Kolicina hrane za zimu

[senad grudic]

To sto su pcele potrosile vise hrane bilo je i za ocekivati s obzirom na lijepo vrijeme skoro do polovine novembra. Netreba paniciti ukoliko
su ostavljene dovoljne kolicine hrane. Prilikom zazimljavanja moramo voditi racuna i nadati se dugoj zimi a ako nebude tako to nam je samo
bonus za proljetni razvoj. Nadajmo se najboljem. Senad Grudic

[zvones]

Količina hrane u košnici se nemože tačno utvrditi bez pregleda. Postoje ipak neke mogučnosti kojima se može ocijeniti dali pčele imaju dovoljno ili su blizu gladi.
Pčele su zimi u najvećem broju slučajeva pri zazimljavanju orijentirane prema letu i kod formiranja zimskog klupka gustina pčela u ulicama je veća u prednjem
dijelu košnice. Istovremeno iako ne i obavezno medni vijenci su tanji u prednjim dijelovima okvira . To na pčele utiće tako da će se tokom zime pomjerati prema
gore i prema nazad, a sve u ovisnosti od mednih vijenaca. Za one koji imaju podnice sa mrežom pregled je jednostavan. Izvuku ladicu i pogledaju ostatke od
voštanih poklopaca. Dok ih je god malo, pčele troše otvoreni med (pod uslovom da pčele postoje, također i med). Kad je dosta otpadaka, može se vidjeti broj
ulica i gdje pčele više troše med. Kad je jača koncetracija u prednjem dijelu (ponekad se otpaci mogu vidjeti samo u prednjem dijelu i možda do polovice) stanje
je odlično i velika vjerovatnoća da će ga biti tokom cijele zime, pa sve do cvjetanja biljki. Koncetracija oko polovine, a razvučeno preko cijelog uloška. Pčele još
uvijek imaju prilično hrane ali ukoliko je tako u ovom dijelu godine treba redovno pratiti, a ako se tako desi na kraju prvog mjeseca može se biti miran. Kad je
kocetracija u zadnjem dijelu , a prema ostalim dijelovima nema otpadaka ili ih ima vrlo malo,pčele su ugrožene i hrana je pri kraju te treba na neki način
intervenirati . ( U posebnim slučajevima se može desiti da pčele zazime u zadnjem dijelu košnice, napr. greškom pčelara).
Oni koji imaju klasične podnice, a imaju ventilacionu mrežu mogu položaj klupka, odnosno ulica vidjeti kroz mrežu i najbolje je gledati po mraku baterijom koja
ima crveni filter (može se i staviti crvena folija napr. ona u koju se umotava meso ) U ulicama su pčele najčešće postavljene tako da gledano odozgo vidimo luk
čiji je vrh po sredini. Bitno je koliko su krajevi spušteni odnosno koliko su pčele ispod satonoša jer što su niže vijenci su deblji iako to nije uvijek obavezno. U
ovisnosti koliko možemo vidjeti kroz mrežu, važno je da su pčele prema naprijed kao i u prethodnom slučaju. Kod onih koji imaju poklopnu dasku gledanje je moguće
dizanjem iste ali bi također trebalo da je na dodir toplije tamo gdje su pčele koncetrisane jer se najviše toplog zraka diže iznad njih.

[sahista]

Ako se kolicina hrane ne moze ustanoviti bez pregleda,da li to znaci da svaki put u toku zime moramo otvarati i pregledati zajednicu ako smo u strahu da ce ta pcelinja zajednica ostati bez zaliha.Meni je to previse komplikovano.Sto se tice podnica,Zvones je to vise nego dobro objasnio.
Ja ne prevjesavam leglo(takav tip kosnice),niti otvaram kosnica da bih vidio zalihe hrane.Ako to vec moram uraditi,uradim to sredinom jula.Kontrolu vrsim iskljucivo podizanjem kosnice sa zadnje strane.Radim to iskljucivo na osjecaj.Prve godine zadizao sam od sve kosnice svakih sedam dana od pocetka zime pa sve do prve ozbiljnije pase(po deset puta zaredom)tako da sam ovih godina uglavnom dobio osjecaj za tezinu koja bih trebala biti dovoljna za pcelinju zajednicu.Na kolicinu polena i meda koju ostavljam pcelama,uopste ne gledam niti me interesuje gdje ce se formirati pcelinje klube,...neka se brinu oni koji uzime pcela na minimalnim kolicinama hrane.
Pozdrav.

