Stipo radovi u pčelinjaku

[Stipo]

Stipo, i ja sam prekjučer tretirao BVitalom sve odreda, malo sam ga i ja probao finog je ukusa . Pčele prevezene na vrijesak pa šta bude, ima vlage rose su velike a evo i ugrijaće. Što se tiče vrijeska kod tebe to što veliš da ga je malo otvorilo primjetio sam na rejonu Borova glava da ga je vrlo malo procvjetalo ali dobro izgleda, biće dobar, tako da i kod sebe očekuj za koji dan. Ovdje gdje sam ja je 1150 metara i uvelike je procvjetao žbunovi široki metar i izgleda dobar pa ćemo vidit....

Danas evo već drugi dan lijepo vrijeme. Košnice su se osušile i vaga nakon višednevnog uzastopnog minusa od 200-400 g danas pokazuje blagi + 50-100 g.
Sada će ovo toplije vrijeme malo potjerati vrijesak. Ovdje kod mene još nema takvih žbunova od 1 metar. Na Borovoj Glavi inače vrijesak stabilnije medi. Ali je to prava pustinja nigdje žive duše i pčelinjaci su česta meta lopova. Ja sam se ranije dvoumio da svoje pčele dovozim tik iznad Zagoričana selo ispod Borove Glave ali zbog sigurnosti i boljeg poznavanja mjesnog stanovništva odlučio sam se za Tušnicu mjesto 7-8 km južnije od Borove glave.
Pčelinjak je na visini od 900 m n/v. Nedostatak ovog mog terena je što je osjetljiv na sušu i visoke temperature. Iznad 33°C vrijesak prestaje mediti. Potraju li takve temperature više dana vrijesak se potpuno sprži i više mu ni kiša ne može pomoći. Tako je prošle godine 18.8. vaga skočila za 1,5 kg da bi usljed vrućina nakon 5 dana krenula u minus. Po mojoj vagi vrijesak je tada medio samo 15 dana. 10 dana je unos lagano rastao do 1,5 kg dnevno i 5 dana naglog pada kada je došlo do minusa. Društva su skupila meda od 5-18 kg, a većina je bila ispod 8 kg. Pošto su na vrijeskovu pašu došle pčele bez zalihe meda poslije vrijeska morao sam to meda što je bilo rasporediti po ostalim košnicama i još dodati svakom društvu po 5-6 kg šećera.
Ponovi li mi se ova godina kao prošla bankrotirati ću. Srećom ove godine ima nešto livade koju još ne vrcam dok ne vidim što će biti sa vrijeskom.
Za sad ne obećava previše. Znam iz iskustva ovaj teren u kakvom stanju treba biti vrijesak da bi dao vrcanje. Nadam se da je moja procjena još prerana i da će ove kiše ipak učiniti svoje i da će ove godine vrijesak biti iznad prosjeka. Dao bog da dobro bude. Lako je nadomiriti zimnicu za 10 društava ali za 70 društava po ovoj cijeni šećera, a eno opet mu cijena skočila nije lako biti 2 godine bez vrcanja, a pogotovo proširivati pčelinjak i imati 2 puta uzastopno pčele bez zimnice.

[Stipo]

Stipo, i ja sam prekjučer tretirao BVitalom sve odreda, malo sam ga i ja probao finog je ukusa . Pčele prevezene na vrijesak pa šta bude, ima vlage rose su velike a evo i ugrijaće. Što se tiče vrijeska kod tebe to što veliš da ga je malo otvorilo primjetio sam na rejonu Borova glava da ga je vrlo malo procvjetalo ali dobro izgleda, biće dobar, tako da i kod sebe očekuj za koji dan. Ovdje gdje sam ja je 1150 metara i uvelike je procvjetao žbunovi široki metar i izgleda dobar pa ćemo vidit....

