Potrebna pomoc protiv grabezi!!!

[Duka]

Postovani pcelari,

Ovo je prvi put da pisem na ovom forumu i potrebna mi je velika pomoc. Prije svega zelim da kazem da sam presrecan sto u Bosni i Hercegovini postoji ovakav forum koji nikako ne zaostaje za onima u Evropi.

Naime, radi se o medjusobnom napadanju pcela u pcelinjaku. Moja mama ima negdje oko 35 sanduka od kojih je 12 novih drustava (ovogodisnji rojevi). Nakon sto je kupila hranilice za sve sanduke (plasticne u koje se sirup sipa tako sto se skine poklopac sanduka... zaista ne bih mogao da kazem kako se zove tip te hranilice; kapacitet 1l), nove podnjace i leta i krenula sa prihranjivanjem... pocela je prava drama. Veceras je i cetvrti sanduk potpuno prazan. Ovi problemi su nastali prije nekih 20 dana i ja sam se trudio da pomognem koliko znam i umijem, ali na internetu nisam nasao nista osim:

http://www.pcelinjak.com/content/view/410/146/

Tokom dana se na poletaljci moglo primjetiti kako se pcele medjusobno bore i nakon par dana taj sanduk bi ostao prazan. Svi sanduci su prihranjivani u isto vrijeme i "ulaz" je smanjen na jednu pcelu... cak smo napravili i te "tunele protiv grabezi", ali nista od toga nije pomoglo. Bojim se da bi se ova pojava mogla prosiriti i da ce i ostala slabija drustva potpuno nestati. Neke od napadnutih sanduka smo pomakli na nekih 20ak metara od ostalih... opet nista.

Takodje bih zelio da naglasim da su pcele prihranjivane iskljucivo u vecernjim satima, kao i da smo posebnu paznju posvetili nacinu na koji prihranjujemo svako drustvo kako bi izbjegli prosipanje sirupa.

Sta predlazete da uradimo? Da li bi bilo pametno da potpuno prestanemo sa prihranjivanjem ili da ova slabija drustva izmjestimo na neku udaljenu lokaciju, van pcelinjaka?

Svi predlozi su dobrodosli i unaprijed se zahvaljujem svima.

Veliki pozdrav iz Posavine!

[zvones]

Postovani pcelari,

Ovo je prvi put da pisem na ovom forumu i potrebna mi je velika pomoc. Prije svega zelim da kazem da sam presrecan sto u Bosni i Hercegovini postoji ovakav forum koji nikako ne zaostaje za onima u Evropi.

Naime, radi se o medjusobnom napadanju pcela u pcelinjaku. Moja mama ima negdje oko 35 sanduka od kojih je 12 novih drustava (ovogodisnji rojevi). Nakon sto je kupila hranilice za sve sanduke (plasticne u koje se sirup sipa tako sto se skine poklopac sanduka... zaista ne bih mogao da kazem kako se zove tip te hranilice; kapacitet 1l), nove podnjace i leta i krenula sa prihranjivanjem... pocela je prava drama. Veceras je i cetvrti sanduk potpuno prazan. Ovi problemi su nastali prije nekih 20 dana i ja sam se trudio da pomognem koliko znam i umijem, ali na internetu nisam nasao nista osim:

http://www.pcelinjak.com/content/view/410/146/

Tokom dana se na poletaljci moglo primjetiti kako se pcele medjusobno bore i nakon par dana taj sanduk bi ostao prazan. Svi sanduci su prihranjivani u isto vrijeme i "ulaz" je smanjen na jednu pcelu... cak smo napravili i te "tunele protiv grabezi", ali nista od toga nije pomoglo. Bojim se da bi se ova pojava mogla prosiriti i da ce i ostala slabija drustva potpuno nestati. Neke od napadnutih sanduka smo pomakli na nekih 20ak metara od ostalih... opet nista.

Takodje bih zelio da naglasim da su pcele prihranjivane iskljucivo u vecernjim satima, kao i da smo posebnu paznju posvetili nacinu na koji prihranjujemo svako drustvo kako bi izbjegli prosipanje sirupa.

Sta predlazete da uradimo? Da li bi bilo pametno da potpuno prestanemo sa prihranjivanjem ili da ova slabija drustva izmjestimo na neku udaljenu lokaciju, van pcelinjaka?

Svi predlozi su dobrodosli i unaprijed se zahvaljujem svima.

Veliki pozdrav iz Posavine!

Sada je teško što predložiti, pogotovo što se nezna pravo stanje društava . Osnovni razlog grabeži bi moglo biti nekoliko slabijih društava koja nisu tokom noći uspjela
prenijeti sirup. Moguće da su neka i bez matice. Ukoliko niste završili prihranu, preporučujem prekinuti na nekoliko dana . Ostavi dva ,tri sata za posmatranje društava
i tamo gdje vidiš borbu naprskaj malo ručnom prskalicom (vodom , ukoliko nemaš prskalicu potraži po samoposlugama sredstva za čišćenje napr.stakla i slično )
Inače sad se često mogu vidjeti da pčele sklone grabeži obilaze košnice, ali dobra društva lako izlaze na kraj snjima .
Pogriješili ste što ste pomjerali košnice iz razloga što su se izletnice(ako ih je bilo) vračale na staro mjesto , pa je tako obrana dodatno oslabila. Za primjer ja sam
zbog nemogučnosti prihrane uveće, prihranjivao ujutro , pa opet nisam imao nikakvih stradanja i pored obilaska starijih pčela svih društava.
Slabija društva bi svakako stradala, pa zbog toga netrebate žaliti, a ukoliko ih još ima , spajajte sa jačim , jer to je jedini način da opstanu.

[Duka]

Hvala na odgovoru Zvones!

Svakako cu poslusati taj prijedlog i za pocetak cu prestati sa prihranjivanjem u potpunosti. Posmatracu pcele pa cemo vidjeti sta ce se desiti. Sto se tice spajanja drustava... Bojim se da ne napravim jos veci problem nego sto zapdavo jeste. Pcele mi djeluju iziritirano i zaista ne znam da li cu uspjeti to da uradim... U svakom slucaju cu probati da procitam nesto vise o tome i da se pridrzavam uputstava ovih iskusnih pcelara na forumu.

Shecam se da je moja baba (koja je vec vise od 40 godina pcelar, ali ne moze da hoda) spajala drustva tako sto ukloni poklopac, stavi list starih novina, probusi ga nozem na par mjesta, i zatim stavi nastavak sa nekim slabinim drustvom. Da li se smijem pridrzavati ovoga ili je potrebno da preduzmem neke posebne mjere?

Jos jednom se zahvalnujem na odgovoru i vremenu koje si izdvojio.

Veliki pozdrav!

[zvones]

Hvala na odgovoru Zvones!