[senad]

Svi smo svjedoci zadnjih godina da zima nije na zimu ni slična, Jednu godinu smo imali pa skoro da je ljeto, U tim varijacijama sve do ove godine nije bilo nekih značajnih problema oko zimovanja pčela .

Svojevremeno dok su zimske temperature dostizale i do -30°C ja sam imao uzimljeno eksperimentalno čuvanje matica na po tri rama u 1LR tjelu, i bez problema izguraju zimu. Moglo bi se ovdje govoriti o sinergiji , pa i o tome da je manje pčele pa se manje troši hrana .

Danas imam banke matica na po 4 LR okvira i sve su podmirene sa hranom do te mjere da je ostalo samo ne popunjeno kao za dlan leglo sa obje strane što je i dobro z a počenu poziciju klubeta. Međutim kada sam vadio maticu za potrebe drugih pčelara ( negdje sam pisao o tome) vidim da na 4 LR rama ostalo je malo hrane , da kojim slučajem nisam vadio maticu ne bi ni primjetio . Taj box je spojen sa susjednim koje imaju dobre zalihe hrane.

Da li ova povećana potrošnja već nagovještava da bi iduća goidna mogla biti obilna sa nektarom pa se pčele opustile i ne štede, ili postoji neka još poruka koju nam pčele žele da kažu.

Uopšte nisam sujevjeran pa tako i broj 13 ništa mi ne znači ( 2013 g.),zatim, primjetio sam na mojim pčelinjacima svaka crfvena godina ( ovo posmatram godinom za matice) bilo je anomalija. Ako vidimo boje kako dolaze onda je to svakih 5 godina, da li je ovo nekakvo vrijeme inkubacje nekavih bolesti moglobi se naširoko pisat.

Moje pčele na baznom pčelinjaku su bilo daleko jače od onih koje su na pčelinjaku GAJ, udaljenost pčelinjaka je 800 m zračne linije. Pčele na lokaciji GAJ donijele su meni po 25 kg i njima je ostalo po 10 kg, dok na baznom pčelinjaku sam imao 18 kg . Ovdje se radi o velikoj razlici ako uzmemo u obzir da gro paše bliža baznom pčelinjaku. Zašto je tolika razlika? ZAšto ovo navodim. ?!
JA nikada ne gledam na to koliko ima meda u košnici, sve je to što bi rekli u 5 deka , moja lokacija poslije 6-tog mjeseca ništa ne nudi značajno od nektara ali svakoj zajednici predvidim po 10 kg šećera kroz sirup i ove količine su uvjek bile dovoljne za prezimljavanje , . Svaki pčelar uglavnom obavlja iste radnje svake godine, pčele rade svoj posao prirodnim nagonom koji ih vodi.
ZAšto se javljaju ove anomalije oko hrane, oko polena, oko stradanja pčele, oko slabljenja pčela? Da li ima racionalan odgovor koji bi bio približno ocjeni uzroka, poslijedica , na pčelinjacima?!