Danas evo već drugi dan lijepo vrijeme. Košnice su se osušile i vaga nakon višednevnog uzastopnog minusa od 200-400 g danas pokazuje blagi + 50-100 g.
Sada će ovo toplije vrijeme malo potjerati vrijesak. Ovdje kod mene još nema takvih žbunova od 1 metar. Na Borovoj Glavi inače vrijesak stabilnije medi. Ali je to prava pustinja nigdje žive duše i pčelinjaci su česta meta lopova. Ja sam se ranije dvoumio da svoje pčele dovozim tik iznad Zagoričana selo ispod Borove Glave ali zbog sigurnosti i boljeg poznavanja mjesnog stanovništva odlučio sam se za Tušnicu mjesto 7-8 km južnije od Borove glave.
Pčelinjak je na visini od 900 m n/v. Nedostatak ovog mog terena je što je osjetljiv na sušu i visoke temperature. Iznad 33°C vrijesak prestaje mediti. Potraju li takve temperature više dana vrijesak se potpuno sprži i više mu ni kiša ne može pomoći. Tako je prošle godine 18.8. vaga skočila za 1,5 kg da bi usljed vrućina nakon 5 dana krenula u minus. Po mojoj vagi vrijesak je tada medio samo 15 dana. 10 dana je unos lagano rastao do 1,5 kg dnevno i 5 dana naglog pada kada je došlo do minusa. Društva su skupila meda od 5-18 kg, a većina je bila ispod 8 kg. Pošto su na vrijeskovu pašu došle pčele bez zalihe meda poslije vrijeska morao sam to meda što je bilo rasporediti po ostalim košnicama i još dodati svakom društvu po 5-6 kg šećera.
Ponovi li mi se ova godina kao prošla bankrotirati ću. Srećom ove godine ima nešto livade koju još ne vrcam dok ne vidim što će biti sa vrijeskom.
Za sad ne obećava previše. Znam iz iskustva ovaj teren u kakvom stanju treba biti vrijesak da bi dao vrcanje. Nadam se da je moja procjena još prerana i da će ove kiše ipak učiniti svoje i da će ove godine vrijesak biti iznad prosjeka. Dao bog da dobro bude. Lako je nadomiriti zimnicu za 10 društava ali za 70 društava po ovoj cijeni šećera, a eno opet mu cijena skočila. Nije lako biti 2 godine bez vrcanja, a pogotovo proširivati pčelinjak i imati 2 puta uzastopno pčele bez zimnice. Srećom za vrijeskovu pašu ove godine sam zahvaljujući Marinu varroa problem riješio i sigurno ću do kraja cvijetanja vrijeska imati prilično čiste, vitalne i zdrave pčele.

[Zvoneto]

Evo danas još malo kiše ako negdje fali da nadopuni. Stipo, budi uporan i moraš dogodine probat na bagrem ili nešto ne može se tu stacionarno pčelariti sa ovakvim godinama. Što se tiče Zagoričana, ni za živu glavu upravo tu je meni poplehalo pčele onaj ko ove godine ostavi tu bez nadzora ili je lud ili neupućen, nema goreg mjesta za ostaviti a boljeg vrijeska.

[Stipo]

Ma kod nas oko Livna nigdje nije sigurno. Hapa šta ko stigne i nitko nije lopov.

[Stipo]

Varroa tretman sa BeeVital Hive Clean.
-
Leglo u gornjem nastavku.

-
Leglo u prvom nastavku.
Gornji nastavak malo negnem i polivam 3 sekunde uzduž svake ulice plodišta koje su gusto zaposjednute sa pčelama.

-
Nakon 2 dana kontrola varroe.

-
Kada sam sve završio pokupio sam polen (pelud).

-
Čini mi se da su ovi moji prikupljači polena unutar visokih AV podnica vrlo praktični.
Naravno ako zanemarim uočene mane.
Jasno se vidi dvostruka uloga kosog leta.
Kada nema prikupljača polena nalazi se unutar podnice (desno košnica br. 16).
Kada se umetne polenarnik koso se leto postavlja ispred i opet pčele na njega slijeću te prolaze kroz polenarnik.

[Samir]

Dobra ova taktika Stipe nagni naprijed i polivaj.
Ja uvijek skidao nastavak gornji ako nema legla.

[Zvoneto]

Isto tako i ja sam polijevao samo sam brže išao po ulicama, rezultat je 50 pređenih društava sa 1 bocom što mislim da je previše. Ubuduće ću malo sporije ići ili brže a dvaput prelaziti možda je to najbolje. Stipo, je li se išta pomakao vrijesak kod tebe, nisam dugo bio gore možda ću prekosutra obići. kakvo je vrijeme, ja sam na moru vidim da je zahladilo pa se bojim da je gore prava zima. Imam još 20-tak prevesti pa se dvoumim da se ne mučim džaba ako nema ništa...
Pozdrav!

