Stipo radovi u pčelinjaku

[Stipo]

Ja sam inspirisan tvojim djelom i aktivnošću na forumu , mnogo pričam o tome i većina me pita ko ti je taj Stipe a mi se i ne poznajemo. Nadam se da ću sa svojim "Livnjakom" naći Vidoše jednog dana.
Lijep pozdrav iz Banje Luke i MEDNO u novoj sezoni.

Hvala kolega na lijepim riječima podrške.
Nadam se da ćemo se jednom sresti i popiti kavu.

[Stipo]

Kod nas u BiH je problem to što je mal prostor za selidbu a da vozimo van granica kao nekad što se vozilo na repicu i suncokret da ne trošim rječi bez potrebe. Kad se desei mraz ili nešto sl. to zakči čitavu zemlju i ti onda vozi kokiko hoćeš, mada ima mikro lokacija koje mogu dati nešto a ja edva da poznaje teren u mom okruženju u toj mjeri a za čitavu državu bi mi trebalo još ko zna koliko života.
Postoji ideja da pčelari sarđuju na način da jedni drugima traže lokacije tj. mikro lokacije svako na svom terenu i tako sele jedni kod drugih i olakšaju si život, i tu bi udruženja trebala da odrade veći dio posla ali....

Moj prijedlog je da, evo možemo i na ovaj način se organizovat i iz čtave BiH i međusobno se pomagat, ako ništa drugo onda imamo svi interes u tome, i to je dovoljan razlog za saradnju a vremenom bi se tu moglo još toga uradit.
Samo jaki i organizovani možemo opstat, a sve ostalo je kratkog daha, jedino tako ce uvažavati naše stavove.

Tako je kolega mi pčelari možemo jedan drugome puno pomoći. Do sada je ovaj forum u edukaciji pčelara puno pomogao. Mnogo je mladih pčelara koji su svoje znanje stekli baš ovdje zahvaljujući nesebičnoj pomoći uvaženih kolega da ih ne spominjem sve jer ih ima dosta. Ja sam isto zahvaljujući pčelarskim forumima na veliko proširio svoje pčelarsko znanje. Kako sam sticao znanje tako sam i povećavao pčelinjak. Na žalost šta sada da radim. S obzirom na moju lokaciju, a vjerujem da ovakvih loših lokacija ima na sve strane ove države jer negdje paše rijetko podbace, negdje pčelinje paše podbacuju češće, a malo je mjesta gdje se redovno vrca i samo u iznimno lošim godinama tu paše podbace. Kako reče Zvoneto džaba ti ferari ako nemaš ceste kuda ćeš ga voziti. Doista dosta je nas pčelara koji imamo kakav takav ferari kojeg nemamo kuda voziti nego u garaži stoji parkiran i samo proizvodi troškove. Na tom našem ferariju svi nam zavide. Zavide nam komšije, zavidi nam vlast i svi nas poprijeko gledaju i misle lako je nama mi imamo svog ferarija kojeg volimo, mazimo i pazimo. ( Ferari zvoneto je mislio na pčelinjak.)
Doista mi pčelari koji jedni druge razumimo. Mi se moramo više uzajamno pomagati te pokazati cestu svom kolegi gdje da provoza svog ferarija. Danas je kod mene cesta uništena, sutra je netko drugi na redu. Nikad se ne zna koga će što zapasti. Klimatske prilike i neprilike su velike koje navode dosta pčelara da se riješe svog ferarija.
Možemo li mi pomoći sami sebi jer ovi što nam zavide to sigurno neće učiniti.
Pozdrav kolege.

[senad grudic]

