Rojevni nagon

[Vahid]

Slusaj kolega ako ti pcele ikmaju dovojno hrane nemas ti tu sta puno radit osim da izvadis po jedan ram sa strane i da ostale malo odmaknes od krajeva zbog ventilacije i to je to jer kako kazes da imaju dovojno hrane u gornjem nastavku ona ti nemas tu puno sta da intervenises evo sta ja radim kad pripremam drustva za uzimjavanje prvo svo otvoreno leglo prebacim u donji nastavak i par prazni ramova u sredinu donjeg a zatvoreno u gornji nastavak i onda pocnem laganu prehranu po 0,5l sirupa dok pcele naviknu na prehranu al nikad vise od 1/1,5 dnevno to pocnem vec polovicom jula kod novih (novo formiranih mladih ) drustava a kod normalnih (produktivnih) pocetkom avgusta to radim zbog toga da pcele koje su sakupjacice ili koje idu na teren da odrade i ovaj dio posla sa sirupom a pcele koje se radaju u avgustu da ostanu postedene za projece i to je to nemam ja tu sta puno da mudrujem one ce to same daje da odrade jer sve sto bi mi vise oko toga radili to bi bilo njima samo smetnja naravno moramo i tretmane za vaooru odradit to sam izostavijo to ja tako radim osim ako ne zamedi vrijesak onda mi to malo oteza uzimjavanje na pcelinjaku al i to se odradi onda ja moram dodavat vruc sirup oko 35/40 C zbog brze prerade sirupa ja mislim da ce ti ovo bit dovojan odgovor Vahid

[Ismet]

hvala ti puno, Kudo, na ovom tekstu. negdje na forumu postavih pitanje upravo o ovome rasporedu okvirova pred zimu. na košnicama imam AV podnice sa onom limenom ladicom. čitao sam kako jedan pčelar sve negdje do februara drži podnicu otvorenu a tek u februaru je zatvara. košnice su mi trenutno u hercegovini i pošto je dolje toplija zima tj. sa više sunčanih dana i sa puno vlage i bure u skladu s tim kontam da trebam i pripremiti košnice. pa sad ne znam. planirao sam odabrati neku srednju varijantu. podnicu otvoriti na pola a ispod poklopca još nisam odlučio da li ili ne stavljati išta za utopljavanje (novine ili stiropor).

[Vahid]

Ma kolega nemas potrebe da stavjas tu ladicu jer je tu toplija klima ja zivim i pcelarim u Holandi a ovdje je mnogo vlazno al ja nikad nista ne stavjam ispod kosnica kao te ladice ili tako nesto ovdje su sve podnice mrezaste kao sto Kudo rece pcele ce se snac samo ako imaju dovojno hrane u kosnicama a na kosnice ja stavjam obavezno 2/3 papira (sloja )novine ispod poklopca i dosad nikad nisam imo problema sa vlagom ili slicno Vahid

[pasha]

Vahide , ozbiljno misliš da im ne treba ništa osim mreže u ovo doba godine...????

Šta li ostali kažu?
U Hercegovini ima legla u košnicama i trebalo bi ga biti i cijeli deseti mjesec, a noći su već hladne.
Sad sam i ja u dilemi?!

[Vahid]

Ma ja vam kazem ja nista ne stavjam pcele to odrade same cim je vrijeme malo hladnije matica ce manje da zalijeze i to ce one same da saniraju nemojte se sekirat ja sam prosle godine imo nemal sva drustva sa mrezastim podnjacama nigdje nisam imo nista imaju i slike negdje na forumu

[Vahid]

Kolege evo slika kako izgleda moj pcelinjak u febrovaru mjesecu

[URL=http://img715.imageshack.us/i/sv400234.jpg





[url=http://img26.imageshack.us/i/sv400235.jpg/][/url

[kudo]

U sustuni potrebno je da su pcele zdrave(tretirane protiv varoe i nozemoze), da imaju dovoljno hrane (min.15kg),da imaju dobri ventilaviju u kosnici(zbog suzbijanja vlage) i da imaju mir na pcelinjaku.Sto se tice podnice prioao mi je jedan stari pcelar Raif da su rusi vrsili testove i da su zazimljavali pcele skroz bez podnica i prezivjele su zimu uz malo vecu potrosnju meda.A i ja zazimujem pcele sa mrezastom podnicom.Znaci slazem se sa kolegom Vahidom.A sto se tice legla, matica to sama regulise u skladu sa vremenskim uslovima.Kako se zima primice ona sve manje zalaze i sredinom novembra kod naz u Zivinicama negla i nema.
Treba obezbijediti pcelama gore navedene uslove i nemoj te se brinuti za vase pcele.
Kako one u divljini prezive zimu bez nas pcelara (-:

