jakobsoni, međutim nije tako.

Izvor: http://spov.info/za-pcelare/strucne-tem ... destructor

Naslov: Biologija pčelinjeg krpelja Varroa destructor
Autori:
Prof. dr Zoran Stanimirović,
dr Jevrosima Stevanović,
Katedra za biologiju, Fakultet veterinarske medicine,
Bulevar Oslobođenja 18, 11000 Beograd

Do sad je otkriveno do 20 tipova varoe podjeljene u četiri grupe:

Varroa destructor - grupa varoe sa azijskog kopna
Varroa jacobsoni - malezijsko-indonežanski (otoci Malezije i Indonezije. Java ...)
Varroa underwoodi
Varroa rindereri

Samo se dva tipa Varroa destructor razmnožavaju na pčeli medarici.

Varroa Destructor Koreja tip
Varroa Destructor Japan/Tajland tip

Varroa jacobsoni otkrivena 1904. godine na pčelama sa Jave,
ne razmnožava u leglu pčela vrste Apis mellifera (Pčela medarica)

U europi je otkrivena prisutnost samo "Varroa Destructor Koreja tip"

[petar61]

Život varoe:

Hrani se isključivo limfom pčela.
Linfa trutova joj je pogodnija. Plodnost se povećava.
Razmnožava se isključivo u pčelinjem leglu.

Ljetna varoa - životni ciklus:

1. Odrasla oplođena ženka izlazi s pčelom iz legla.

2. Sedam ili više, dana živi na pčeli

3. Ulazi u trutovsku stanicu 40 sati prije zatvaranja ili u radiličku 20 sati prije zatvaranja
i potopi se u hranu larve na dnu stanice. Nakon poklapanja stanice legla siše limfu ličinke

4. 60 - 70 sati nakon poklapanja polaže prvo jaje

5. polaže ukupno 5-6 jajašaca, iz prvog se obično razvija mužjak, a iz ostalih ženke

6. Najčešće u poklopljenoj stanici do izlaska mlade pčeleiz legla ima dovoljno vremena
da se razvije 1 mužjak i 3-4 ženke. Ostale nerazvijene ženke umiru kad pčela
izađe iz poklopljene stanice
Radiličko leglo poklopljeno 11 dana
Trutovsko leglo poklopljeno 13 dana
U trutovskom leglu varoa ima oko 50 sati više za odrastanje i broj odraslih spolno zrelih ženki je veći

7. Zrele ženke oplode se unutar poklopljene stanice legla

8. Mužjaci nakon oplodnje ugibaju

9. Prilikom izlaska pčele izlaze i 3-4 mlade oplođene ženke, penju se na pčele i ciklus se ponavlja. Nerazvijene ženke umiru prilikom izlaska pčele iz stanice.

Zimska varoa razlika u dužini života izvan legla na pčelama:

2. Živi na pčeli dok nema legla ( 2 - 10 ) mjeseci

Vidimo da ljetni ciklus traje oko 19 - 20 dana.

7 dana zrela oplođena ženka varoe na pčeli
1 dan u otvorenom leglu potopljena u hrani na dnu stanice
11 dana poklopljena u stanici kad izlaze mlade oplođena ženke

U ljetnom periodu je 80 - 90% varoe u leglu, a samo do 20% na pčelama.
Ljetna varoa živi 20 - 45 dana, vjerojatno je produžen period na pčeli da bi se prenijela i raširila u druge košnice (invazija).
Dužina života varoe varira od doba godine. Jesenske varoe žive 2 do 10 mjeseci.
Većina ženki varoe polaže jaja samo jednom, i nakon toga umire.
Zimska varoa koja živi duže polaže jaja i dva do tri puta.

[petar61]

Rast populacije varoe u košnici:

(invazija - unos varoe izvana u košnicu)

Broj potomaka jedne varoe na radiličkom leglu bez invazije

za 50 dana 11 potomaka
za 100 dana 115 potomaka
za 150 dana 1130 potomaka

Od jedne varoe na trutovskom leglu bez invazije

za 150 dana 6000 potomaka

Prosječan dnevna invazija varoe u košnicu:

U proljeće 1,6 varoa
u ljeto 13,7 varoa
u jesen 75,6 varoa

Od 1 do tisuću varoa u košnici na radiličkom leglu:

pri invaziji vanjskih varoa 0 za 130-140 dana
pri invaziji vanjskih varoa 1 za 80 dana
pri invaziji vanjskih varoa 2 za 60 dana

U zajednici 1000 varoa primjenimo sredstvo protiv varoe
za koliko dana će se populacija varoe ponovo doseći 1000 varoa.

efikasnost sredstva 99% - za 100 dana
efikasnost sredstva 90% - za 48 dana
efikasnost sredstva 80% - za 35 dana

[Marin]

Pčelarska,počima u osmom ali nekako smo naučili razmišljati kalendarski pa nek bude tako .

[petar61]

Pčelarska,počima u osmom ali nekako smo naučili razmišljati kalendarski pa nek bude tako .

Ma dosta sam razmišljao, dali pčelarska ili kalendarska godina. Zbog načina života i rasta populacije varo-e nije mi se uklapala pčelarska godina.
Kalendarska je puno primjerenija za planiranje i suzbijanje varoe. Pri tome uvijek imamo na umu fazu razvoja pčelinje zajednice koje pratimo pčelarskom godinom.

[petar61]

Pošto sam u svim svojim dosadašnjim razmišljanjima zanemarivao invaziju i računao samo s rastom populacije unutar košnice, vjerojatno je i to jedan od uzroka što sam zimu 2007/2008 ostao bez svih pčela na pčelinjaku.

Na problem invazije sada gledam ovako:

Ako imamo jednu košnicu s tisuću varoa na pčelinjaku za 60 dana će u svim košnicama biti broj varoa preko tisuću.

Iskustvo mi govori da je u jakim prošlogodišnjim zajednicama najvjerojatnije prisustvo varoe u početku kalendarske godine.

Jedna takva zajednica s 10 varoa u 1. mjesecu dostiže broj varoa od 1000 za 100 dana.
Drugi, treći i četvrti mjesec, i 10 dana petog mjeseca = 100 dana i imamo zajednicu s tisuću varoa oko polovice petog mjeseca.

Peti, šesti i sedmi mjesec - 60 dana - invazijom sve košnice će imati tisuću varoa.

Ali da pokušamo postaviti nekakve prosječne orjentirne brojke da bi mogli planirati sprečavanje varoe:
Sve računice radim za 10 pčelinjih društava pa svatko može brojke pomnožiti s brojem društava koje ima. 4 puta za 40 društava.
skračenice:


Životni ciklus od 20 dana. Od ženke varoe zrele oplođene, do potomaka zrelih oplođenih ženki kčerki.
10PD - deset pčelinjih društava
PRL - Poklopljeno radiličko leglo
PTL - Poklopljeno trutovsko leglo
INVZ - Dnevna invazija varoe iz drugih košnica, društava.
KOEF - koeicijent prirasta po životnom ciklusu varoe (20 dana)
POPV - ukupna populacija varoe u 10 košnica

Broj varoa (POPV) je ukupan broj varoa u svih 10 društava zajedno. Ako je u tablicama POPV = 2000. znači da u 10 košnica imamo ukupno 2000 varoa što bi prosječno bilo oko 200 varoa u košnici. S prosjekom ne radim zato što prosjek zanemaruje efekt inkubatora. Uvijek računam da varoa neće biti ravnomjerno raspoređena, nego u jednoj od deset ćemo imati znatno pojačanu populaciju varoe (recimo 50% od ukupnog broja).

(Postotak uz tretmane odnosi se na efikasnost obaranja varoe, na primjer 90% - znači 90% oborene populacije varoe.)

Start - Početak kalendarske godine:

Jesenje - zimskim tretiranjem u 10PD sredstvom s 99% učinkovitosti svale smo POPV na ispod 1%
Imali smo opad varoe u prosjeku po društvu = 100 varoa, puta 10PD = 1000 varoa ukupno.
1% od ukupno 1000 otpalih varoa je 10 varoa, i s time startamo u novu godinu.