Svakako cu poslusati taj prijedlog i za pocetak cu prestati sa prihranjivanjem u potpunosti. Posmatracu pcele pa cemo vidjeti sta ce se desiti. Sto se tice spajanja drustava... Bojim se da ne napravim jos veci problem nego sto zapdavo jeste. Pcele mi djeluju iziritirano i zaista ne znam da li cu uspjeti to da uradim... U svakom slucaju cu probati da procitam nesto vise o tome i da se pridrzavam uputstava ovih iskusnih pcelara na forumu.

Shecam se da je moja baba (koja je vec vise od 40 godina pcelar, ali ne moze da hoda) spajala drustva tako sto ukloni poklopac, stavi list starih novina, probusi ga nozem na par mjesta, i zatim stavi nastavak sa nekim slabinim drustvom. Da li se smijem pridrzavati ovoga ili je potrebno da preduzmem neke posebne mjere?

Jos jednom se zahvalnujem na odgovoru i vremenu koje si izdvojio.

Veliki pozdrav!

Baba je to odlično radila . Mali savjet za novine. Ako ima imalo vjetra, teško je novine zadržati, pa se zato zalijepe komadićima ljepljive trake za nastavak. Tada se napipa
prstima prostor između satonoša i nekim šiljkom na par mjesta probuši novina tek toliko da pčele osjete jedne druge. Ostalo one urade . Normalno slabo društvo dolazi na ono
jače . Po letu ćeš vidjeti koja su slaba društva, jer malo pčela izlijeće, gotovo nemaju stražarica i nema unosa polena.

[Asim]

Da bi upotpunio ovu metodu ja još oba društva koja spajam naprskam rakijom i sve bude dobro jer tada nemogu da raspoznaju mirise i spajanje prođe potpuno bezbolno . Što se tiče grabeži ja prije samog vrcanja na jedan dan postavljam tuneliće i smanjujem leta . A kod Zvonesa sam vidjeo stvar koja mi se itekako dopala košnice nemaju poletaljku samo usko leto na letnoj letvici i to me podsjetilo na priču jednog pčelara koji kaže da nema poletaljki i daje teško doći do grabeži iz tog razloga što nikada stranac nigdje nebubne ravno u kuću , iz tog razloga čuvarica lako može da brani ulaz ,ima logike.

[inzenjer]

''Nakon sto je kupila hranilice za sve sanduke (plasticne u koje se sirup sipa tako sto se skine poklopac sanduka..'''
Ja mislim da je ovo razlog grabezi.De jos jednom objasni kako postavljas hranilice,da li kroz prorez na poklopnoj dasci,ili je dizes pa onda stavis hranilicu??

[Duka]

Hvala svima jos jednom na odgovorima i na pomoci.

Veceras sam prestao sa prihranom i mogu da primjetim da se situacija malo smirila. Sacekacu jos dan ili dva da se sve dodatno smiru pa cu sjediniti neka drustva uz pomoc tog novinskog papira i selotep trake da mi slucajno ne odleti . Polovina od tih novih drustava su vec uveliko poceli sa leglom i svaki sanduk ima maticu (ukljucujuci i ona slabija drustva), to sam prekontrolisao... Potrudicu se da prilikom spajanja ostavim one malo bolje matice koje imaju leglo i zalihe hrane. Vec mogu da prepoznam 5 ili 6 jacih i par slabijih drustava tako da cu to uraditi na najbolji moguci nacin.

''Nakon sto je kupila hranilice za sve sanduke (plasticne u koje se sirup sipa tako sto se skine poklopac sanduka..'''
Ja mislim da je ovo razlog grabezi.De jos jednom objasni kako postavljas hranilice,da li kroz prorez na poklopnoj dasci,ili je dizes pa onda stavis hranilicu??

Sto se tice hranilica one su u redu, bar ja tako mislim. Moram podignuti poklopac sanduka kako bih prihranio pcele svako vece (ispod poklopca se nalazi providni najlon koji podignem i tek onda imam pristup hranilici), sto i nije bas tako prakticno jer ih stalno uznemiravam, ali sta da se radi. U svakom slucaju poklopac na svakom sanduku dihtuje mnogo dobro i uvjeren sam da nigdje ne postoji bilo kakva rupa ili nesto slicno kako bi tudjice "namirisale" med i krenule u napad, nazalost ovi sanduci nemaju poklopnu dasku. Cim dignem poklopac i taj najlon (zimi ga zamjenim papirom zbog vlage) nalazi se hranilica koja lezi horizontalno.

Mislim da se ipak radi i onome sto je Zvones napisao u prethodnom postu. Sva od tih drustava koja su nestala najvjerovatnije preko noci nisu uspjela da unesu sav sirup, pa je to prouzrokovalo ove napade... Ali mozda je i nesto drugo u pitanju. Taj pcelar u Brckom pravi takve sanduke, sta da radim...
Hranilica ima zapreminu od 1l i sirup sam sipao samo u jednu polovinu gdje postoji pregrada na sredini i pcele imaju pristup sirupu. Ali sam 100% siguran da nigdje na sanduku ne postoji otvor jer su u pitanju novi sanduci, kupljeni bas za ta nova drustva.

[Duka]

Da bi upotpunio ovu metodu ja još oba društva koja spajam naprskam rakijom i sve bude dobro jer tada nemogu da raspoznaju mirise i spajanje prođe potpuno bezbolno . Što se tiče grabeži ja prije samog vrcanja na jedan dan postavljam tuneliće i smanjujem leta . A kod Zvonesa sam vidjeo stvar koja mi se itekako dopala košnice nemaju poletaljku samo usko leto na letnoj letvici i to me podsjetilo na priču jednog pčelara koji kaže da nema poletaljki i daje teško doći do grabeži iz tog razloga što nikada stranac nigdje nebubne ravno u kuću , iz tog razloga čuvarica lako može da brani ulaz ,ima logike.

To sa rakijom nisam probao, ali vjerujem da ne moze da skodi. Vidjecu kakva je situacija pa cu pokusati i sa tim ukoliko dodje do nekih problema prilikom spajanja prva dva drustva.

[zvones]

Hvala svima jos jednom na odgovorima i na pomoci.

Veceras sam prestao sa prihranom i mogu da primjetim da se situacija malo smirila. Sacekacu jos dan ili dva da se sve dodatno smiru pa cu sjediniti neka drustva uz pomoc tog novinskog papira i selotep trake da mi slucajno ne odleti . Polovina od tih novih drustava su vec uveliko poceli sa leglom i svaki sanduk ima maticu (ukljucujuci i ona slabija drustva), to sam prekontrolisao... Potrudicu se da prilikom spajanja ostavim one malo bolje matice koje imaju leglo i zalihe hrane. Vec mogu da prepoznam 5 ili 6 jacih i par slabijih drustava tako da cu to uraditi na najbolji moguci nacin.

