Stipo radovi u pčelinjaku

[zvuk_tisine]

Inače, to je uvozna matica iz Luksemburga...i te pčele su nevjerovatno radine, ja sma ih kupio pocektom septembra...i tom ciki one su navukle med ove godine i od njih je samo vrcao, od ovih nasih nista, inace i kad je bilo sve uredu uvijek je bila drasticna razlika u unosu polena...
I ja sam pesimista sto se tice njihovog uspjesnog prezimljenja...trenutno to drustvo je u gornjem nastavku i koliko vidim ima oko 6-7 uluca pcela ali ih puno umire pa sam bas zabrinut....
I ne izlecu po hladnom vremenu nego jednostavno prije krenu u akciju i kasnije zavrsavaju sa izlascima u odnosu na ova druga dva sanduka...
Do juce sam inekako imao nadu da ce prezivit ali od juce Bogami...slabo
Al opet...uradio sam sta sam mogao, odmah cim sam ih dovezao reagovao ...pa sad sta bude-bude

[zvones]

Inače, to je uvozna matica iz Luksemburga...i te pčele su nevjerovatno radine, ja sma ih kupio pocektom septembra...i tom ciki one su navukle med ove godine i od njih je samo vrcao, od ovih nasih nista, inace i kad je bilo sve uredu uvijek je bila drasticna razlika u unosu polena...
I ja sam pesimista sto se tice njihovog uspjesnog prezimljenja...trenutno to drustvo je u gornjem nastavku i koliko vidim ima oko 6-7 uluca pcela ali ih puno umire pa sam bas zabrinut....
I ne izlecu po hladnom vremenu nego jednostavno prije krenu u akciju i kasnije zavrsavaju sa izlascima u odnosu na ova druga dva sanduka...
Do juce sam inekako imao nadu da ce prezivit ali od juce Bogami...slabo
Al opet...uradio sam sta sam mogao, odmah cim sam ih dovezao reagovao ...pa sad sta bude-bude

Sve si dobro napisao i te što umiru vjerovatno su kratkoživuće, ili ljetne ili iscrpljene .Postoji i mogučnost varoe ili nešto drugo .Neznam može li ti Senad svojim
iskustvom pomoći ali sigurno ima dosta legla.E sad je što se ostale pčele dodatno crpe kako zbog hranjenja ,tako i zbog grijanja.Posebno je pitanje ima li dovoljno
ramova sa pergom ,jer kad mlade pčele izađu trebaju stvarati zimske zalihe .Tu bi trebalo i dodatno grijanje jer pčele trebaju biti pokretne ,pa da pronađu pergu.
Ja sam inače protiv posebnih utopljavanja ali kažem možda ti Senad da neki savjet .

[irko]

Završni 4. tretman s BeeVitalom izvršio sam 17.10.2010.
Danas sam 23.10 2010. prebrojao opalu varrou. Ne znam dali da plačem ili da se veselim.
Broj opale varroe me zaprepastio ali s druge strane učinak BeeVitala me veseli.
Da ne iznosim podatke za svaku košnicu posebno. Broj opale varroe se kreće od 128-1064 varroe.
Ako k tome dodam broj opale varroe u prva 3 tretmana doista me zabrinjava stanje mog pčelinjaka kada je u pitanju varroa.
Opet s druge strane kada pogledam vitalnost i snagu društava mišljenja sam da neće biti problema prilikom zimovanja.
Ah ta varroa dotući ću ja nju da će 2 puta promislit prije nego što se useli u moje košnice.

He he he porucio sam i ja kod gos.M. Beevital.Nadam se da ce varoa u sirokom grugu zaobilazit moj pcelinjak. Hvala svima jer da nije bilo vas nebih mogao ni narucit ovo sretstvo protiv var...a da ga covjek bez posljedica moze popit

[Stipo]

Čemu drugo služi ovo druženje na forumu nego da se pomogne čovjeku kad mu zatreba.