Stipo citam ove tvoje postove i posmatram reakciju i zapazanja otalih kolega. Istina da vremenske (ne)prilike su jako varljive.Ja sam
proslo ljeto imao i FERARIJA i GORIVA ali nisam imao FAROVE a maglovito. O cemu se zapravo radi? Cvjetalo je na sve strane ali
kisa neprekidno pada tako da pcele po pet dana nemogu ni izici iz kosnice a da ne govorimo o nekom unosu. Moje kolege koje su
150 do 200 km od mene vrcale i do 80 kg meda po kosnici a ja prihranjivao pcele i nadao se da dolazi bolje vrijeme. Priroda jecudo
i dok sam posmatrao vrijeme u BiH gdje sve gori i przi od vrucine ja nisam uspio da obujem sandale ili obucem sorc. Oni koji su selili
su vrcali i imali prihode a mi ostali kupovali secer i zazimljavali.Nadaj mo se da vise nece biti tako iako covjek mora imati rezervni plan
sta ako bude - sta onda uciniti? Moje misljenje je da bi pcelari trebali biti takvi da dvoica ili troica (sa razlicitim lokalitetima) stvore
suradnju npr. kod jednog na bagrem, drugog nlivadu i kod treceg na planinu. Ako je moguce mozda zajednicki i posijati feliciju i drugo
medonosno bilje ako ima bespasnih termina ili lokalitet gdje bi mozda spremali drustva za zimu. Bilo bi mi jako zao ukoliko bi ti prestao
sa pcelarstvom jer sam od samog pocetka pratio tvoj nacin rada i znam koliko si ulozio rada i sredstava a da ne govorim koliko si pomogao
svojim pisanjem mladima koji su ulazili u pcelarstvo i bio im oslonac. Zelim ti od srca da nastavis i da iza tebe nebe ne ostane jedna praznina
onima kojima si bio uzor. Pozdrav i MEDNO i tebi i ostalim kolegama. Senad G.

[zvones]

Nekad ranije sam pisao da razumijem Stipu ! Kad čitamo knjige majstora pčelarstva i oni pišu da zna biti i poneka slabija godina, ali za katastrofalne vjerovatno nisu znali.
Osim toga, kretanje nije bilo ničim ogranićeno, mogao si stati gdje hoćeš, ćak se divlje kampovalo uz more. O cijenama goriva ne treba ni govoriti, a tako i ostalom.
Međutim sad imamo smanjen teren, a klimatske promjene su eskalirale . Prije nekih 4 god. bila je jako loša godina i na širim prostorima su pisali " ne ponovilo se ". Iza toga
je slijedila nešto bolja , a zatim ponovo dvije sve gore. Treba li reči da bagrema za koji svi kažu da je najsigurnija paša, prošle godine nije bilo gotovo nigdje na prostorima
bivše države . Kod mene iako nije neka značajna paša podbacio je zadnjih 5 god. , a najčešćee ga kiša upropasti. Jedne god. odlično ponio i padne grad . Grad je padao na mikrolokaciji jer samo 3 , 4 kilometra dalje nije ga bilo.
Nedavno sam pisao šta se može učiniti udvostručavanjem za 20 godina . Vjerovatno su svi vrtjeli glavom, ali samo je neki odgovor dao onaj kome je to bilo upućeno.Radilo
se o moći matematike i naravno da je to neizvodljivo, jer osim silnog novca koji bi se dao za smještaj rojeva, treba ih i uzgojiti . Ako se samo uzme da za uzgoj jednog
okvira legla treba jedan okvir meda , za 1 kg voska po pisanju treba najmanje 3 , pa do 7 kg meda , a gdje je pelud , okviri , satne osnove i da ne nabrajam, pa ćak i da
se dio meda zamijeni šečerom , može svako vidjeti da rojevi idu debelo ispod cijene i da se na njima nemože zaraditi . Zaraditi se može samo kod ozbiljnog medenja , jer
tada rojevi pojedu onaj višak meda i oni mogu pokriti dio troškova za tu godinu . Zanimljivo je, da kad podbaci sezona i kad je potrebno prihraniti, ne samo da su troškovi
veći i da su u cjelini društva slabija, nego da upravo zbog toga treba i više društava imati, kako bi se pojačavanjem dovoljno razvila za nastupajuću sezonu. Ako ta ponovo
podbaci, onda se i postavlja pitanje, šta dalje ? Zato ja sebe i vidim kao hobistu , a svaki hobi košta . Pošto ja nisam nikad pušio (sportista u duši) , pčele mi puše otprilike
kutiju cigara dnevno i ja sigurno neću iz ovih razloga prestat pčelariti , ali neke druge stvari me mogu prisiliti na to, a vrijeme će pokazati .
Bez obzira na stil pisanja i mja podrška kolegi .

