Pčelarstvo u Njemačkoj
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Obiljezavanje matica-najnovije iz kuce Karl Jenter!
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
vrlo dobar video o njemackom pcelarstvu-na engleskom jeziku
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
URADI SAM-naprave i pomagala iz pcelarski bravarskih radionica-mjenjanje podnice,dodavanje maticne resetke-dizanje i dodavanje nastavka






Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Zanimljivo , ali meni nepotrebno još sam u kuvetu i mogu da dignem ova dva nastavka puna meda bez ovih pomagala ma da budem iskren ove letve bi mi samo smetale i vadile živce , stoga ja imam onaj bosanski kratki postupak , uradi i idemo dalje molim sad bez ljutnje jer nemam zlu namjeru .
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Nema ljutne Asime,ovo ja za mlade(po starosnom dobu,ne po iskustvu) pcelare i dame pcelarke!Asim je napisao/la:Zanimljivo , ali meni nepotrebno još sam u kuvetu i mogu da dignem ova dva nastavka puna meda bez ovih pomagala ma da budem iskren ove letve bi mi samo smetale i vadile živce , stoga ja imam onaj bosanski kratki postupak , uradi i idemo dalje molim sad bez ljutnje jer nemam zlu namjeru .
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Buckfast njemacki pcelari voze svoje matice na ostrvo na oplodnju
http://www.jackerath.com/html/filme.html
http://www.jackerath.com/html/filme.html
-
cope
- Čita, piše dovoljno
- Postovi: 37
- Pridružen/a: 25 ruj 2009, 11:24
- Lokacija: Ispod Livanjske Kamešnice
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
pozdrav medonosa
možeš li mi objasniti kakve su sorte ove matice i pčele kod ove njemice da može
raditi ovako komotno oko pčela bez odjela
možeš li mi objasniti kakve su sorte ove matice i pčele kod ove njemice da može
raditi ovako komotno oko pčela bez odjela
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Buckfast rasa,tu rasu je uzgojio Brat Adam svecenik u klostru Buckfast,u Luxemburgu,ukrstanjem pcelinji rasa,matice su zuckaste,a i pcele imaju 2-3 zuta prstena,rasirena je u Luxemburgu,Holandiji,Njemackoj,Belgiji,Francuskoj!Njenje osobine su visok prinos meda,mirnoca,nesklonost rojenju,otpornst na bolesti,...cope je napisao/la:pozdrav medonosa
možeš li mi objasniti kakve su sorte ove matice i pčele kod ove njemice da može
raditi ovako komotno oko pčela bez odjela
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Medonoša, vrlo zanimljivo, mi ovdje sm na par predavanja već čuli za oplodne stanice u Njemačkoj i ostalim zemljama u Europi.
Mi imamo takvu oplodnu stanicu na otoku Unije (pokraj Malog Lošinja), arhipelag čine manji otoci oko većih otoka Cresa i Lošinja, Male Srakane, Velike Srakane, Unije, Susak.
Za uzgoj matica ba svome pčelinjaku, ja imam svoju metodu koju vam mogu izložiti ako ima zainteresiranih!?
Još bih jednom upozorio sve forumaše da se drže domaće-sive pčele, apis meliffera carnica ("kranjica").
Najbolja je domaća pčela koja se hiljadama godina prilagođavala našim staništima i uvjetima života u određenoj mikroklimi. Kranjska pčela je u svojim osobinama iznad drugih rasa pčela po impozantnom broju dobrih osobina u koje spadaju:
1.) Najbolja letačica - to se najbolje vidi kod nas u Istri i Primorju gdje bura dere kao nigdje drugdje u svijetu (ove zime na Krčakom mostu 4÷6 sati je puhala 230km/h!!!)
2.) Mirna je na saću, ne "otprhne" gotovo nikad sa saća kada se radi umjereno i bez nervoze
3.) Ima najbrži razvoj u proljeće - naprosto bukne
4.) Iskoristi svaku, pa i najslabiju pašu jako dobro (ima dobar "eta")
5.) Od svih rsa pčela, najotpornija je na proljev, nozemozu i gnjiloću (američku i europsku)
Slabije su joj strane:
1.) Teško dostiže velik broj pčela u košnici a da se ne izroji
2.) Ima najveći "pad" broja pčela iz glavne paše, iza (kod nas) Svetog Ivana, to je 24.07., kada se dan počinje skraćivati pa sve do u 8 i 9. mjeseca. Znači, gubimo pčele od kraja 7. mjeseca permanentno do uzimljavanja.
