Zima - proljeće 2011. godine, Razvoj pčelinjih društava.

[petar61]

Pozdrav svima.

Otvaram ovu temu s ciljem da razmjenjujemo zapažanja, iskustva i postupke (radove) u toku proljetnog razvoja pčelinjih zajednica do glavne paše za
period prvi do četvrti mjesec 2011., tekuće godine. Da nam svima bude lakše. Tema bi mogla biti zaključena (završena) 01.05.2011. kad počinju pripreme za glavnu pašu (govorim za situaciju kod mene, na mom pčelinjaku, okolica Varaždina).

Unaprijed hvala svima koji se uključe.

[petar61]

Pitanje: Kada dodavati pogaču, koju vrstu i koju količinu?

Moja iskustva 2011. godine:
08. 01. 2011. Vanjska temperatura oko 10 oC,tretirao sam oksalnom kiselinom protiv varoe, otpad varoe 10- 20 u testnim društvima, brojano nakon tjedan dana

http://i1109.photobucket.com/albums/h42 ... 10828m.jpg
15.01.11. Vanjska temperatura oko 14 oC, dodao sam po 0,25 kg Nozevite (šećerna pogaća s vitaminima i lijekom za nozemozu) po društvu.
Na satonošama je kondezirana voda. Sigurni znak da je leglo krenulo.
Zalihe meda su tanke.


http://i1109.photobucket.com/albums/h42 ... -11539.jpg

Na fotografifi je prošlogodišnji roj uzimljen na jednom nastavku. dodana polovica nozevite iza legla, da pčele uzimaju samo ako je vani toplije vrijeme, da ne uzimaju pretjerano. 5 ulica pčela, prošlogodišnja matica, iskustvo mi govori da uz minimalni rad takvo društvo dostiže snagu 3-4 nastavka na kraju bagremove paše (2-3 nastavka medište), uz mali rizik za rojenje.

U ožujku, kad se priroda počne buditi i nektara i peluda ima taman toliko koliko treba za pčelinjem društvu za normalan razvoj.

Iskustvo mi govori da većina društava, ako ne manipuliramo njima, vrhunac razvoja postižu na bagremovoj paši. Ako nema intervencije pčelara većina društava se izroji u toku bagremove paše ili neposredno nakon nje.

Gdje je onda problem.
Pčelar uvijek želi Društva na vrhuncu razvoja neposredno prije bagremove paše i to bez rojevog nagona. Pred kraj zime stimuliramo pogačom matice na leženje više od onoga što uvijeti u prirodni i stanje zajednice dozvoljava. Dobijamo nesrazmjer u zajednicama, količina legla je prevelika u odnosu na količinu pčela i količinu unosa nektara i peluda. U slučaju zahlađenja više dana uzastopno u Ožujku. (bez unosa nektara i peluda) nastaju ogromni problemi ako zajednica nema dovoljne zalihe kvalitetnog meda iz prošle godine. Zalihe koje su pčele stvorile u toku prihrane šećernim sirupom nam ne pomažu puno jer nema peluda u njima i slabo koriste leglu, isto se odnosi i na prihranu šernim sirupom u nastaloj situaciji.

U toj situaciji nema druge nego društvima dodavati pogače ili med. Pogača matice još više stimulira na liježenje iznad uvijeta što to vremenske prilike dozvoljavaju. Ako zahlađenje produži, pčele će žrtvovati dio legla radi opstanka. Smanjiti će klupko-gnijezdo u kojem griju leglo, da bar dio legla spase. U tom smanjenom gnijezdu nalazi se matica koja je neprirodno stimulirana hranom (pogača) na liježenje više nego što stanje zajednice i uvijeti u prirodi dozvoljavaju, i bez praznog saća za zalijeganje. I opet je zajednica izbačena iz ravnoteže s prirodom.
Nakon zatopljenja, takva zajednica prvo mora očistiti žrtvovani dio legla, višak legla koji je ostao izvan klupka-gnjezda i koji je stradao. i dobili smo vrlo negativan efekt.

Mislim da je trenutku kad starta leglo bolje dodavati poklopljeni prirodni med u okvirim(Ako su zalihe meda u košnici tanke, kao ove zime), od bilo kakve pogače. Pčele otvaraju med i troše onoliko koliko im je potrebno, Usklade razvoj društva sa vremenskim prilikama, stanjem društva i stanjem zaliha hrane u košnicama. Otvaranje meda u okvirima i dodavanje pogače s stimulansima matici ne počimati prije polovice ožujka. Izbjegavati prihranu šećernom otopinom u proljetnom razvoju legla (samo u nuždi) već okvire poklopljenog proljetnog meda (med od uljane repice, voće, i ostalog proljetnog bilja) spremati za iduće proljeće. Za dodavanje iduće godine kad starta leglo, siječanj, veljača, početak ožujka.

Kod prihrane pogačama s vitaminima i stimulansima matici da više leže treba biti oprezan, jer ako se postigne nesrazmjer između jačine zajednice, količine unosa nektara i peluda, zaliha meda i peluda u košnici i količine legla. Društvo se uvijek nađe u teškoj situaciji. Ožujak ja nebih posebno izdvojio, kao jedini mjesec kad se ovo može dogoditi. To se može dogoditi svaki mjesec u godini dok ima legla.

Primjer je prošla godina. Pripremio sam se za bagrem jako dobro.
1. Uzvrcao sav med iz košnica da bih dobio što čistiji bagrem
2. društva jaka i bez rojevog nagona, puno legla, maticama dosta mijesta u plodištu i puno poklopljenog legla u medišnim nastavcima.

I što se dogodilo. Kiša, kiša, kiša, kiša, i zahlađenje stalno.