[Stipo]

Zvoneto kod mene vrijesak ne obećava. Ništa od onih silnih kiša što su bile.
Ne sijećam se da je bilo manje procvalog vrijeska u ovo vrijeme.
Daj bože da sam u krivu ida krene u drugoj polovici ovog mjeseca.
Vrijesak ima karakteristiku da može da cvijeta 60 dana.
Za jučer moja vaga na nuli. U glamočkoj regiji čujem da ima nešto unosa.
Kod kuće i ja imam 28 društava uglavnom nukleusa pa se isto mislim dali da ih prevezem na vrijesak ili da ih ostavim kod kuće.
Danas nije bio loš dan ali evo sada naglo jako zahladi pa odoh pogledati vagu.

[Zvoneto]

Žao mi je što je tako kod tebe, bojim se da bi to mogla biti slika vrijeska na većini mjesta. Ja sutra idem gore pa ću ove iz Glamoča što su ostale vrnut ovamo bliže da su mi sve na jednom mjestu, pa šta bude. Ako ove godine vrijesak ne dade ništa, na tu pašu ne treba više nikako računati, zazimljavanje 7 mjesec i vozi kući samo se izgubi pčela a koristi nikakve.... Javim svakako šta ima gore..

[Marin]

Zvone ,
ako nisi već otišao nemoj još malo pričekaj u Glamoču. Neka ih još tjedan dana , pričekaj izgleda da polazi po malo , jedino ovaj sjever- sjevero-istok par dana će držeti malu vlažnost zraka ??
Vrijesak nam uvijek obori pčelu ali i umnoži varou pa kad dodjemo ovamo niže ona se još jednom multiplicira i vazda loše u jesen , pa ni poroljeće neće biti startno a sad su drukčije strategije sa Varoom. Imam negativnog iskustva pa sam puno toga imao u vidu kad sam donosio odluku o novom načinu tretmana. Poz..

[Stipo]

Danas sam povadio polenarnike jer nema više smisla držati ih. Unos polena beznačajan.
Za ova 3 dana sve stade. Vaga opet pozitivna nula. Pčele nešto rade ali su vrlo ljute.
Izgleda da se ni njima ovo vrijeme ne sviđa. Najprije 10 dana kiša pa onda jako jugo i sve završi sa jakom burom
da krovove baca sa košnice, a pčele se bore i protiv takvog vjetra. Privlači ih miris vrijeska.
Ove godine vrijesak malo kasni oko 10 dana. Juče sam obišao ovaj svoj teren. Vrijeska ima dosta ali je slabo procvao.
Mora procvatati ali koliko će meda dati teško je procjenuti. Ja sam zadovoljan ako mi rojevi skupe više od pola zimnice.
Tada proizvodna jača društva mogu dati nešto za izvrcati.
Nada umire posljednja.

[Samir]

Nada umire posljednja.

U nadi je magarac crko Stipe jada mi ne crknemo u toj nadi.

[Zvoneto]

Evo i ja sam u ova dva dana prevezao ostatak pčela iz Glamoča da mi sve budu na jednom mjestu. Marine, ovdje gdje sam sada je prava vrijeskova paša, gore u Glamoču je tanko bar gdje sam ja bio za vrijesak. Jučer sam po solidnoj buri (i odličan rad pčela!) tretirao sa BV sve odreda i stavio za oduzimanje propolisa ono kako je Senad pokazao. Čovjek mi kaže koji ima ovce, da je ova bura prepolovila količinu mlijeka a to će se naravno odraziti i na pčele, dosta pčelara se pomaklo malo na niže gdje je toplije ja sam trenutno na 1150 metara i ostajem tu pa šta bude.
ps, evo čujem na Korićini za nove krađe i svašta nešto, ovo je katastrofa više...

[Marin]

Ako si na 1150 onda je Glamoč dole jer je niže ( iako je i meni sjever uvijek gore ,jugo dole) .
Evo do utorka ide toplije pa zahladjenje pa toplije i onda nakon desetak dana malo kiše .Jučer mi reče jedan prijetelj (U Grahov je)ako ovog puta omane onda nema više nikakva plana ni predvidjanja .Sve se složilo da bi moglo...biti nešto od planinskog vrijeska . Poz..

