Surfajući po internetu o pčelarstvu, nisam uspio mnogo da pronađem tekstova o lokacijama za seleće pčelare. Razumijem da većina želi samostalnost na paši u okruženju iz više razloga. ali nismo mi "mala država".
Mislim da mnoge interesuje gdje i šta ima na terenu, kakvo je stanje dnevnog unosa, kakvi su pristupi terenu, da li je okroženje dobronamjerno za društva itd.
Ovo pitanje interesuje mnoge pčelare bez iskustva u seljenju, a pravi odgovori su kod selećih pčelara sa više iskustva.
Svaki komentar je poželjan.
Ima li neko da piše gdje su dobre paše za seleće pčelarenje u sjevernoistočnom dijelu BiH,
Pašni tereni
-
Nermin Karić
- Čita i piše, nedovoljno
- Postovi: 17
- Pridružen/a: 27 sij 2010, 23:36
- Lokacija: Poljice - Lukavac
- Kontakt:
Ja sam licno prosle godine bio sa jaranom na terenima Samac na bagremu,pa smo isli u Blazevac na bagremac pa poslije toga smo isli prema Romaniji na livadu i medljiku i na kraju opet u Blazevac na brsljan.
I pored papira koji smo imali za pcele(prijavljen broj kosnica u kantonu,zdravstvene potvrde o zdravlju pcela itd),naisli smo na negodovanja tamosnjih pcelara pogotovo u Blazevcu gdje smo sa jednim pcelarom kroz pricu saznali da se oni u pcelarskom udruzenju spremaju da naprave zakon koji ce zahtijevati :
-ugovor sa domacinom koji je ustupio zemljiste na koristenje pcelaru i to ovjeren u opstini,
-taksu od 10 km po jednoj kosnici,
-odgovarajucu papirlogiju za pcele itd
Kada saberes sve ove troskove i troskove oko prevoza pcela injihovog obilaska prilikom pregleda seliti pcele bas se i ne isplati.Veca je uzivancija imati stacionirani pcelinjak,malu vikendicu negdje u blizini gdje covjek moze svaki dan uzivati u prirodi bar je takvo moje misljenje...
pozzzz...
I pored papira koji smo imali za pcele(prijavljen broj kosnica u kantonu,zdravstvene potvrde o zdravlju pcela itd),naisli smo na negodovanja tamosnjih pcelara pogotovo u Blazevcu gdje smo sa jednim pcelarom kroz pricu saznali da se oni u pcelarskom udruzenju spremaju da naprave zakon koji ce zahtijevati :
-ugovor sa domacinom koji je ustupio zemljiste na koristenje pcelaru i to ovjeren u opstini,
-taksu od 10 km po jednoj kosnici,
-odgovarajucu papirlogiju za pcele itd
Kada saberes sve ove troskove i troskove oko prevoza pcela injihovog obilaska prilikom pregleda seliti pcele bas se i ne isplati.Veca je uzivancija imati stacionirani pcelinjak,malu vikendicu negdje u blizini gdje covjek moze svaki dan uzivati u prirodi bar je takvo moje misljenje...
pozzzz...
Morate vjerovati u sebe jer ste katkad jedina osoba koja vjeruje u vaš uspjeh.
Tim Blixseth
Tim Blixseth
-
Nermin Karić
- Čita i piše, nedovoljno
- Postovi: 17
- Pridružen/a: 27 sij 2010, 23:36
- Lokacija: Poljice - Lukavac
- Kontakt:
Raduju me ovi brzi komentari i mislim da će ih biti još.
Svaki pčelar ima svoje neko posebno iskustvo. Danas sam razgovarao sa jednim pčelarem koji je imao neka pitanja o pčelarstvu, ali ne može da ih pronađe u literaturi. Uputio sam ga na ovaj forum i prije par minuta od njega dobijam riječi hvale na uputama.
Veliki pozdrav za elmu - komšiju.
Svaki pčelar ima svoje neko posebno iskustvo. Danas sam razgovarao sa jednim pčelarem koji je imao neka pitanja o pčelarstvu, ali ne može da ih pronađe u literaturi. Uputio sam ga na ovaj forum i prije par minuta od njega dobijam riječi hvale na uputama.
Veliki pozdrav za elmu - komšiju.