''Nakon sto je kupila hranilice za sve sanduke (plasticne u koje se sirup sipa tako sto se skine poklopac sanduka..'''
Ja mislim da je ovo razlog grabezi.De jos jednom objasni kako postavljas hranilice,da li kroz prorez na poklopnoj dasci,ili je dizes pa onda stavis hranilicu??

Sto se tice hranilica one su u redu, bar ja tako mislim. Moram podignuti poklopac sanduka kako bih prihranio pcele svako vece (ispod poklopca se nalazi providni najlon koji podignem i tek onda imam pristup hranilici), sto i nije bas tako prakticno jer ih stalno uznemiravam, ali sta da se radi. U svakom slucaju poklopac na svakom sanduku dihtuje mnogo dobro i uvjeren sam da nigdje ne postoji bilo kakva rupa ili nesto slicno kako bi tudjice "namirisale" med i krenule u napad, nazalost ovi sanduci nemaju poklopnu dasku. Cim dignem poklopac i taj najlon (zimi ga zamjenim papirom zbog vlage) nalazi se hranilica koja lezi horizontalno.

Mislim da se ipak radi i onome sto je Zvones napisao u prethodnom postu. Sva od tih drustava koja su nestala najvjerovatnije preko noci nisu uspjela da unesu sav sirup, pa je to prouzrokovalo ove napade... Ali mozda je i nesto drugo u pitanju. Taj pcelar u Brckom pravi takve sanduke, sta da radim...
Hranilica ima zapreminu od 1l i sirup sam sipao samo u jednu polovinu gdje postoji pregrada na sredini i pcele imaju pristup sirupu. Ali sam 100% siguran da nigdje na sanduku ne postoji otvor jer su u pitanju novi sanduci, kupljeni bas za ta nova drustva.

Ja sam primjetio u tvom prvom postu da si pisao o borbama na poletaljci. Da je bilo prosipanja sirupa ispod krova , pčele bi išle tamo gdje osjete sirup. Pčele ga kod
prihranjivanja svakako osjete, jer prihranjivana društva i sama prave metež. Zbog toga što je nestašica hrane u prirodi , a nema je puno ni u košnicama, kad se
prihranjuje pčele masovno izlijeću kako bi branile novu imovinu. Time pokazuju i spremnost na odbranu, pa društva koja ne pokazuju tu spremnost (slaba društva)
lako postaju predmet napada. Usvakom društvu postoje pčele koje su spremne na grabež. To su pretežno stare pčele, često crne, pri kraju svog vijeka i nisu više
spremne na traženje i unos hrane, nego im je lakše pljačkati. One obilaze sva ostala društva i tamo gdje uspiju prodrijeti, nose vijest u svoje društvo i kreće pljačka.
Najgore što se to brzo primjeti pa u pljačku kreću i ostala društva .Svako društvo koje je ostalo bez pčela je napadnuto na taj način, a usput je i potpuno opljačkano,
jer hrane ako je i bilo sada nema. Zato ova društva koja slaba izgledaju, pogledaj odozgo, a to možeš i ujutro kad je hladno i bez padanja . Teško je reči koliko bi
ulica u ovom trenutku , kad klupko još nije čvrsto, ali mislim da bez najmanje 6 ulica , trebalo bi spajati . Ako ima toliko ili više možda mogu i prezimiti ali će trebati
pogledati i medne vijence iznad legla. Ovo pišem zbog toga što kad se klupko čvršće stisne neće biti više od 4 ulice, a bez toga društvo može teško prezimiti, premda
ima slučajeva.
Što se tiče tvog spominjana poklopca ni meni nije potpuno jasno, jer ja sam mislio da se radi o krovu pa nebi bilo loše da objasniš .Obzirom da ste nabavili pl. hranilice
od 1 L, pretpostavljam da se radi o onima koje imaju plastični poklopac na dijelu gdje se sipa sirup, a drugi dio gdje ulaze pčele je također pokriven manjim poklopcem.
Pčele ulaze sa donje strane kroz prorez , koji je obično naslonjen na prorez na lesonitu . Predpostavljam dalje, da na nastavak dolazi tijelo koje je na jednoj strani
pokriveno lesonitom gdje je i prorez za hranilicu , a drugi dio je pokriven ventilacionom mrežom. Ukoliko je tako mi to tijelo nazivamo hranilica sa ventilacijom ili samo
hranilica i to bi bila standardna oprema za košnice LR . Naravno ima i drugačijih, pa je kod mene veća posuda za hranjenje i cijelo tijelo pokriveno ventilacionom mrežom.
Ukoliko trebaš šta objasniti ili imaš pitanja slobodno piši .

[Vedran Petrović]

Jedno pitanjce, pošto je danas kiša padala i zahladnilo je dosta do kad se smije davat sirup pčelama kad bi trebalo preći na pogaće?

[zvones]

Jedno pitanjce, pošto je danas kiša padala i zahladnilo je dosta do kad se smije davat sirup pčelama kad bi trebalo preći na pogaće?

Pitanje je naizgled jednostavno ali zahtjeva vrlo opsežan odgovor, koji ću ja skratiti na najmanju moguću mjeru . Pčele spremajući se za zimu koncetrišu leglo i
med u centralnom dijelu plodišta plodišta, tako što bi leglo , a kasnije prazne čelije bile u donjoj polovici ramova (okvira), a med u gornjoj polovici. Po mom mišljenju
dovoljno je imati i jednu trećinu popunjenu poklopljenim medom sa obje strane u LR ramu, što je otprilike 0,5 kg meda sa svake strane. Međutim osim toga u pripremi
za zimu pčelama je izuzetno važna perga (fermentirani i konzervirani polen/pelud), kako za dobar odgoj legla zimskih pčela , tako i za stvaranje masnog tkiva sa
povećanom količinom bjelančevina . Smatra se da su i njihove žlijezde od 2 do 4 puta veće nego kod ljetnih pčela . Problem je što u ovo vrijeme suša, a tako je bilo
i prošle godine, malo šta cvjeta , tako da nema dovoljno cvjetnog praha ni u prirodi. Zbog toga je trebalo ćim je u kontinuitetu potrajalo vruće i sušno vrijeme stimulirati
pčele malim količinama sirupa, kako bi pčele potražile polen u prirodi i nebi prekidale leglo. Ovo je bila i jedna od težih grešaka koje sam i ja činio prošle godine. Međutim
teško je predvidjeti vrijeme , a i prognoze često omanu pa se lako pogriješi.
Već do sada bi trebalo da su potpuno formirane zimske rezerve hrane . Pogače(stimular) je trebalo stalno (za vrijeme sušnog perioda) držati kako bi se djelom namirilo
ono što ima perga. Ono što je sada tvoj problem je što bilo kakva hrana izaziva novo leglo, a iz danas snešenih jaja izlaze pčele za 21 dan, dakle počev od 4.10 pa nadalje,
dokle ima legla. To leglo treba hraniti , grijati i pčele koje to rade se iscrpljuju i ne mogu biti zimske iako bi možda bile da nije toga. Nakon izlaska te pčele tek trebaju
da unesu u svoj organizam minerale, vitamine, bjelančevine i masti, a sve ovo im može u najvećem dijelu dati samo perga.
Ti ćeš morati pregledati ( samo košnica ne smije biti dugo otvorena ) medne vijence iznad legla. Leglo treba biti centrirano , a sa strana mogu biti ramovi sa medom i
pergom. Ukoliko nemaju dovoljno hrane ( najmanje 1 kg po ramu u 6 ramova po sredini, a smatra se da u jedan dobro napunjen LR ram može stati 3 kg meda) trebaš
što brže dati nedostajuču hranu i pri tome uzmi da je 1kg šečera 1 kg meda, bez obzira kako ćeš sirup praviti, jer ćeš tako moći predvidjeti koliko šečera trebaš dati
svakom pojedinom društvu. Ako imaš ventilacione mreže iznad nastavka pogače stavi na njih, tako što ćeš najlon sa jedne strane povući i prebaciti gore , te slobodnu
stranu staviti na mrežu. Ako nemaš te mreže stavi direktno na satonoše. Sve treba pokriti tako da dihtuje i povrh dođe krov. Na ruku ti ide prestanak padavina, ali ipak
svu prihranu treba završiti sljedeće nedelje, a pogače dok ne pojedu . Nadat je se da zahlađenje neće krenuti prije polovice sljedećeg mjeseca i tada bi se moglo gledati
sa dosta optimizma. Sve je dosta neizvjesno ali ne vrijedi se sikirati, jer od toga nema koristi.