[Stipo]

Kako one u divljini prezive zimu bez nas pcelara (-:

Pratio sam jedno mjesto u kako kudo kaže u divljini i pčele u divljini nemogu preživjeti više od 2 godine.
Evo već 10 godina pratim tu duplju i kada se nastani u nju neki roj živi tu 2 godine i treće godine u proljeće ga nema i stalno tako.
Znači roj bez intervencije čovjeka u divljini može živjeti 2 godine i onda i njemu varroa učini svoje.
Svi oni koji tvrde da roj u divljini živi godinama ne govore istinu. Svi oni koji poznaju takva staništa neka ga posjećiju u rano proljeće pa će znati jesu li u njemu pčele preživjele zimu, a ne da ga prate sredinom ljeta i vide da iz njega izlaze pčele i kažu tek tada da su prezimile zimu. Zaboravljaju da se od zime do ljeta tu već mogao naseliti novi roj.

[Asim]

stipo ovo ti nemogu pšoreći a ja mogu da kažem sledeće što se tiče roja u divljini odrsto sam ispod planine Mednik kako mu samo ime kaže bio je prilično nastanjen pčelama jedinstven je u Evropi zbog obrnute vegetacije gornji dio planine prekriva lišćar kao bukva jasen i javor padina početna je četinar uglavnom smrča reovno su stari donosili pčele i saće iz mednika često puta sam u kasno ljeto osjećo miris meda i pčela u predvečerje kada dune noćnik onaj lijepi topli vjetrić i ja sam odatle kao dijete uzeo roj koji se bio izrojio i doguro do 20 pletara sada kada odem u planinu da tražim gljivu za zadimljavanje nema pčela nema ih ima 10 godina i 15 od prije rata kada posmatram cvijeće na livadama ima uglavnom bumbara i sam rijetko poneka pčela i to bliže naseljenom dijelu sela kruševci više noćnik nedonosi miris meda ipčelinjeg voska a znamo da je zato zaslužna varoa u zadnjih 20 godina neznam daje bilo tko našao pčele u medniku smatram da svi pčelari kao i istraživački instituti treba da posvete pažnju ovom napasniku i da iznađu efikasno i prihvatljivo sredstvo za sve pčelare jer jučerašnji komentar jednog od distributera pčelinje opreme je da je njegovim mušterijama skup bee vital nisam puno zalazio u ovu temu ali iz gore navedenog što ja imam iz svog iskustva za mene nije i kada bi imao 90 društava a ne 9 jer zbog prijetnje od istrebljenja pčele zaslužuju svesrdnu pomoć čovjeka a ujedno se zahvaljujem na dosadašnjoj stručnoj pomoći iskusnih pčelara sa ovog foruma

[pasha]

Asime , već treći put čitam tvoj post , nikako da "pohvatam" ... Hajde , molim te , probaj makar malo gramatike "uvesti". Čini mi se da je ovo što pišeš interesantno , ali se baš namučih oko prevođenja!!!!

[Stipo]

Asime ja tebe razumim pa astavlo ti točku ili ne hehe.

[Ismet]

hahahahaha, da se razumijemo oko razumijavanja Asima, i ja ga razumijem, hahahaha.
ali ne razumijem što Asim tačku izbjegava. džaba je. haman mu je kakav poskok, ne daj Bože, na tipci od tačke pa je ne smije pritisnuti nikako, haha.

[Asim]

de ba mani se tačke na tastaturi i objasni mi gdje da naproleće preselim pčele u hercegovinu jer sam baš tvrdo odlučio da i to oprobam strah me krađe jer na moj rodni kraj ima specijalizovana grupa sve kradu drva aute staru odjeću povrće ma sve i srbima i musliumanima a policija pravi zapisnike i sliježe ramenima ja imam gubitak, okom 60 hiljada km u četinarskoj šumi pa i sa pčelama nebih da mi ih kradu

[Ismet]

ma mano bih se ja tačke na tastaturi, lahko je to, ali što ti nećeš da je se maneš, asli još nisi poćero poskoka s nje, a?
glede preseljenja pčela u hercegovinu - bujrum.
a gdje se ono ti tačno nalaziš ako nije plaha tajna?