Zadnja četiri dana bagrema vrijeme je ipak dozvolilo pčelama da unesu nešto nektara.
Nakon što sam izvrcao bagrem iz medišta, nastali su ogromni problemi.
Valika količina legla i pčela u košnicama, male zalihe meda i nepovoljne vremenske prilike. još 15. dana kiša, kiša, hladno, kiša. S nekoliko sati sunca dnevno svaki peti dan.

Nastala je situacija nesrazmjera: Jačina društva, zaliha hrane u košnici, unosa nektara i peluda i količine legla.

Zato je mi moje iskustvo govori, da bez obzira na jačinu zajednice, u toku proljetnog razvoja moramo voditi računa da bitno ne narušimo ravnotežu između

potrošnje resursa: količine lega u košnici
i
resursa: Jačine društva (broj pčela u zajednici), Zaliha hrane (prirodni med, pelud), Unos nektara i peluda (pašne prilike)

Vidimo da svojom intervencijom pčelar može potpuno utjecati isključivo Zalihe hrane u košnici. Nešto malo na jačinu (spajanjem slabijih društava) ali u odnosu na ukupan broj društava na pčelinjaku i rizik postupka, te uloženi trud, bolje ne govoriti o spajanju društava kao svakodnevnoj praksi.

Zaključak:
Kod dodavanja pogače voditi računa da se bitno ne naruši odnos legla - potrošača resursa i samih resursa, jer su tada rizici za kritične situacije najmanji.
Za društva se ne moramo bojati da će umreti od gladi u ožujku, ako ih pustimo da same usklade količinu legla s vlastitim prilikama. Iz mog iskustva Pčele nepogrešivo procjene vremenske i pašne prilike po nekoliko mjeseci unapred ako pčelar svojom intervencijom ne naruši bitno.

Primjer:
2009. pregledom košnica početkom listopada utvrdio sam da ima prilično legla u svakoj na 3 do četiri okvira, ukupno za jedan punu LR okvir, Sve poklopljeno leglo bez iznimke, u svim košnicama. Zalihe prirodnog meda u društvima su bile značajne, a matice su prestale leći tek oko 1.10., zadnje leglo je izašlo tek oko 25. 10. (pratio zbog tretiranja oksalnom kiselinom). U listopadu 2009 godine smo većinu dana mogli hodati kratkih rukava kako je bio topao i ne sjećam se je li bio i dan (mislim da nije) s jutarnjim mrazom.

2010. pregledom košnica oko 1-5. 9. (nemam trenutno rokovnik da pogledam datum) Utvrđeno je da nema ovorenog legla u košnicama, samo poklopljeno.
Nakon prihrane šečernom otopinom matice su opet zalijegle količinu legla za ukupno pola LR okvira. U tom trenutku sam bio siguran da sam zakasnio sa prihranom. Ako su pčele odlučila da im netreba više leglo (više će potrošiti resurse nego što je korist od legla), sigurno nisu pogršile.
Ne usklađujemo svoje tehnološke radnje s prirodnim uvjetima kao što to pčele rade. Zimskom prihranom sam potaknuo matice da ponovo pronesu.
Jer uvijek s prihranom startam početkom rujna (morati ću nešto mijenjati).

Moj odgovor na pitanje:
Za jako pčelinje društvo za glavnu pašu dovoljno mi je 42 dana ("za dvije ture pčelinjeg legla, 2 * 21 dan"). Bagrem kod mene počinje mediti oko 15.05.
Stimuliranje matice za pojačano leženje na počinjem nikada prije 01.04. Uvijek dodam nešto protiv nozemoze, više preventivno u ovo doba godine.
I ne žurim se i ne forsiram, pratim količine meda u košnicama, i izbjegavam dodavanje čistog šećernog sirupa u proljeće.


Napomena: Svi vremenski termini iz ovog posta odnose se na iskustva na mom pčelinjaku i mikroklimu i pašne prilike u Varaždinskom kraju.

Lijepi pozdrav i medno.

[senad]

Tema bi mogla biti zaključena (završena) 01.05.2011. kad počinju pripreme za glavnu pašu (govorim za situaciju kod mene, na mom pčelinjaku, okolica Varaždina).

@peter61 sve što si opisao glede radnji sa pčelama je priprema za glavnu pašu. ČAk možemo reći da je priprema z a glavnu pašu ili paše koje dolaze počinje u 8-mjesecu tekuce godine za narednu godinu..

Ako možeš pojasniti šta tačno podrazumjevaš pod 01.05.2011. kad počinju pripreme za glavnu pašu

[muris]

Odlična tema , pogotovu za nas kojima je ovo prvo proljeće druženja sa pčelama. Očekujem još postova od naših iskusnih forumaša!!!

[petar61]

Pozdrav Senade.

Ako možeš pojasniti šta tačno podrazumjevaš pod 01.05.2011. kad počinju pripreme za glavnu pašu

Pa podrazumijevao sam neposredne radnje kojima društva pripremam za bagrem:

1. Pregled situacije u društvima i odabir društava koje ću voziti na bagrem.
2. Oduzimanje proljetnog meda (Poklopljeni sprem za iduću sezonu, nepotpuno poklopljeni vrcanje)
3. pojačavanjeodabranih društava s poklopljenim leglom iz društava koja ostaju na pčelinjaku
4. Dizanje sveg poklopljenog legla iznad matične rešetke
5. odvoz košnica na predviđeno mjesto za pašu i proširivanje dodavanjem još jednog ili dva nastavka zavisi od jačine društva.

Potpuno se slažem s tobom da pripreme za glavnu pašu iduće godine poćinju pripremama društva za uzimljavanje, a jedna od važnih faza je proljetni razvoj društva. Otvaranjem ove teme želio bih da izmjenjujemo zapažanja, u proljetnom razvoju društava do 01.05.2011. Da jedni drugima pokažemo što i kako radimo u na kom stupnju razvoja društva, da čujemo tuđa mišljenja o svojim postupcima, i da vidimo kako to drugi rade.