[beequeen]

Tako je Stipo,
da ne bi foruma ja ne bih imala pojma ni o cemu

[ibrahim]

lijep pozdrav.pocetnik sam u pcelarstvu,nabavio sam 3 kosnice i sad treba da ih prebacim na svoje imanje,udaljenost je nekih 300 metara ,imam razlicitih prijedloga sta uraditi,interesuje me Vase misljenje,da li ce se pcele vratiti na staro mjesto,ako hoce,sta da uradim,

[Stipo]

Konačno sam dotukao varrou u svom pčelinjaku. U 9 društava od 2.9.2010 do danas prebrojao sam 15 913 varroa.
Rezultat tolikoj najezdi varroe je da su društva dobro oslabila ali su još sva živa i od 47 društava samo su 4 spala na 3 ulice.
Eto to ti je rezultat kada dopustiš da se varroa razmnožava koliko hoće. Nisam vjerovao da će se ovoliko razmnožiti ali nisam htjeo svoja društva tretirati nikakvim otrovima ni nod cijenu nešto gubitaka pčelinjih društava.
Rezultate završnog tretmana kao i moje zaključke možete vidjeti na:
http://www.limed.ba/Test%20BeeVital%20Hive%20Clean.html

[Stipo]

Nova ambalaža za propolis kapi.

[zvuk_tisine]

Eh taman Stipo, uzeću ti mustru, saću počet heklat :p

[pasha]

Stipo odlično. Najiskrenije čestitke! Voljela bih i ja ovako nešto napraviti.

[senad]

Konačno sam dotukao varrou u svom pčelinjaku. U 9 društava od 2.9.2010 do danas prebrojao sam 15 913 varroa.
Rezultat tolikoj najezdi varroe je da su društva dobro oslabila ali su još sva živa i od 47 društava samo su 4 spala na 3 ulice.
Eto to ti je rezultat kada dopustiš da se varroa razmnožava koliko hoće. Nisam vjerovao da će se ovoliko razmnožiti ali nisam htjeo svoja društva tretirati nikakvim otrovima ni nod cijenu nešto gubitaka pčelinjih društava.
Rezultate završnog tretmana kao i moje zaključke možete vidjeti na:
http://www.limed.ba/Test%20BeeVital%20Hive%20Clean.html

Stipo d a li bi mogli kazati na osnovu tvojih rezultata da reprodukcija varoe je bilana višem nivou.
Hoću da kažem, da sam u trutovskom saću nalazio 5-7 varoa u ćeliji , Pema tvojim rezultatima ipremanentnom djelivanju protiv iste stičem dojam da je po jednoj ćeliji bilo više od 5-7 varoa..JA jedino u tome vidim činjenicu najezde varoe.



p.s. d ali su ovi čepovi na bočicama žute boje ili je to efekat tokom slikanja,kod mene su bjeli

[Stipo]

Izrada etikete je jednostavna. Potrebno je u wordu izraditi neku sliku za etiketu. Smanjiti margine na 6 mm kopirati pripremljenu sliku. Podesiti veličinu slike i simetrično poslagati 18 slika do pola stranice. Razmak između slika podesiti tipkajući 4 puta tipku space. Kod mene je veličina slike visina 2,9 cm x širina 4,25 cm. Radi boljeg iskorištenja papira slike su rotirane na vis. Isprintati na samoljepljivi papir za etikete. Zaokrenuti isprintani papir tako da drugi put printa drugu polovicu tog papira. Ovako izgleda papir spreman za printanje:

Ako imate nejasnoća slobodno mi se obratite.
Potrebni programi za izradu slike su: Word, microsoft picture menager i PDF kreator.
PDF kreator pretvara word stranicu u sliku.
Da bi kopirali i pretvorili u sliku sadržaj koji vidite na ekranu takođe možete koristiti microsoft picture menager tako što
prvo podesite prikaz na ekranu da vidite ono što želite kopirati. Pritisnete tipku desni shift+Print Scr.
Otvorite picture menager (program za obradu slike) klik desna tipka miša i paste.
Tako ćete dobit cjeli sadržaj ekrana. Dobivenu sliku je potrebno obrezati od suvišnog sadržajate i podesiti veličinu.
Postavljanje margina u wordu.
Otvorite word, U gornjem lijevom uglu strelicu miša stavite na tipku DATOTEKA lijevi klik miša otvorit će se meni,
spustite strelicu na tipku POSTAVLJANJE STRANICE..., na otvorenoj kartici podesite sve margine na 0,6 cm dojnju marginu ne dirajte. Kliknete U REDU i ta će woed stranica imati trenutno postavljene margine.
Imajte malo mašte i kreacije i budite naoružani strpljenjem i dobit ćete svoju jedinstvenu etiketu.