Zato se moramo boriti sa Pozdrav..............schumy
Mi imamo takvu oplodnu stanicu na otoku Unije (pokraj Malog Lošinja), arhipelag čine manji otoci oko većih otoka Cresa i Lošinja, Male Srakane, Velike Srakane, Unije, Susak.
Za uzgoj matica ba svome pčelinjaku, ja imam svoju metodu koju vam mogu izložiti ako ima zainteresiranih!?
Još bih jednom upozorio sve forumaše da se drže domaće-sive pčele, apis meliffera carnica ("kranjica").
Najbolja je domaća pčela koja se hiljadama godina prilagođavala našim staništima i uvjetima života u određenoj mikroklimi. Kranjska pčela je u svojim osobinama iznad drugih rasa pčela po impozantnom broju dobrih osobina u koje spadaju:
1.) Najbolja letačica - to se najbolje vidi kod nas u Istri i Primorju gdje bura dere kao nigdje drugdje u svijetu (ove zime na Krčakom mostu 4÷6 sati je puhala 230km/h!!!)
2.) Mirna je na saću, ne "otprhne" gotovo nikad sa saća kada se radi umjereno i bez nervoze
3.) Ima najbrži razvoj u proljeće - naprosto bukne
4.) Iskoristi svaku, pa i najslabiju pašu jako dobro (ima dobar "eta")
5.) Od svih rsa pčela, najotpornija je na proljev, nozemozu i gnjiloću (američku i europsku)
Slabije su joj strane:
1.) Teško dostiže velik broj pčela u košnici a da se ne izroji
2.) Ima najveći "pad" broja pčela iz glavne paše, iza (kod nas) Svetog Ivana, to je 24.07., kada se dan počinje skraćivati pa sve do u 8 i 9. mjeseca. Znači, gubimo pčele od kraja 7. mjeseca permanentno do uzimljavanja.
Zato se moramo boriti sa Pozdrav..............schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Nastavak (izbrisao mi se dio teksta jer sam "editovao" tekst!):
Zato se moramo boriti sa ovim lošim osobinama naše "sivke" da očuvamo njene dobre osobine i suzbijamo loše.
Kod nas u Istri i Primorju ima dosta "miješanja" sa talijanskom pčelom (apis mellifera ligustica), takvi mješanci (moja vlastita iskustva) su agresivni, daju slabiji prihod meda, nemirni su na saću i imam iskustvo od prije par godina da su toliko agresinne da im skoro ni košnicu nemožeš otvoriti a da je jurnu na tebe....
Moj je moto "žutilo" van sa moga pčelinjaka!
Iskustva Austrijanaca sa buchfast pčelom su dosta negativna oni su ju intenzivno naseljavali krajem 20 stoljeća, ali se nije prilagodila alpskoj klimi i teško strada.
Zato sada Slovnenci imaju povećan izvoz svojih pčela u Austriju.
Ukratko, sve treba vidjeti, koristiti tuđa (dobra) iskustva, ali najbolja pčela (i med) je domaća pčela (i med)!
Očekujem vaše komentare!
Pozdrav..............schumy
Zato se moramo boriti sa ovim lošim osobinama naše "sivke" da očuvamo njene dobre osobine i suzbijamo loše.
Kod nas u Istri i Primorju ima dosta "miješanja" sa talijanskom pčelom (apis mellifera ligustica), takvi mješanci (moja vlastita iskustva) su agresivni, daju slabiji prihod meda, nemirni su na saću i imam iskustvo od prije par godina da su toliko agresinne da im skoro ni košnicu nemožeš otvoriti a da je jurnu na tebe....
Moj je moto "žutilo" van sa moga pčelinjaka!
Iskustva Austrijanaca sa buchfast pčelom su dosta negativna oni su ju intenzivno naseljavali krajem 20 stoljeća, ali se nije prilagodila alpskoj klimi i teško strada.
Zato sada Slovnenci imaju povećan izvoz svojih pčela u Austriju.
Ukratko, sve treba vidjeti, koristiti tuđa (dobra) iskustva, ali najbolja pčela (i med) je domaća pčela (i med)!
Očekujem vaše komentare!
Pozdrav..............schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Naša sivka je najbolja i autohtona je na prostorima ex-Yu. Na području na kojem ja pčelarim, već sam to nekad pisao, Zakonom je zabranjeno nabavljati i uzgajati matice osim carnice.