[Azem]

Ok, tako je otprilike i kod mene.A sada ako možeš da nam kažeš kakvo je stanje društva koje si pripremio i voziš na bagrem. Bagrem počinje, pretposravljam društva su na tri nastavka, sa ili bez MR, šta je u prvom nastavku, drugom itd. Hajd počni, pa da razmijenimo iskustva.
Jesi li negdje blizu Drave sa pčelinjakom? Ja sam bio Varaždinac jednu godinu (1981)

[petar61]

Blizu sam Drave. A za priprem društava za bagrem, o tome nebih na ovom temi jer će se tema razvodi. Sve se svodi na jednomatična društva. Ove godine planiram pokušati formirati dvomatična društva. A stvarno nebih o tome na ovoj temi.
Previše ćemo ju razvodniti. Ako imaš neku drugu temu na kojoj možemo razgovarati sve ću ti reći kako ja to radim. Nisam zadovoljan odnosom posla i rezultata. Zbog toga planiram ove godine primjeniti neku od metoda dvomatičnog pčelarenja. Ako to uspijem na ovoj temi će biti postavljene fotografije spajanja jednomatičnih društava u dvomatična.
Ali i o tome kad i ako se to dogodi.

[petar61]

Evo i foto društva broj 13.
Matica 2009. Uzimljeno na dva nastavka.
Drži dvih devet ulica nepotpuno.
Detaljan dnevnik društva L13
Lijevo se vidi krov roja iz drugog posta (5 ulica, nozevita), društvo broj 12.
Pa ću na ovoj temi pratiti razvoj ta dva društva.

Iskustvo mi govori da je ovo će ovo društvo trebati neprekidno nadzirati da se ne izroji, dizati poklopljeno leglo gore iznad matične rešetke i ako uspijem sprečiti rojenje, ovo društvo bi moglo završiti na 4 do 5 nastavaka izlaz iz bagremove paše. Nisam baš zadovoljan svojim uspjehom sprećavanja rojevog nagona kod ovakvih društava, neznam točno brojke, ali mislim da od 10 takvih ne uspijem sprečiti rojenje u više od dva u prosjeku.

[Azem]

Postoji siguran način za sprečavanje rijenja u ovom slučaju, zato sam i pitao kakvo je stanje pred bagren, odnosno stanje : bagrem počinje.
Ovdje je potrebno učiniti jednu intervenciju 5 (pet dana) prije početka bagrema, al da ne razvodnimo ne bih o tome.

[petar61]

Azeme jako si me zainteresirao, ali o tome bi tek polovicom četvrtog mjeseca, jer ću do tada možda zaboraviti. Pustimo za sada bagrem. Moj prvi cilj je do 01.05. postići dvadeset ili malo više ulica pčela i što više legla, obično ne stavljam matičnu rešetku prije 20.04., stavljam je samo društvima kojima moram dodati treči nastavak prije 20.40. a to je rijetko. Oko 20.04. dižem uvodim matičnu rešetku iznad prvog nastavka i dižem što više legla iznad nje. Matica je ispod matične u prvom nastavku i ostavim jedan krajnji okvir meda, dva okvira mladog legla nekoliko okvira izgrađenog saća i nekoliko satnih osnova. Tako su društva ostaju do vrcanja, oduzimanja proljetnog meda.

[petar61]

Košnica L12:
----------------------------------------------------------------------
15.01.11 Subota - Dohrana Nozevitom

UP 4 - Ulica pčela: Zaposjedaju 5 ulica nepotpuno
OS 10 - Okvir izgrađeno saće
OM - Okvir meda - Ima nešto meda, nedovoljno
Kapi na satonošama(Vjerojatno od tretmana oksalnom) i vlaga u košnici. Leglo je startalo?
Stavljena pogača Nozevita 0,25 KG
Matica 2010, roj drugenac iz 2010, 6. mjesec

Detaljan dnevnik društva L12

[petar61]

Košnica L13:
----------------------------------------------------------------------
15.01.11 Subota Dohrana Nozevitom 0.25 kg (samo radi lijeka za nozemozu)

7 UP Ulica pčela: Zaposjedaju 9 ulica nepotpuno
20 OS Okvir izgrađeno saće
OM Okvir meda - Ima dosta meda (procjena više od 15kg)
Kapi na satonošama i vlaga u košnici. (Leglo je startalo?)
Vjerojatnije da je voda od tretmana oksalnom kiselinom
Stavljena pogača Nozevita 0,125 KG
Najteža košnica i najjače društvo
Matica 09

Detaljan dnevnik društva L13

[petar61]

Pošto sam Hobi pčelar tek 8 godina, sve što radim radim kako sam naučio iz literature
i uz pomoć jednog prijatelja pčelara.
S dosta toga nisam zadovoljan, ali se osječam, poslije osam godina, spreman uvoditi naprednije
tehnike pčelarenja. Pošto u dosta stvari nisam siguran, nadam se da će se iskusniji pčelari
uključiti sugestijama, upozoriti me na greške ili dati za pravo ako misle da dobro radim.
Nadam se da će moj dnevnik (koji vodim prilično precizno za svako društvo na pčelinjaku)
za ova dva društva uz sugestije iskusnih pčelara pomoći i pčelarima početnicima.

Plan za dalje:
1. Društvo L12 prihraniti čim prije.(temp. zraka viša od 15 oC)
Procjena da će biti dosta meda za 30 dana zimovanja, do 15.02.11.
ali će biti manjak hrane kad treba za razvoj legla. Pratiti situaciju.