[Asim]

ismete adresa je ulica panjina kula br 141opšđtina centar sarajevo i vidiš nije tajna a kao što sam pisao rođen sam oko 45 km odavde gdje imam solidno imanje samo da nije raznih bilmeza koji neznaju štaje ni čast ni poštenje i napomena poskoka se nebojim nisu to loša bića na svoje prisustvo te opomenu zviždukom pa ako odstupiš sa njihovog terena onda nastave da ljenjstvuju a u životu nisam nanio zlo nijednoj zmiji i nisam nikad ujeden a stajo sam i golim nogama na njih doduše nehotice vjeru više se bojim ljudi o selidbi sam razmišlo na dubravsku visoravan ako bi našao domaćina da se neprotivi da ima blizu pčelinjak a eto ako si mvoljan na saradnju pokušaćemo da se nađemo oko selenja jer u rejonu devetaka postoji mogučnost da se nađe smještaj kada naiđe livada to je između sokoca i han pijeska pa možemo da kompenziramo terene

[Ismet]

aha, pa ti si zamalo u centru Sarajeva
ni mene zmije nisu ujedale, za razliku od insana koji me i dan danas ujedaju a seruma nema protiv insanskog otrova, na žalost.
glede dubravske visoravni ti samo mogu pomoći da nekada aBd skupa odemo tamo ako si voljan. ta lokacija bi trebala biti, ako se ne varam, tamo negdje oko Dubrava i Domanovića, jel de? za smještaj na toj lokaciji ti ne mogu pomoći, a mogu ako hoćeš zapadno od tog kraja tj. u zapadnoj hercegovini. zima je pred nama, vrijeme za duga zimska sijela, pa ćemo se dogovarati za druženje i raspredati o divnom stvorenju - pčeli.

[pasha]

Što se tiče regije Domanovića, jako dobro je poznajem. Slabo tu mogu pčele. Puno se prska i voće i povrće, sve je zagađeno . Moj otac tamo ima imanje , ali tu ne mogu opstati pčele. Odnosno , kad bi sarađivali prizvođači voća i povrća , bilo bi idealno . Tamo stalno nešto cvijeta , i u sred dana , kad su sve pčele na cvjetovima, ljudi prskaju. Pomori se na desetine košnica . Opet , ako imaš gdje - probaj , ali ja ne bih !!!

[Jazz]

@pasa,
kakva je sada situacija sa lokacijom u cetverouglu Lokava-Stanojevici -Hodbina-Kozice?? To je veliki prostor klasicnog hercegovackog krsa,koji se ne obradjuje.

Zao mi je sto je sada taj region zagadjen. Nekad prije su samo na Bivolju Brdu -kod skole-bila dva pcelara.

[pasha]

Mada često naiđem ovim regionom , detalje ne znam.

[Ismet]

uh, malo si me prepala Pasho
naime i u regionu zapadne hercegovine se prska povrće a i voće. elem, valjda i ljudi koji prskaju povrće i voće ne rade to dok je cvijet u punom zamahu. ono, kontam da bi sav taj otrov preko cvijeta dospio i u plod a onda i do čovjeka koji to jede. u oktobru ću aBd ići dolje pa ću gledati da nađem nekog agronoma koji se bolje razumije u tu problematiku. naravno da ću sve što saznam ovdje prenijeti.

[Stipo]

Ne obučeni i nesavjesni voćari i ratari koji prečesto koriste kemijsku zaštitu svojih nasada ne samo da unište pčelu na tom području nego unište i zemljui sve živo što živi na njoj. Pa pošto imaju sve manje i manje prinose sve više dodaju vještačka gnjjiva, a time naprave još goru štetu. Jer puno rade i troše a malo zarađuju. Nikako nemogu dobiti prave prinose voća ili povrća.
Ovakvi slučajevi se događaju širom svijeta u mnoštvu regija. Onda se na kraj sjete da su sami za to krivi je su uništili pčelu na svom terenu i time izgubili glavnog oprašivača. Pojedino voće ako ga je oprašila pčela poveća svoju rodnost za 10 puta.
Odavno postoje stručne tablice s popisom voća i povrća koliko koje povećava svoju rodnost ako ga je oprašila pčela.
Zato postoji ona uzrečica (ako nestane pčela nestat će i svijeta). Drugim riječima nastupila bi opća glad jer majka zemlja nebi mogla hraniti ovoliku populaciju ljudi i životinja.
U naprednim zemljama voćari pozivaju pčelare da dovezu svoje pčele u njihov voćnjak i lijepo im plate za tu pčelarsku uslugu.
Kad će se kod nas takva praksa dogoditi??? .