[pasha]

Izrada etikete je jednostavna. Potrebno je u wordu izraditi neku sliku za etiketu. Smanjiti margine na 6 mm kopirati pripremljenu sliku. Podesiti veličinu slike i simetrično poslagati 18 slika do pola stranice. Razmak između slika podesiti tipkajući 4 puta tipku space. Kod mene je veličina slike visina 2,9 cm x širina 4,25 cm. Radi boljeg iskorištenja papira slike su rotirane na vis. Isprintati na samoljepljivi papir za etikete. Zaokrenuti isprintani papir tako da drugi put printa drugu polovicu tog papira. Ovako izgleda papir spreman za printanje:
http://i749.photobucket.com/albums/xx13 ... 1fbe-1.jpg
Ako imate nejasnoća slobodno mi se obratite.
Potrebni programi za izradu slike su: Word, microsoft picture menager i PDF kreator.
PDF kreator pretvara word stranicu u sliku.
Da bi kopirali i pretvorili u sliku sadržaj koji vidite na ekranu takođe možete koristiti microsoft picture menager tako što
prvo podesite prikaz na ekranu da vidite ono što želite kopirati. Pritisnete tipku desni shift+Print Scr.
Otvorite picture menager (program za obradu slike) klik desna tipka miša i paste.
Tako ćete dobit cjeli sadržaj ekrana. Dobivenu sliku je potrebno obrezati od suvišnog sadržajate i podesiti veličinu.
Postavljanje margina u wordu.
Otvorite word, U gornjem lijevom uglu strelicu miša stavite na tipku DATOTEKA lijevi klik miša otvorit će se meni,
spustite strelicu na tipku POSTAVLJANJE STRANICE..., na otvorenoj kartici podesite sve margine na 0,6 cm dojnju marginu ne dirajte. Kliknete U REDU i ta će woed stranica imati trenutno postavljene margine.
Imajte malo mašte i kreacije i budite naoružani strpljenjem i dobit ćete svoju jedinstvenu etiketu.

Lako ću ja za etikete, ali da mi je doći do ovoga na šta se one lijepe ... !

[Jazz]

Izrada etikete je jednostavna. Potrebno je u wordu izraditi neku sliku za etiketu. Smanjiti margine na 6 mm kopirati pripremljenu sliku. Podesiti veličinu slike i simetrično poslagati 18 slika do pola stranice. Razmak između slika podesiti tipkajući 4 puta tipku space. Kod mene je veličina slike visina 2,9 cm x širina 4,25 cm. Radi boljeg iskorištenja papira slike su rotirane na vis. Isprintati na samoljepljivi papir za etikete. Zaokrenuti isprintani papir tako da drugi put printa drugu polovicu tog papira. Ovako izgleda papir spreman za printanje:
http://i749.photobucket.com/albums/xx13 ... 1fbe-1.jpg
Ako imate nejasnoća slobodno mi se obratite.
Potrebni programi za izradu slike su: Word, microsoft picture menager i PDF kreator.
PDF kreator pretvara word stranicu u sliku.
Da bi kopirali i pretvorili u sliku sadržaj koji vidite na ekranu takođe možete koristiti microsoft picture menager tako što
prvo podesite prikaz na ekranu da vidite ono što želite kopirati. Pritisnete tipku desni shift+Print Scr.
Otvorite picture menager (program za obradu slike) klik desna tipka miša i paste.
Tako ćete dobit cjeli sadržaj ekrana. Dobivenu sliku je potrebno obrezati od suvišnog sadržajate i podesiti veličinu.
Postavljanje margina u wordu.
Otvorite word, U gornjem lijevom uglu strelicu miša stavite na tipku DATOTEKA lijevi klik miša otvorit će se meni,
spustite strelicu na tipku POSTAVLJANJE STRANICE..., na otvorenoj kartici podesite sve margine na 0,6 cm dojnju marginu ne dirajte. Kliknete U REDU i ta će woed stranica imati trenutno postavljene margine.
Imajte malo mašte i kreacije i budite naoružani strpljenjem i dobit ćete svoju jedinstvenu etiketu.