[Duka]

Hvala svima jos jednom na odgovorima i na pomoci.

Veceras sam prestao sa prihranom i mogu da primjetim da se situacija malo smirila. Sacekacu jos dan ili dva da se sve dodatno smiru pa cu sjediniti neka drustva uz pomoc tog novinskog papira i selotep trake da mi slucajno ne odleti . Polovina od tih novih drustava su vec uveliko poceli sa leglom i svaki sanduk ima maticu (ukljucujuci i ona slabija drustva), to sam prekontrolisao... Potrudicu se da prilikom spajanja ostavim one malo bolje matice koje imaju leglo i zalihe hrane. Vec mogu da prepoznam 5 ili 6 jacih i par slabijih drustava tako da cu to uraditi na najbolji moguci nacin.

''Nakon sto je kupila hranilice za sve sanduke (plasticne u koje se sirup sipa tako sto se skine poklopac sanduka..'''
Ja mislim da je ovo razlog grabezi.De jos jednom objasni kako postavljas hranilice,da li kroz prorez na poklopnoj dasci,ili je dizes pa onda stavis hranilicu??

Sto se tice hranilica one su u redu, bar ja tako mislim. Moram podignuti poklopac sanduka kako bih prihranio pcele svako vece (ispod poklopca se nalazi providni najlon koji podignem i tek onda imam pristup hranilici), sto i nije bas tako prakticno jer ih stalno uznemiravam, ali sta da se radi. U svakom slucaju poklopac na svakom sanduku dihtuje mnogo dobro i uvjeren sam da nigdje ne postoji bilo kakva rupa ili nesto slicno kako bi tudjice "namirisale" med i krenule u napad, nazalost ovi sanduci nemaju poklopnu dasku. Cim dignem poklopac i taj najlon (zimi ga zamjenim papirom zbog vlage) nalazi se hranilica koja lezi horizontalno.

Mislim da se ipak radi i onome sto je Zvones napisao u prethodnom postu. Sva od tih drustava koja su nestala najvjerovatnije preko noci nisu uspjela da unesu sav sirup, pa je to prouzrokovalo ove napade... Ali mozda je i nesto drugo u pitanju. Taj pcelar u Brckom pravi takve sanduke, sta da radim...
Hranilica ima zapreminu od 1l i sirup sam sipao samo u jednu polovinu gdje postoji pregrada na sredini i pcele imaju pristup sirupu. Ali sam 100% siguran da nigdje na sanduku ne postoji otvor jer su u pitanju novi sanduci, kupljeni bas za ta nova drustva.

Ja sam primjetio u tvom prvom postu da si pisao o borbama na poletaljci. Da je bilo prosipanja sirupa ispod krova , pčele bi išle tamo gdje osjete sirup. Pčele ga kod
prihranjivanja svakako osjete, jer prihranjivana društva i sama prave metež. Zbog toga što je nestašica hrane u prirodi , a nema je puno ni u košnicama, kad se
prihranjuje pčele masovno izlijeću kako bi branile novu imovinu. Time pokazuju i spremnost na odbranu, pa društva koja ne pokazuju tu spremnost (slaba društva)
lako postaju predmet napada. Usvakom društvu postoje pčele koje su spremne na grabež. To su pretežno stare pčele, često crne, pri kraju svog vijeka i nisu više
spremne na traženje i unos hrane, nego im je lakše pljačkati. One obilaze sva ostala društva i tamo gdje uspiju prodrijeti, nose vijest u svoje društvo i kreće pljačka.
Najgore što se to brzo primjeti pa u pljačku kreću i ostala društva .Svako društvo koje je ostalo bez pčela je napadnuto na taj način, a usput je i potpuno opljačkano,
jer hrane ako je i bilo sada nema. Zato ova društva koja slaba izgledaju, pogledaj odozgo, a to možeš i ujutro kad je hladno i bez padanja . Teško je reči koliko bi
ulica u ovom trenutku , kad klupko još nije čvrsto, ali mislim da bez najmanje 6 ulica , trebalo bi spajati . Ako ima toliko ili više možda mogu i prezimiti ali će trebati
pogledati i medne vijence iznad legla. Ovo pišem zbog toga što kad se klupko čvršće stisne neće biti više od 4 ulice, a bez toga društvo može teško prezimiti, premda
ima slučajeva.
Što se tiče tvog spominjana poklopca ni meni nije potpuno jasno, jer ja sam mislio da se radi o krovu pa nebi bilo loše da objasniš .Obzirom da ste nabavili pl. hranilice
od 1 L, pretpostavljam da se radi o onima koje imaju plastični poklopac na dijelu gdje se sipa sirup, a drugi dio gdje ulaze pčele je također pokriven manjim poklopcem.
Pčele ulaze sa donje strane kroz prorez , koji je obično naslonjen na prorez na lesonitu . Predpostavljam dalje, da na nastavak dolazi tijelo koje je na jednoj strani
pokriveno lesonitom gdje je i prorez za hranilicu , a drugi dio je pokriven ventilacionom mrežom. Ukoliko je tako mi to tijelo nazivamo hranilica sa ventilacijom ili samo
hranilica i to bi bila standardna oprema za košnice LR . Naravno ima i drugačijih, pa je kod mene veća posuda za hranjenje i cijelo tijelo pokriveno ventilacionom mrežom.
Ukoliko trebaš šta objasniti ili imaš pitanja slobodno piši .