2. Društvo L13 Ne dirati više dok temperatura zraka ne bude iznad 20 oC.

3. Od ova dva društa, napraviti jedno dvomatično društvo.

[Ibrahim Malicbegovic]

Azeme jako si me zainteresirao, ali o tome bi tek polovicom četvrtog mjeseca, jer ću do tada možda zaboraviti. Pustimo za sada bagrem. Moj prvi cilj je do 01.05. postići dvadeset ili malo više ulica pčela i što više legla, obično ne stavljam matičnu rešetku prije 20.04., stavljam je samo društvima kojima moram dodati treči nastavak prije 20.40. a to je rijetko. Oko 20.04. dižem uvodim matičnu rešetku iznad prvog nastavka i dižem što više legla iznad nje. Matica je ispod matične u prvom nastavku i ostavim jedan krajnji okvir meda, dva okvira mladog legla nekoliko okvira izgrađenog saća i nekoliko satnih osnova. Tako su društva ostaju do vrcanja, oduzimanja proljetnog meda.

"Petre 61"Otprilike tu oko 20.04.ja vršim rotaciju tjelima po drugi puta i tada tjelo koje je bilo drugo ide na podnjaču sa maticom ,satnom osnovom i 2 rama meda.Stavljam haneman rešetku pa prazno tijelosa izrađenim ramovima i onda tjelo broj 1.praktično pocijepao sam društvo.Pčele brzo nastoje da se spoje i ponovo oforme cjelinu.To radim sa jakim društvima koja imaju preko 12 rama legla do bagrema ,ali najčešče nekoristim haneman rešetku.Normalno kada krene bagrem još jedan pregled da slučajno nije matica u trečem tijelu.Ili ako ima matičnjak pokidam.i tako ostaju do vrcanja i imaju dosta prostora nedolazi do blokade medom.

[petar61]

.praktično pocijepao sam društvo.Pčele brzo nastoje da se spoje i ponovo oforme cjelinu.To radim sa jakim društvima koja imaju preko 12 rama legla do bagrema

Pozdrav Ibrahime. U svojoj praksi do sada sam se držao literature. Gotovo svi se slažu da se leglo nikada ne isplati "cijepati". Pčele naprave "gnjezdo" loptu svojim tijelima unutar koje je leglo. Kako se lopta povečava, povečava se i površina zaleženog saća. U LR nastavcima s kojim ja pčelarim, kad pčele u proljeće popune svih 9 ulica u jednom nastavku. dodajem drugi na način da dio legla dižem u gornji nastavak. Okvire legla slažem jedan iznad drugog da ipak ostanu u jednoj cijelini, jednom "gnjezdu". to bi izgledalo otprilike ovako:

DRUŠTVO NA JEDNOM NASTAVKU (kao L12 iz prethodnih postova):
Kad dostigne razvoj približno (minimum 7 okvira legla):
MLLLLLLLLM
Dodajem nastavak s 10 satnih osnova i rasporedim ovako:
OOOOLLLLOM
OOOOLLLLOM
Vidimo da je leglo u jednoj cijelini i da ga pčele mogu obuhvatiti jednom loptom.

Društvo u dva nastavka (kao društvo L13 iz prethodnih postova)
U stupnju razvoja otprilike:
MLLLLLLLMM
SSSSMMSSSS

Donesem 2-5 satnih osnova, oduzmem 1 okvir meda i dodajem slabijim društvima, i ostale oduzmem okvire saća koje spremam i koristim kasnije.

presloženo to društvo izgleda ovako:

MOSSSLLLOM
MOOSLLLLOM

Pčele leglo mogu opet obuhvatiti jednom "loptom".

PRAVILO KOJEG SE PROIDRŽAVAM:
NIKAD NE RAZDVAJAM LEGLO, I NIKAD NE PRESJECAM LEGLO SATNOM OSNOVOM.

Pčele lakše griju jedno veće gnjezdo - klupko, nego dva odvojena.

I kasnije ako uvedem matičnu rešetku. leglo dižem neposredno iznad matične rešetke uvijek.
I matična mi ima leto točno iznad leta na podnici. Zbog tog leta nastojim uvoditi MR čim kasnije.

Ako društvo napuni dva nastavka legla, meda, peluda i 20 ulica pčela, Uvodim treći nastavak i MR između drugog i trećeg nastavka. U treći dižem samo poklopljeno leglo, i nastojim da opet bude iznad legla u drugom nastavku.

PRAVILO KOJEG SE PROIDRŽAVAM:
SLABIJE DRUŠTVO POJAČAVAM SAMO MEDOM I PELUDOM, NIKAD LEGLOM ILI PČELAMA JAČEG.

Ako društvo u proljeće jako napreduje i puno je jače od ostalih, i ako ima viška meda i peluda,
oduzimam poneki okvir meda bez pčela i dodajem slabijem društvu.
Ne isplati mi se slabiti jako društvo oduzimanjem pčela. A leglo je potrošač. Dodavanjem legla samo opteretimo slabije društvo prekomjernom količinom legla. Matica i tako zaliježe maksimalnu količinu legla prema situaciji u slabijem društvu (Količina pčela, zaliha meda i peluda, unos nektara i peluda).
Takvo društvo obično ima premalu zalihu hrane, jer je matica zalegla maksimalnu količinu legla, zaposlila na leglu maksimalnu količinu pčela, a leglo je potrošač. Ono sakupljačica u tom društvu što preostane jedva da stigne prikupiti dovoljno hrane za održavanje tog legla a za zalihu, samo ako su prilike izuzetno dobre. Govorim o razvoju društva u proljeće. Zbog toga takvom društvu dodajem okvire s medom, koje sam oduzeo društvima s dovoljnim brojem sakupljačica, jakim društvima, ili pogačom (nažalost kupljenom).

[petar61]

Ako se netko pita zašto sam ostavio med, i nisam dohranjivao društva šećernim sirupom
evo objašnjenja. Pošto sam hobi pčelar, radim oko pčela koliko stignem i kad stignem.
Najskuplji mi je moj rad, pa ga pokušavam svesti na minimum.