[zvones]

Evo izgleda da smo sahista i ja prevazišli neke naše nesporazume, što mi je naravno drago. Što se tiče kontrole hrane naravno daje nepraktično dizati poklopnu dasku. Ja
sam zaboravio dodati da je moguće napraviti uloške za pune podnice i ubaciti kroz leto. Za to bi bila dobra tanka plastika ili štamparski lim. Leto je često zabreklo, pa ga je
dobro već ujesen malo "skinuti". Zabreklo leto se skida tako da se između kraje podnice i nastavka ubaci pč.nož ili nešto drugo (napr. špahtla), a zatim se leto zakaći
savinutim dijelom noža ili nekom kukom i povuće. Na ovaj način je praćenje potrošnje moguće i za pune podnice, pa i praćenje stradalih pčela, te varoe tokom zime. Moguće
je provjeriti količinu hrane podizanjem zadnjeg kraja ali je vrlo nepouzdano. Dosta ovisi od nagetosti košnice i težište se pomiče značajno što je više košnica nageta, a i
samim podizanjem košnice. Iz tog razloga bi košnica trebala biti u vaser vagu i vrlo malo dići zadnji kraj, pa imati dobar osjećaj.
Što se tiče same potrošnje hrane povećat će se kad god ima legla, time da će biti veća što god ima više legla koje treba hraniti. Uz to je potrebno dići temperaturu min.
35°C, dok god ima legla i bez obzira kakvo je, što znači da troše energiju i hraniteljice i grijačice . Iz istog razloga kad je hladna zima , manja je potrošnja hrane jer
su pčele na minimumu, a ako je zimi malo duže otopljavanje pa krene leglo, mora se dići temperatura i sve krene iz početka. Naravno da je sličan scenarij kod ranije
postavljenih pogača. Volim hladnu zimu i proljeće koje nije previše promjenljivo.

[balasevic]

kolege evo mislim da se kod mene desava scenarijo da pcele izlaze iz kosnice i ugibaju napolju mislim da mi se to desava kod jedne kosnice jer vidim dosta pcela koje su uginule na letu

[zvones]

kolege evo mislim da se kod mene desava scenarijo da pcele izlaze iz kosnice i ugibaju napolju mislim da mi se to desava kod jedne kosnice jer vidim dosta pcela koje su uginule na letu

Na osnovi ovog tvog kratkog posta nemoguće je bilo šta napisati. Napiši malo, koliko je to pčela, dali ih ima još gdje osim na poletaljci, kako si pčele pripremio za zimu,
osobito što se tiče zaštite košnice, odnosno utopljavanja, koliko je leto otvoreno, odnosno jeli moglo nešto ući što pčele ne trpe?

[balasevic]

kolega zvones nije neki veliki broj pcela al u odnosu na druge kosnice jest.Standarda priprema za zimu zimska leta sam vec davno stavio tako da se nije moglo nesto "uvuci" u kosnicu nisam utopljavao normalno poklopna daska zimsko leto i to je to nesto.pcele su uredno tretirane protiv varove sa senadovim preparatom neki dan odradio zadnji tretman tada sam primjetio da su mi pcele slabije i da su potrosile puno hrane.

[j.nezic84]

Kolega,da li Senadovo sredstvo protiv varoe sadrzi u sebi oksalnu kis.pored ostalog,i u kojoj koncentraciji?da nije doslo do predoziranja u pojedinim kosnicama?

[zvones]

kolega zvones nije neki veliki broj pcela al u odnosu na druge kosnice jest.Standarda priprema za zimu zimska leta sam vec davno stavio tako da se nije moglo nesto "uvuci" u kosnicu nisam utopljavao normalno poklopna daska zimsko leto i to je to nesto.pcele su uredno tretirane protiv varove sa senadovim preparatom neki dan odradio zadnji tretman tada sam primjetio da su mi pcele slabije i da su potrosile puno hrane.

Po mom mišljenju tada ti je jedino pitanje kvaliteta pčela, a odnosilo bi se na pitanja kad je formirano društvo, njegova snaga kao i priprema pčela za zimu, konkretno
jesu li imale dovoljno perge kako bi mogle unijeti sve potrebno u organizam. Ako je društvo jače, vjerujem da neće biti problema, a ako je slabije, svako takvo društvo
je problematično i upitno. Da je neka bolest, stradanje bi bilo masovnije ...