01.01. 2011. Početkom godine u 10 društava imamo ukupno 10 varoa. Koje su većina u najjačoj zajednici.

1. mjesec

PRL - minimum
PTL - nema
INVZ - nema
KOEF - nema ili zanemariv
POPV - 10

Nema prirasta populacije varoe

2. mjesec

PRL - puni zamah - zamjena zimskih pčela mladim pčelama
PTL - nema
INVZ - nema
KOEF - 1,5
POPV - 10

Varoa će ostvariti jedan ciklus razmnažanja i pri prirastu 1,5 dostići će broj 15 komada.
15 - POPV na kraju drugog mjeseca ukupno u 10PD.

3. mjesec

PRL - puni zamah - proljetni razvoj društava
PTL - dosta
INVZ - nema
KOEF - 2
POPV - 15

1,5 životni ciklus varoe

15 varoa x 2 * 1,5 = 45 varoa

Varoa će ostvariti jedan i pol ciklus razmnažanja i pri prirastu 2 dostići će broj 45 komada.
45 - POPV na kraju trećeg mjeseca ukupno u 10PD.

4. mjesec

PRL - puni zamah - proljetni razvoj društava
PTL - ima dosta
INVZ - minimalna i nećemo još računati s njom.
KOEF - 4
POPV - 45

1,5 životni ciklus varoe

45 varoa x 4 * 1,5 = 270 varoa

Varoa će ostvariti jedan i pol ciklus razmnažanja i pri prirastu 4 dostići će broj 270 komada.
270 - POPV na kraju četvrtog mjeseca ukupno u 10PD.

5. mjesec

PRL - puni zamah - proljetni razvoj društava
PTL - maksimum
INVZ - 1 varoa dnevno.
KOEF - 5
POPV - 270

1,5 životni ciklus varoe

270 varoa x 5 * 1,5 = 2025 varoa

Varoa će ostvariti jedan i pol ciklus razmnažanja i pri prirastu 5 dostići će broj 2025 komada.
2025 - POPV na kraju petog mjeseca ukupno u 10PD.

Velika je vjerojatnost da će jedno društvo imati populaciju varoa koja se približuje kritičnom broju 1000.
Varoa u ovoj fazi još uvijek ne radi velike štete pčelinjim društvima, jer su pčele u punom zamahu i društva brojčano rastu i dostižu brojke od 40 000 do 60 000 po društvu. Stotinjak varoa u društvu ne uzrokuje značajne štete. Ali ako u jednoj košnici varoa dostigne populaciju blizu 1000 na njoj će se početi poznavati utjecaj varoe. Zastoj u razvoju društva i opadanje populacije pčela u idućim mjesecima.

6 mjesec - PROLJETNO TRETIRANJE:

Nakon vrcanja bagrema pristupiti prvom suzbijanju varoe.Pošto zbog zriobe meda i vrcanja, vremenskih prilika i mogućnosti pćelara računam da će se tretiranje protiv varoe započeti između 05.06.11. i 15.06.11, računati ćemo s 10.06. i moramo dodati još jedan ciklus varoe s prirastom 4 x 2025 i u naših 10 košnica imamo 8100 varoa. Pošto invazija dostiže i preko 10 varoa dnevno, sva društva već imaju solidan broj varoa. Većina varoe se nalazi u leglu, preko 80%. varoa se zadržava u radiličkom leglu 12 dana, a u trutovskom 15 dana i nju ne možemo riješiti. Treba provoditi tretiranje u tri navrata kroz 15 dana.
prvi, osmi i 15. dan. Na ovaj način možemo računatio da ćemo se riješiti 90% varoe. Ako uzmemo u obzir invaziju za tih 15 dana krajem 6. mjeseca u naših 10 košnica ostaje 80 -100 varoa.
100 - POPV na kraju šestog mjeseca poslije tretiranja ukupno u 10PD.

7. mjesec

PRL - dosta
PTL - ima
INVZ - 4 varoa dnevno.
KOEF - 6
POPV - 100

1,5 životni ciklus varoe

100 varoa x 6 * 1,5 = 900 varoa

Varoa će ostvariti jedan i pol ciklus razmnažanja i pri prirastu 6 dostići će broj 900 komada.
900 - POPV na kraju sedmog mjeseca ukupno u 10PD.

8. mjesec: LJETNO TRETIRANJE:

PRL - dosta - odgoj zimske pčele
PTL - minimalno
INVZ - 15 varoa dnevno.
KOEF - 7
POPV - 900

1,5 životni ciklus varoe

900 varoa x 7 * 1,5 = 9450 varoa (bez tretiranja).

Varoa će ostvariti jedan i pol ciklus razmnažanja i pri prirastu 7 dostići će broj 9450 komada.
9450 - POPV na kraju osmog mjeseca ukupno u 10PD.

Vidimo da se broj varoa približio 1000 po košnici. U vrijeme kad društva odgajaju zimske pčele.
Zbog toga drugo tretiranje planiramo u ovom mjesecu.
Da rasteretimo leglo varoe i da nam zimske pčele budu u što boljoj kondiciji.
Tretiranje provesti u periodu od 15 dana, 15.08., 22.08., 29.08.
90% učinkovitost i početak tretmana oko polovice mjeseca tretmana ostaje nam oko 500 varoa u
košnicama.

500 - POPV na kraju osmog mjeseca ukupno u 10PD.

9. mjesec JESENJI TRETMAN:

PRL - dosta - odgoj zimske pčele
PTL - nema
INVZ - 3 varoa dnevno.
KOEF - 4
POPV - 500

1,5 životni ciklus varoe

500 varoa x 4 * 1,5 = 3000 varoa (bez tretiranja).

Varoa će ostvariti jedan i pol ciklus razmnažanja i pri prirastu 4 dostići će broj 3000 komada.
3000 - POPV na kraju devetog mjeseca ukupno u 10PD.

Vidimo da se broj varoa približio 300 po košnici.
U vrijeme kad se leglo smanjuje i legu se zimske varoe koje se duže zadržavaju na pčelama, manje su u leglu.
Zbog toga drugo tretiranje planiramo i u ovom mjesecu.
dva tretiranja u razmak 15 dana. 10.09 i 25.09.
80% učinkovitost i uz prirast varoe ostaje nam oko 450 varoa u košnicama.

450 - POPV na kraju devetog mjeseca ukupno u 10PD.

10. 11. i 12. mjesec ZIMSKI TRETMAN:

PRL - malo - zadnje leglo u 10. mjesecu
PTL - nema
INVZ - nema
KOEF - 2
POPV - 450

1 životni ciklus varoe.
Pošto većina varoa čeka proljeće i ne razmnaža se za cijeli period možemo računati
Udvostručenje populacije varoe na zadnjem radiličkom leglu u desetom mjesecu.

450 varoa x 2 * 1 = 900 varoa.

Jednokratnim zimskim tretiranjem uz učinkovitost 99% (nema legla, sva varoa na pčelama, sve pčele u zimskom klupku) ostaje nam 10 varoa ukupno.

10 - POPV na kraju kalendarske godine ukupno u 10PD.

Važno:
Tablica se odnosi na predviđeni rast populacije varoe u 2011 godini. Napravljena je uz korištenje podataka iz citiranog teksta, koji su korigirani, da bi se došlo do broja varoe po košnicama koje je pokazalo iskustvo u mojoj praksi.
Tablica je samo moja procjena. POPV - ukupni broj varoa u 10 košnica je usklađen s mojim iskustvom na način da je KOEF (koeficijent prirasta varoe u jednom ciklusu) korigiran za svaki mjesec dok POPV nije došla na brojku kaja se poplapa s mojim iskustvima. Ovo napominjem da svi imaju na umu da su to moje iskustvene procjene, napravljene uz korištenje eksponsncijalnih funkcija, i podataka o invaziji varoe iz citiranog teksta.