U proljeće 2010. imao sam dobar razvoj društava, dobar unos meda.
Oko 10.05.2010. kad se prvi pupovi bagrema zabijele a još nisu otvoreni
izvrcao sam voće. Zahlađenje i kišno vrijeme, bagrem je podbacio.
Početkom 6. mjeseca izvrcao sam bagrem i opet je zahladilo i kiša
duže vrijeme. Nisam mogao tretirati mravljom nakon vrcamja bagrema,
preniska temperatura. Rojeve sam morao dohraljivati okvirima proljetnog meda
koji je namjenen za dohranu gladnih u proljeće 2011.

Razvoj društava je stagnirao i unos je bio slab, pa više nisam vrcao poslije bagema.
Tek oko 20.08.10. košnice su bile prilično pune meda. bio sam u dilemi vrcati ili ne
al sam odustao, jer sam već prije odlučio da neću vrcati, a i malo mi prekasno bilo.
Tad sam napravio prvi tretman mravljom i bila je katastrofa. Varoe ko u priči.
Drugi tretman mravljom nije bio tako uspješan, jer je zahladilo. Prešao sam na varolik.
Tri tretmana varolikom u 21 dan, tri subote za redom.
U desetom mjesecu sam čekao da zahladi da sigurno više nema legla u košnicama, al je
bio pretopal, i potrošio je zalihe meda previše. početak 11 isto pretopal, a kad je zahladilo
nije se moglo živjeti kako je zima bilo.

Tako sam oksalnom tretirao tek početkom prvog mjeseca 2011.
I brojim otpale varoe nakon oksalne, 10 - 30 po društvu. Strašno.
Mislim da varolik više nikad neću koristiti.
Varoa postaje otporna na amitraz, amitraz je čisti otrov. Uvijek se i dima nagutam
prilikom dimljenja, a koliko amitraza završi u saću i medu? Isprobati ću hive clean od
BeeVital-a, pa ako je tako dobar i neotrovan. Moram isprobati.

Splet navedenih okolnosti je doveo do toga da sam procjenio da društva imaju dovoljno meda za zimu, i da ne treba prihranjivati šećerom.
(Prihranjivao sam šečernom otopinom manje od 20% društava, samo rojeve iz te godine koji su bili na jednom nastavku i to ne sve.)

[petar61]

Nekoliko stvari koje mislim mijenjati.

Ove zime sam ostavio samo med više spletom različitih okolnosti.
Mene su učili:

Pčelama bolje zimuju na šečeru nego na medu.
Treba izvrcati čim više ljetnog meda jer se
brzo kristalizira pa može biti poguban za zimovanje pčela.
A kila meda je 35,00 kuna a kila šećera 7,50 kn

Tako su me učili, ali sad mislim da je to krivo i probati ću nešto drugo.

Zimus sam malo tražio po internetu o tehnikama dvomatičnog pčelarenja.
Pa sam pronašao i četiri filma o Venerovoj metodi i farmi Vener.
Iz filma se može čuti o farmi s više od 1000 društava, a od toga više od 700 dvomatičnih,
Nigdje se ne spominje da se kao standardno radi dohrana s šečernim sirupom za zimu.
Vjerojatno je i vener zaključio da se to ne isplati . Količina ulože rada, financijski troškovi,
negativan efekat na iduću sezonu. I Vener je nastojao pčele uzimljavati na LR nastavku + LR
polunastavak što otprilike iznosi Nastavak 15 - 25 kg meda,
polunastavak 10-12 kg meda ukupno za društvo 25 - 30 kg meda.

I još sam našao nekoliko zanimljivih tekstova u vezi zimovanja pčela na šećeru.
Pa donosim samo neke citate i linkove, pa koga zanima da sve pročita.

Citat iz lista: Pčelar 2, Oktobar 2006. tema: PRIHRANJIVANJE U FAZI PRIPREME PČELA ZA ZIMOVANJE, strana 12
Sa stranice: Web pčelinjak, Downloads

Glen Sanley, stručnjak za pčelarstvo američke države Iowa, na osnovu dugogodišnjih iskustava
piše da je šećer daleko od idealne hrane za pčele i da je uvek imao loše rezultate kada ga je
primenjivao na pčelinjaku. Navodi i naučno istraživanje koje je pokazalo da pčele odgajene na
šećeru žive čak 10–15 dana kraće od onih odgajenih na medu.

Mnogi poznati pčelari kao što su Farrar, Rihar, Tihomir Jevtić, na osnovu svog dugogodi-
šnjeg iskustva savetuju med kao jedinu isplativu hranu za zimu.

U Rusiji je sedamdesetih godina prošlog veka sproveden uporedni eksperiment sa pčelama
koje su zimovale na medu i na šećeru. Pokazalose da je broj pčela u proleće bio veći u onim zajednicama
koje su zimovale na šećeru, ali se takođe pokazalo da jesenja prerada šećernog sirupa
od strane pčela dovodi do smanjenja rezervnih materija u telu pčele i do izvesne degeneracije
unutrašnjih organa, što je razlog 48,9%-tnog povećanog unosa polena u proleće za razliku od
pčela koje nisu prerađivale šećerni sirup u jesen.
Manja zaliha hranljivih materija uzrokuje slabiji intenzitet procesa metabolizma materija u telu
pčele u zimsko-prolećnom periodu, što se iskazuje kroz slabiju aktivnost peroksidaze, polifenoloksidaze
i katalaze, pa slabije uzgajaju leglo bez obzira na to što su kod njih bolji pokazatelji
zimovanja (Martqnov, 1974). Zbog toga, povećana potreba unosa polena u proleće kod zajednica
koje su zimovale na šećeru dovodi do njihovog većeg trošenja, pa one prezimele na medu,
eventualno i brojčano slabije, sustignu i prestignu zajednice prezimele na šećeru.