[crnipanter192]

Stipo prijatelju moj citam redovno tvoje postove i mogu ti reci da si jedan medzu rijetkima koji prizna istinu, ja imam 10 drustava pcelarim stacionirano u zenici i 3 god nisam vrcao nema meda pokusavao svakako,vjeruj u 7 mjesecu drustvo umiralo od gladi na sacu mrtve pcele dodao sirup i vratio ih u zivot da mi je to neko pricao ja bih rekao da laze, sjednem i razmisljo,razmisljo, i odusto, nema dalje, i shvatim damozda netrebam uznemiravati pcele i preturati stalno ramove, prepisem babin recept on neotvara kosnice i vjeruj mi od 10 kosnica koliko on ima bude 1 ili 2 roja ,naljutim se prosle godine nisam ih ni gledao u opste ni prihranjivao , samo odvojio 5 matica 1 maja iz starih drustava a pripojio mladim proslogodisnjim maticama a sa starim napravio nukleuse,tacno prvog maja ubacio resetke i dodao 3 satne osnove u svako drustvo zatvorio sve za jedan dan zavrsio, ostavio ih na selu kod babe nisam isao mjesec i pol odlucio da mu ih poklonim kada sam otisao sredinom 6 mjeseca i otvorio kosnice pamet mi stala,meda kao pljeve dodam od babe polunastavke sve sa satnom samo da ih izrade ocekivao rojeve jer sam duzan covjeku za kosnice sto mi je pravio, proslo 20 dana babo zove dodzi da vrcamo pcele napunile i polunastavke ja se zaprepastio 100kg meda sam izvrcao a nisam ni pregled obavio nista prosirivo, isto cu tako uradit ove godine mozda je to bila samo sreca ali kad sam vidio da su pcele napunile kosnice slagao sam sebe nisam ih poklonio babi nego sam ih zadrzao, probaj i ti na par kosnica ovako odradit...


Pozdrav od crnog pantera:::!!!

[Ahmet]

Stipe sa tom kolicinom kosnica je nemoguce pcelariti stacionirano ako ides na med, ali ako ides na matice, rojeve, MM, polen onda je to druga prica ali za sve to treba naci kupca. Ti si sebi postavio zadatak da podignes pcelinjak na preko 100 drustava i to si postigao sad ti treba strategija sta i kako uraditi sa tim. Misljenja sam da u krugu od 60-tak kilometra od Livna postoje mjesta na kojima bi uspjesno mogli seliti kosnice na livadu i vrijesak. Jedini problem kod nas vidim u tome sto kod nas vegetacija kasni po mjesec dana a samim tim i razvoj pcelinjeg drustva.
Ja kako povecavam broj drustava obrnuto proporcionalno mi se smanjuje prinos meda, kad sam imao 5 kosnica izvrcao sam oko 100 kila meda, prosle godine na 22 drustva nisam izvrcao ni pola, ali svejedno mislim da proslu godinu ne mozemo uzeti kao primjer bilo cemu jer je godina stvarno bila ekstremno sušna.
Ja ove godine idem na duplanje pcelinjaka na 60 do 70 drustava i to ce biti taj maksimum sa kojim mislim da cu uspjesno pcelariti na stacionaru ili eventualnom jednom selidbom na neku lokaciju u okolici Livna.
Znam da je zeznuto kad pcelarstvo postane osnovni izvor prihoda ali po onom sto ovdje predstavljas siguran sam da mozes biti uspjesan u tome uz samo malo bolju organizaciju jer cini mi se da tvoja lokacija nije za toliki broj kosnica.

[sahista]

Pozdrav uvazenom kolegi Stipi.U zivotu nema zaljenja za postupcima koji su svjesno uradjeni.Sve je za covjeka.Nadam se da se neces naljutiti ako ti predlozim jedan prijedlog.Rasprodaj vise od pola pcelinjaka uz neku nizu cijenu da sto prije dodjes do novca.Ostavi sebi tridesetak kosnica.Od tih para napravi kontejer ili neku bolju prikolicu,upoznaj pasne prilike u tvojoj blizoj ili daljoj okolini,pa zasuci rukave.Tri koraka unazad,pa pet unaprijed.
Pozdrav.