[balasevic]

Kolega mislim da je problem dubji jer sve vise se pcelara javlja da su im drustva znatno slabija i da imaju naje hrane nego sto bi trebalo.Prof Sukejman Alijagic je putem facebook-a objavio da se javlja veliki broj pcelara s pitanjima sta se desava jer jednostavno nema pcela u kosnici i drustva su slaba.

[sahista]

kolege evo mislim da se kod mene desava scenarijo da pcele izlaze iz kosnice i ugibaju napolju mislim da mi se to desava kod jedne kosnice jer vidim dosta pcela koje su uginule na letu

Balas,sta bi sa one Americke trulezi...
Pozdrav.

[balasevic]

Kolega to sam valjda sanirao al proljece ce pokazati dali sam upravu

[senad]

Zaista sa mnogo strana dolazi vjest da su zalihe med dobro istopljene i da u društva slabija u odnosu na prošlu godinu a tek počinje decembar

[balasevic]

To je ono senade o cemu govorim sa svih strana pristizu prijave da su drustva znatno slaija i da nema hrane i sam sam se uvjerio u to jer znam koliko sam hrane ostavio al jednostvano hrane nema ja vjerujem svojim ocima i razumu sta se desava samo Allah zna. Ovo sto se desava nije dobro problemi vec a ni 12 mjesec jos nije nastao.

[senad]

Ne treba se čuditi ništa . Vidim na facebook raspravama neki već likuju kao uspješni pčelari jer nemaju nikakvih problema sa pčelama . Dok svjet se suočava sa problemom nestanka pčela neki likuju a košnice im pune antibiotika, i koječega:

Svako od nas može da padne , MA koliko se ja trudio ako mi komšija na vrijeme ne detektuje neku bolest džaba mi je sve a i obrnuto. Ko to može garantovat da mu sutra neka košnica neće dobiti američku truhlež ili neku drugu bolest?!

Ova godina je poznata po invaziji osa zemljarica i stršljenova , da li su uslijed toga pčele postale proždrljivije bojeći se da će ostat bez hrane ili ih neki drugi uzrok tjera na to.
Juče, hladan dan, posmatram košnice i na par košnica pčele na lijetu se ponašaju kao da je ljetna temperatura ,, dižu se u zrak kruže neko vrijeme i više se ne vraćaju u košnicu.

U svjetu pčelarstva odavno su mnogi gubili pčelinje zajednice i ponovo se dizali. Svi smo svjedoci da se već odavno govori o nestanku pčela pa je i snimljen dokumentarni film o tome.

[zvones]

Ne treba se čuditi ništa . Vidim na facebook raspravama neki već likuju kao uspješni pčelari jer nemaju nikakvih problema sa pčelama . Dok svjet se suočava sa problemom nestanka pčela neki likuju a košnice im pune antibiotika, i koječega:

Svako od nas može da padne , MA koliko se ja trudio ako mi komšija na vrijeme ne detektuje neku bolest džaba mi je sve a i obrnuto. Ko to može garantovat da mu sutra neka košnica neće dobiti američku truhlež ili neku drugu bolest?!

Ova godina je poznata po invaziji osa zemljarica i stršljenova , da li su uslijed toga pčele postale proždrljivije bojeći se da će ostat bez hrane ili ih neki drugi uzrok tjera na to.
Juče, hladan dan, posmatram košnice i na par košnica pčele na lijetu se ponašaju kao da je ljetna temperatura ,, dižu se u zrak kruže neko vrijeme i više se ne vraćaju u košnicu.

U svjetu pčelarstva odavno su mnogi gubili pčelinje zajednice i ponovo se dizali. Svi smo svjedoci da se već odavno govori o nestanku pčela pa je i snimljen dokumentarni film o tome.