Svaka ti cast kad si ovo slozio u Wordu. ali si izgubio i jako, jako puno vremena.

Predlozio bih i tebi i pcelarima da za potrebe izrade reklamnih materijala, vizit karti, naljepnica, memoranduma, brosura, biltena, diploma, kalendara koverti i ostalog stampanog materijala manjih serija koristite MS Publiser, koji je microsoftov proizvod namjenjen za DTP (desk top publishing) ili stolno izdavastvo, bazairano na PC-u i stampacu. Dolazi u MS Office profesional il se za starije verzije moze kupiti sam. Ima ih i na nasim buvljacima.
Ova vrsta softvera je razvijena bas za male biznise, koji imaju velike potrebe za reklamnim materijalima manjih serija koje im se ne isplate stampati u stamparijema, jer su troskovi jako veliki ako se radi o malim serijama.

Tehnika rada je jako jednostavna, jer je sve unificirano i radi se na princupu sablona, a sve ovo sto si ti urado u tri softvera se radi u jednom, desetak puta brze i laske. Posebno je jednostavna stampa i izrada naljepnica i vizitkarti razlicitih dimenzjia. Umjesto da rucno podesavas sve ove parametre u Wordu i svaku sliku kopiras desetine puta u MS Publisheru je dovoljno da navedes samo koliko naljepnica zelis da slazes na list papira i softver sve sam iskalkulise i slozi sa svim marginama.

Mozda si primjetio kod kupovine papiira za naljepnice da svaka naljepnica ima standardnu oznaku i da ima kupiti naljepnice koje su vec izrezane slozene na A4 list i treba ih samo odprintati. Softver MS Publiser ima sve te standardne velicine naljepnca registrivane u sebi, tako da tebi u priint opciji ostaje da samo izaberes oznaku naljepnice i softver sam sve podesi, broj kopija, vanjeks i unutrasnje margine prema velicini naljepnice.
Znam sigurn da u nasim vecim knjizarama ima zavidan asortiman vec pripremljenih poluproizvoda, naljepnica, pepira, kartona

Siguran sam da bi ti sa ovim mukotrpnim iskustvom iz Worda, photo editora, i pdf kreatora savladao MS Publisher za jedan vikend, a sve bi ti se kasnije isplatilo kroz produktivnost i efikasnost.

[Stipo]

Znam ja raditi etikete i u Microsoft Officie Publicher-u. Obrada slike je ista kao i u wordu. Međutim taj program ima jedan problem prevelike margine i traži podešavanja same slike i obrasca koja nisu baš jednostavna. Problem je još u dojnjoj margini koja je prevelika. Čini mi se 2,5 cm. U publicher-u na jedan list nemože stati 36 slika ovog gore mog formata. Koji god format izabereš uvjek ostane dojnja margina koja na žalost na samolepljivim etiketama nije predviđena za sve formate. Zato sam naveo word gdje se ručno poslože slike etiketa do pola A4 formata i tako printa. Ja koristim papir za etikete marke JACK Print Officie A4 format podjeljen u 4 etikete 105x148 mm šifra: No. 20043 bez margina. Od toga izradim 8 etiketa za med ili 36 za propolis.
Kada u wordu izradite sliku prve etikete dobro ju je pretvoriti u PDF format zbog velike razlučivosti slike koju pomoću microsoft picture menagera možete smanjiti u potreban format. Tu sliku kopirajte u vord i posložite sličice do sredine stranice.
Preporučam tko misli uzimati samoljepljivi papir za etikete da uzme format koji nije podjeljen No. 20045. Na takvom papiru mogu se posložiti i odštampati razne veličine etiketa. Samo ih je posle potrebno izrezati. Jedno pakovanje 100 listova sam platio 14 KM.
Kod mene u grafičkoj radnji u Grafosu jedna kopija samoljepljive etikete u boji bi me došla A4 formata 1 KM. Za rezanje nisam ni pitao.