[simke]

svaka čast sahita, mudar i pametan prijedlog

[Stipo]

Pozdrav uvazenom kolegi Stipi.U zivotu nema zaljenja za postupcima koji su svjesno uradjeni.Sve je za covjeka.Nadam se da se neces naljutiti ako ti predlozim jedan prijedlog.Rasprodaj vise od pola pcelinjaka uz neku nizu cijenu da sto prije dodjes do novca.Ostavi sebi tridesetak kosnica.Od tih para napravi kontejer ili neku bolju prikolicu,upoznaj pasne prilike u tvojoj blizoj ili daljoj okolini,pa zasuci rukave.Tri koraka unazad,pa pet unaprijed.
Pozdrav.

Dobar prijedlog no smislit ću ja neko praktičnije rješenje. Nije problem doći do novca i napraviti kontejner nego je stvar isplativosti te kako vratiti uloženo.
Pčelarstvo spada u jako rizičan posao. Nekad se uloženo vrati iste godine, a nekad se godinama samo gomilaju troškovi i ti troškovi na kraju iscrpe pčelara pa kao rezultat višegodišnjih nepovoljnih prilika na kraju propadne pčelar i pčelinjak.
Svjestan sam situacije i znam dobro što me čeka.
Dali će pčelinjak izdržati vidjeti ćemo.

[sahista]

svaka čast sahita, mudar i pametan prijedlog

Da li je dobar ili nije,to treba Stipo da vidi.Stipo je u predhodnim tekstovima pisao da je ostao bez novca.Ja se dalje nebih zaduzivao.
Romanticne price nemaju smisla,nega treba provesti drasticne promjena,pa makar to kostalo i dio pcelinjaka.Onog momenta kada me pcelarstvo pocinje kostati,vise niz godina,ostavio bih sebi jedno drustvo a ostalo bih sve rasprodao.Trazio bih drugi posao gdje bi sa tim poslom izdrzavo moju obitelj.
Pruzis se onoliko koliko si dug,moram priznati da nemam smisla za romantiku .
Pozdrav.

[simke]

svaka čast sahita, mudar i pametan prijedlog

Da li je dobar ili nije,to treba Stipo da vidi.Stipo je u predhodnim tekstovima pisao da je ostao bez novca.Ja se dalje nebih zaduzivao.
Romanticne price nemaju smisla,nega treba provesti drasticne promjena,pa makar to kostalo i dio pcelinjaka.Onog momenta kada me pcelarstvo pocinje kostati,vise niz godina,ostavio bih sebi jedno drustvo a ostalo bih sve rasprodao.Trazio bih drugi posao gdje bi sa tim poslom izdrzavo moju obitelj.
Pruzis se onoliko koliko si dug,moram priznati da nemam smisla za romantiku .
Pozdrav.

svaka čast !

[Stipo]

Oni koji su pratili moj dnevnik u njemu mogu vidjeti cijeli moj put razvoja pčelinjaka.
Kada sam se učlanio na ovaj forum imao sam 18 društava. Sada imam lijep veliki pčelinjak.
Put razvoja mog pčelinjaka bio je vrlo naporan.
Postavio sam sebi cilj da razvijem pčelinjak na 100 društava.
Na ostvarenju toga cilja čekalo me je 100 prepreka.
Imao sam 9 dodina pčelarskog iskustva, ali nedovoljno pčelarskog znanja.
Zahvaljujući ovom forumu, a moram priznati i drugim forumima kako je pčelinjak rastao stjecao sam nova saznanja.
Pčelinjak sam širio onoliko koliko sam financijski mogao izdržati.
Ne mogu reći da mi je sve išlo od ruke. Bilo je tu dosta promašaja i podrešaka ali sam upornim radom, učenjem i zapitkivanjem iskusnijih kolega nekako išao naprijed. Za 3 godine sam došao do cilja. Za to vrijeme pratile su me 2 loše pčelarske godine, a i treća je bila ispod prosjeka.
Imam solidan pčelinjak i prvi veliki cilj je ostvaren ali to nije sve. Sada slijedi druga etapa, a to je kako iskoristiti to što imam i ostvariti neke prihode na svom pčelinjaku.

