Medonosna, plodonosna, zdrava, jedra, izdržljiva. Nisu ovo patetična nabrajanja vrlina zaboravljene i opjevane ljepotice našeg užeg zavičaja, već karakteristike koje stučna i naučna javnost priznaje i bilježi džanarici u svojim bankama znanja i iskustava.
Najveća komparativna i konkuretska prednost koju džanarika ima je: otpornost na većinu biljnih bolesti i štetočina koje su gotovo uništile neke njene srodnike i konkurente na tržištu.
Zbog ovog svojstva u intezivnom uzgoju džanarike se ne upotrebljavaju sredstva zaštite, što osim ekonomičnosti proizvodnje plod čini biološki visoko vrijednim, zdravstveno bezbjednim proizvodom i veoma konkurentnim na tržištu biološki ispravne hrane.
Sok džanarike je u prehrembenoj tehnologiji jako cjenjen poluproizvod, jer je bez mirisa i okusa pa služi kao baza za razne proizvode (sokove, marmelade, džemove, kašiće i sokići za bebe). Džanarika se koristi za proizvodnju alkohola.
Medonosnost džanarike je sljedeća važna karakteristika koja bi se u ekonomskom smislu mjerila količinom meda proizvedenog sa voćnjaka. Činjenica da se ne koriste pesticidi kod zaštite bi ovu medonosnu pašu i med učinili još vrijednijim na tristu.
Džanarika jako dobro podnosi industrijske zone i područja kontaminirana izduvnim gasovima, što hortikultura mnogo koristi za dekoraciju gradskih parkova industrijskih zona, zona uz saobraćajnice.
Džanarika se spontano razmnožava generativnim putem, i kalemljenjem, što olakšava proizvodnju sadnog materijala. Sve veća zainteresovanost tržista čini rentabilnom proizvodnju sadnog materijala. Džanarika se takođe koristi i kao podloga za kalemljenje šljive, breskve i kajsije.
Prosječan prinos po jednom stablu u intezivnoj proizvodnju iznosi od 25-97 kg. Maksimalni zabilježni prinos je 347 kg (vrsta Krasavitsa). Po jednom hektaru se može saditi i do 500 stabala a ako bi se sadila iskljucivo za mednu pasu broj stabala bi mogao biti do 1500/ha. Prosječni prinos je od 12-13 t/ha. Maksimalni prinosi su 18-25 t/ha. Plod sadrzi oko 12 % šećera, te 4-5 % jabučne kiseline. Životni vijek je od 50-60 g, a ekspolatacioni vijek je 35-45 g.
U posljednje vrijeme je otkupna cijena džanarike dostigla cijenu šljive. Znatno niži troškovi podizanja nasada i ekspoloatacije čine uzgoj džanarike rentabilnim.
Kada bi se projektovala proizvodnaj džanarike po savremenim metodama višedimenzionalne poljoprivredne proizvodnje farma džanarike bi mogla izgledati ovako:
-ukupna povrsina 100 ha. Od toga: 70 ha džanarike, 25 ha bagremove šume, 3 ha rasadnika, 1ha pčelinjaka 1 ha postrojenja za preradu;
-postrojenje za preradu bi se sastojalo od: fabrike sokova od šumskog voća i kašice za bebe, destilerije, hladnjače za šumsko voće, postrojenje za vrcanje i pakovanje meda, stolarije za preradu drvete od bagrema, farme od 200 koza, i mini mljekare za proizvodnju kozijeg sira.
Ovakav koncept poljoprivredne proizvodnje može biti osnov strategija razvoja manjih ruralnih zajednica od 100-150 domaćinstava.
Korisni linkovi na ovu temu:
http://www.agroatlas.ru/en/content/cult ... asifera_K/
http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/ht ... n.pl?29860
http://www.eol.org/pages/301112
http://attra.ncat.org/attra-pub/plum.html
http://luirig.altervista.org/schedeit/p ... sifera.htm
foto: jazz
foto: jazz
foto: Jazz
foto: Jazz