[petar61]

Zaključak:

Ovo je moja prva ovakva računica. Računanje sam izveo iskustveno uz podatke iz gore navedenog teksta.
Praćenjem razvoja populacije varoe kroz sezonu vjerojatno će doći do korekcije pojedinih brojki.
Ali moguća su i veća odstupanja od ovih brojki, ako je invazija varoe značajna iz drugih pčelinjaka ili ako zbog rasporeda paša nismo uspjeli društva tretirati na vrijeme. U svakom slučaju treba pratiti dnevni prirodni opad varoe. Ovdje treba voditi računa da varoa ne mora biti jednako raspoređena u svim košnicama, već jedna može biti zaražena s populacijom preko 1000 varoa i tada počinje značajna invazija varoe na ostale košnice. Ako smo vozili pčele na pašu, pa je koncentracija pčelara i košnica velika, moramo računati s povećanom invazijom.

Iz podataka o invaziji:

U proljeće 1,6 varoa
u ljeto 13,7 varoa
u jesen 75,6 varoa

Vidimo da je invazija jedan od jako bitnih parametara u 8 i 9 mjesecu. Ako populaciju varoe u košnicama značajno umanjimo i efekat invazije će biti daleko manji.

I na kraju obračun posla i cijena računam na tretman Beevital - Hive Clean u koga polažem velike nade:

10PD tri tretmana u 6. mjesecu - jedna boca 125,00 kn.
10PD tri tretmana u 8. mjesecu - jedna boca 125,00 kn.
10PD dva tretmana u 9. mjesecu - 2/3 boce 84,00 kn.
10PD jedan zimski tretmana u 11. mjesecu - 1/3 boce 42,00 kn.

Ukupno 375,00 kuna za sredstvo
1 tretman = vrijeme za pripreme za tretman i provođenje tretmana na 10 društava po tretmanu 3 sata ukupno.
9 tretmana = 27 sati.

Ukupni troškovi:
375,00 kn i 27 sati rada za 10 društava. na godinu.

[Samir]

Kad se sve sagleda preostaje samo da je tučemo cijelu godinu
planski kako nebi mogla uhvatit maha.

[petar61]

Usporedba plana s tri tretmana: 6, 8, 9+10. mjesec
i plana s četiri tertiranja : 4, 6, 8, 9+10. mjesec
s primjenom istih koeficijenata.

Broj varoa (POPV) je ukupan broj varoa u svih 10 društava zajedno. Ako je u tablicama POPV = 2000. znači da u 10 košnica imamo ukupno 2000 varoa što bi prosječno bilo oko 200 varoa u košnici. S prosjekom ne radim zato što prosjek zanemaruje efekt inkubatora. Uvijek računam da varoa neće biti ravnomjerno raspoređena, nego u jednoj od deset ćemo imati znatno pojačanu populaciju varoe (recimo 50% od ukupnog broja).

(Postotak uz tretmane odnosi se na efikasnost obaranja varoe, na primjer 90% - znači 90% oborene populacije varoe.)



1. mjesec
POPV - 10
----------------------------------------------------------------------------------------=
2. mjesec
POPV - 10
1 ciklus
KOEF - 1,5
15 - POPV
----------------------------------------------------------------------------------------=
3. mjesec
POPV - 15
1,5 ciklus
KOEF - 2
45 - POPV
----------------------------------------------------------------------------------------=
4. mjesec
POPV - 45..................POPV - 45
KOEF - 4 ..................KOEF - 4
270 - POPV ................270 - POPV
..............................tret 16, 23, 30.04.11 90%
..............................27 - POPV
----------------------------------------------------------------------------------------=
5. mjesec
POPV - 270................ POPV - 27
1,5 ciklus
KOEF - 5
2025 - POPV...............202 - POPV
----------------------------------------------------------------------------------------=
6 mjesec - PROLJETNO TRETIRANJE:
POPV - 2025 ..............POPV - 202
KOEF - 4
8100 - POPV...............800 - POPV
tret 10, 17, 25.06.11 90%
100 - POPV................20 - POPV
----------------------------------------------------------------------------------------=
7. mjesec
POPV - 100................POPV - 20
KOEF - 6
900 - POPV................180 - POPV
----------------------------------------------------------------------------------------=

8. mjesec: LJETNO TRETIRANJE:
POPV - 900 ...............POPV - 180
KOEF - 7
6300 - POPV..............1260 - POPV
tret 10, 17, 25.08.11 90%
500 - POPV ...............130 - POPV
----------------------------------------------------------------------------------------=

9. mjesec JESENJI TRETMAN:
POPV - 500................POPV - 130
KOEF - 4
3000 - POPV ..............780 - POPV
tret 10,25.09.11 80%
450 - POPV................160 - POPV
----------------------------------------------------------------------------------------=

10. 11. i 12. mjesec ZIMSKI TRETMAN:
POPV - 450................POPV - 160
KOEF - 2
900 - POPV................320 - POPV
tret 25.10.11 99%
10 - POPV.................3 - VAROE
----------------------------------------------------------------------------------------=

Ukupni troškovi:
375,00 kn ...............500kn
27 sati rada .............36 sati rada

Važno:
Tablica se odnosi na predviđeni rast populacije varoe u 2011 godini. Napravljena je uz korištenje podataka iz citiranog teksta, koji su korigirani, da bi se došlo do broja varoe po košnicama koje je pokazalo iskustvo u mojoj praksi.
Tablica je samo moja procjena. POPV - ukupni broj varoa u 10 košnica je usklađen s mojim iskustvom na način da je KOEF (koeficijent prirasta varoe u jednom ciklusu) korigiran za svaki mjesec dok POPV nije došla na brojku kaja se poplapa s mojim iskustvima. Ovo napominjem da svi imaju na umu da su to moje iskustvene procjene, napravljene uz korištenje eksponsncijalnih funkcija, i podataka o invaziji varoe iz citiranog teksta.

[petar61]

Uvijek sam se pitao zašto mi rezultati ljetne paše nisu tako dobri kao što bih trebao očekivati.
To sam pripisivao suši i slabom medenju.

Tretiranjm varoe na standardan način 6 mjesec mravlja kiselina 3 puta.
9 mjesec dimljenje varolikom 3 puta
i 10/11 perizin ili oksalna.

U toku 7 i 8 mjeseca broj varoe uz efekt invazije je jako opterećivao pčelinja društva, skračivao život pčela.
Efekt se odrazio vjerojatno u smanjenim prinosima i slabijim zajednicama za uzimljavanje.

Pošto je u zimi 2007/2008. godinu bio ogroman gubitak pčelinjih društava na cijelom varaždinskom području,
vjerojatno je u toku 2007 godine efekt invazije bio puno izraženiji, cijelo područje je bilo jako zaraženo.

Pčelinja društva su ušla u zimu znatno oslabljena s dobrom zalihom meda. Do 11. mjeseca varoa je dodatno iscrpljivala pčele. Zadnje tretiranje je oslobodilo pčele varoe ali je šteta već bila nenadoknadiva.

Pčele iscrpljene varoom kraće su živjele i brojčano slabe startale su s leglom u 1. mjesecu 2008 i tako su stradale.
Po šačica pčela u okvirima oko legla i šačica pčela na podnici. Košnice gotovo bez pčela i sa znatnim zalihama meda u neposrednoj blizini legla.

Ovim koeficijentima i izračunom se sve može objasniti. I godinama slabiji prinosi od ljetnih paša i teška zimovanja uz gubitke društava.

Varoa, varoa, varoa.