[Zvoneto]

Ma ja ti to gledam po stranama svijeta tako da što je sjevernije to je gore (osim u slučaju gornji-donji vakuf ). Daj Bože da tvoj kolega pogodi, a ja sam to upravo rekao za ovu godinu ako ne bude vrijeska ne isplati se više nikad čekati na njega. Opadnu društva strašno, jučer sam 3 spojio, a biće još toga...

ja pratim weather umbrella, nikad me dosad nije zeznulo, ne vidim to zahlađenje u utorak, čitav tjedan pokazuje idealno vrijeme npr za Livno od 25 do 25 stupnjeva

[Marin]

Zvone
kad smo već u Stipinoj avliji evo ova prognoza za 15 dana koju ja pratim i dobro predvidja trendove ako ništa ta zahladjenja i smjerove vjetra .Ove godine se sa mnom posvadjali ljetos kad sam govorio zahladjenje ,a vani bilo 37, ja govorio što sam vidio...
http://www.accuweather.com/en-us/ba/fed ... ast15.aspx
Kad su god neke promjene to je tu negdje a ljeti kiša gdje i oblak to je manje bitno ...

[Stipo]

Za ErminaH Copy paste sa sposa.
Snerglova pregradna daska se koristi za preusmeravanje pčela izletnica iz jednog tela u drugo.Ona su pri tom postavljena jedno iznad drugog sa Snerglovom daskpom između.Kada se postavi između tela košnice,iznad daske dodonje površine donjih letvica ramova postoji prostor visok 15 mm,a ispod daske do gornje površine satonoše ima prostor od 25 mm.N sredini daske izrezan je otvor veličine od 10x10 cm.do 15x15 cm,koji po potrebi može da bude obostrano zamrežen ilizatvoren matičnom rešetkom.Na sredini prednje ili zadnje strane,na gredici su izrezana dva leta širine po 10 cm.Jedno leto je veza sa prostorom iznad daske,a drugo sa prostorom ispod daske.Oba leta mogu biti tačno jedno iznad drugog,ili jedno iznad drugog u smaknutom položaju.Leta mogu biti i jedno pored drugog,pri čemu su prorezi urađeni ukoso od spoljnog otvora ka prostoru iznad,odnosno,ispod pregradne daske.Na strani rama pregradne daske suprotnoj od prethodno opisane,levo i desno,na po 5 cm.od ivice unutrašnjeg prostora,izrezana su po dva para leta,po istom principu kao i prethodno opisana.Sva leta ,na obe strane,imaju mogućnost potpunog zatvaranja,odnosno otvaranja.
Snerglova pregradna daska može se koristitina više načina i sa njom olakšati neke radnje pri pčelarenju,kao na primer:
-njena osnovna primena je kod pčelarenja dvojnom društvima,za pojačavanje donjeg društva izletnicama iz gornjeg društva;
-Snerglova pregradna daska može se koristiti kao delimično zamrežena podnjača,ako joj se sva leta zatvore,osim jednog gornjeg(na sredini gredice);
-takođe,urađena kao u prethodnom slučaju može se upotrebiti pri zazimljavanju pčelinjih društava postavljanjem iznad jakih,radi dodatnog zagrevanja;
-kada se zatvore sva leta,osim gornjih bočnih,uz odgovarajuće pregrađivanje plodišnog tela može da se koristi kao podnjača košnice u koju se smeštaju dva roja,odnosno kao dvodelni nukleus;
-na sličan način,uz otvaranje svih gornjih leta i odgovarajuće pregrađivanje plodišta,može da se koristi kao podnjača trodelnog oplodnjaka;
-ako se sva leta zatvore,onda može da se koristi kao poklopna daska,sa otvorenim ili zatvorenim ventilacionim otvorom;
-kada se sa otvora na sredini ukloni žičana mreža ili matična rešetka,može sa donje strane da se pričvrsti plastična zrakasta bežalica.Ovako uređena Snerglova pregradna daska,uz zatvorena sva leta,može da se koristi kao bežalica na već opisan način;
-ako su otvorena sva gornja leta,a srednji otvor zamrežen,postavljena između plodišta i medišta,ovakva pregradna daskaće poslužiti kao svoje vrsna bežalica za odstranjivanje pčela iz medišnog prostora uoči ceđenja meda.Podrazumeva se da pri tome,ako su u pitanju dvojna društva,na postojećoj Snerglovoj dasci treba da budu aktivirana gornja leta;
-uz zatvaranje svih leta,sa zamreženim srednjim otvorom,koristi se za izjednačavanje mirisa pčela pri spajanju bezmatka sa normalnim društvom(sličan postupak kao kod spajanja društva "preko novine");
-ako se zatvore sva leta, a srednji otvor Snerglove daske zatvori matičnom rešetkom,onda se koristi kao matična rešetka uramljena u drvenu ploču.