[Stipo]

Pasho nabavi bočice napravi etikete nemoraš ih odmah printati i pošto imaš pčele propolis će doći sam po sebi. Samo ga trebaš sastrugati s ramova ili postaviti sakupljače propolisa u proljeće kada počme cvijetati voće i do jeseni će se nešto skupiti.

[Jazz]

Znam ja raditi etikete i u Microsoft Officie Publicher-u. Obrada slike je ista kao i u wordu. Međutim taj program ima jedan problem prevelike margine i traži podešavanja same slike i obrasca koja nisu baš jednostavna. Problem je još u dojnjoj margini koja je prevelika. Čini mi se 2,5 cm. U publicher-u na jedan list nemože stati 36 slika ovog gore mog formata. Koji god format izabereš uvjek ostane dojnja margina koja na žalost na samolepljivim etiketama nije predviđena za sve formate. Zato sam naveo word gdje se ručno poslože slike etiketa do pola A4 formata i tako printa. Ja koristim papir za etikete marke JACK Print Officie A4 format podjeljen u 4 etikete 105x148 mm šifra: No. 20043 bez margina. Od toga izradim 8 etiketa za med ili 36 za propolis.
Preporučam tko misli uzimati samoljepljivi papir za etikete da uzme format koji nije podjeljen No. 20045. Na takvom papiru mogu se posložiti i odštampati razne veličine etiketa. Samo ih je posle potrebno izrezati. Jedno pakovanje 100 listova sam platio 14 KM.
Kod mene u grafičkoj radnji u Grafosu jedna kopija samoljepljive etikete u boji bi me došla A4 formata 1 KM. Za rezanje nisam ni pitao.

ima 7-8 g da nisma sjeo za MS Pub pa ti ne mogu iz rukava reci, ali sam gotovo siguran da su najmanje margine koje se mogu podesiti 4-7 mm. Mozda je TOP margina nesto veca za one stampace koji vuku list

Ne znam koju verzju imas ali probaj stampu vise naljepnica podesiti u Paper Settings tabu unutar Printing options, izabrati Multiple copies per sheet
takodje horizontalne i vertookalni gap mozes podesavati u
File menu/Print/Publication and Paper Settings tab/ More print options, podesi: Side margin, Horizontal gap, i Vertical gap boxes.

sto se tice margina probaj ovo;
Arrange menu/Layout Guides/Margin Guides tab.
unutar margine guides ces moci unjeti sve 4 zeljene margine mislim da ce to softver sam dojaviti ako si zado margine manje nego sto MS Pub podrzava. mislim da je minmum 4 mm.

Desktop prnteri imaju nonprintable region umutar kojeg ne mozes stampat i ona zavisi od tipa printera kojeg imas i krece se od 4-12 mm

Mozes odrediti minimalne margne tvoga stampaca u Microsoft WordPad na sljedeci nacin:
1. Windows taskbar/Start button/All Programs/Accessories/WordPad.

2.File menu/Page Setup otkucaj 0 za Left, Right, Top i Bottom margin box. mrgine ce biti automastski ispravljene na minimalne margine koje ima tvoj stampac

mislim da ces sa ovih par caka preci na publisher...