[Stipo]

Ne podnošljivo je i glupo imati 100 košnica i pustiti sve to stihiji.
Nije sada samo u mom interesu nego rekao bih nas sviju pčelara kako iskoristiti naše pčele da pčelar prikupi što više pčelinjih proizvoda.
Da pčelar ne postane i ostane rob pčeli. Lijepo je voliti pčelu. Onaj čovjek koji ne voli pčelu sigurno nije pčelar.
Primjećujem da na ovom forumu se malo priča oko pčelinjih paša,a nikako o pašnim terenima.
Pričama o paši i o pašnim terenima mi pčelari ćemo jedan drugome jako pomoći.
Mislim da ćemo samo tako pokrenuti pčelarstvo sa mrtve točke.
Ovih dana svakodnevno čitam postove na SPOS-u i tamo se mnogo priča o nastojećim pašama i stanju pošnih lokacija.
Zahvaljujući tim pričama pčelari se upoznaju i jedan drugog pomaže oko mogućih lokacija gdje bi se moglo dovesti pčele i što bi se od prestojeće paše moglo očekivati na tom terenu. Kod nas te prakse nema. Mogli bi i mi uvesti tu praksu i pokrenuti teme, rasprave i izvještaje i naravno pozvati kolegu da pokuša dovesti svoje pčele na neku od paša.
Molio bi svoje kolege da se pokrenu malo i počnu o tome pisati.

[senad]

Stipo šta se sikiraš za lokaciju kod Azema gdje bagrem medi ko iz česme imaš mjesto , Poslije tog voziš na vrijesak i eto rentabilnosti .

[Stipo]

Stipo šta se sikiraš za lokaciju kod Azema gdje bagrem medi ko iz česme imaš mjesto , Poslije tog voziš na vrijesak i eto rentabilnosti .

Senade ne sekiram se ja samo zbog sebe nego i zbog drugih pčelara i bi bilo lijepo da se ovdje uvede praksa da se piše o prestojećim pašama.
Problem brdsko planinskog pčelinjaka je kasni razvoj. Moj pčelinjak za tvojim kasni minimum 20 dana, a ako je prošla godina bila loša sljedeće ići na bagrem je iluzija. Zahvaljujući prošloj sezoni moj pčelinjak je u tako lošem stanju da ako do kraja travnja budem imao samo 20 % gubitaka bit ću zadovoljan. Gledam jučer još 6 društava stradalo. Još nisam izvršio prvi proljetni pregled i ne znam što me čeka. Sutra najavljuju proljepšanje vremena pa ću pregledati šta je uzrok stradavanja tih 6 društava. Jednu sam juče uspio pogledati i vidi se pregršt pčela ostala na leglu i tu se smrzla od gladi jer na tim okvirima nije bilo kapi meda. Nemoj reći da je moja krivica, jer je. To je pčelarska krivica kada mu društvo strada od gladi. Ja sam tako odlučio što je slabo neka stradava. Slaba društva u ovo vrijeme više neću ni pokušavati sanirati. Doista slabo ostaje slabo i cijelu godinu ništa od njega koristi.
Jesenos što sam ocijenio što je slabo pa spojio dva u jedan. Društva koja su isto bila slaba ali sam procjenio da bi mogla prezimiti sam ostavio takva.
Na žalost dio tih slabića sada stradava dok drugi dio tih bivših slabića lijepo napreduje. Ja sam prošle godine napravio dvije stvari koje su se zbog loše godine pokazale katastrofalne i sada trpim posljedice. Bez iskustva nema novih spoznaja. Mogao sam i osjećao sam da trebam poduzeti neke mjere i da sam se još malo potrudio mogao sam sada imati pčelinjak u puno boljoj kondiciji. Ali što je tu je idemo dalje.

[Zvoneto]

Stipo, nije samo u tebe stanje loše protekle godine a i početak ove uzima danak. Zadnjih mjesec dana ovdje društva stagniraju dobro kod mene još nema umrlih ali slabića ima dosta. Čujem se sa kolegama stanje isto već mjesec dana nema pomaka. Da sad sve zamedi nema koristi kad nema društava. Za ovu godinu ćeš morati društva tempirati za livadu a i mi ostali, nema od bagrema i te priče ništa, mada nije isljučeno da super zamedi ali koja korist... Ili ako možeš do 10.05 napravi 30 dobrih i vozi gore ako ti kolega nudi može i tako...
Ovo u vezi paša moramo se uvezati to je istina ali šta i kako??? Za tebe je rješenje zimovanje i razvoj ovdje u Hercegovini ali troškovi puta i sve ostalo su ogromni tako da ne znam..