[petar61]

Pošto je i meni teško pratiti sve gornje tablice, evo izvedenih podataka:
dan i mjesec, broj varoe, i raspored tretmana, u jednoj i u drugoj varijanti.
10 pčelinjih društava
=========================================================================================
dan............01...31...28...31...30....31.....30...31......31....30....15
mjesec:.......01...01...02...03...04....05.....06...07......08....09....11
=========================================================================================
Tretmana 9.........................................T3...........T3....T2...T1
Broj varoa....10...10...15...45..270..2025...100...900...500...450...10
----------------------------------------------------------------------------------------=
Tretmana 12 .......................T3.............T3...........T3.....T2...T1
Broj varoa....10...10...15...45...27...202......20...180...130...160.....3
=========================================================================================
T3 - tri tretmana u roku 15 dana Učinkovitost 90%
T2 - dva tretmana u roku 15 dana u devetom mjesecu Učinkovitost 80%
T1 - tretman nakon prestanka legla, kasna jesen, sva varoa na pčelama. Učinkovitost 99%

Broj varoaje ukupan broj varoa u svih 10 društava zajedno. Ako je u tablicama POPV = 2000. znači da u 10 košnica imamo ukupno 2000 varoa što bi prosječno bilo oko 200 varoa u košnici. S prosjekom ne radim zato što prosjek zanemaruje efekt inkubatora. Uvijek računam da varoa neće biti ravnomjerno raspoređena, nego u jednoj od deset ćemo imati znatno pojačanu populaciju varoe (recimo 50% od ukupnog broja).

Orjentirni datumi tretmana:
(16, 23, 30).04.11 90%
(10, 17, 25).06.11 90%
(10, 17, 25).08.11 90%
(10, 25).09.11 80%
25.10.11 99%

Važno:
Tablica se odnosi na predviđeni rast populacije varoe u 2011 godini. Napravljena je uz korištenje podataka iz citiranog teksta, koji su korigirani, da bi se došlo do broja varoe po košnicama koje je pokazalo iskustvo u mojoj praksi.
Tablica je samo moja procjena. POPV - ukupni broj varoa u 10 košnica je usklađen s mojim iskustvom na način da je KOEF (koeficijent prirasta varoe u jednom ciklusu) korigiran za svaki mjesec dok POPV nije došla na brojku kaja se poplapa s mojim iskustvima. Ovo napominjem da svi imaju na umu da su to moje iskustvene procjene, napravljene uz korištenje eksponsncijalnih funkcija, i podataka o invaziji varoe iz citiranog teksta.

[petar61]

Citiram dio Stipinog teksta s teme: Zima - proljeće 2011. godine, Razvoj pčelinjih društava.

Grafikoni na tome linku ništa ne valjaju:nemaju logike i odidaraju od stvarne zbilje. Prikazuju previše intenzivan razvoj varroe. Oslonit ću se samo na grafikon 4. Po njemu se vidi da ako bi u 7. mjesecu uništili varrou nekim srestvom recimo mravljom kiselinem Koja djeluje 80 % i tako od 1000 varroa ostalo bi živih 200 i za 30 dana do 8. mjeseca broj varroe bi se ponovo popeo na 1000.

i dio Zvonetovog teksta:

Ja grafikone nisam ni gledao,ćim sam vidio šta piše da je ljeti 10 % varoe na pčelama,a 80 do 90 % u leglu , odmah sam znao da sručnjak prepada pčelare . Nema ljetnog
tretmana koji bi tu silnu armadu oborio ,jer bi sa svakom izleženom pčelom izlazilo 3 , 4 varoe i malo bi bilo tretirati svaki treći dan . S druge strane čovjek kaže da ženka
varoe počne nositi jaja nakon poklapanja čelije 60 do 70 sati .To je dva i po do tri dana . Zatim polaže jaja , prvo iz kojeg će se izleči mužjak i zatim za ženke ( u redu ).
Zatim kaže mužjak polno sazrijeva za nekih 5 dana , ženke za 15 .Za pokrivanje čelije treba 10 dana + 3 dana + 15 dana , sve skupa 28 dana .Bome ostadoše nesparene sve
ženke .Čovjek kad piše o hromozomima kod varoe navodi svoje radove kao izvor podataka , kao da je on otkrio hromozome ! Šta reči ?

I što reči. U pravu ste obadvojica. I ja sam našao neke nelogičnosti. Ali ponovnim čitanjem teksta i pravljenjem modela koji je na osnovu statističkih podataka u tekstu, došao sam ipak do zaključka da je tekst jako koristan. Prilikom prezentacije otvaranja košnice govorio sam o iluziji.
Kad su sve činjenice koje vidimo istinite, a jednu ili više bitnih stvari nam ostaje skrivena, pa se nam se u glavi stvara iluzija stvarnosti.

Primjer je podatak iz teksta da je u proljetnom i ljetnom razvoju 80% varoe u leglu a samo 10% - 20% varoe na pčelama. Podatak je sigurno naučno provjeren više puta statističkim brojanjem.
Ako uzmemo u obzir životni ciklus ljetne varoe 7 dana na pčeli i 1 potopljena u hrani ličinke, 11 dana u poklopljenom leglu i poslije toga umire.
ako pogledamo ovaj životni ciklus ispada da vatoa 40% vremena živi na pčeli i 60% u leglu.
Logično bi bilo zaključiti da bi trebalo biti 40% varoe na pčelama i 60% varoe u leglu.

Međutim tu se stvara iluzija jer nedostaju još neke činjenice.
U tekstu se navodi da na pčeli živi 7-40 dana. produženi boravak varoe na pčeli još bi više navlačio posotke prema 50:50.

Zašto onda statistika kaže da je 80% - 90% varoe u leglu a samo 10% - 20% na pčelama.

[petar61]

Kao što sam već više puta naveo iluzija se stvara kad su svi podaci koje vidimo istiniti i točni, a nedostaju nam još neki podaci.

1. Varoa živi na pčeli 7-40 dana
2. u radiličkom leglu 1 dan potopljena u hrani i 11 dana u poklopljenom leglu
3. u trutovskom leglu 2 dana potopljena u hrani i 13 dana u poklopljenom leglu = 15 dana
4. Od kad se pojavi trutovsko leglo varoa će rađe zalijegati u trutovsko
5. U jednoj stanici legla je jedna varoa i 5-7 potomaka
6. dio varoe koji je na pčelamo vrši invaziju na ostale košnice, napušta matičnu košnicu
7. Dio varoa pčele ipak uspiju uništiti i ukloniti, vidio sam više filmova na kojima se pokazuje kako jedna radilica skida i pregriza varou s druge.

Najznačajnija je od svio ovih činjenica eksponencijalni rast podmladka varoe, a sav podmladak nalazi se u leglu.
Ako uzmemo u obzir samo sve ove činjenice vidimo da ipak možemo računati s 80%-90% varoe u leglu.

Ja grafikone nisam ni gledao,ćim sam vidio šta piše da je ljeti 10 % varoe na pčelama,a 80 do 90 % u leglu , odmah sam znao da sručnjak prepada pčelare . Nema ljetnog
tretmana koji bi tu silnu armadu oborio ,jer bi sa svakom izleženom pčelom izlazilo 3 , 4 varoe i malo bi bilo tretirati svaki treći dan . S druge strane čovjek kaže da ženka
varoe počne nositi jaja nakon poklapanja čelije 60 do 70 sati .To je dva i po do tri dana . Zatim polaže jaja , prvo iz kojeg će se izleči mužjak i zatim za ženke ( u redu ).
Zatim kaže mužjak polno sazrijeva za nekih 5 dana , ženke za 15 .Za pokrivanje čelije treba 10 dana + 3 dana + 15 dana , sve skupa 28 dana .Bome ostadoše nesparene sve
ženke .Čovjek kad piše o hromozomima kod varoe navodi svoje radove kao izvor podataka , kao da je on otkrio hromozome ! Šta reči ?

Zvones i ja sam bio jako zbunjen navedenim podacima. Ali pretpostavimo da su točni i da opet nevidimo cijelu sliku.
Ali da pokušamo bar nešto objasniti.

[petar61]

Ako je varoa snese prvo jaje neoplođeno i iz njega se rađa mužjak i ima polovičan broj kromosoma.
Pa zar i matica ne leže neoplođena jaja u trutovsko leglo i iz njih se rađaju mužjaci.