Nisam stigao juce da odgovorim, ali stanje se vidno poboljsalo jer sam prestao sa prihranjivanjem. Ne znam da li opet da pocnem jer mi je ostalo jos nekih 7 dana prihranjivanja, ili da prvo spojim drustva? Mozda je jos prerano za spajanje... bar tako kaze moja baba. Ona misli da treba sacekati jos mjesec dana, ali sam ja procitao da se spajanje drustava moze vrsiti u svako doba godine, tako da sam jos uvijek u toj nedoumici. I to bi bilo sve od mene. Nemam vise nikakvih pitanja.

Mnogo ti hvala na pomoci i ovim iscrpnim odgovorima Zvones... havala i ostalim clanovima foruma.

"Cujemo se" na proljece ili moza i ranije ako nesto ne bude u redu... sada je lako kad znam za ovaj forum.

Zivjeli...

[zvones]

Nisam stigao juce da odgovorim, ali stanje se vidno poboljsalo jer sam prestao sa prihranjivanjem. Ne znam da li opet da pocnem jer mi je ostalo jos nekih 7 dana prihranjivanja, ili da prvo spojim drustva? Mozda je jos prerano za spajanje... bar tako kaze moja baba. Ona misli da treba sacekati jos mjesec dana, ali sam ja procitao da se spajanje drustava moze vrsiti u svako doba godine, tako da sam jos uvijek u toj nedoumici. I to bi bilo sve od mene. Nemam vise nikakvih pitanja.

Mnogo ti hvala na pomoci i ovim iscrpnim odgovorima Zvones... havala i ostalim clanovima foruma.

"Cujemo se" na proljece ili moza i ranije ako nesto ne bude u redu... sada je lako kad znam za ovaj forum.

Zivjeli...

Zaboravio sam reči u zadnjem postu , ako ti pčele ne izlijeću ili slabo izljeću zbog kiše i hladnog vremena, ubrzano prihrani onoliko koliko misliš da još treba. Dakle
naspi punu hranilicu i kontroliši, pa ćim vidiš da su prenjele puni opet kad god imaš vremena. Tada prekontroliši društva koja su ti izgledala slabija, osobito zalihe i
slažem se sa tvojom bakom iz koje očigledno govori iskustvo. Osim toga kod tebe je bez obzira na nadmorsku visinu toplije nego kod nas pa može i produžiti lijepo
vrijeme pa sve izaći na dobro. Sretno !

[Duka]

Nisam stigao juce da odgovorim, ali stanje se vidno poboljsalo jer sam prestao sa prihranjivanjem. Ne znam da li opet da pocnem jer mi je ostalo jos nekih 7 dana prihranjivanja, ili da prvo spojim drustva? Mozda je jos prerano za spajanje... bar tako kaze moja baba. Ona misli da treba sacekati jos mjesec dana, ali sam ja procitao da se spajanje drustava moze vrsiti u svako doba godine, tako da sam jos uvijek u toj nedoumici. I to bi bilo sve od mene. Nemam vise nikakvih pitanja.

Mnogo ti hvala na pomoci i ovim iscrpnim odgovorima Zvones... havala i ostalim clanovima foruma.

"Cujemo se" na proljece ili moza i ranije ako nesto ne bude u redu... sada je lako kad znam za ovaj forum.

Zivjeli...

Zaboravio sam reči u zadnjem postu , ako ti pčele ne izlijeću ili slabo izljeću zbog kiše i hladnog vremena, ubrzano prihrani onoliko koliko misliš da još treba. Dakle
naspi punu hranilicu i kontroliši, pa ćim vidiš da su prenjele puni opet kad god imaš vremena. Tada prekontroliši društva koja su ti izgledala slabija, osobito zalihe i
slažem se sa tvojom bakom iz koje očigledno govori iskustvo. Osim toga kod tebe je bez obzira na nadmorsku visinu toplije nego kod nas pa može i produžiti lijepo
vrijeme pa sve izaći na dobro. Sretno !

Hvala,

Sve razumio i primio k znanju.

Veliki pozdrav!

[sahista]

Svaki put kada dodjem na pcelinjak,prvo pogledam na poletaljke da negdje nije grabez,a grabez jos nikada nisam vidio. .Ne znam kako izgleda.
U nasem udruzenju gdje ima oko 30-tak kosnica po nasem zapazanju jos se nikada nije desio grabez.Po nekoj mojoj logici,gdje su drustva zadovoljna,sa dovoljnim zalihama hrane tamo nece biti grabezi.Moji otvori su maksimalno otvoreni.Kasnije smanjim zbog miseva.Drustvo koje nema snage da brani svoje zalihe,nezasluzuje da opstane.
Pozdrav.

[Ismet]

Svaki put kada dodjem na pcelinjak,prvo pogledam na poletaljke da negdje nije grabez,a grabez jos nikada nisam vidio. .Ne znam kako izgleda.
U nasem udruzenju gdje ima oko 30-tak kosnica po nasem zapazanju jos se nikada nije desio grabez.Po nekoj mojoj logici,gdje su drustva zadovoljna,sa dovoljnim zalihama hrane tamo nece biti grabezi.Moji otvori su maksimalno otvoreni.Kasnije smanjim zbog miseva.Drustvo koje nema snage da brani svoje zalihe,nezasluzuje da opstane.
Pozdrav.

ni ja nisam vidio grabež dok se dešavala ali sam vidio njene posljedice
prošle godine sam izgubio dva društva zbog grabeži. smatram samo djelimično tačnom tvrdnju da "društvo koje nema snage da brani svoje zalihe i ne zaslužuje da opstane". u mom slučaju se radilo o dva izuzetno jaka, razvijena, zdrava društva. ta društva su, sasvim sigurno, bila u stanju braniti svoje zalihe da im ja nisam napravio "zvrčku". naime, nisam bio u mogućnosti otići do njih na vrijeme i poduzeti sve mjere protiv grabeži. leta su im bila maksimalno otvorena (preko cijelog nastavka), plus je jedno imalo okruglo leto na prvom nastavku. strahota. na podnjačama su bile hrpice dijelova pčela kao posljedica borbe. jedino me tu malo zbunjivalo što nisam zatekao u košnicama veći broj umrlih (poginulih, od borbe) pčela ali nesumnjivo je da je grabež učinila svoje
elem, ne kaže se džaba: "koga su zmije ujedale i guštera se boji"
ove godine su mi leta otvorena u ovisnosti od snage društva. jače društvo - veće leto, srednje društvo - srednje leto, slabije društvo - najmanje leto. veličinu leta sam uglavnom regulisao spužvom (komadićem spužve se začepi dio leta) a trajnije sam to regulisao malom letvicom fiksiranom ekserčićem za poletaljku (ekserčić je pored letvice da ne može da "šeta" po poletaljci). po prodavnicama sam tražio češljeve ali nekako ne nađoh da mi se sviđa, ili ih i ne bude u prodaji. u svakom slučaju smatram da su češljevi najbolje rješenje i protiv grabeži i protiv sitnih glodara. još samo da kažem da i kod najjačih društava leto nije bilo maksimalno otvoreno. u onim najvećim vrućinama je bilo pomalo, sporadično brade i to samo ponekad. vjerujte da mi je ponekad bilo lijepo vidjeti bradu i posmatrati pčelice kako se "uvežu" u bradi a pogotovo što tada razmišljah: lijepa brada, puno ljepše od grabeži