[ErminH]

Za ErminaH Copy paste sa sposa.
Snerglova pregradna daska se koristi za preusmeravanje pčela izletnica iz jednog tela u drugo.Ona su pri tom postavljena jedno iznad drugog sa Snerglovom daskpom između.Kada se postavi između tela košnice,iznad daske dodonje površine donjih letvica ramova postoji prostor visok 15 mm,a ispod daske do gornje površine satonoše ima prostor od 25 mm.N sredini daske izrezan je otvor veličine od 10x10 cm.do 15x15 cm,koji po potrebi može da bude obostrano zamrežen ilizatvoren matičnom rešetkom.Na sredini prednje ili zadnje strane,na gredici su izrezana dva leta širine po 10 cm.Jedno leto je veza sa prostorom iznad daske,a drugo sa prostorom ispod daske.Oba leta mogu biti tačno jedno iznad drugog,ili jedno iznad drugog u smaknutom položaju.Leta mogu biti i jedno pored drugog,pri čemu su prorezi urađeni ukoso od spoljnog otvora ka prostoru iznad,odnosno,ispod pregradne daske.Na strani rama pregradne daske suprotnoj od prethodno opisane,levo i desno,na po 5 cm.od ivice unutrašnjeg prostora,izrezana su po dva para leta,po istom principu kao i prethodno opisana.Sva leta ,na obe strane,imaju mogućnost potpunog zatvaranja,odnosno otvaranja.
Snerglova pregradna daska može se koristitina više načina i sa njom olakšati neke radnje pri pčelarenju,kao na primer:
-njena osnovna primena je kod pčelarenja dvojnom društvima,za pojačavanje donjeg društva izletnicama iz gornjeg društva;
-Snerglova pregradna daska može se koristiti kao delimično zamrežena podnjača,ako joj se sva leta zatvore,osim jednog gornjeg(na sredini gredice);
-takođe,urađena kao u prethodnom slučaju može se upotrebiti pri zazimljavanju pčelinjih društava postavljanjem iznad jakih,radi dodatnog zagrevanja;
-kada se zatvore sva leta,osim gornjih bočnih,uz odgovarajuće pregrađivanje plodišnog tela može da se koristi kao podnjača košnice u koju se smeštaju dva roja,odnosno kao dvodelni nukleus;
-na sličan način,uz otvaranje svih gornjih leta i odgovarajuće pregrađivanje plodišta,može da se koristi kao podnjača trodelnog oplodnjaka;
-ako se sva leta zatvore,onda može da se koristi kao poklopna daska,sa otvorenim ili zatvorenim ventilacionim otvorom;
-kada se sa otvora na sredini ukloni žičana mreža ili matična rešetka,može sa donje strane da se pričvrsti plastična zrakasta bežalica.Ovako uređena Snerglova pregradna daska,uz zatvorena sva leta,može da se koristi kao bežalica na već opisan način;
-ako su otvorena sva gornja leta,a srednji otvor zamrežen,postavljena između plodišta i medišta,ovakva pregradna daskaće poslužiti kao svoje vrsna bežalica za odstranjivanje pčela iz medišnog prostora uoči ceđenja meda.Podrazumeva se da pri tome,ako su u pitanju dvojna društva,na postojećoj Snerglovoj dasci treba da budu aktivirana gornja leta;
-uz zatvaranje svih leta,sa zamreženim srednjim otvorom,koristi se za izjednačavanje mirisa pčela pri spajanju bezmatka sa normalnim društvom(sličan postupak kao kod spajanja društva "preko novine");
-ako se zatvore sva leta, a srednji otvor Snerglove daske zatvori matičnom rešetkom,onda se koristi kao matična rešetka uramljena u drvenu ploču.

Hvala Stipe puno,samo jos nesto da potvrdim...
ovdje se racuna da je visina gornjih letvica Snelgrove daske 10 mm pa kad stavimo nastavak na nju,do donjih povrsine letvice ramova je jos 5 mm pa je to ukupno 15mm isto tako i za donju stranu ili se varam?