Mužjak postaje spolno zreo za 5 dana i oplodi sve ženke. I umire prilikom otklapanja stanice. Imamo oplodnju u srsodstvu što je nelogično za dvospolna bića.
Ali imamo primjere kod uzgoja domaćih životinja da je čovjek oplođivao gotovo sve vrste životinja da bi isključio neku od nepoželjnih osobina.
Kod dvospolnih bića je neophodno da se ipak oplode i jedinke koje nisu u srodstvu. To nigdje u tekstu nije objašnjeno, ali ne znaći da se ne događa.

Iz teksta se da pročitati da mužjak oplodi ženke, koje su stare 3 - 7 dana, a ženke postaju spolno zrele za 15 dana. I to je malo nelogično ako gledamo iz kuta sisavaca. Ali sjetimo se da matica ide samo jednom na oplodnju a nositi jaja može i 5 godina poslije.

I tako bi stvar po stvar iz teksta mogli razumjeti. Ali ne želim, objašnjavati sve stvari koje sam si uspio rastumačiti. Ima neke koje su mi ostale nejasne.
Ali zadržimo se na činjenicama koje su nam najvažnije za suzbijanje vatoe.

80% - 90% varoe se nalazi u leglu i ne postoji još efikasno sredstvo s kojim bi je se mogli riješiti u leglu.
Ali s druge strane sve te varoe će izaći iz legla za 12 -15 dana. zato su u ljetno doba potrebna tri tretmana u roku 15 dana. u razmaku 7 dana.
7 dana je minimalono vrijeme koje varoa provede na pčeli. Vjerojatno ona koja je najstarija od 3-4 sestre iz jednog radiličkog legla za 7 dana ulazi u stanicu i polaže radi polaganja jajašaca. najmlađa se vjerojatno zadržava par dana duže na pčeli. Ali sada ulazimo i nepotrebna nagađanja i pogađanja.

Bitan je podatak najmanje 7 dana na pčeli. Ako danas tretiramo sredstvom učinkovitim 99% oboriti ćemo sve ili većinu varoe koja se nalazi na ženkama.
za dva dana će izaći iz legla otprilike ista količina varoe koliko smo je oborili znači za 7 dana će izaći 3,5 puta varoe više van nego što smo je oborili prvim tretmanom. Ali bitna činjenica od tih varoa koje su izašle niti jedna u tih 7 dana neće ući natrag u leglo da polaže jaja. Ponovimo tretman nakon 7 dana i oborili smo smo 99% varoe s pčela. Znači minimalna količina nam je pobjegla natrag u leglo, U slijedećih 7 dana izaći će i ostatak varoe koji se nalazio u leglu prilikom prvog tretmana a nti jedna neće ući natrag u leglo. trećim tretmanom ubijamo ponovo 99% varoe i smanjili smo populaciju na 10 posto on one koja je bila prije tretmana.

Zašto ne na 1%. Zaboravljamo svi invaziju. Navalu iz drugih košnica. U 6 dana između tva tretmana možemo račinati s prosječnom invazijom od 1 - 4 varoe dnevno. Te su ženke spolno zrele i vjerojatno se ne zadržavaju na pćelama nego u kratkom vremenu od par sati ulaze u leglo. prosječnom invazijom od dvije varoe dnevno u našem tretmanu od 15 dana imati ćemo 30 odraslih varoa u leglu i bar 30 ili više njihovih potomaka. Metodom koju smo primjenili i našim slabostima, pogotovo u jakim zajednicama moguće je da de uspijemo uništiti svu varou, pa sredstvo učinkovio 99% će oboriti manji postotak.
Ali i tu ulazimo u nepotrebne detalje. Nauka je dokazala da s 99% sredstvom nakon ljetnog tretmana imamo 90 % učinkovitost.

[petar61]

Zato je brojanje varoe jako bitno. Ako smo s 3 tretiranja u 15 dana oborili u košnici 400 varoa možemo biti sigurni da ih je nakon tretmana ostalo 40 u istoj košnici.

Već je puno sati i umoran sam, ali imam potrebu samo objasniti dva podatka iz teksta.

1. podaci o invaziji. I meni su izgledali pretjerani.
U proljeće 1,6 varoa
u ljeto 13,7 varoa
u jesen 75,6 varoa


Ali ako pokušamo zamisliti eksperiment s kojim bi naučnici došli do statističkih podataka o onvaziji kako bi on izgledao.
U određenom dobu godine stavili bi zaražanu netretiranu košnicu s nekakvom količinom varoe u njoj koja je primjerena za to doba godine.
Uz nju bi stavili košnicu bez varoe. Nakon nekoliko dana bi uzeli ovu košnicu bez varoe i tretirali i brojali. Na taj način bi došli do podatak o invaziji.

To je eksperiment i ne zamjerite mi ako nisam baš točno pogodio kako se izvodi. Ali što je nama bitno da znamo.
Ako imamo jednu košnicu koja je jaće zaražena na pčelinjaku, ili u okolici našeg pčelinjaka, nazovimo je košnica inkubator. Varoa će neprekidno iz nje vršiti invaziju u naše košnice.

Ne zaboravite činjenicu: Trutovi ulaze nesmetano u bilo koju košnicu. Pčele ne sprečavaju tuđe trutove na ulazu u košnicu.

Sječam se da sam u prvim tekstovima koje sam čitao o varoi, pročitao o eksperimentu s 5 košnica koji su izvodili naši stručnjaci.
Odvezli su 5 košnica na jedan jadranski otok. Na leto jedne košnice postavili su mehanizam koji je oznaćavao bijelom bojom svaku pčeli koja je izletila.
Naveće su u ostale četiri košnice u svakoj našli bijelo označene pčele. Pri tome je nebitno jesu li to sakupljačise koje su se vratile sa paše ili su pčele iz te košnica koje su išle u tihu tuđicu u prvu košnici. te pčele su bile u prvoj košnici toga dana, a noće u ostale četiri.
Sutra dan su išli provjeriti na pčelinjak udaljen od ovih pet košrnica, e sječam se točno podatka, ali oko 1 km. I u tim košnicama su našli označene pčele.

Znači dokazano je da pčele ulaze svakodnevno iz jedne u drugu košnicu, i to ne samo unutar pčelinjaka neko se to događa između svih pčelinjaka u doletu pčela. Trutovi lete po 10 km i više da bi našli matice za oplodnju, a noće u bilo kojoj košnici koja im se pronađe na putu i pri ruci.


Te dvije stvari sam želio naglasiti, jer smo ih svi zanemarivali.
Košnica inkubator varoe. I invazija varoe.

Inkubator varoe može biti na našem pčelinjaku, na pčelinjaku u blizini, ili na prošlogodišnjem roju koji je našao smještaj u prirodi a nalazi se u blizini našeg pčelinjaka.

Ponavljam, bez obzira što se neke stvari iz navedenog teksta čine kao iluzija, i izgleda kao da ga je pisao prorefor koji nema previše prakse s pčelama
ja mislim podatke iz teksta shvatiti najozbiljnije i napravio sam si model za procjenu ugroženosti od varoe. Na osnovu tog modela napravio sam plan
zaštite koji sam gore iznio. Volio bih da svi koji misle drugačije to ovdje kažu. Ne mogu dokazati da sam u pravu. Ali mislim da ćemo zajedno doči do pametnijih riješenja.

Sjećam se priče, kad jedan stari pčelar kaže: Sinko mi smo na pčelinjak išli samo po med.

Nekako sam sve ubjeđeniji, riješiti se varoe i bijelog šećera, i možda ćemo i mi ići na pčelinjak po med. Ovako se samo žalimo na promjenu klime, hibride, pesticide, na metode pčelarenja i na neznam što sve drugo.