[pot]

Sahista to je teorestski tako ali u praksi je često drugačije. Nemam vremena pa sam malo "naletio" ako spajo obavezno naspi neko sredstvo po pčelama, dobro je sirće od jabuka i naravno novina i nediraj barem 3 dana poslje spajanj. Slažem se da su u pitanju slaba društva ali ja mislim da im treba dati šansu, loša je i godina bila....

[medonosa]

Svaki put kada dodjem na pcelinjak,prvo pogledam na poletaljke da negdje nije grabez,a grabez jos nikada nisam vidio. .Ne znam kako izgleda.
U nasem udruzenju gdje ima oko 30-tak kosnica po nasem zapazanju jos se nikada nije desio grabez.Po nekoj mojoj logici,gdje su drustva zadovoljna,sa dovoljnim zalihama hrane tamo nece biti grabezi.Moji otvori su maksimalno otvoreni.Kasnije smanjim zbog miseva.Drustvo koje nema snage da brani svoje zalihe,nezasluzuje da opstane.
Pozdrav.

ni ja nisam vidio grabež dok se dešavala ali sam vidio njene posljedice
prošle godine sam izgubio dva društva zbog grabeži. smatram samo djelimično tačnom tvrdnju da "društvo koje nema snage da brani svoje zalihe i ne zaslužuje da opstane". u mom slučaju se radilo o dva izuzetno jaka, razvijena, zdrava društva. ta društva su, sasvim sigurno, bila u stanju braniti svoje zalihe da im ja nisam napravio "zvrčku". naime, nisam bio u mogućnosti otići do njih na vrijeme i poduzeti sve mjere protiv grabeži. leta su im bila maksimalno otvorena (preko cijelog nastavka), plus je jedno imalo okruglo leto na prvom nastavku. strahota. na podnjačama su bile hrpice dijelova pčela kao posljedica borbe. jedino me tu malo zbunjivalo što nisam zatekao u košnicama veći broj umrlih (poginulih, od borbe) pčela ali nesumnjivo je da je grabež učinila svoje
elem, ne kaže se džaba: "koga su zmije ujedale i guštera se boji"
ove godine su mi leta otvorena u ovisnosti od snage društva. jače društvo - veće leto, srednje društvo - srednje leto, slabije društvo - najmanje leto. veličinu leta sam uglavnom regulisao spužvom (komadićem spužve se začepi dio leta) a trajnije sam to regulisao malom letvicom fiksiranom ekserčićem za poletaljku (ekserčić je pored letvice da ne može da "šeta" po poletaljci). po prodavnicama sam tražio češljeve ali nekako ne nađoh da mi se sviđa, ili ih i ne bude u prodaji. u svakom slučaju smatram da su češljevi najbolje rješenje i protiv grabeži i protiv sitnih glodara. još samo da kažem da i kod najjačih društava leto nije bilo maksimalno otvoreno. u onim najvećim vrućinama je bilo pomalo, sporadično brade i to samo ponekad. vjerujte da mi je ponekad bilo lijepo vidjeti bradu i posmatrati pčelice kako se "uvežu" u bradi a pogotovo što tada razmišljah: lijepa brada, puno ljepše od grabeži

Od normalne grabezi koja je vidljiva na kosnici,opasnija je tiha grabez!Tiha grabez se desava jer su pcele socijalna bica,npr ako na pcelinjaku imamo podnice koje su otvorene,pcelinja drustva su samo na zicanoj mrezi,zna se desiti da pcele tudjice se skupljaju ispod mreze na podnici i konatktiraju sa pcelama unutar kosnice!One mole za med i bivaju pustene u kosnicu od strazarica jer su uspjele "nagovoriti"pcele u kosnici za malo hrane,tako se zna desiti da najaca drustva sa najvise hrane ostanu bez nje jer su se pcele "sazalile i pustile nekoliko tudjica,a kasnije izgubile kontrolu nad kolicinom hrane!Najbolje rijesenje u ovom slucaju su duplo zamrezene podnjace!

[sahista]

Ismete lijep post.
Pokusavam da na neke stvari gledam logicno.Ako drustvo ima dovoljno zaliha meda,nema potrebe da ide u grabez.Bar teoriski ne.Ako drustvo koje brani kosnicu,nema dovoljno meda u kosnici,mozda i ne upotrebi svu snagu da odbrani kosnicu.Nema sta braniti.Grabez se najcesce desava(citao) u gladnim godinama.Mislim da zalihe hrane imaju veliku ulogu u vezi grabeza.
Pozdrav.

[Ismet]

hvala, šahista
smatram da si u pravu medonoša kada pišeš o tihoj grabeži.
međutim, priznajem da mi baš nije sve skroz jasno u vezi grabeži. dugo sam posmatrao pčele na letu, poletaljci i primjetih da se ponekad pojavi uporna tuđica koju stražarice otjeraju, na kratko, i ona se opet vrati (nije daleko odletjela pa sam je mogao upratiti) i vjerovali ili ne uspije joj da uđe u košnicu. šta se dalje dešava s njom u košnici - to ne vidjeh
također sam zaključio (po mom mišljenju, proisteklom iz navedenog posmatranja) da pčele tačno znaju u kojem dobu godine (sada je upravo to doba, vrijeme grabeži, da tako kažem) će im na "vrata" dolaziti pljačkašice. neki dan gledah upravo takvu scenu na jednom društvu. to društvo i nije nešto po snazi (svega 4-5 ulica pčele, ali ga neću spajati, ne mogu to uraditi iz objektivnih razloga a i baš me zanima hoće li prezimiti. do mene mu nije, ima dovoljno hrane, tretirano je BeeVital-om.) ali na poletaljci je prava "prva borbena linija". tu se nalazi 20-30 stražarica i nema šanse da im se uvuče pljačkašica. uvijek mi je interesantno i smiješno gledati kada stražarica napada pljačkašicu
slažem se s tobom, šahista, da ima logike da su zalihe hrane jedan od faktora kako će se i hoće li se društvo braniti od grabeži. dodao bih samo još da kontam da u borbi protiv grabeži utiču i genetske osobine društva pa je neko društvo, genetski, jače a neko slabije glede same odbrane od grabeži. to je samo moje razmišljanje jer nigdje ne pročitah o tome. također, o tome već pisah, pčelarevom greškom se može desiti da je stvorio uvjete za grabež....