Danas je veliki problem u svjetskom pčelarstvu nepoštivanje rasno rejonskoh principa.
Zbog komunikacije i transportnih sredstava koja su nam na raspolaganju, omogućeno nam je da vrlo brzo iz bilo kojeg kraja svijeta nabavimo, pa i prokrijumčarimo maticu.
Posljedica ovoga je uništavanje autohtonih rasa medonosne pčele.
Pratim izlaganje kolege medonosse , što je svakako interesantno i dobro je da znamo karakteristike i ostalih rasa medonosne pčele, a mi treba da na ovim prostorima čuvamo i njegujemo našu “sivku”.
Lijep pozdrav!
Danas je veliki problem u svjetskom pčelarstvu nepoštivanje rasno rejonskoh principa.
Zbog komunikacije i transportnih sredstava koja su nam na raspolaganju, omogućeno nam je da vrlo brzo iz bilo kojeg kraja svijeta nabavimo, pa i prokrijumčarimo maticu.
Posljedica ovoga je uništavanje autohtonih rasa medonosne pčele.
Pratim izlaganje kolege medonosse , što je svakako interesantno i dobro je da znamo karakteristike i ostalih rasa medonosne pčele, a mi treba da na ovim prostorima čuvamo i njegujemo našu “sivku”.
Lijep pozdrav!
Postoje tri vrste ljudi- oni koji vide, oni koji vide tek kad im se pokaže i oni koji ne vide uprkos svemu. ( Leonardo da Vinci )
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Schumy,ovo je vrlo kompleksna tema,nije lako reci ja necu tudju rasu,ili ja hocu samo tudju rasu!Sve ovo nosi sa sobom i rizike i dobre strane!To je mac sa dvije ostrice!Sto se tice Carnice ili kako mi kazemo Kranjske rase,austrijanci kazu to je Kärntener rasa,i poznata je linija Peschetz,od austrijanca!Oni kazu da je Carnica njihova rasa koja se prosirila od 1929 god u djelove balkana,pa imamo podjele na makedonsku,grcku,itd!U Austriji ima 50ak licencirani uzgajivaca,koji su ovlasteni uzgajati domacu rasu!!!Inace kao i u Sloveniji smije se uzgajati samo Carnica rasa!Ima linijia Sklenar 47(ovo 47 je broj kosnice iz koje je izvadio larve i iz njih su uzgojene vrsne matice je isto austrijanac!Naravno da su u Sloveniji isto rasne Carnica matice i odgovaraju cistokrvnoj rasi!Sto se tice Buckfast rase,nastala je kako je nastala,prosirila se veoma brzo,ima svoje pozitivne osobine,svoje zagovornike i ljubitelje!Iz ugla varoe meni nebi nikada igralo ulogu koja je rasa samo kada bi bila otporna na varou,znam da se vrse genetska ukrstanja,i sve moguce kombinacije da bi se pobijedila varoa,iz tog razloga vjerovatno ce biti utrka izmedju rasa koje su otporne na zimu,hladnocu,i bolest,iz toga razloga gledam pozitivno na viserasnost u pcelarstvu!Sto se tice kontrolirane oplodnje,ja uvjek mislim da u BiH ima mjesta za jednu oplodnu stanicu,Igman,Bjelasnica,Jahorina, Vlasic,Hum!Samo je mala poklonost uzgoju trutovski drustava koji bi se mogli nazvati rasni!schumy je napisao/la:Nastavak (izbrisao mi se dio teksta jer sam "editovao" tekst!):
Zato se moramo boriti sa ovim lošim osobinama naše "sivke" da očuvamo njene dobre osobine i suzbijamo loše.
Kod nas u Istri i Primorju ima dosta "miješanja" sa talijanskom pčelom (apis mellifera ligustica), takvi mješanci (moja vlastita iskustva) su agresivni, daju slabiji prihod meda, nemirni su na saću i imam iskustvo od prije par godina da su toliko agresinne da im skoro ni košnicu nemožeš otvoriti a da je jurnu na tebe....
Moj je moto "žutilo" van sa moga pčelinjaka!
Iskustva Austrijanaca sa buchfast pčelom su dosta negativna oni su ju intenzivno naseljavali krajem 20 stoljeća, ali se nije prilagodila alpskoj klimi i teško strada.