Ako sam ljetos i jesenas u jednoj svojoj košnici oborio oko 1500 - 1700 varoa i ta mi je sada najproblematičnija, a bila je među najjačima. A u ostalima društvima nisam primjetio nekakava bitna odstupanja od očekivanog. I opad varoe je bio manji.
Mislim da nam je jasno zašto tako ozbiljno uzmimam priću o košnici inkubatoru i o invaziji varoe iz te košnice u ostale.

Mislim da je naša najveća zabluda kada kažemo da varoa ne smeta i ne opterećuje pčelinje društvo toliko.

Podatke o eksponancijalnim funkcijama porasta populacije varoe, i dostizanja broja 1000 u košnici iz navedenog teksta bih najozbiljnije shvatio, jer vjerojatno pisci teksta nisu izvodili eksperimente, nego su podatke preuzeli iz navedenih izvora. Opet ne vidimo cijelu istinu, pa nam to može stvoriti iluziju. Ne podcjenjujmo mi mauku, kad ona već podcjenjuje nas praktičare.

[petar61]

Ako u 7. mjesecu to srestvo ima efikasnost 90 % i od 1000 varroa ostalo bi živih 100 i za 40 dana do sredine 8. mjeseca opet kako grafikon prikazuje da bi imali 1000 varroa u društvu. U oba ova slučaja moramo ponovo tretirati pčele u 8. mjesecu i tako svakih mjesec dana do nestanka legla jer bi se varroa stalno od 100-200 komada za 30-40 dana vraćala na 1000 i tako bi kod tretmana u vrijeme kada više nema legla završnim tretmanom morali uništiti opet 1000 varroa. Zadnja kriva govori jedino ako u 7. mjesecu upotrebljavamo srestvo koje djeluje s učinkom od 99 % da će se varroa ponovo vratiti za 3-4 mjeseca na 1000 komada. To bi značilo da u 10 mjesecu opet imamo zaraženo društvo s 1000 varroa u kojem ima još legla i broj varroe do nestanka legla bi se popeo po toj grafici na nekoliko hiljada do kasno jesenjeg tretmana u vrijeme kada nema legla.
Proučavajući te grafikone i uspoređujući ih s stvarnom zbiljom mislim da su prenapuhani 3-5 puta ako ne i više. Jer imati u pčelinjem društvu 1 varrou početkom 7. mjeseca , a početkom 10 mjeseca imati ih 1000 i do u kasnu jesen do primjene oksalne kiseline na podnici bi se moralo naći nekolik hiljada varroa. Po mom iskustvu stavljajući građevnjake početkom maja i režući ih 2-3 puta uveliko sam smanjio broj varroe ali sigurno ne s učinkom od 99 % ipak prilikom jesenjeg tretmana kojeg uvjek radim u 9. mjesecu nikad nisam prebrojao više od 200 varroa. Po tim grafikonima objavljenim na tom linku trebalo bi biti varroe na hiljade.

Stipo sve si računice ovdje vrlo točni izveo, osmi par detalja koje nisi uzeo u obzir.
Opet govorimo o modelima. Podaci u tekstu se odnose na naučna istraživanja, vjerojatno provođena u eksperimentalnim uvijetima. Znanja iz teksta prilagodi svojim klimatskim i pašnim uvijetima, i stanju pčelinjih društava u u pojedninim godišnjim dobima. Znam da imaš pašu koja ti je možda i glavna koja počinje u 8. mjesecu i traje najmanje mjesec dana - vrijesak. Kod mene paše prestaju već u polovicom osmog mjeseca do zimovanja nema neke izrazte paše.

Svi podatci iz teksta se poklapaju s mojim iskustvima. Tretiranje provodim odmah nakon bagrema. Oko 10.06. prvi tretman mravljom. Nakon toga sam početkom 9 mjeseca provodio tretiranja varolikom. Ove godine sam primjetio varou na pčelama na jednom društvu u 8. mjesecu. Tretiranje sam započeo odmah mravljom. I oborio 300-400 varoa. Pošto u košnice stavljam posudice s kiselinom, hlapila je svih 7 dana. Drugi tretman mravljom nije bio uspješan.
Preniska temperatura. U tri tretmana varolikom u 9 mjesecu sam oborio 700-800, 300, 150, ne znam sada točne brojke. Učinilo mi se da ove brojke ne odgovaraju podacima iz teksta. Pošto je veća populacija varoe u leglu, i ako uzmemo exponencijalni prirast. treće tretiranje trebalo je oboriti najveći broj varoa. Zašto se to nije dogodilo. Vjerojatno zato što su to već zimske varoe koje čekaju proljetno leglo, pa su ma pčelama. Iz teksta se da zaključiti da je invazija varoe u 8. i 9 mjesecu najveća. Što mi i moje iskustvo potvrđuje. varoa je brojčano narasla i u zajednici u kojoj je na neki način osjeća preopterećenost. Zadržava se na pčelama i pokušava invaziju na druge košnice. Na žalost imali smo i 10 mjesec koji je bio topal i invazija se nastavila.

Imam ti primjer R01 koji pratim u dnevniku pčelara. R01 izdvojena je iz mog pčelinjaka 150 metara. Prilikom tretiranja mravljom i varolikom nije pokatzivala znakove zaraze. po jedna do dvi varoe otpadale. Nakon tretranja oksalnom kiselinom 08.01.11. prebrojano oko 20 varoa na podnici. Kod mene se odnodi u 9 i 10. mjesecu mjenjaju. Varoa se očigledno ne zavlači u leglo nego je na pčelama i vrši invaziju na ostale košnice. Samim tim saznanjem dolazi do smanjenja prirasta varoe, jer se ne zavlači u leglo da polaže jaja.

Ali u toku proljeća i ljeta varoa ima eksonencijalni prirast. I, ako postoji još izražena invazija, prirast se značajo uvećava. Podatci koje čitamo u tekstu su iz eksperimentalnih uvijeta. Vjerojatno ideoalno složeni za razvoj varoe. Znamo da razvoj svih živih bića zavisi od prirode i drugih utjecaja. Ako smo vršili tretiranje protiv varoe već smo poremetili cikluse. ako izrezujemo trutovsko leglo i puno drugih ako. Međutim, i u prirodi se mogu dogoditi idealni uvijeti za varou. Tako je vjerojatno bilo 2007 godine u mome kraju. dogodio se masovni pomor pčela ljudi su od 100 pali na nula kopšica. Ja sam imao 25 društava i ostao bez ijednog.

Vjerojatno su se dogodili uvijeti u prirodi slično uvjetima iz eksperimenta. Niti ja nisam misli da je utjecaj varoe toliki. Ali treba računati. eksponencijane funkcije su gadna stvar. U početku su položene, kasnije brzo rastu.

Kod mene su kritični 5,6,7,8 I 9 mjesec. U 10 ako i ima legla, varoa će većinom čekati proljeće. zato sam i napravio plan tretiranja 6, 8, i 9 mjesec.

Ne želim više razmišljati o broju 1000 varoa u košnicama. jer tada nastupa značajna invazija na druge košnice. Invazija je izraženija što se jesen bliži.

Što da ti kažem. U L05 društvo u kojem sam oborio preko 1500 -1700 varoa. nakon tretiranja oksalnom kiselinom 08.01.11 broj otpalih varoa je između 40 i 50 bio 15.01. Danas sam išao gledati. Od 15.01 do danas ima 15-20 otpalih varoa. Koma. do sada sam se ustručavao tretirati zbog otrovnosti sredstava. Ali sad kombinirajući mravlju kiselinu, oksalnu i beevital, nema milosti. Tretiranje maksimalno.

[zvones]

Petre u svom životu sam pročitao brdo knjiga i mislio sam da sve što trebamo znati ima u knjigama .Već poodavno imam drukaćije mišljenje .Mnoge knjige su napisane
na pretpostavkama ,koje nikad nisu provjerene,a ogroman broj prepisan(naravno mislim na stručnu literaturu )Tu je sada i internet gdje može staviti ko šta hoće.Vidio
sam da si dobio kompliment od ekomede ,što je pohvalno jer on će rijetko koga pohvaliti .Moj je savjet da se o svakom podatku treba dobro razmisliti !