Trud,vrijeme, nervoza i novac za nabavu šećera. Posao kuhanja i utrošena energija.
Posao za pripremu i kontrolu hranilica prije upotrebe. Posao prihranjivanja.
Kad sve zbrojim, zapitam se koliko se to isplati.

Pokušati ću nešto drugačije.
Šečernu otopinu izbaciti iz upotrebe, samo u krajnjoj nuždi.

Kako to postiči?
Na bilo koji način postići efekat iz venerove metode.
On računa ovako:

Društvo = Nastavak(2 OM + 8 OL) + pulunastavak (12-15 kg meda) = 15 - 20 kg meda uz leglo uvijek.
Ako se i dogode loše vremenske prilike, društvo troši ovih 20 kg meda za leglo.
A kad se pašne prilike poprave, prvo nadoknađuju ove rezerve.
Krajem 7. mjeseca zadnje vrcanje - polunastavak ostaje pun meda i krajnja dva okvira u plodištu, između 15 i 20 kg zaliha
8. i 9. mjesec pčele dopunjuju zalihu i kako se leglo smanjuje, popunjavaju plodište medom, povečavajući vijence meda
iznad legla. Pčele zimuju na nastavku i polunastavku sa ukupno oko 25 kg meda.


U dosadašnjoj praksi sam dosta odstupao od ovoga.
Evo nekoliko stvari koje više ne smatram dobrima, i koje pokušavam promjeniti.

Prije bagrema sam vrcao čim više, "da bih dobio čim čistiji bagrem."
Bagrem sam uvijek vrcao maksimalno, "Jer to je glavna berba, a pčele imaju od kuda nadoknaditi"
Prva trećina osmog mjeseca vrcao maximalno, "Jer pčele loše zimuju na medu koji se kristalizira, bolje na šećeru, a šećer jeftiniji"
Pokušavao sprečiti rojevi nagon vrcanjem, "Jer pčele koje se roje ne daju ništa samo gubitak"

Crveno - ono što smatram pogrešno
Zeleno - oo što smatram ispravnim

[levstek008]

Ja sam prvi put ostavio više-manje društa na medu, samo mali broj pomagao sa šečerom..... razlika je velika ...ona društva koja su samo na medu so više kao odlična.... i ona na šečeru niso baš za propast. al niso to kao ona koje so ostale na medu!!

[petar61]

Evo jedan prošlogodišnji kasni roj oznaka R1 (treća dekada 6. mjeseca), dohranjen oko 5 - 6L šečernog sirupa 1:1 od 25.08 - 10.09.
Fotografije snimljene 15.01.2011. Društvo izgleda jako močno, relativno veliki broj pčela, Velike zalihe poklopljeog meda, velika aktivnost na letu, dosta pčela primjećene da unose pelud. Vjerojatno cica maca počela cvasti.

Izgled društva:

Izvađen drugi okvir s desna gledano na gornjoj slici. Okvir uz rub klupka. Izgled okvira:

Pogled u košnicu između 1. i 3. okvira:

I intenzivna aktivnost na letu kao u proljeće.



Dnevnik društva R01 sa većim fotografijama možete pogledati na temi DNEVNICI ČLANOVA FORUMA: DNEVNIK PET DRUŠTAVA U PROLJETNOM RAZVOJU 2011.
Detaljan dnevnik društva R01

Kod zajednica koje su zimovale isključivo na medu je manji intenzitet aktivnosti na letu, i manji unos peludi.

I broj pčela, i količina meda i opčenito društvo R1 izgleda puno bolje od društva L12.
Nakon dohrane šećerom u društvu R1 primjećeno je friško leglo (15.09.10) . A u društvima koja nisu dohranjivana samo poklopljeno.
L12 nije dobio ni kapi šećera, a zalihe meda su mu vrlo tanke.

Pratiti ću razvoj tokom 2. - 4. mjeseca pa ćemo vidjeti.
Do sada sam bio ubijeđen da je u trenutnoj situaciji društvo R1 u velikoj prednosti u odnosu na L12 (obadva su rojevi 2010), međutim
knjige kažu drugačije. Neznam ni sam. R1 ima zalihe šećerne otopine na kojima će odgajati leglo, a L12 pitanje da li će imati dovoljno zaliha do prvog ozbiljnijeg unosa nektara. S R1 sam imao posla i troškova prilokom dopune zimskih zaliha hrane šečernim sirupom, a s L12 ne.
S L12 ću imati posla u 2. mjesecu da mu popravim zalihe hrane za odgoj legla, a s R1 ne. Ne mogu drugo reći nego vidjeti ćemo.

Još jedna opaska:
Sve godine do sada vodio sam dnevnik u rokovniku za svako društvo pojedinačno. Ove godine sam to promjenio.
Društvo kad otvorim fotografiram mobitelom, a zapažanja upisujem naveće kad prebacujem fotografije s mobitela na pc.
Ovo mi se za sada pokazuje jako dobro.
Fotografiranje mi traje 10 15 sekundi, a naveće kad pregledavam i sortiram fotografije po društvima upisujem zapažanja.
Prilikom pisanja u rokovnik trošio sam više vremena na pčelinjaku. Za svako društvo po min - dve min.
I sad kad sam listao rokovnik iz 2010. vidim da neke podatke ipak nemam zapisane. Na primjer za društvo L12 nemam zapisano kojeg dana je roj skinut.
Samo piše da je s čempresa (čempres kod susjeda i vjerojatno njegov roj, maznuo sam mu ga ).

[zvones]

Petar61 ,kao prvo primi pozdrav i dobro došao .Volio bih više da sam te pozdravio u odgovarajućoj rubrici ,ali ne zato što je to obavezno ,jer nije,nego zato što volim
tamo zavirit i sve je na jednom mjestu .
Što se tiće konkretne teme ,veoma poštujem ljude koji analiziraju ,zaključuju i uz određene uporedbe daju svoje viđenje .Mislim da si ovo dosta dobro uradio ,pa ću
ja dati neko svoje viđenje onoga što smatram važnim ,kao i male primjedbe tebi i levsteku :

Crveno - ono što smatram pogrešno

Zeleno - oo što smatram ispravnim

Kolega levstek008 ,ja bih isto ovako označio ,ali volio bih vidjeti tvoju analizu zašto misliš da je to ispravno ili pogrešno u kompletu ili dijelovima .