Zato sada Slovnenci imaju povećan izvoz svojih pčela u Austriju.
Ukratko, sve treba vidjeti, koristiti tuđa (dobra) iskustva, ali najbolja pčela (i med) je domaća pčela (i med)!
Očekujem vaše komentare!
Pozdrav..............schumy
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Ja imam samo jednu malu zeljicu.Bicu skroman.
Pustite pcele i matice na miru.To je jedini spas za pcelu.
Pozdrav.
Pustite pcele i matice na miru.To je jedini spas za pcelu.
Pozdrav.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Nebrini Sahista,necemo mi nista njima,niti sta planiramo!sahista je napisao/la:Ja imam samo jednu malu zeljicu.Bicu skroman.
Pustite pcele i matice na miru.To je jedini spas za pcelu.
Pozdrav.
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Kolega a i komsija to si upravu mora se sacuvat ono sto se ima da bi ostalo netaknuto jer u BiH nema mogucnosti da se oplodnja vrsi samo sa jednom rasom kao ovdje kod nas a kad se dvije rase pomijesalju dobija se veoma agresivna pcelinja zajednica imam licno iskustvo sa time.Azem je napisao/la:Naša sivka je najbolja i autohtona je na prostorima ex-Yu. Na području na kojem ja pčelarim, već sam to nekad pisao, Zakonom je zabranjeno nabavljati i uzgajati matice osim carnice.
Danas je veliki problem u svjetskom pčelarstvu nepoštivanje rasno rejonskoh principa.
Zbog komunikacije i transportnih sredstava koja su nam na raspolaganju, omogućeno nam je da vrlo brzo iz bilo kojeg kraja svijeta nabavimo, pa i prokrijumčarimo maticu.
Posljedica ovoga je uništavanje autohtonih rasa medonosne pčele.
Pratim izlaganje kolege medonosse , što je svakako interesantno i dobro je da znamo karakteristike i ostalih rasa medonosne pčele, a mi treba da na ovim prostorima čuvamo i njegujemo našu “sivku”.
Lijep pozdrav!
Pcelar u bijelom svijetu.
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Azeme,kolega i ja se slazem sa tobom,samo je kod nas nasa sivka htjeli mi to ili ne vidjeti,pod pritiskom sto italijanske,makedonske,grcke,ajde da je nazovemo i banatske-panonske rase,unatoc zabrani uvoza!Ja sam jednom vec napisao,da na Malom Drveniku imaju njemacki instituti rezervna uzgojna drustva nebi bilo lose da se raspita za matice!Azem je napisao/la:Naša sivka je najbolja i autohtona je na prostorima ex-Yu. Na području na kojem ja pčelarim, već sam to nekad pisao, Zakonom je zabranjeno nabavljati i uzgajati matice osim carnice.
Danas je veliki problem u svjetskom pčelarstvu nepoštivanje rasno rejonskoh principa.
Zbog komunikacije i transportnih sredstava koja su nam na raspolaganju, omogućeno nam je da vrlo brzo iz bilo kojeg kraja svijeta nabavimo, pa i prokrijumčarimo maticu.
Posljedica ovoga je uništavanje autohtonih rasa medonosne pčele.
Pratim izlaganje kolege medonosse , što je svakako interesantno i dobro je da znamo karakteristike i ostalih rasa medonosne pčele, a mi treba da na ovim prostorima čuvamo i njegujemo našu “sivku”.
Lijep pozdrav!
-
cope
- Čita, piše dovoljno
- Postovi: 37
- Pridružen/a: 25 ruj 2009, 11:24
- Lokacija: Ispod Livanjske Kamešnice
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
postoji li mogućnost kupiti ovakvu maticumedonosa je napisao/la:Buckfast rasa,tu rasu je uzgojio Brat Adam svecenik u klostru Buckfast,u Luxemburgu,ukrstanjem pcelinji rasa,matice su zuckaste,a i pcele imaju 2-3 zuta prstena,rasirena je u Luxemburgu,Holandiji,Njemackoj,Belgiji,Francuskoj!Njenje osobine su visok prinos meda,mirnoca,nesklonost rojenju,otpornst na bolesti,...cope je napisao/la:pozdrav medonosa
možeš li mi objasniti kakve su sorte ove matice i pčele kod ove njemice da može
raditi ovako komotno oko pčela bez odjela
poz..............