[pasha]

Kakvo je stanje kod tebe Stipo?

Hoćeš li voziti negdje na pašu???

Ja stalno od pčelara dobijam upute da trebam da selim negdje, ali do sada mi se svako pomjeranje pokazalo kao veoma loše u svakom smislu i čvrsto sam riješila da ove godine nigdje ne mičem.

Za iduću, akoBogda, vidjećemo...



Pozdrav iz Sarajeva.

[Stipo]

Kakvo je stanje kod tebe Stipo?

Hoćeš li voziti negdje na pašu???

Ja stalno od pčelara dobijam upute da trebam da selim negdje, ali do sada mi se svako pomjeranje pokazalo kao veoma loše u svakom smislu i čvrsto sam riješila da ove godine nigdje ne mičem.

Za iduću, akoBogda, vidjećemo...



Pozdrav iz Sarajeva.

Pozdrav kolegice.
Kod mene stanje užas pravi. U vrijeme cvijetanja džanarike grabež mi uništila dobar dio pčelinjaka. Mislim da sam ja kriv ali nisam siguran. No idemo dalje.
Ovo što je ostalo polako se oporavlja. Na žalost zbog katastrofe koja mi se dogodila ja ove godine neću imati puno koristi od pčela.
Seliti neću negdje dalje osim možda na svoju staru lokaciju. Prošle godine sam selio na vrijesak i samo izmučio sebe i pčele. Punije su košnice otišle na tu pašu nego što sam ih vratio. Dobro je seliti ako bude paše no ako paša izostane društva jako oslabe i teško je bez dovoljno hrane sa slabim društvima ući u zimu. Meni se baš to desilo da sam morao davati velike količine šećera ali nije ispalo dobro.
Ja sam prošle zime trebao prepoloviti pčelinak ali nisam. Na žalost prezimio mi samo jad koji je kulminirao sa grabeži. To je bila prava ludnica u pčelinjaku. Nakon par dana kada se sve napokon smirilo 23 društva su stradala i još dvostruko toliko društava spalo na šaku pčela.
Sada to što je ostalo polako se oporavlja. Voćna paša je bila dobra i i jače košnice su krcate starim i novim medom da ne znam što ću sa njim. Još ovaj šećerni med od stradalih društava što sam izvrcao puna mi kapa svega.

[pasha]

E moj Stipo, baš mi je žao zbog ove tvoje situacije.
Baš zvuči gorko.
Ne znam šta da kažem.
Znam jako dobro koliko si se trudio i koliko si uložio. Pažljivo sam čitala sve što si pisao. Ali nije sve izgubljeno. Eto , imaš stari med, nećeš kupovati šećer pred jesen, a sad imaš i nešto pčele. To što je ostalo, sigurno je jako i obradovaće te na kraju sezone.
Niko od nas ne može predvidjeti šta će mu se sve na pčelinjaku desiti. Sve je božije davanje, a naš trud dođe, kao nešto sporedno. Sigurna sam da se svi puno trudimo, ali nismo svi uvijek u stanju da budemo briljantni.
I ako smo pogriješili, ne znači da smo loši u tome. Jednostavno - dešava se ... Nećemo biti prestrogi prema sebi. Idemo dalje... Ono najbolje tek treba da se desi!

Pozdrav, Pasha!

[Ahmet]

Zao mi je Stipe zbog tvojih gubitaka i siguran sam da ces to nadoknaditi ali me interesuje zasto mislis da si mozda ti kriv za grabež? Misliš zato što si dopustio da ostaviš slabice bez da ih spajas sa jacim drustvima ili nešto drugo?

[Stipo]

Zao mi je Stipe zbog tvojih gubitaka i siguran sam da ces to nadoknaditi ali me interesuje zasto mislis da si mozda ti kriv za grabež? Misliš zato što si dopustio da ostaviš slabice bez da ih spajas sa jacim drustvima ili nešto drugo?