[Stipo]

Moj hp printer može štampati slike bez margina ako u postavkama postavim da je papir nešto širi osim dojnje baš iz tog razloga što vuče papir oko valjka. Ako previše smanjim dojnju marginu dobijem obavjest da je margina premalena i automatski se podesi na najmanju moguću mjeru. Zato printam samo do pola lista. Publicher automatski posloži slike po stranici koliko na nju može stati, a taj postupak stvara previše škarta papira. Kao jedino rješenje našao sam u wordu gdje ručno slažem slike do pola stranice i to mi pruža bezbroj kombinacija i potpuno iskorištenje papira bez škarta. Tako sam pripremio novi format etikete za med gdje 2 slike slažem lijevo jednu ispod druge, a 3. zarotiram na vis i složim desno do njih. Tako sam dobio 6 etiketa, a publicher mi nudi 4 etikete posloženu jedna ispod druge i dobijam škart papira po cijeloj dužini lista veličine 2 etikete. U oba programa je to mukotrpan posao ali jednom izrađena etiketa se pohrani i ostaje godinama. Sadržaj se uvjek može mijenjati ali format etikete i opcije printanja ostaje uvjek isti. Meni je više muke zadao sadržaj slike i grafike šta ću staviti kao sliku ili grafiku i kakva bi bila najljepša pozadina, koje boje primjeniti koja slova bi bila najljepša. Po čemu bi moja etiketa bila prepoznatljiva. Koji logo staviti. Zatim dali za sve vrste meda staviti istu etiketu ili da svaka vrsta meda ima drukčiju sliku pozadine etikete ili boju ali opet da sve imaju zajednički prepoznatljiv dizajn. Da su sve etikete za sve proizvode različite ali da se na prvi pogled po dizajnu vidi da su od istog proizvođača. Ma to me muči i još se nisam odlučio oko dizajna.
Imam 100 različitih etiketa ali se nemogu odlučiti. Svakoj nađem neku manu. Zato postoji dizajnerska škola zar ne.

[Jazz]

Bitno je da si ti nasao rjesenje koje tebe zadovoljava.
Mada treba imati u vidu da je MS Publiser softver namjenjen za stolno izdavastvu tj pripremu za stampu. i da je po svim aspektima puno prikladniji vec MSWord. Moze se o u Wordu dosta toga uraditi ali se uvjek postavlja pitanje: zasto gubiti sate kad se sve moze svesti na minute.
Istina: potrosin se nesto vremena na pocetku za obuku ali se godinama dobija na produktivnosti.

[Stipo]

Danas sam ponovo provjerio opadanje varroe 7 dana poslje zadnjeg brojanja.
U 5 košnica nula palih varroa.
U 3 košnice po 1 pala varroa.
U jednoj 3 palih varroa.
Ovo se nemože pripisati prirodnom padu varroe jer BeeVital još djeluje,
a i pčele čiste varrou koja se zavukla u prazne ćelije saća i tamo umrla.
Ažurirao sam tabelu Br: 8 i text ispod pa tko želi može vidjeti na:
http://www.limed.ba/Test%20BeeVital%20Hive%20Clean.html

[Stipo]

Konačno sam dotukao varrou u svom pčelinjaku.

Stipo d a li bi mogli kazati na osnovu tvojih rezultata da reprodukcija varoe je bilana višem nivou.
Hoću da kažem, da sam u trutovskom saću nalazio 5-7 varoa u ćeliji , Pema tvojim rezultatima ipremanentnom djelivanju protiv iste stičem dojam da je po jednoj ćeliji bilo više od 5-7 varoa..JA jedino u tome vidim činjenicu najezde varoe.


p.s. d ali su ovi čepovi na bočicama žute boje ili je to efekat tokom slikanja,kod mene su bjeli

Oprosti Senade tek sada ugleda da ti nisam odgovorio na post.
Ne znam zašto je ovolika najezda varroe. Pogotova ako sam vršio razrojavanje i od društava pravio 2 ili 3 roja.
Znam da se tim postupkom količina varroe smanjuje 2-3 puta. Velika je količina varroe u vještačkim rojevima, prirodnim rojevima kao i u društvima koja se nisu roila. Matematički ispada da je početak proljeća dočekalo prosječno u društvu oko 50 - 150 varroe ili je vlažno i kišno vrijeme izuzetno pogodovalo razvoju varroe ili je kriva moja velika proljetna stimulacija uz dodatak kobalta ili sto puta ili.. Nemam podataka i jednostavno ne znam. Očekivao sam u jesenjem tretmanu max 300-500 varroa, a desilo se da ih je bilo 5-6 puta više.