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
postoji,od mjeseca maja moze se kupiti!cope je napisao/la:postoji li mogućnost kupiti ovakvu maticumedonosa je napisao/la:Buckfast rasa,tu rasu je uzgojio Brat Adam svecenik u klostru Buckfast,u Luxemburgu,ukrstanjem pcelinji rasa,matice su zuckaste,a i pcele imaju 2-3 zuta prstena,rasirena je u Luxemburgu,Holandiji,Njemackoj,Belgiji,Francuskoj!Njenje osobine su visok prinos meda,mirnoca,nesklonost rojenju,otpornst na bolesti,...cope je napisao/la:pozdrav medonosa
možeš li mi objasniti kakve su sorte ove matice i pčele kod ove njemice da može
raditi ovako komotno oko pčela bez odjela
poz..............
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Cope,procitaj jos jednom Azemov post.
Pcelarenjem sa tom maticom,uzrokuje samo problema.
Ne samo na tvom pcelnjaku,nego i na pcelinjacima tvojih kolega.
Budi sretan da imas situaciju onakva kakva jeste.
Pozdrav.
Pcelarenjem sa tom maticom,uzrokuje samo problema.
Ne samo na tvom pcelnjaku,nego i na pcelinjacima tvojih kolega.
Budi sretan da imas situaciju onakva kakva jeste.
Pozdrav.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Kranjska rasa matica-Apis Mellifera Carnica!
Aus Veröffentlichungen des großen Kärntner Carnica-Züchters Hans Peschetz (Autor von Der Weg zur besten Honigbiene und Vom Anfänger zum Meister: Das Carnica Buch) geht jedoch hervor, dass es in Kärnten ein „Bienen-Rassen-Misch-Masch“ gab und erst 1929 die Carnica (Stamm Glockner) vom Fuße des Großglockners in Kärnten gezüchtet und vermehrt wurde. Es gibt derzeit in Kärnten Bienen mit einem relativ hohen Carnica-Anteil, aber nur ca. 50 Carnica-Züchter.
In den österreichischen Bundesländern Wien, Niederösterreich und Kärnten ist grundsätzlich nur die Haltung oder Zucht von Kärntner Bienen mit allen ihr zugehörigen Stämmen und Linien zulässig!
PREVOD:
Iz objava knjiga i tekstova,velikog uzgajivaca Canrice matica,Hans Peschetz(napisao knjige:"Put prema najboljoj medonosnoj pceli" i "Od pocetnika do majstora"carnica knjiga,dolazi se do zakljucka da u sadasnjem podrucju Carnica rase do 1929g bilo je jedno mis- mas stanje izmjesanosti rasa,i 1929 dolaze do izrazaja prva ugajivacka-selektivna drustva,koja su na velika zvona najavila gajenje i selekciju carnica matica! I Sada u Austriji-Kärnten podruciju je velik udio ciste Carnica rase,ali samo 50 od drzave dopusteni uzgajivaca!
Aus Veröffentlichungen des großen Kärntner Carnica-Züchters Hans Peschetz (Autor von Der Weg zur besten Honigbiene und Vom Anfänger zum Meister: Das Carnica Buch) geht jedoch hervor, dass es in Kärnten ein „Bienen-Rassen-Misch-Masch“ gab und erst 1929 die Carnica (Stamm Glockner) vom Fuße des Großglockners in Kärnten gezüchtet und vermehrt wurde. Es gibt derzeit in Kärnten Bienen mit einem relativ hohen Carnica-Anteil, aber nur ca. 50 Carnica-Züchter.
In den österreichischen Bundesländern Wien, Niederösterreich und Kärnten ist grundsätzlich nur die Haltung oder Zucht von Kärntner Bienen mit allen ihr zugehörigen Stämmen und Linien zulässig!
PREVOD:
Iz objava knjiga i tekstova,velikog uzgajivaca Canrice matica,Hans Peschetz(napisao knjige:"Put prema najboljoj medonosnoj pceli" i "Od pocetnika do majstora"carnica knjiga,dolazi se do zakljucka da u sadasnjem podrucju Carnica rase do 1929g bilo je jedno mis- mas stanje izmjesanosti rasa,i 1929 dolaze do izrazaja prva ugajivacka-selektivna drustva,koja su na velika zvona najavila gajenje i selekciju carnica matica! I Sada u Austriji-Kärnten podruciju je velik udio ciste Carnica rase,ali samo 50 od drzave dopusteni uzgajivaca!