Glen Sanley, stručnjak za pčelarstvo američke države Iowa, na osnovu dugogodišnjih iskustava
piše da je šećer daleko od idealne hrane za pčele i da je uvek imao loše rezultate kada ga je
primenjivao na pčelinjaku. Navodi i naučno istraživanje koje je pokazalo da pčele odgajene na
šećeru žive čak 10–15 dana kraće od onih odgajenih na medu.

Petre , evo ja sam označio riječ za koju smatram da je odlučujuća u ovom dijelu teksta .Dakle ovdje se ne radi konkretno o hrani ostavljenoj za zimu nego je
u vezi sa odgojem dugoživućih pčela za zimu .Odgoj tih pčela počinje u drugom dijelu ljeta i završava se u prvom dijelu jeseni .Što je hrana kvalitetnija, te će
pčele duže živjeti .Naravno da to vrijedi i za druga razdoblja .

U Rusiji je sedamdesetih godina prošlog veka sproveden uporedni eksperiment sa pčelama
koje su zimovale na medu i na šećeru. Pokazalose da je broj pčela u proleće bio veći u onim zajednicama
koje su zimovale na šećeru, ali se takođe pokazalo da jesenja prerada šećernog sirupa
od strane pčela dovodi do smanjenja rezervnih materija u telu pčele i do izvesne degeneracije
unutrašnjih organa, što je razlog 48,9%-tnog povećanog unosa polena u proleće za razliku od
pčela koje nisu prerađivale šećerni sirup u jesen.
Manja zaliha hranljivih materija uzrokuje slabiji intenzitet procesa metabolizma materija u telu
pčele u zimsko-prolećnom periodu, što se iskazuje kroz slabiju aktivnost peroksidaze, polifenoloksidaze
i katalaze, pa slabije uzgajaju leglo bez obzira na to što su kod njih bolji pokazatelji
zimovanja (Martqnov, 1974). Zbog toga, povećana potreba unosa polena u proleće kod zajednica
koje su zimovale na šećeru dovodi do njihovog većeg trošenja, pa one prezimele na medu,
eventualno i brojčano slabije, sustignu i prestignu zajednice prezimele na šećeru.

Da ,ali je također rečeno da bi se zalihe šečerom trebale nadopuniti najviše do jedne trećine (bolje manje ),ukoliko nema dovoljno kvalitetnog meda.Zalihe treba
dopuniti ranije ,a ne u jesen jer je tada kod ljetnih pčela smanjeno lučenje enzima invertaze na uštrb odgajanja , a ukoliko to rade zimske pčele šteta je još veća
jer te žlijezde treba čuvati za odgoj prvog legla tokom zime .U najhladnijem dijelu zime ,kad su pčele čvrsto u klupku ,potrebna im je čista energija , tako da je
šečer u to vrijeme dobar (uslov je da je prerađen i poklopljen ) ,a matica ako i snese jaja ,pčele hrane larve iz svojih rezervi bjelančevina i masti .

[senad]

Ja se divim pčelarima kod koji pčele zimuju na medu.

Sudeći prema istraživanjima,, mojim pčelama se ne piše dobro,, skoro od proljeća su bile na šećeru.

Peter61 odlična prezentacija nadam se da ćeš nastaviti pisati

[petar61]

Zvones, pozdrav.

Petar61 ,kao prvo primi pozdrav i dobro došao .Volio bih više da sam te pozdravio u odgovarajućoj rubrici

Ne znam na koju rubliku misliš, ali se slažem da se tema premjesti u primjereniju rubliku ako administrator to može. Novi sam na forumu i još uvijek otkrivam jako puno interesantnih tema i čitam. Pošto mislim ovo proljeće uvoditi neke novine u svojoj praksi, a nisam baš siguran u u tim novinama. Nadam se da kad dođe vrijeme za pojedine intervencije, da će se iskusni pčelari uključiti sa sugestijama i pomoći da ne pogriješim previše.

Pošto mislim u praksi provoditi nove metode, trebam pomoć. Oduvjek vodim evidenciju za svako društvo pojedinačno, pa dokumentiranje proljetnog razvoja ova dva društva će pomoći meni, a vjerujem i većini pčelara početnika. Svi ovi postovi do sada su uvod u temu. Sama tema će biti proljetni razvoj ova dva društva. Planiranje radova s njima. Trermini i izvođenje radova. I praćenje društava nakon pojedinih radnji. Po završetku negdje oko 01.05. nadam se da će ta dva društva biti spojena u jedno dvomatično društvo spremno za odvoz na bagremovu pašu, što do sada nisam radio. Trebati će tu dosta tehnike da se spasi L12 od gladi, da se sprijeći L13 u rojenju, što mislim da već imam dosta iskustva, ali nikad ne možeš biti 100% siguran, i dobrih sugestija iskusnih pčelara nikad dosta. Kad se društva ustabile i dostignu pravi stupanj razvoja trebati će ih spojiti u jedno dvomatično. Za to nemam nikakvo iskustvo i svaka sugestija će mi dobro doći. Ali o tome kad dođe vrijeme.

Zbog svega gore navedenog činilo mi se zgodno temu staviti u praktično pčelarstvo.

[petar61]

Petre , evo ja sam označio riječ za koju smatram da je odlučujuća u ovom dijelu teksta .Dakle ovdje se ne radi konkretno o hrani ostavljenoj za zimu nego je u vezi sa odgojem dugoživućih pčela za zimu .Odgoj tih pčela počinje u drugom dijelu ljeta i završava se u prvom dijelu jeseni .Što je hrana kvalitetnija, te će pčele duže živjeti .Naravno da to vrijedi i za druga razdoblja.