Prošla sezona kod mene je bila katastrofa. Već sam rekao da sam na vrijesak odvezao sa hranom punija društva nego kada sam ih trebao vratiti.
Zapravo pčele sam krajem juna odvezao na planinsku livadu. Zbog žege unosa nije bilo. Odlučio sam ih tu ostaviti do vrijeska. Sljedeći mjesec sam im dao po 2 pogače. Vrućina i suša su se nastavile. Nadao sam se da će u avgustu pasti nešto kiše. One pogače što sam ranije davao držale su leglo i pošto unosa nije bilo pčele su za leglo trošile med. Krajem avgusta primjetim da svaka druga košnica nema legla. Pogače su davno pojele, suža nema polena nema nektara pa su gotovo sve stare matice prekinule leglo. Vidim da od vrijeska neće biti ništa i počmem davati šećerni sirup. Prvu večer sva su društva dobila od 3 i više litara sirupa. U namjeri da što prije nadomirim potrebnu zimnicu.
Tada su nastali prvi moji problemi. Sirup sam dao pred mrak i izgledalo je sve u redu. Sutra dan po podne navratim kada ima šta i da vidim u pčelinjaku graja ludnica živa, leta se crne od pčela, ispred svakog leta po lopata mrtve pčele. Grabež je uhvatila maha cijeli pčelinjak. Odmah sam poduzeo potremne mjere. Smanjio sam leta na 2 cm te ih vodom sve oprao. Još dva dana poslje toga bilo je neke mane tuče pčela ali su se uglavnom sve odbranile. To mi je desetkovalo masu pčela u košnicama. Uskoro je pala prva kiša i ja sam ponovo nastavio sa davanjem sirupa. Nije bilo više grabeži.
Na žalost većina društava nije imala ni pola zimnice. Izvršim ponovo detaljan pregled i zaključak je da bi trebao spojiti bar 40 društava.
Spojio sam 10 naj slabijih i više nisam htio. Možda ove ostale uspiju prezimiti i samo boga molim da zima bude povoljna i bit će sve u redu. Tijekom zime umrlo je još 8 društava. Gledam ovih 8 stradali i na prvi pogled vidi se klasičan primjer proljeva po okvirima. Znaći nozemoza i loša hrana koja nije bila do kraja prerađena. Nije bila prerađena jer su društva bila slaba, a dao sam im prevelike količine šećera. Ova što sam trebao spojiti prezimila su ali su spala na šaku pčela. U veljači sam svake godine davao nozecid PIP pogače ali ove godine zbog financijskih razloga nisam davao. U vrijeme cvijetanja džanarike obično u pojilice dodam nozecid ( kalijum jodid). Ovoga puta u to vrijeme pčele su slabo posjećivale pojilice pa u vodu dodam malo šećera. Pčele su nahrnule na pojilice i za 2 dana sve su potrošile. Treći dan u podne čujem velika zuka u zraku odem u pčelinjak kada imam što i vidjeti ponovo grabež i već uništeno 5 društava. Koji je to bio kaos ne dogodilo se više nikom. Što sam god poduzeo nije davalo nikakve rezultate. Grabež samo pređe na sljedeća društva. Vjerovatno je miris kalijum jodida privukao pčele i one su napale lošija društva. Svake godine sam ovako davao nozecid ali nikad nije bilo znakova grabeži. No za sve treba prvi put. Kako stvari stoje dobro je imam još 62 društva, a kakva su takva su, bit će bolje.

[simke]

Stipo čitam ovo i ne mogu da vjerujem meni da se ovo izdešavalo ja bih smanjio na 20 društava. Mislim da imaš prevelik broj društava koji ne možeš kvalitetno servisirati, a još imaš otežane uslove razvoja zbog kasnijeg proljeća i ljetne suše. Mislim da će te takva praksa dovesti da nećeš moći ništa kvalitetno uraditi i da će ti dobar dio pčelinjaka stradati, ukoliko ne smanjiš pčelinjak i nabaviš kamion da možeš ići na paše mislim da je tvoj rad uzaludan. Jer ipak na toliki broj društava ima dosta posla i ulaganja a nigdje prihoda. Ja sam za svojih 25 košnica u proljetnom razvoju do sada dao 350 km za pogače i šećer, a mogu zamislit tek za tvoj pčelinjak. Nek ti je Bog na pomoći.