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Evo doslo je i ovo na red da napisem,mada neznam dali bi to trebao,dvoumio sam se,ali posto imam cast da obradjujem po" zadatku" ovu temu,onda moram da budem 100%objektivan i skren!Radna skupina Magaz-Imker,kao sto znate moja malenkost je isto njen aktivan clan(aktivan kao i na ovom forumu)sprema se izdati knjigu-prirucnik,besplatno(elektronskim putem,),naravno samo za clanove ove grupe sirom Europe!Knjigu-prirucnik smo "svi" sami pisali,tj svako je predlozio,dobio ili su ga njegovi rezultati,izlaganja,prijedlozi,rad u praksi,dali predispoziciju da njegova tema bude interesantna,a onda je morao to i u praksi da pokaze-dokaze,i ako strucna komisija da zeleno svjetlo,tema ce biti opisana u knjizi-prirucniku!Sto znaci da je sve sto se moze u knjizi-prirucniku procitati,provedeno je u PRAKSI,uspjesno i ne jednom!Iako je Langstrot-Farrar,Breszko, Branko Relic,u svojim pisanjima opisivali tehnologiju proljetnog razvoja pcelinji zajednica,roatcijom nastavaka,(zamjenom mjesta)u Njemackoj niko nije tu temu spomenuo,ili se sa njom pozabavio ili praktikovao!Medjutim tehnologija je se prikazala izvrsnom,pogotovu uz pomoc ranih pasa,uljane repice,gdje pcelinje zajednice dozivljavaju enorman razvitak,i umjesto dosadasnjom tehnoligijom ogranicavanja matice resetkom,ova metoda je se prikazala izvanredno!








Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
Medonoša, znam dobro Austrijance, njihov je karakter inače takav da sve svojataju, kranjska pčela, lipicaner konji, (ima toga još), za mene je najbitnije da je naša "sivka" obitavala ovdje na našim prostorima odvajkada i da ju kao takvu treba čuvati i nasojati kroz pozitivnu "malu" selekciju koju svaki od nas pčelara može bez problema izvrršiti na svom pčelinjaku - očuvati!
Pojava pčela datira od prije 80 miliona godina, čovjek se pojavio prije 5 miliona godina na našoj "lopti"- planeti Zemlji...
Zato se šahista neboj, nećemo mi pčelama ništa, ali ima sada moramo pomoći jer čovjek je totalno zagadio svoj okoliš, nastupaju klimatske promjene koje nepopravljivo mijenjaju kvalitetu života na zemlji...Sa svakim 1°C povišenja odumire oko 15÷20% flore i faune na određenom prostoru...
No, vratimo se pčelama. Za pčelarstvo je od vitalne važnosti da se spriječi:
1.) "Uvoz" tuđih sorti i rasa, jer svaka pčela kod adaptacije na novu sredinu u prvoj generaciji daje bolje rezultate, u daljnim generacijama sve slabije...Nije izuzetak ni buckfast pčela kako ni ostale vrste koje "napadaju" naše prostore....
2.) Upotreba nikotinida, (pončo, laso, gaučo), što su neke zemlje u Europi i učinile (Francuska, Velika Britanija). Naš predsjednik pčelarskog društva prilikom jedne proslave upitan od novinara što se konkretno poduzima za spriječavanjem ovih ubojitih pesticida koji kose naše pčele dioplomatski odgovara:....."sve se zna, nesmijem imenovati određene proizvode na bazi nikotinida jer bi me ti proizvođači tužili".....itd. Ja ne mislim tako - treba prozivati i boriti se za očuvanje okoliša a najbolji primjer čiste prirode je očuvanje pčelarstva kao grane poljoprivrede na dobrobit nas i budućih naraštaja...
Treba njegovati i unapređivati:
1.) Sadnju i uzgoj medonosnog bilja i očuvanje postojećih zasada, poznata je bjesomučna sječa stabala bagrema za izradu armatura za vinogradarstvo i sl.
2.) Vršiti uzgoj, selekciju i usmjeravati vlastiti potencijal na svakom pčelinjaku prema pčelama koje će biti tolerantnije na varozu i imati manju sklonost rojenju
3.) Najprostija je selekcija da svaki pčelar na svom pčelinjaku drži po jednu (1) krvnu liniju na 5÷8 kom košnica.
4.) Vršiti kontroliran-usmjeren uzgoj trutovskih društava određenih za parenje sa našim maticama.