Ako je varoa snese prvo jaje neoplođeno i iz njega se rađa mužjak i ima polovičan broj kromosoma.
Pa zar i matica ne leže neoplođena jaja u trutovsko leglo i iz njih se rađaju mužjaci.

Mužjak postaje spolno zreo za 5 dana i oplodi sve ženke. I umire prilikom otklapanja stanice. Imamo oplodnju u srsodstvu što je nelogično za dvospolna bića.
Ali imamo primjere kod uzgoja domaćih životinja da je čovjek oplođivao gotovo sve vrste životinja da bi isključio neku od nepoželjnih osobina.
Kod dvospolnih bića je neophodno da se ipak oplode i jedinke koje nisu u srodstvu. To nigdje u tekstu nije objašnjeno, ali ne znaći da se ne događa.

Iz teksta se da pročitati da mužjak oplodi ženke, koje su stare 3 - 7 dana, a ženke postaju spolno zrele za 15 dana. I to je malo nelogično ako gledamo iz kuta sisavaca. Ali sjetimo se da matica ide samo jednom na oplodnju a nositi jaja može i 5 godina poslije.

I tako bi stvar po stvar iz teksta mogli razumjeti. Ali ne želim, objašnjavati sve stvari koje sam si uspio rastumačiti. Ima neke koje su mi ostale nejasne.
Ali zadržimo se na činjenicama koje su nam najvažnije za suzbijanje vatoe.

80% - 90% varoe se nalazi u leglu i ne postoji još efikasno sredstvo s kojim bi je se mogli riješiti u leglu.
Ali s druge strane sve te varoe će izaći iz legla za 12 -15 dana. zato su u ljetno doba potrebna tri tretmana u roku 15 dana. u razmaku 7 dana.
7 dana je minimalono vrijeme koje varoa provede na pčeli. Vjerojatno ona koja je najstarija od 3-4 sestre iz jednog radiličkog legla za 7 dana ulazi u stanicu i polaže radi polaganja jajašaca. najmlađa se vjerojatno zadržava par dana duže na pčeli. Ali sada ulazimo i nepotrebna nagađanja i pogađanja.

Dio podataka je tačan.Znači zrela varoa je ušla u leglo i položila neoplođeno jaje iz kojeg će se izleči mužjak.Zatim nese i nekoliko oplođenih jaja u razmaku od nekoliko dana.
Prva mlada varoa je spremna za parenje poslje tri dana , a mužjak je već sazrio ,pa je može pariti i tako redom nekoliko dana .Mužjak varoe naravno ugine ,a ženke potpuno
sazriju za otprilike 15 dana od rađanja i tada mogu polagati jaja . On , naravno sve to zna ,a problem koji sam odavno vidio kod njega je što je "proglašen "izuzetnim
znanstvenikom , a bavi se po najčešće prepisivanjem , velikom upotrebom neprevedenih stručnih izraza i nedovoljno jasnim pisanjem . Ali to nije bitno. Bitno je da se varoa ,
kako si vidio, za razliku od pčela razmnožava "u krvi ",pa time majka na kčerku prenosi i mnoge karakteristike,od kojih je za nas najgora brza uspostava otpornosti na mnoga
sredstva tretiranja,jer svaka varoa koja preživi tretman to prenosi na sljedeći naraštaj Što se tiče podatka od 90 % varoe u leglu ,ja tvrdim da tada ne bi ostalo ni 10 % pčela.
Kod mene bi sve pčele stradale , jer ja već nekoliko godina imam samo dva ljetna i jedan zimski tretman .Nisam mislio objavit podatke , jer imam sad drugog posla , ali ću
nastojat napisat za neki dan ,gdje će se vidjeti podatci brojanja poslje tretmana oksalnom kiselinom ,koje je trajalo nešto više od mjesec dana ,a zatim i podatci brojanja
prirodnog pada također oko mjesec dana .Kod brojanja poslje nakapavanja ,samo je jedno društvo imalo nešto iznad 500 varoa , a ostala ispod 400 .AKO kažem da sam imao
samo dva ljetna tretmana i oba obavljena u osmom mjesecu , onda zaključujem ,da je po Stanimiroviću nijedno moje društvo nebi bilo živo . E sad , pošto ja inače pomalo
podcjenjujem varou , možda je i moje pčele podcjenjuju .
Za razliku od njega neki drugi znanstvenici pišu da je ljeti ( u osmom mjesecu ) od 50 do 60 % varoe u leglu , a ostatak na pčelama .Problem je u tome što tada već nema
trutovskog legla , nego je sva u radiličkom , što izravno utiče na populaciju zimskih pčela .

[petar61]

=========================================================================================
dan............01...31...28...31...30....31.....30...31......31....30....15
mjesec:.......01...01...02...03...04....05.....06...07......08....09....11
=========================================================================================
Tretmana 9.........................................T3...........T3....T2...T1
Broj varoa....10...10...15...45..270..2025...100...900...500...450...10
----------------------------------------------------------------------------------------=
Tretmana 12 .......................T3.............T3...........T3.....T2...T1
Broj varoa....10...10...15...45...27...202......20...180...130...160.....3
=========================================================================================

Orjentirni datumi tretmana i učinkovitost tretmana:
(Postotak iza datuma odnosi se na efikasnost obaranja varoe, na primjer 90% - znači 90% oborene populacije varoe.)

(16, 23, 30).04.11 90%
(10, 17, 25).06.11 90%
(10, 17, 25).08.11 90%
(10, 25).09.11 80%
(25).10.11 99%

Zvones, ove godine planiram po datumima iz gore navedenog citata. i to ovako:
(Postotak iza datuma odnosi se na efikasnost obaranja varoe, na primjer 90% - znači 90% oborene populacije varoe.)


1. konačno zimsko tretiranje:
05.02.10, 90%
12.02.10. 90%
19.02.10. 90%

2. prvo proljetno tretiranje
16.04.11 90%
23.04.11 90%
30.04.11 90%

3. drugo proljetno tretiranje
10.06.11 90%
17.06.11 90%
25.06.11 90%

4. ljetno tretiranje
10.08.11 90%
17.08.11 90%
25.08.11 90%

5. jesensko tretiranje
10.09.11 90%
25.09.11 90%

6. tretiranje u periodu bez legla.
25.10.11 90%


Pošto sam prošle godine primjetio pojačanu zaraženost. a nakon zadnjeg tretmana oksalnom kiselinom imam još uvijek otpad varoe
Provesti ću još jednom zimsko tretiranje (konačno) tri tretmana beevital hive-clean.
Populaciju varoe ću pokušati držati ispod 400 komada po košnici. Zbog toga toliko tretmana.

Objašnjenje:
Pošto sam 2008. ostao bez pčela, kao i većina pčelara u mom kraju, želim probati nešto drugo.
Do sada sam uvije računao posao i trošak zaštite. A sada kad se nakon tri godine još nisam potpuno oporavio od gubitaka vidim da je šteta daleko veća.
Dovoljna je jedna povoljna godina za varou pa da rizici od gubitaka svih društava budu veliki.
S dva proljetna i jednim ljetnim tretmanom mislim držati populaciju varoe na minimumu.
Jesenskom tretmanom smanjiti populaciju varoe do tretmana bez legla.
I tretmanom bez legla riješiti se preostale varoe.

Slažem se da je to možda neprihvatljivo u pčelarskoj praksi za pčelare s puno košnica. Ali tako ću ja raditi da vidim što će se dogoditi.
Rezultate ću pisati na ovoj temi.
Volio bih da izneseš svoj plan tretiranja varoe i rezultate, pa da možemo pratiti.
A sve druge, da postave svoje planove i zapažanja kroz godinu. Pa da možemo uspoređivati.

Pozdrav.