Zvone, sječam se jedne priče koja se vodila, mislim, u autobusu kad smo organizirano išli na pčelarski sajam u Sloveniji. Jedan uvaženi član našeg pčelarskog društva tada je pričao kako je bio na jednom predavanju i da je postavio pitanje predavaču: "Zašto u pojedinim zajednicama ima uvijek jako puno legla, a relativno malo pčela, dok u drugima uvijek ima manje legla a više pčela?" I tvrdio je da je odgovor bio: "U tim zajednicama sa puno legla a malo pčela, pčele kraće žive, što je vjerojatno nasljedna osobina."

To sam si tada zapamtio mada mi nekako nije sjelo. Iz mojih evidencija iz početka pčelarenja došao sam do zaključka (matematika i statistika su mi uvijek dobro išle) da u pčelinjaku s oko 50 košnica, uzgojem i selekcijom kvalitetnih matica u roku 4 godine velika je vjerojatnost da su sve matice u relativno bliskom srodstvu. Kako bi u toj situaciji, razlika između dva društva na istom pčelinjaku bila u genetici. To mi baš nije sjelo.

Kad se sjetim koliko puta sam pročitao, umjetni roj, prirodni roj, ili okviri s leglom i poneki matičnjak, pa u nukleus ili nastavak, pa hranilica i šećerni sirup i pogača. Tu je dohrana šećerom u rojeva u proljeće.
Vrcanje ljetnog meda jer ako je bila suša pa su pčele nabrale medljikovac može biti pogubno u zimi. Pa dohrana šećernim sirupom.
Na taj način dobivamo dva negativna efekta. Prvo zimske pčele se potroše za preradu sirupa u "med". Drugo, taj "med" je u proljeće ona "sigurna" zaliha na kojoj pčele udgajaju prve naraštaje proljetnog legla.

Ako dodavanje šećernog sirupa započmemo ranije, u osmom mjesecu, pitam se hoće li pčele otvarati poklopljeni med da bi odgajale zimske pčele, ili će trošiti med od šećernog sirupa. U toj situaciji preradom sirupa potrošili smo ljetne pčele koje i tako nebi dočekale zimu, nema štete, ali su zimske odgojene na šećeru.

Volio bih se bar na trenutak vratiti u povijest i provjeriti koliko su ona društva s puno legla i malo pčela potrošila šećera za odgoj pčela. Na žalost to ne možemo.

U jednom svom prvom postu napisao sam vic o zakopavanju bandera. Nepotrebnom i uzaludnom poslu. Nakon svega gore navedenog mislim da je planska dohrana šećernim sirupom jedan od takvih poslova. Vidim ju samo kao opravdanje u ekstremnim situacijama.

Pokušati ću nešto drugo. Svakom društvu obezbjediti neprekidnu zalihu od 16 - 20 kg meda u košnici i nikada ne vrcati preko toga, spremiti po jedan do dva okvira poklopljenog meda u ormar po društvu za dodati u proljeće. Za zimu obezbjediti zalihe čistog meda bez šećernog sirupa. A tek preko toga vrcati.
U ovoj situaciji dolazimo do jednog drugog problema, kojeg sam se do sada jako bojao. Rizici od rojevog nagona i sprečavanje rojenja. Neznam, nisam siguran, zato sam i otvorio temu, da se i drugi uključe. Viditi ćemo.

Uh, puno je sati već. Jedva ćekam da vrijeme dozvoli pa da zabijem nos u košnice. Pozdrav za sada.

[petar61]

Ja se divim pčelarima kod koji pčele zimuju na medu.

Sudeći prema istraživanjima,, mojim pčelama se ne piše dobro,, skoro od proljeća su bile na šećeru.

Peter61 odlična prezentacija nadam se da ćeš nastaviti pisati

Pozdrav Senade.

U kratko. Zamislimo dvije porodice, obadvije imaju jednake stalne izvore prihoda, i otvorene tekuće račune u banci. Banka im je odobrila korištenje minusa po tekućim računima. Jedna je neprekidno u minusu, a druga neprekidno u plusu. Koji je efekat ako pratimo dugi vremenski period. Obadvije troše istu količinu novaca mjesečno, jednake stalne izvore prihoda. Porodica koja je neprekidno u minusu samo je jednom potrošila više nego je zaradila, kasnije dio prihoda uvijek odvaja za kamate banci. Porodica koja je stalno u plusu troši otprilike istu količinu novaca mjesečno kao i druga, ali je (samo jednom) stvorila početnu zalihu na tekućem računu, i ima dodatni prihod od kamata.

Čini mi se da bi se ova priča mogla primjeniti na pčelinja društva i zalihu meda. Odlučio sam probati. Nemam iskustva previše, jer sam do sada vrcao sve što se dalo izvrcati. Ali želim probati, a čini mi se da ako nisam sam i ovdje na forumu, uz pametne sugestije iskusnijih pčelara, manja je vjerojatnost da pogrešim.

Jedan stari pčelar, prvi susjed (komšija) mojih roditelja, u kući gdje sam odrastao, znao mi je reći:

Čovjek i magarac, zajedno su pametniji nego sam magarac.

Zato se i ja osječam sigurnije otkad sam otvorio temu, i nadam se da neću ostati sam kad upadnem u probleme. Ponekad je dovoljna samo pametna riječ.

Pozdrav za sada.

[Marin]

Vrlo dobro poredjenje,zdrava logika i to je to, na medu rodi med .
Život je nešto drugo ,puno puta sve nije onako kako bi trebalo biti ,kako je prirodno,etično moralno i kako bi trebalo očekivati.Puno je kombinacija .