5.) Pažljivim odabirom rodonačelničkih društava usmjeriti uzgoj prema željenoj vrsti pčele na vlastitom pčelinjaku.
Toliko za danas, cope moja ti je naiskrenija preporuka da se "ne igraš sa vatrom", uzgajaj i unapređuj svoj vlastiti potencijal koji je dobar samo smo mi "Balkanci" svi pomalo inertni i lijeni u kontinuiranom pristupu nekom poslu i radu u odnosu na superpedantne Nijemce......(Bez uvrede ikoga, ovo je moje osobno razmišljanje).
Njemačka je nekada izvorno imala Tamnu-nordijsku pčelu (apis mellifera mellifera) koja se ne odlikuje baš osobitim radnim potencijalom pa im je i bilo opravdano tražiti bolji potencijal kod pčela, ali mislim da sa hibridom-buchfastom nisu baš "potrefili"!
Toliko za danas, pozdrav..............schumy
Pojava pčela datira od prije 80 miliona godina, čovjek se pojavio prije 5 miliona godina na našoj "lopti"- planeti Zemlji...
Zato se šahista neboj, nećemo mi pčelama ništa, ali ima sada moramo pomoći jer čovjek je totalno zagadio svoj okoliš, nastupaju klimatske promjene koje nepopravljivo mijenjaju kvalitetu života na zemlji...Sa svakim 1°C povišenja odumire oko 15÷20% flore i faune na određenom prostoru...
No, vratimo se pčelama. Za pčelarstvo je od vitalne važnosti da se spriječi:
1.) "Uvoz" tuđih sorti i rasa, jer svaka pčela kod adaptacije na novu sredinu u prvoj generaciji daje bolje rezultate, u daljnim generacijama sve slabije...Nije izuzetak ni buckfast pčela kako ni ostale vrste koje "napadaju" naše prostore....
2.) Upotreba nikotinida, (pončo, laso, gaučo), što su neke zemlje u Europi i učinile (Francuska, Velika Britanija). Naš predsjednik pčelarskog društva prilikom jedne proslave upitan od novinara što se konkretno poduzima za spriječavanjem ovih ubojitih pesticida koji kose naše pčele dioplomatski odgovara:....."sve se zna, nesmijem imenovati određene proizvode na bazi nikotinida jer bi me ti proizvođači tužili".....itd. Ja ne mislim tako - treba prozivati i boriti se za očuvanje okoliša a najbolji primjer čiste prirode je očuvanje pčelarstva kao grane poljoprivrede na dobrobit nas i budućih naraštaja...
Treba njegovati i unapređivati:
1.) Sadnju i uzgoj medonosnog bilja i očuvanje postojećih zasada, poznata je bjesomučna sječa stabala bagrema za izradu armatura za vinogradarstvo i sl.
2.) Vršiti uzgoj, selekciju i usmjeravati vlastiti potencijal na svakom pčelinjaku prema pčelama koje će biti tolerantnije na varozu i imati manju sklonost rojenju
3.) Najprostija je selekcija da svaki pčelar na svom pčelinjaku drži po jednu (1) krvnu liniju na 5÷8 kom košnica.
4.) Vršiti kontroliran-usmjeren uzgoj trutovskih društava određenih za parenje sa našim maticama.
5.) Pažljivim odabirom rodonačelničkih društava usmjeriti uzgoj prema željenoj vrsti pčele na vlastitom pčelinjaku.
Toliko za danas, cope moja ti je naiskrenija preporuka da se "ne igraš sa vatrom", uzgajaj i unapređuj svoj vlastiti potencijal koji je dobar samo smo mi "Balkanci" svi pomalo inertni i lijeni u kontinuiranom pristupu nekom poslu i radu u odnosu na superpedantne Nijemce......(Bez uvrede ikoga, ovo je moje osobno razmišljanje).
Njemačka je nekada izvorno imala Tamnu-nordijsku pčelu (apis mellifera mellifera) koja se ne odlikuje baš osobitim radnim potencijalom pa im je i bilo opravdano tražiti bolji potencijal kod pčela, ali mislim da sa hibridom-buchfastom nisu baš "potrefili"!
Toliko za danas, pozdrav..............schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
-
cope
- Čita, piše dovoljno
- Postovi: 37
- Pridružen/a: 25 ruj 2009, 11:24
- Lokacija: Ispod Livanjske Kamešnice
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
treba biti realan pa reći da na svakom našem pčelnjaku ima tri-četiri vrste pčelasahista je napisao/la:Cope,procitaj jos jednom Azemov post.