[kudo]

Stipo citam ove tvoje postove i stvarno mi je zao sto ti se takva nesreca desava,prosla godina je bila katastrofalna za sve pcelare zbog suse ali i zbog nekih nasih/pcelarskih postupaka.Ja inace pocinjem sa zazimljavanjem 1 Avgusta svake godine ali prosle godine sam zbog suse poceo malo ranije tj. u Julu sam poceo da dodajem pcelama svaki 3 dan po 0,5 l sirupa jer sam uvidio da u prirodi nista nema sve je izgorilo.Naravno da sam u takvom bespasnom periodu smanjio leta na nekih 3 cm,zbog grabezi.Ispostavilo se da sam napravio pravi potez jer hrane u prirodi nije bilo i to im je dobro doslo,matica je zalijegala leglo i kad je doslo do smjene ljetnje pcele primjetio sam pad broja pcele ali nista alarmantno.Dobro sam zazimio pcele i opet sam izgubio jedno drustvo sto i nije tako lose na 30 drustava kojih imam.E sad ko nista neradi i nepravi greske,nemoj da se razocaras nego se uci na greskama ili probaj da se ucis na tudjim greskama sto ti je mnogo jeftinije.Nije lako dogurati do 100 drustava treba mnogo truda i odricanja.Nego sto se tice tog grabeza obrati paznju ima li pcelara oko tebe i kako se oni brinu o pcelama jer grabez mozda dolazi sa susjednih pcelinjaka.Kod mene gdje ja drzim pcele ima 20ak pcelara,e sad od njih 20 makar 10 nebi moglo prepoznati maticu od izletnice,pojedini uvhate roj i vrate ga u istu kosnicu i kazu nek se matice kolju pa koja bude jaca ostat ce.Zbog takvih ja sam na velikom oprezu i forsiram pcele da budu u top formi ako im "gosti "dodju da ih znaju "docekati".
i jos nesto slazem se stobom da se kod nas u BiH slabo diskutuje o pasama i dobrim lokacijama za pasu.Ja imam utisak da pcelari kriju kod nas gdje su dobre lokacije za pasu bagrema,livade i sl.Poznajem barem 20 pcelara koji voze pcele na bagrem a samo je me jedan uputijo na pravu adresu ostali uopste nece ni da pricaju o tom.Nebi bilo lose otvoriti rubriku i o ovoj temi jer vjerujem da bi bolja komunikacija i razmjena informacija bila u korist svim pcelarima.
Nadam se da ce ti ova godina biti bolja nego prosla.

[sahista]

Stipo čitam ovo i ne mogu da vjerujem meni da se ovo izdešavalo ja bih smanjio na 20 društava. Mislim da imaš prevelik broj društava koji ne možeš kvalitetno servisirati, a još imaš otežane uslove razvoja zbog kasnijeg proljeća i ljetne suše. Mislim da će te takva praksa dovesti da nećeš moći ništa kvalitetno uraditi i da će ti dobar dio pčelinjaka stradati, ukoliko ne smanjiš pčelinjak i nabaviš kamion da možeš ići na paše mislim da je tvoj rad uzaludan. Jer ipak na toliki broj društava ima dosta posla i ulaganja a nigdje prihoda. Ja sam za svojih 25 košnica u proljetnom razvoju do sada dao 350 km za pogače i šećer, a mogu zamislit tek za tvoj pčelinjak. Nek ti je Bog na pomoći.

svaka čast sahita, mudar i pametan prijedlog ..
Izgleda da nadjosmo zajednicki jezik...ovo sto si napisao sasvim je logicno.
Kao sto sam vec napisao,jedino resenje je seljenje pcela...ili prestati pcelariti na toj lokaciji.
Stipo,prijateljskji pozdrav..

[simke]

Ja kad dajem sirup isto dajem 0,5l svaki treći dan i leto smanjim na 1 cm, samo da može proći jedna pčela. Kako se snađe u košnici kad je velika gužva nije problem ni na letu. I do sada nisam imao pojavu grabeži.