[zvones]

hvala, šahista
smatram da si u pravu medonoša kada pišeš o tihoj grabeži.
međutim, priznajem da mi baš nije sve skroz jasno u vezi grabeži. dugo sam posmatrao pčele na letu, poletaljci i primjetih da se ponekad pojavi uporna tuđica koju stražarice otjeraju, na kratko, i ona se opet vrati (nije daleko odletjela pa sam je mogao upratiti) i vjerovali ili ne uspije joj da uđe u košnicu. šta se dalje dešava s njom u košnici - to ne vidjeh
također sam zaključio (po mom mišljenju, proisteklom iz navedenog posmatranja) da pčele tačno znaju u kojem dobu godine (sada je upravo to doba, vrijeme grabeži, da tako kažem) će im na "vrata" dolaziti pljačkašice. neki dan gledah upravo takvu scenu na jednom društvu. to društvo i nije nešto po snazi (svega 4-5 ulica pčele, ali ga neću spajati, ne mogu to uraditi iz objektivnih razloga a i baš me zanima hoće li prezimiti. do mene mu nije, ima dovoljno hrane, tretirano je BeeVital-om.) ali na poletaljci je prava "prva borbena linija". tu se nalazi 20-30 stražarica i nema šanse da im se uvuče pljačkašica. uvijek mi je interesantno i smiješno gledati kada stražarica napada pljačkašicu
slažem se s tobom, šahista, da ima logike da su zalihe hrane jedan od faktora kako će se i hoće li se društvo braniti od grabeži. dodao bih samo još da kontam da u borbi protiv grabeži utiču i genetske osobine društva pa je neko društvo, genetski, jače a neko slabije glede same odbrane od grabeži. to je samo moje razmišljanje jer nigdje ne pročitah o tome. također, o tome već pisah, pčelarevom greškom se može desiti da je stvorio uvjete za grabež....

Bude ubijena i iznešena, a ako ne bude ubijena tada kreće pljačka , samo što reče šahista -društvo koje se nemože braniti , netreba ni da živi. Malo surovo ali je
tako. Više puta sam čitao i od vrlo poznatih pčelara i pisaca o tihoj grabeži. Malo sam to pratio jer sam imao AV podnice i često su bile otvorene. Dešavalo se i da
ostavim lesonit ispod mreže a da izvadim samo letvicu koja zatvara prolaz prema mreži. Ispod mreže su prolazile tuđice, ose i mlade pčele koje su zalutale kod prvih
izleta, privučene mirisom društva. Često bi ispod mreže uletile i stražarice, polijećući sa leta. Vidio sam često na lesonitu i mrtve ose ali i pčele i istovremeno žive
pčele. Pogodite koje su pčele bile žive , a koje nisu .Naravno, mlade pčele koje su pripadale društvu su bile žive i hranjene, dok su tuđice završavale život. Pošto
sam znao društva hraniti i ujutro dešavalo se da pčele dolete na ventilacionu mrežu. Naravno da sam ih tjerao te brzo pokrivao novinom i krovom. Dešavalo se ipak,
da ostane neka pčela ispod novina .Kad bih sljedeći dan digao novine, isto se dešavalo, tuđica bi bila ubijena, a domicilna pčela hranjena. Kako znam da je domicilna?
Dešavalo se da istovremeno vidim na malo prostora i živu koju hrane i vidi se da je mlada i ubijenu pčelu i kad bih živu potjerao sletila bi odmah pred leto i ušla. Tuđica
nikad neide direktno na leto nego oblijeće ,pogotovo ako nema poletaljke. Ako ima poletaljka sleće na kraj i tada polako i nesigurno se krećući pokušava ući. Tada je
sve do društva ili je spremno da brani ili nije. Kad se malo prate te situacija može se primjetititi da u svakom društvu ima pčela koje vrijedno rade i malo onih koje
oblijeću tuđe košnice. Moj zaključak je da sa tim pčelama nije sve u redu i pisao sam da se pretežno radi o starim pčelama, koje više ne obavljaju svoje dužnosti i ćak
su pod izvjesnim stresom. Takva se pčela se može vidjeti i na vodi kako napada druge pčele kao da je poludila. Zato mislim da ne postoji tiha grabež kako se to
uobičajeno misli, jer da je tako to bi se generacijski prenosilo kao i mnogi drugi instikti i to bi stanje bilo mnogo češće i ćak prijetilo opstanku pčela .
Ja sam neki dan pred ovu promjenu vremena izvršio zamjenu nastavaka jednom društvu, jedinom kojem to nisam uradio ranije. Društvo izuzetno mirno, mogao sam
raditi s njim šta sam htio. Ali ovaj put nije bilo tako, ono puno hrane, a bespašno razdoblje i pri dizanju teškog plodišta dobih ubode kroz čarape u obje noge. Meni
drago jer je pokazalo spremnost na odbranu. Moje je mišljenje da kod otvorenih mreža dolazi i do povećanog broja stražarica na samoj mreži, što se opet nekad
spominje kao sprečavanje ulaska toplote. Eto to je moje mišljenje i naravno podložno kritici...

[volprom]

I ja sam prije 10-ak dana imao grabež. Posljedica uništena 3 novoformirana društva , tek prenešena iz nukleusa u LR nastavke. Da bih utvrdio da li je u pitanju međusobna grabež ili od tuđice , skroz sam zatvorio leta.
U jutro oko košnica roj pčela , znači tuđica (jedno društvo već je bilo uništeno). Dva dana je trajala ta "borba" , nisam bio u mogućnosti preseliti pčele na drugu lokaciju. Nevjerovatno da sam se u majici kretao kroz roj tuđica ni jedna da me dotakne kamo da ubode , samo juriš na blokirana leta.
Od trećeg društva što je ostalo spoio sam sa četvrtim preko novine prethodno ih poprskao sa "razblaženom" rakijom. Kod ovog društva sam blokirao mrežicom donje leto a djelimišno otvorio okruglo. Tuđice su pokušavale prodor ali stražarice su uspješno odrađivale posao.
Pitao sam se gdje sam pogriješio . Pažljivo čitam priloge na ovom forumu pa i teme o prihrani i mjerama predstrožnosti. Ako i kane koja kap sirupa , to sam pokupio , obrisao ili posuo jednostavno prašinom-zamaskirao da je ni osa nije našla.
Slučajno u razgovoru sa komšijom spomenem svoju "bruku" i tek od njega čujem dvije priče :
1. prošle godine preselio 3 društva iz BL u Livno. Komšije pčelari vrcali med , otišli , pčele ostale. U blizini i njegove (3). Za sedam dana dolazi u obilazak ni živih pčela ni meda.
2. dvojica pčelara zajedno su odvezli pčele na pašu u okolinu Glamoča. Jedne nedjelje izvrcaju med kod jednog a za 7 dana će kod drugog. Kad su došli ponovo ovaj drugi pčelar je ostao bez meda i većine pčela.