[petar61]

Petre u svom životu sam pročitao brdo knjiga i mislio sam da sve što trebamo znati ima u knjigama .Već poodavno imam drukaćije mišljenje .Mnoge knjige su napisane
na pretpostavkama ,koje nikad nisu provjerene,a ogroman broj prepisan(naravno mislim na stručnu literaturu )Tu je sada i internet gdje može staviti ko šta hoće.Vidio
sam da si dobio kompliment od ekomede ,što je pohvalno jer on će rijetko koga pohvaliti .Moj je savjet da se o svakom podatku treba dobro razmisliti !

Zvones, pošto sam ostao bez ijedne pčele zbog varoe, vidim da mi nešto fali u znanju, u tehnologiji. Zato i iznosim javno svoje stavove i razmišljanja. Da budu podložna kritici iskusnih pčelara. I slažem se da u literaturi ima svašta, a na forumu ima svakakvih mišljenja i jako dobrih i pogrešnih. Međutim ako čejemo više razločitih iskustava i mišljenja, možemo bolje odlučiti. Vjerujem da ćemo izmjenom mišljenja vrlo brzo svi doći do dobrih zaključaka. Jer ako i netko iz foruma izvede krivi zaključak i primjeni nešto krivo, rezultati će mu brzo pokazati da nije u pravu.

Uvjeren sam da sam u pravu što planiram toliki broj tretmana protiv varoe. To će pčelama sigurno koristiti. Pitanje je ekonomske isplativosti i provedivosti na velikim pčelinjacima.

Iz citata tvojeg posta dalo bi se zaključiti da se ne isplati čitati knjige i forume jer ima puno toga pogrešnog i prepisanog. Znanja nikad dosta, a mi praktičari možemo provjeriti koliko je napisano točno ili ne. Do sada sam kontaktirao s relativno malim brojem prijatelja i poznanika pčelara. Naša znanja i iskustva ukupno nisu zanemariva, ali očigledno da to nije dovoljno. Treba čitati, provjeravati u praksi i izmjenjivati iskustva.

Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

[zvones]

Petre u svom životu sam pročitao brdo knjiga i mislio sam da sve što trebamo znati ima u knjigama .Već poodavno imam drukaćije mišljenje .Mnoge knjige su napisane
na pretpostavkama ,koje nikad nisu provjerene,a ogroman broj prepisan(naravno mislim na stručnu literaturu )Tu je sada i internet gdje može staviti ko šta hoće.Vidio
sam da si dobio kompliment od ekomede ,što je pohvalno jer on će rijetko koga pohvaliti .Moj je savjet da se o svakom podatku treba dobro razmisliti !

Zvones, pošto sam ostao bez ijedne pčele zbog varoe, vidim da mi nešto fali u znanju, u tehnologiji. Zato i iznosim javno svoje stavove i razmišljanja. Da budu podložna kritici iskusnih pčelara. I slažem se da u literaturi ima svašta, a na forumu ima svakakvih mišljenja i jako dobrih i pogrešnih. Međutim ako čejemo više razločitih iskustava i mišljenja, možemo bolje odlučiti. Vjerujem da ćemo izmjenom mišljenja vrlo brzo svi doći do dobrih zaključaka. Jer ako i netko iz foruma izvede krivi zaključak i primjeni nešto krivo, rezultati će mu brzo pokazati da nije u pravu.

Uvjeren sam da sam u pravu što planiram toliki broj tretmana protiv varoe. To će pčelama sigurno koristiti. Pitanje je ekonomske isplativosti i provedivosti na velikim pčelinjacima.

Iz citata tvojeg posta dalo bi se zaključiti da se ne isplati čitati knjige i forume jer ima puno toga pogrešnog i prepisanog. Znanja nikad dosta, a mi praktičari možemo provjeriti koliko je napisano točno ili ne. Do sada sam kontaktirao s relativno malim brojem prijatelja i poznanika pčelara. Naša znanja i iskustva ukupno nisu zanemariva, ali očigledno da to nije dovoljno. Treba čitati, provjeravati u praksi i izmjenjivati iskustva.

Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

Možda se iz mog citata zaista može zaključiti kako si napisao ali nije tako .Ja i dalje puno čitam , pratim gotovo sve forume i zbog toga često zapostavim neke druge poslove.
Jedino je što o svemu donosim svoj sud .Dali griješim ? Itekako! Što se tiče broja tretmana protiv varoe , svakako radi kako misliš da je najbolje. Tvoje pisanje sam i shvatio
kao želju za razmijenom mišljenja .Ja zato svoje mišljenje i iznosim zbog toga , a ne iz nekih drugih razloga i zato je moje mišljenje ovakvo : Pčela je još uvijek biće prirode
koje posjeduje svoj prirodni imunitet Svaki tretman koji radimo narušava njen imunitet, pa ih zato treba smanjiti na što je moguće manju mjeru. Sreća je što su one u stanju
prebroditi naše mnogobrojne greške , naravno ne uvijek .Višestruki tretmani također mogu dovesti do bolesti i do slabljenja društva što se poslje najčešće pripisuje varoi .

[petar61]

Zvones, Respektiram tvoje iskustvo, pa bih volio vidjeti što planiraš ove godine protiv varoe.
Ja ću probati ove godine maksimum zaštite, pa da vidim rezultate u prinosima meda i u pripremanju pčela za zimu.
Volio bih vidjeti kako ti planiraš. pa da možemo na kraju godine usporediti rezultate.

U svakom slučaju mene čeka puno posla oko tretmana protiv varoe, možda previše.

[zvones]

Vidio sam tvoj pp i kad sam pogledao ovo što si naznačio, vidio sam da sam zadnji odgovor napisao na tvoj zadnji post ,a da nisam ni vidio tvoj plan tretiranja .
Sad kad sam pogledao vidim , a neznam jesam li dobro razumio da ćeš uraditi ukupno 15 tretmana . Vidio sam i da piše uz svaki 90 % .Dali to znači da je 90 %
sigurno da ćeš ga raditi ? Ja ti ne mogu davati preporuke kako ćeš raditi , jer ti već imaš svoje planove , ali ti mogu reči svakako kako ću ja raditi . Ja naime ,
dosad nikad nisam radio nikakav tretman od zimskog do ljetnog .Niti tretiram u proljeće ,niti izrezujem građevnjake .Radim samo dva ljetna tretmana ,ranijih
godina mravljom ,pa sam to napustio ,zatim timovarom i zadnje dvije godine oksalnom kiselinom.Zimski tretman je samo jedan oksalnom kiselinom , obično
kraj 11-og ili početak 12 -tog mjeseca . Ove godine ću također raditi dva ljetna o .k. , a pošto mi je to još u fazi ispitivanja , vjerovatno je da ću različito
tretirati dvije skupine košnica .Oksalnom kiselinom radim isključivo nakapavanjem .

[petar61]

pošto mi je ovo testna godina za tretiranje varoom, zelim očistiti košnice maksimalno.

Zato ću napraviti još jedno zimsko tretiranje beevitalom tri tretmana u razmaku 7 dana.
Jućer 05.02.11 subota sam napravio prvi tretman. Još dva tretmana u subote za 7 i za 14 dana.

I planiram provesti sve tretmane uz brojanje varoa. Želio bih postiči populaciju varoe ispod 400 komada, pa da vidim prinose meda.

To mi je plan, nadam se da ću ga uspjeti provesti.

Započeo jesam, vidjeti ćemo dalje.

Možda malo pretjerano ali ove godine mislim tako probati, pa ću vidjeti za iduću.

Pozdrav.

[petar61]

Višestruki tretmani također mogu dovesti do bolesti i do slabljenja društva što se poslje najčešće pripisuje varoi .

I ja sam se do sada vodio tom logikom, pa sam prije tri zime ostao bez svega, i svake zime sam imao gubitke.
Prošle godine sam rekao dosta. I tretirao dok god je padala. I sd sam prezadovoljan kako mi društva izgledaju.
Niti jednog gubitka, jedino mi je jako oslabljena košnica- inkubator. Dokumentirati ću fotografijama.