Pcelarenjem sa tom maticom,uzrokuje samo problema.
Ne samo na tvom pcelnjaku,nego i na pcelinjacima tvojih kolega.
Budi sretan da imas situaciju onakva kakva jeste.
Pozdrav.
a ima toliko agresivnih sorta da moraš obući odjelo za astronaute da bi mogli im prići
ako ona njemica može raditi bez odjela,zašto i ja nebi mogao komotno raditi a ne moram
strogo zapamtiti koja je ljuta i njoj prilaziti oprezno a taj dan recimo sunce žeže na +40
znojiš se a ona te napadne moraš se odmaknuti 5 min. da se smiri,kod mene je zlatno pravilo
sve što valja njemcu valja i meni i ako kolega medonoša kaže daje dobrih karakteristika zašto
mu ne vjerovati a koliko sam ja primjetio na ovim našim područjima sve su ovo neka divlja križanja
sivke i bačke žute toliko su agresivne da nisam upoznao pčelnjak da možeš doći komotno bez odjela
jedino ako je dobra paša i zavisi koja
Re: Pčelarstvo u Njemačkoj
cope je napisao/la:treba biti realan pa reći da na svakom našem pčelnjaku ima tri-četiri vrste pčelasahista je napisao/la:Cope,procitaj jos jednom Azemov post.
Pcelarenjem sa tom maticom,uzrokuje samo problema.
Ne samo na tvom pcelnjaku,nego i na pcelinjacima tvojih kolega.
Budi sretan da imas situaciju onakva kakva jeste.
Pozdrav.
a ima toliko agresivnih sorta da moraš obući odjelo za astronaute da bi mogli im prići
ako ona njemica može raditi bez odjela,zašto i ja nebi mogao komotno raditi a ne moram
strogo zapamtiti koja je ljuta i njoj prilaziti oprezno a taj dan recimo sunce žeže na +40
znojiš se a ona te napadne moraš se odmaknuti 5 min. da se smiri,kod mene je zlatno pravilo
sve što valja njemcu valja i meni i ako kolega medonoša kaže daje dobrih karakteristika zašto
mu ne vjerovati a koliko sam ja primjetio na ovim našim područjima sve su ovo neka divlja križanja
sivke i bačke žute toliko su agresivne da nisam upoznao pčelnjak da možeš doći komotno bez odjela
jedino ako je dobra paša i zavisi koja
Kolega nije nikakav problem mozes ti nabavit i ove pcele sa kojima se radi bez odijela i ja se divim onoj njemic kako radi bez odijela isto tako i ja radim sa svijim pcelama kolega Sahista je bijo kod mene na pcelinjaku kad je kupio drustva od mene i uvjerijo se mirnoci mojih pcela na mojim pcelinjacima i imo je i priliku da vidi i krizance kako su agresivni zato ti ja samo mogu jedno savjetovat prije sto nesto nabavis dobro se raspitaj sta dobijas sad a sta ces dobit poslije ja mogu imat mirne pcele zato sto ja idem svake godine na oplodne stanice sa par matica za odredenu vrsru (rasu) pcela i stime se ne odajavam mnogo od cistokrvnosti te rase jer je to ovdje moguce da ostanes pri jednoj rasi pcela i nema puno krizanja i nedobijas krizance koji su itekako agresivni imam i licno iskustvo i imo sam to na svom pcelinjaku a otome sam i negdje piso da nisam bijo u stanju da im pridem ni na 50. metara a ako sam neki zahvat uradijo u toj kosnici pratile bi me i po 300.metara od kosnice nisam ih se mogo rijesit toliko su bile agresivne da sam ih nakraju moro ugusit nije bilo humano al nisam imo drugog izbora nisu se mogle vise drzat na pcelinjaku posto ja imam uvijeg i posjetu na svojim pcelinjacima i dajem ponekad i neka predavanja za skolsku djecu a i ostalim gostima i zainteresovanima koji zele da saznaju vise o zivotu pcela cesto imamo neke promocije u toku jeta i onda dolaze gosti i u takvim prilikama nemozes imat takva drustva na pcelinjaku koja su agresivna. toliko za ovu priliku. Nadam se da sam bijo dovojno jasan sta se dobiva kad se ukrizaju vrste (rase) pcela.
Pcelar u bijelom svijetu.