[Asim]

stipo mogu da potvrdim što se voća tiče jer bašće i male bašćice te vrtne voćke u mom komšiluku niti je rađalo a ako je rodilo onda je bilo kržljavo ove godine je sve se ovilo ja sam upozorio ako budu prskali voće da me upozore da zatvorim dan dva pčele svi su odustali jabuke koje nisu rađale od rata išjive jer se sumnjalo da zbog gelera nerađaju sada su se ovile to je očiti dokaz o važnosti pčele a što se tiče velikih vočara strah me da ćemo to dugo čekati i da eto sada u praksu ide kontra stvar da pčelar plaća taksu po košnici što pčele kupe med to se bojim da će kod nas tražiti i plantažeri voća jer niko neće da ako ništa drugo prepiše postupke komšija proljetos sam čito da neka plantaža krušaka i, jabuka objavljuje oglas pčelarima o slobodnom postavljanju pčelinjaka u rejonu plantaže to je bilo u hrvatskoj i to u ono vrijeme kadasam trago za sredstvom protiv varoe

[pasha]

uh, malo si me prepala Pasho
naime i u regionu zapadne hercegovine se prska povrće a i voće. elem, valjda i ljudi koji prskaju povrće i voće ne rade to dok je cvijet u punom zamahu. ono, kontam da bi sav taj otrov preko cvijeta dospio i u plod a onda i do čovjeka koji to jede. u oktobru ću aBd ići dolje pa ću gledati da nađem nekog agronoma koji se bolje razumije u tu problematiku. naravno da ću sve što saznam ovdje prenijeti.

Prije dvoje godine moj otac je dovezao na svoje imanje u Dubravama dvadesetak košnica. Sve je bilo u jeku cvetanja i dokle god oči mogu doprijeti sve je beharalo i bilo pokriveno voćnjacima.

Poslije nekoliko dana nije bilo pčela skoro nikako u pet društava , a i sva ostala društva su bila više nego prepolovljena. Pčele su nekako i dolijetale do košnica , ali su popadale otrovane.
Naime , voćari kad naiđu sa poljevačama , recimo u toku dana , nemilice prskaju i ne razmišljaju da li su cvjetovi puni pčela.

Zaista šteta , ta regija je veoma plodna i ima pored voća i povrća i bagrema i dosta ljekovitog bilja . Pčele opstaju kod rijetkih.

Može se pokušati , jer i Dubrave su širok pojam , vjerovatno nije svaka lokacija ista.

I o ovome bi se morali donijeti zakoni.
Čovjek je zaista u stanju , da u svojoj sebičnosti i gramzivosti , sam sebe uništi!

[Jazz]

uh, malo si me prepala Pasho
naime i u regionu zapadne hercegovine se prska povrće a i voće. elem, valjda i ljudi koji prskaju povrće i voće ne rade to dok je cvijet u punom zamahu. ono, kontam da bi sav taj otrov preko cvijeta dospio i u plod a onda i do čovjeka koji to jede. u oktobru ću aBd ići dolje pa ću gledati da nađem nekog agronoma koji se bolje razumije u tu problematiku. naravno da ću sve što saznam ovdje prenijeti.

U Stocu -naselje Gorica- se nalazi Zemljoradnicka zadruga "Agroplod" Stolac, na cijem celu je vrsan agronom. Zadruga se bavi ljekobiljem i pionir je eko proizvodnje u tom kraju. Posjeduje italijanske i svedske certifikate za organsku priozvodnju. Smatam da su poljoprivrednici iz esnafa ljekobilja dobri saveznici pcelarima i da mogu biti izvor korisnih informacija.

[Asim]

di ba pasha ti be hercegovka a ja mislio dasi slučajno smjestila pčele u hecegovinu za vid dubravske visoravni mogu da kažem samo da sam taj teren primjetio vraćajući se sa nekih poslova iz međugorja i tada sam vidio, nasuprot kanjona prije nego sem spustim u žitomisliće naselja sa munarama to me ponukalo da pokušam jesenas da pronađem za proljeće smještaj mojim zujalicama kako im ja znam da tepam oko ko0šnica teren mije potpuno nepoznat samo sam mislio malo da istražujem a sada sime prepala i natjerala da o tome nerazmišljam