Meni se desilo isto. Komšija 100m vazdušne linije ima pčele , neznam koliko , vjerovatno je izvrcao-oteo im med, vjerovatno nije krenuo sa prihranom , one gladne a pune snage (po izgledu vjerovatno zimske-ugojene). Nema šta "Babo je ručo" nemam osnova da idem komšiji da tržim da mi vrati pčele i hranu što su odnijele.

Malo sam bio opširan , namjerno da bi prije svega "mladi" pčelari vidjeli greške-sramotu koju obično prikrivamo , a desi se svakom , bilo ona izazvana neznanjem ili nepažnjom pčelara ili spletom još drugih okolnosti.

Mnogo cijenim komentare lidera ovog foruma pa i šahistu , sa čijim mišljenjem se samo djelimično i uslovno slažem.

Drustvo koje nema snage da brani svoje zalihe,nezasluzuje da opstane.

, u mom slučaju su bile "bebe" u pitanju " Sila Boga ne moli Bog silu ne voli"

[Ismet]

jako interesantno volprom i dobro došao na forum.
inače, o grabeži se može naći jako malo teksta na internetu, barem po mom iskustvu. već rekoh da se ne slažem u potpunosti sa tvrdnjom da društvo koje nije u stanju da se izbori protiv grabeži ne zaslužuje da živi jer isto možemo reći i za varou i sve ostale bolesti, neprilike koje vrebaju pčelu. nipošto ne smijemo zanemariti grabež i moramo poduzeti sve potrebne mjere da je spriječimo.
konačno, ko može sasvim pouzdano tvrditi da misteriozni nestanak pčela (bilo gdje) nema vezu sa grabeži?
evo, meni su "misteriozno" nestala prošle godine 2 društva a garant se ne radi o onoj nekakvoj "američkoj kugi" ili kako li već zovu tu pojavu.....

[sahista]

Voloprom,ako citam tvoj tekst,onda dolazim do zakljucka da sam u pravu ako tvrdim da zalihe hrane igraju velku ulogu u vezi grabeza.Sva leta su kod mene sirom otvorena,a grabezi bar za sada nema.Logicno je,ako drustvena zajednica(bilo koja)nema zalihe hrane,da idu u kradju.To radi i covjek.Ja bh u velikoj nuzdi,isao krasti ako bih morao prihranuti moju porodicu.Stvar logike.

Sila Boga ne moli Bog silu ne voli.
Mi pricamo o zivotinjskom svijetu,gdje instikt i prezivljavanje igra veliku ulogu.Mnogi zaboravljaju da je pcela divlja i izuzetno agresivna zivotinja,od dragog Boga dana...pa od dragog Boga je i grabez.
Zalosno je,da pcelar izazove grabez,a prirodne procese treba pustiti da teku onako kako je Bog odredio.
Pozdrav.

[zvones]

I ja sam prije 10-ak dana imao grabež. Posljedica uništena 3 novoformirana društva , tek prenešena iz nukleusa u LR nastavke. Da bih utvrdio da li je u pitanju međusobna grabež ili od tuđice , skroz sam zatvorio leta.
U jutro oko košnica roj pčela , znači tuđica (jedno društvo već je bilo uništeno). Dva dana je trajala ta "borba" , nisam bio u mogućnosti preseliti pčele na drugu lokaciju. Nevjerovatno da sam se u majici kretao kroz roj tuđica ni jedna da me dotakne kamo da ubode , samo juriš na blokirana leta.
Od trećeg društva što je ostalo spoio sam sa četvrtim preko novine prethodno ih poprskao sa "razblaženom" rakijom. Kod ovog društva sam blokirao mrežicom donje leto a djelimišno otvorio okruglo. Tuđice su pokušavale prodor ali stražarice su uspješno odrađivale posao.
Pitao sam se gdje sam pogriješio . Pažljivo čitam priloge na ovom forumu pa i teme o prihrani i mjerama predstrožnosti. Ako i kane koja kap sirupa , to sam pokupio , obrisao ili posuo jednostavno prašinom-zamaskirao da je ni osa nije našla.
Slučajno u razgovoru sa komšijom spomenem svoju "bruku" i tek od njega čujem dvije priče :
1. prošle godine preselio 3 društva iz BL u Livno. Komšije pčelari vrcali med , otišli , pčele ostale. U blizini i njegove (3). Za sedam dana dolazi u obilazak ni živih pčela ni meda.
2. dvojica pčelara zajedno su odvezli pčele na pašu u okolinu Glamoča. Jedne nedjelje izvrcaju med kod jednog a za 7 dana će kod drugog. Kad su došli ponovo ovaj drugi pčelar je ostao bez meda i većine pčela.

Meni se desilo isto. Komšija 100m vazdušne linije ima pčele , neznam koliko , vjerovatno je izvrcao-oteo im med, vjerovatno nije krenuo sa prihranom , one gladne a pune snage (po izgledu vjerovatno zimske-ugojene). Nema šta "Babo je ručo" nemam osnova da idem komšiji da tržim da mi vrati pčele i hranu što su odnijele.

Malo sam bio opširan , namjerno da bi prije svega "mladi" pčelari vidjeli greške-sramotu koju obično prikrivamo , a desi se svakom , bilo ona izazvana neznanjem ili nepažnjom pčelara ili spletom još drugih okolnosti.

Mnogo cijenim komentare lidera ovog foruma pa i šahistu , sa čijim mišljenjem se samo djelimično i uslovno slažem.

Drustvo koje nema snage da brani svoje zalihe,nezasluzuje da opstane.

, u mom slučaju su bile "bebe" u pitanju " Sila Boga ne moli Bog silu ne voli"

Ponovio sam tvoj citat iz razloga što sam o tome pisao. Ne radi se tu o pameti nego o malo iskustva. Prvo ta društva si kasno formirao i u vrijeme nestašice.
Drugo, dobro kažeš "bebe", jer ta društva su uspostavila stražarice od mladih pčela , kojima još nije vrijeme bilo za stražarenje, a nemaju još niti izletnica.
Najbolji način je ono što radi Stipo, dakle staviti ih nekoliko dana u hladno i mračno. Pošto ja nemam takve mogučnosti ja u suženo leto nabijem zgužvanu travu,
ali tako da im treba barem tri dana da je probiju. Međutim osnovno pravilo je ne formirati kasne rojeve, a izuzetak je ko ima puno jakih društava, pa može od
nekoliko napraviti roj koji će popuniti jedan nastavak. Sve je već viđeno kod mene , pa i gorih stvari i nepišem da bih bilo kome pametovao.