Pitaš za bočice za propolis. Naručio sam žute čepove i brzokapajuću kapaljku. Boja čepa i tip kapaljke se posebno naručuju kod ORKALAB.
Izbor čepova je: bijeli, žuti i ljubičasti.
Izbor kapaljki je: brzokapajuća, sporokapajuća te čepkapaljke s cjevčicom i gumenom pumpicom.
Svaki dio nosi posebnu šifru po katalogu.

[Stipo]

Jučer je toplije vrijeme izmamilo pčele, a i mene u pčelinjak. Sva društva su živa i iz većine košnica pčele pomalo izlaze vani. Ona društva iz kojih nisam primjetio izlazak pčela poslušo sam uhom i malo kucnuo da čuje pojačanje zuke. Ispalo je sve u redu pa sam pristupio čišćenju limova iz podnica pošto to nisam radio odavno još od zadnjeg tretmana BeeVital-om. Začudilo me da od 9 jednomatičnih društava na limu nisam našao ni jedne varroe iako je od zadnjeg tretmana prošlo 37 dana. Na dva društva sam našao samo nekoliko varroa. Kod dvomatičnih 10 društava je u svakom društvu bilo varroe od nekoliko do po procjeni 50 komada. Takođe sam pregledao i ona društva kod kojih sam vodio evidenciju o BeeVitalu i varroi te u većini nisam pronašao ni jedne varroe, a u nekima sam našao od 1-5 varroa.
Mislim da u prvom mjesecu sve što padne varroe ću to prepisati prirodnom dnevnom padu varroe.

[zvones]

Jučer je toplije vrijeme izmamilo pčele, a i mene u pčelinjak. Sva društva su živa i iz većine košnica pčele pomalo izlaze vani. Ona društva iz kojih nisam primjetio izlazak pčela poslušo sam uhom i malo kucnuo da čuje pojačanje zuke. Ispalo je sve u redu pa sam pristupio čišćenju limova iz podnica pošto to nisam radio odavno još od zadnjeg tretmana BeeVital-om. Začudilo me da od 9 jednomatičnih društava na limu nisam našao ni jedne varroe iako je od zadnjeg tretmana prošlo 37 dana. Na dva društva sam našao samo nekoliko varroa. Kod dvomatičnih 10 društava je u svakom društvu bilo varroe od nekoliko do po procjeni 50 komada. Takođe sam pregledao i ona društva kod kojih sam vodio evidenciju o BeeVitalu i varroi te u većini nisam pronašao ni jedne varroe, a u nekima sam našao od 1-5 varroa.
Mislim da u prvom mjesecu sve što padne varroe ću to prepisati prirodnom dnevnom padu varroe.

Pogledaj opet za dva,tri dana kad se pčele ponovo smire , naći ćeš varoe koje su zaostale na ramovima ili donjim satonošama ,koje su ranije uginule ,a padaju sada
zbog raspuštanja klupka i kretanja pčela .

[Stipo]

Zvones od tretiramnja do danas izlazile su pčele više puta vani zato mi je to i čudno Završni tretman , a da nema u nekim košnicama ni jedne varroe. Vjerovatno su je prijašnja tretiranja dotukla čim je više nema . Za mjesec dana morala bi se naći bar poneka prirodno uginula varroa šta drugo zaključiti da ima društava gdje ih je BeeVital dobro dotukao mogu reći 100%, a bilo ih je prije doista dosta obarao.

[zvuk_tisine]

Pozdrav. E Stipo i kod mene je isti slučaj. Ja sam u nedjelju radio tretman završni. Na jednom samo sanduku ima 3-4 otpale varoe. Ja kontao da mi je bee vital izlapio al eto znači dobro je, nije heheh. Zadnji put sam tretirao nekad u 10. mjesecu.
U globalu nisam zadovljan pčelama, nakon kraktog pregleda. Ono najkritičnije društvo što je bilo sada je dobrostojeće. Osijediću zbog njih do proljeća....Na proljeć će izgleda bit kupovine opet.