Volja, ljubav, rad i red daju med.
stipo u pravu si po meni duple kolicine meda mozemo vrcati samo na kotacima, nije ni stacionirano lose ali tu ako uhvatimo dvije pase maximalno mozemo biti prezadovoljni, cak i na kotacima sa dvije mozemo biti zadovoljni.. prosle godine sam pomagao prilikom vrcanja kontenjera sa az kosnicama i prinos na 68 drustava je bio oko 2,5 tone sto je odlican rezultat po meni..inace covjek sa kontenjerom sto je vrcao ja ga nazalost jos nemam, prvo je isao na razvoj na vrbi, zatim na zegulju kod stoca izvadio je nesto kadulje, i onda dok je jos kadulja medila, posto su pase priblizno u isto vrijeme preveo je kontenjer, ne drzite me za rijec negdje prema derventi ili brckom ne znam tacno, na bagrem i tu je uzeo te 2,5 tona od bagrema, znam da smo isli negdje na dubrave vise mostara poslije bagrema na dracu, poslije toga glamoc i livada i na kraju kod neuma negdje se islo na vrijesak i jos neki med ne znam sad zaboravio sam ime, kazu da je rijedak, ali dobar za srce... tako da se apsolutno slazem, a i uvjerio sam se da je med, kolicina naravno, vecinom na tockovima..
tereni su super, ima doosta kestena mjesto se zove buturovic polje, mada ima dosta i u kostajnici..to je jako blizu jedno drugog, tereni su dobri kotlina nema vjetrova ima rijeka, jedne godine sam pomagao kolegi, ostavili smo pcele dosli kroz par dana imas sta vidit nisu imale gdje da odlazu nektar sta ga je bilo.. samo eto med je maalo gorak pa ga ne cijene, meni je svaki prirodni super..
Očigledno je da je to kestenov med.keno83 je napisao/la:tereni su super, ima doosta kestena mjesto se zove buturovic polje, mada ima dosta i u kostajnici..to je jako blizu jedno drugog, tereni su dobri kotlina nema vjetrova ima rijeka, jedne godine sam pomagao kolegi, ostavili smo pcele dosli kroz par dana imas sta vidit nisu imale gdje da odlazu nektar sta ga je bilo.. samo eto med je maalo gorak pa ga ne cijene, meni je svaki prirodni super..
Kestenov med većinom je tamne boje boje, gorkasto oporog okusa i intenzivnog mirisa. Preporuča se kod želučanih tegoba, gastritisa i čira želuca. Med kestena ima izvanredno djelovanje u oporavku kod žutice, poslije operacije žuči. Preporučuje se uzimanje s čajem od stolisnika, kamilice, šipka i majčine dušice.
Ako ih misliš voditi na livadu goni ih u Glamočko polje.
Gdje i kod koga neznam ne pozmajem tamo baš nikog.
Znam da ima dosta hercegovaca koji gone pčele u Livanjsko ili Glamočko polje.
Tko su ti ljudi ne znam. Vidi malo i raspitaj se dalje žao mi je što ti nemogu pomoći.
Probaj preko udruge u Livnu doći do nekih informacija. Presjednik pčelarske udruge je Marko Bandov i ako mi je daljni komšija ja ga rjetko viđam.
Gdje i kod koga neznam ne pozmajem tamo baš nikog.
Znam da ima dosta hercegovaca koji gone pčele u Livanjsko ili Glamočko polje.
Tko su ti ljudi ne znam. Vidi malo i raspitaj se dalje žao mi je što ti nemogu pomoći.
Probaj preko udruge u Livnu doći do nekih informacija. Presjednik pčelarske udruge je Marko Bandov i ako mi je daljni komšija ja ga rjetko viđam.
U livnu je poznato da pridošli seleći pčelari imaju probleme. Dosta hercegovaca doveze pčele u donje Livanjsko polje prema Grahovu. Na relaciji Sajkovići, Crni lug i još dole neka sela. Pravo da ti kažen gdje ima dobrih terena ne znam i sam bi prebacio svoje pčele na mjesta gdje se ne kose livade. Znam da tamo svake godine bude prilično medakeno83 je napisao/la:uredu stipo, prvo cu doci da pogledam terene, pa onda vidit sta i kako.. ma meni je samo da neko ne prevrne ili ne ukrade kosnice, mislim svakako je moguce, ali eto, bar da ucinim sve moguce da ih bolje zastitim..
znam od pčelara koji imaju tamo pčelinjake. Znam da i u Glamočkom polju ima dobrih terena. A to dali će ti netko isprevrćati pčele uvjek ima rizika naročito ako nekom smetaju, a u Livnu je česta pojava krađe pčela. Dobra ti je pozicija Borova glava to je prevoj između Livna i Šujice. Teren je ne naseljen tu ti jedino prijeti krađa. Ako su ti pčele tipa AŽ na vozilu možeš biti miran od krađe. Na terenu Borova glava zna zamediti i vrijesak u 8.i 9 mjesecu.