[Stipo]

Ermine gornji dio sneglerove daske može imati visinu koliku hoćeš jer je to ujedno podnica gornjeg društva.
Donji dio sneglerove daske ne bi trebao biti previsok jer za dojnje društvo daska je kao pokrovna daska tog dojnjeg društva.
Moje sneglerove daske gore imaju visinu 20 mm, a dolje 10 mm. Bitno je i da je razmak između duplih mreža min 14 mm da se pčele ne dodiruju jezicima jer u suprotnom njihov dodir zna izazvati nestanak obično gornje matice. Poželjno je da dojnja matica nikad ne može da dođe u dodir sneglerove daske pa se obično dodaje matična rešetka na nju bar polu nastavak kao zajedničko medište pa sneglerova daska. Naravno dojnja matica se drži u plodištu ispod matične rešetke.

[ErminH]

Ermine gornji dio sneglerove daske može imati visinu koliku hoćeš jer je to ujedno podnica gornjeg društva.
Donji dio sneglerove daske ne bi trebao biti previsok jer za dojnje društvo daska je kao pokrovna daska tog dojnjeg društva.
Moje sneglerove daske gore imaju visinu 20 mm, a dolje 10 mm. Bitno je i da je razmak između duplih mreža min 14 mm da se pčele ne dodiruju jezicima jer u suprotnom njihov dodir zna izazvati nestanak obično gornje matice. Poželjno je da dojnja matica nikad ne može da dođe u dodir sneglerove daske pa se obično dodaje matična rešetka na nju bar polu nastavak kao zajedničko medište pa sneglerova daska. Naravno dojnja matica se drži u plodištu ispod matične rešetke.

Jasno sve kao dan,hvala ti Stipe puno 8)

[Stipo]

Danas sam malo po podne obišao okolicu mog pčelinjaka na vrijeski da vidim kakvo je stanje i kako se vrijesak drži na ovoj žegi.
Ovo je mjesto gdje se vrijesak još na izgled dobro drži ali na njemu nema pčela.
Pokušao sam ubrati nešto vrijeska za čaja ali izgleda da sam zakasnio.
Berući ga cvijet mu dobro opada i miris mu je slab.

Otišao sam na drugu lokaciju gdje cvijeta bijeli vrijesak. On kasnije cvijeta i obično jače miriše od plavog,
a i krupniji je sa rastom pa se lakše nabere.
Tamo me dočekalo ovo.

Ako sutra budem imao vremena idem na veću visinu valjda ću tu naći bar malo bijelog vrijeska koji se još drži
da uberem bar jednu vrećicu za čaja.

[Stipo]

Kao što sam obećao da ću mjeriti temperaturu u košnici i izvan nje.
Evo rezultata.
.
Vanjska temperatura je bila između 32,9°C i 33.4°C.
Uređaj je toliko osjetljiv da i po najmanjem dašku vjetra u roku 1 sekunde osjeti promjenu temperature.


.
Zatim sam mjerio temperaturu u sred poklopljnog legla između 4. i 5. okvira koje se nalazi u drugom nastavku.
Temperatura se kretala od 35°C i za 10 sekundi bi narasla na 35,7°C da bi opet ubrzo pala na 35°C i taj ritam se stalno ponavljao.


.
Sudeći po radu pčela neiskusan pčelar bi pomislio da još traje izdašna paša ali pčele su masovno donosile samo vodu da ohlade košnicu.
To je se vidilo po obali obližnjeg potoka koja se crnila od žednih pčela. Šteta što ne uslika.
Temperatura ispod krova u medištu na satonošama u trećem nastavku iznosila je točno 36°C i ona nije varirala. Sondu sam tu držao pola sata.
Mjerenja sam vršio na košnici br.43 popodne od 2:00h do 3:06h.

.

Zakljuučak je da se košnice koje su na mojim visokim AV podnicama ipak ne pregreju i da pčele ipak uspjevaju održati temperaturu prikazanu gore na slikama. Ovo mjerenje je trajalo kratko i samo na jednom uzorku ali ipak nešto pokazuje.
U isto vrijeme na cijelom pčelinjaku od 135 društava nije primjećena pojava brada. Košnice u pčelinjaku su na svakakvim podnicama. Moje uglavnom na AV podnicama i Marinove na punim podnicama i još ima dvadesetak nukleusa sa punim podnicama i nigdje nema brada ni grupiranih pčela na letu.