Ovaj sam film gledao i ranije ali nikad u cjelosti kao sada. Sa većinom stvari se, vjerovatno svi slažu, i ja naravno . Ono što je meni "zapelo za oko" je da se za izraelski
virus zna već duže vrijeme ali nije ništa dokazano i u vezi njega se ušutilo, a koliko znam, može se naći kao i svi ostali virusi i u zdravim zajednicama . Druga i još
važnija stvar je stalno pokazivanje lavande i spominjanje velikih farmi badema u USA. Za lavandu se spominje da nema peluda/polena, a koliko
sam čitao isto vrijedi i za badem . Dakle pčele se na tim biljkama strahovito iscrpe , a nema njihovog prirodnog obnavljanja.
Inače ukoliko se iz filma porede neki djelovi sa našom stvarnosti , podvukao bih dvije stvari . Pesticidi koji se svugdje upotrebljavaju nekritički, kod nas moguće i
ponegdje neumjereno ( bez mojih saznanja, ali poznavajući nas), uz ovo je i promjena nekih biljaka koje već viđamo napr. krompir (nema više nekadašnjeg), tako da
neznamo dali je šta modificirano, a i da znamo nebi ništa pomoglo. Suše koje su zavladale uz vrlo visoke temperature ne dozvoljavaju cvjetanje velikog broja biljki u
najvažnijem periodu pripreme pčela za zimu , a bez dovoljno polena nema kvalitetnog legla, niti zalih za duži život, time ni dugoživućih pčela. Navest ću samo jedan
mali primjer. Imam jedan komad zemlje (nekih 800 kvadarata) na kojem sam posijao bijelu djetelinu i proteže se do košnica, a prednji dio je do nećega što služi kao
vikendica i za sve ostalo. Prošle godine prednji dio moj sin pokosi ( tu je i ljuljačka , pa da nebi došlo do slučajnog ubadanja) . a dva , tri dana iza je pala jedna kiša.
Drugi dio , zbog toga što je bio u punom cvatu je odložen za cca 10 do 15 dana. Međutim nastupila je suša i bez obzira što je bilo najava kiše, suša je potrajala još dugo
vremena. Epilog , u prednjem dijelu djetelina normalno raste, a u dijelu gdje je kasnije košena je nema jer joj je korijen uništen sušom. Zbog toga su sigurno važne
mikrolokacije gdje ima onoga što je važno, a ko nema takve mogučnosti ili prestati pčelariti ili naći načina da riješi te probleme. Kad već pišem o ovome, moram reči
da nas(prvenstveno one koji stacionarno pčelare) kolege iz zapadnih zemalja teško mogu razumjeti. Razlog ? Žive u zemljama atlanske klime gdje ima dovoljno padavina
(nekad i previše), a sukladno tome i temperature su ljeti nešto niže, pa cvjetanja ima gotovo preko cijele godine.
Da ponovim ( i sam sebi moram uvijek ponavljati zbog neodgovornosti i nedovoljne pripreme). Ćim se završi zadnje vrcanje i krene suša stimulirati na unos peluda, koji
će pčele iskoristiti za povećano leglo , a uz med koji im je ostao leglo će biti i kvalitetno odgojeno . Naravno ovo nije jedino leglo jer već u drugom dijelu sedmog mjeseca
(u kontinentalnim uslovima ) pa nadalje ide leglo iz kojeg će izlaziti i pčele koje trebaju prezimiti , a i one koje trebaju raditi . I bez jednih i bez drugih pčele su osuđene
na propast, bez obzira što nekad konkretno društvo izgleda jako. U drugom dijelu osmog mjeseca pa sve do polovice devetog mogu se dati nedostajuće zalihe i o tome
će se još sigurno pisati (zaboravi se). U ovo vrijeme ukoliko nema dovoljno perge stimulativne pogače mogu imati svoj značaj, jer koliko god mi mislili da je ima dovoljno
ponovo ću navesti nešto o ćemu je Lebedev pisao " Potrošnja perge u vrijeme odgoja dugoživućih pčela jednaka je onom za razvoj pčela tokom proljeća i medobranja bez
obzira što je odnos tog legla nekoliko puta veći nego ovog kasnijeg " (nije citat, nego opis onoga što je pisao ).
Naravno, nije mi bila težnja rasvjetliti sve probleme koji prate pčele, pa tako ni moguće bolesti, nego samo ovaj dio koji smatram važnim.