[Stipo]

E Zvones svaka ti čast na ovolikom zalaganju i redovnom brojanju varroe nakon ljetnog tretmana sa oksalnom kiselinom.
Tvoja je upornost za svaku pohvalu.
Ja sam odavno razmišljao da napravim jedan oksalni koktel i da oprobam sa njim tretirati protiv varroe.
Čitajući tvoje izlaganje dobio sam jedan veliki posticaj da isprobam djelovanje mog oksalnog koktela.
Sutra vršim probno polivanje. Za rezultate tog tretmana ću otvoriti novu temu.
Ovdje na forumu se postavljalo nekoliko pitanja zašto BeeVital može da se koristi svakih 6-7 dana a oksalna kiselina ne može.
Mislim da sam otkrio zašto je to tako i osmislio jedan recept kojeg sam nazvao imenom "Koktel oksalne kiseline".
Mislim da neću omanuti i da će rezultati biti dobri. To nije kopija BeeVitala jer procente aktivnih tvari koje on sadrži ne znam.
Baza ovog koktela je oksalna kiselina uz dodatak još nekih organskih kiselina. Sve te kisline u mom koktelu imaju točno određenu ulogu u jednom predviđenom omjeru koje isto zbog svojih osobina nadopunjuju jedna drugu.
Tako na primjer:
Jedna kiselina je konzervans.
Druga je antioksidans.
Treća je pojačivač okusa.
Četvrta regulator kiselosti.
Točan omjer i sastav za sada su moja mala tajna.
Više ću o ovome pisati u novoj temi nakon prvih rezultata.

[zvones]

E Zvones svaka ti čast na ovolikom zalaganju i redovnom brojanju varroe nakon ljetnog tretmana sa oksalnom kiselinom.
Tvoja je upornost za svaku pohvalu.
Ja sam odavno razmišljao da napravim jedan oksalni koktel i da oprobam sa njim tretirati protiv varroe.
Čitajući tvoje izlaganje dobio sam jedan veliki posticaj da isprobam djelovanje mog oksalnog koktela.
Sutra vršim probno polivanje. Za rezultate tog tretmana ću otvoriti novu temu.
Ovdje na forumu se postavljalo nekoliko pitanja zašto BeeVital može da se koristi svakih 6-7 dana a oksalna kiselina ne može.
Mislim da sam otkrio zašto je to tako i osmislio jedan recept kojeg sam nazvao imenom "Koktel oksalne kiseline".
Mislim da neću omanuti i da će rezultati biti dobri. To nije kopija BeeVitala jer procente aktivnih tvari koje on sadrži ne znam.
Baza ovog koktela je oksalna kiselina uz dodatak još nekih organskih kiselina. Sve te kisline u mom koktelu imaju točno određenu ulogu u jednom predviđenom omjeru koje isto zbog svojih osobina nadopunjuju jedna drugu.
Tako na primjer:
Jedna kiselina je konzervans.
Druga je antioksidans.
Treća je pojačivač okusa.
Četvrta regulator kiselosti.
Točan omjer i sastav za sada su moja mala tajna.
Više ću o ovome pisati u novoj temi nakon prvih rezultata.

Ja nisam nikad vjerovao u to da se oksalna ne može koristiti više puta ." Tajna" polijevanja BeeVitalom više puta nije njegova smjesa , niti koncetracija , nego količina
koja se koristi kod jednog polijevanja . Bez obzira na to želim ti sreću sa Koktelom , s tim da je konzervans svaka kiselina , antioksidans kažu da je i paradaiz , pojačavać
ukusa za pčele je med ili šečer , a regulator kiselosti si sam , hoćeš li staviti manje ili više kiseline . U svakom slučaju, slažem se, nemoj praviti nešto kao BeeVital
jer oni komponente nabavljaju naveliko , pa ih dođu jeftinije . Žao mi je što nisi bio na Sajmu , Marin kaže da si morao radit .

[Stipo]

Danas sam smućkao koktel kiselina sa 2 % oksalne i polio za probu 3 društva.
Sutra ću početi pratiti pad varroe.
Dali ću trebati nešto oduzimati ili dodavati vidjet ću.
Za početak imam više kombinacija koktela.
Nadam se da će jedna od njih imati dobre rezultate.
Cilj mi je da 1 lit koktela ne prelazi 10 KM i da ima dobre rezultate kod obaranja varroe i da nema štete za pčele.