Zimovanje slike

[senad]

[ErminH]

vidim na nekim kosnicaama,kombinaciju farar i LR....i interesujeme koje su mjere tog polunastavka.tj kojih mjera te nastavke koristis,jer znate da ima vise od 3 razlicite mjere....I KOLKA je visina satonose?

i jestel to radili dezinfekciju s krecom?
pricao sam sa starijim pcelarima koji su mi govorili da su oni prije kopali,ispred kosnice zemlju svake godine,tj da dodje na vrh zdrava zemlja i tako su dezinfikovali ispred kosnice......naravno ovo su radili, dok se nisu pojavila dezinfikaciona sredstva kao sto su krec itd

[senad]

Da , ja koristim kombinaciju LR i FArar.
Ovo nije polunastavak nego farar 17 cm i to je prava mjera farara,
Satonoše su kod svih iste LR - FA razlika je u bočnim letvicama.

Tamo gdje su mi sve farari vjeruj da je milina raditi skoro da nema nekog posla, uglavnom rad sa cijelim nastavcima.

MNogo mi je kombinacije sa LR i FA kako u proljetnom razvoju tako i medobranju.
Ovo sad što radim uglavnom je u fazi prelaska na farara, nežurim mnogo, sve što više uvodim farar sve mi se više sviđa LR

Štose tiče dezinfekcije stavio sam tog malo kreča na onim koj e nisu pomjerane sa mjesta ujedno želi da se riješim i trave koja mi predstavlja problem u proljeće jer nemogu sve stići. Planiram sve da razastrem kreč ispred 1m i ispod košnica kako bi smanjio travu ujedno i kao dezinfekcija koliko toliko.

[ErminH]

Da , ja koristim kombinaciju LR i FArar.
Ovo nije polunastavak nego farar 17 cm i to je prava mjera farara,
Satonoše su kod svih iste LR - FA razlika je u bočnim letvicama.

Tamo gdje su mi sve farari vjeruj da je milina raditi skoro da nema nekog posla, uglavnom rad sa cijelim nastavcima.

MNogo mi je kombinacije sa LR i FA kako u proljetnom razvoju tako i medobranju.
Ovo sad što radim uglavnom je u fazi prelaska na farara, nežurim mnogo, sve što više uvodim farar sve mi se više sviđa LR

Štose tiče dezinfekcije stavio sam tog malo kreča na onim koj e nisu pomjerane sa mjesta ujedno želi da se riješim i trave koja mi predstavlja problem u proljeće jer nemogu sve stići. Planiram sve da razastrem kreč ispred 1m i ispod košnica kako bi smanjio travu ujedno i kao dezinfekcija koliko toliko.

Prostri TER papir ispred kosnica,trava nece rast,bit ce cist pcelinjak,mrtve pcele mozes bez problema pomesti u lopaticu,a samim tim i sprijecavas nakupljanje kojekakvih bolesti na mrtve pcele koje bi bez papira ispred padale u travu,a ter papir nije toliko ni skup

[senad]

Razmišljam šta bi mogao da uradim imarazni opcija od togada betoniram, trake sa površinski kopova, lepenke linaleum, ali sve upija toploto tako kada se spusti pčela pod teretom moglobi štetno da djelu.

MOžda terpapir može jednokratno alinije toliko čvrst d biizdržao duži period i takonabijat troškove od kojih zna da zaboli glava..

[ErminH]

Razmišljam šta bi mogao da uradim imarazni opcija od togada betoniram, trake sa površinski kopova, lepenke linaleum, ali sve upija toploto tako kada se spusti pčela pod teretom moglobi štetno da djelu.

MOžda terpapir može jednokratno alinije toliko čvrst d biizdržao duži period i takonabijat troškove od kojih zna da zaboli glava..

posto se bavis pcelarstvom i samo pcelarstvom,kakva je situacija kada podbace pase,da li se negdje zaposlis ili kkako to vec hoda? mozda je malo nezgodno pitanje ,ali stvarno to me malo buni?(ovo mi je naum- palo posto si te troskove spomenuo=)

[senad]

Stipo tražio sam post gdje si pisao o uzimljavanju nisam mogao nać pa da pitam ovo ....

Ti si pisao da stavljaš samo stiropol odzgo preko hranilice, ja sam odlučio da ove godine isprobam taj tvoj sistem.

Da li samo stavljaš stiropol odozgo ili ubacuješ još neki filc od kartona ili novina.

Danas sam stavio samo odozgo stiropol od 1 cm , obzirom da su kod mene drugačije hranilici nego kod većine vas tako da razmišljam da ubacim još kartona kao što samradio prošle godine ili misliš da bi bilodovoljno samo taj stiropol preko da dihtuje.

Prošle godine isprobao sam sistem od Seje Smajovića Iz Sarajeva sa kartonima stim što je kod njega puna podnjača i bio sam zadovoljan. Ove godine hoću da isprobam Stipo tvoj sistem pa da napravim usporedbu. Inače ja kad radim nešto onda to radim na svim košnicama tako da se , mislim može izvući nekakav zaključak kad se radi na većem broju košnica.

IStina je i to da svaka nova zima nije ista kao prošla.

[Stipo]

Ovdje se ljepo vidi senade koliko je stiropora. Mislim da je stvar u stiropolu i u otvoru na hranilici.Ovaj sistem je mnogo bolji od novina.Ja novine nikad više neću stavljati. Nešto slično kao i ja radi i Postar. Obojica utoplimo košnicu sa stiropolom ispod krova i imamo otvor za izlazak vlažnog zraka. Kod mene se hvata kondez za krov i kapa u hranilicu. Planiram to mjesto gdje se hvata vlaga ispod krova obložiti grafičkim limom da se hvata za lim, a također ću povećati protočnost zraka ispod krova dodajući par malih rupica na bokovima krova.
Za rezultate ćeeš čuti.
Znaš da mi sa zdravljem nije baš dobro pa još nisam ništa po tom pitanju radio ove zime.
Uradit ću nadam se do aktiviranja legla a kod mene je to prilično kasno. Leglo se aktivira tek u 2. mjesecu.

[IZET]

Senade ovde vidim da si podbacijo komade lima pod krov kosnice da zastitis leto od kise.Ja sam to rijesio tako sto izrađujem krov sa prepustom na prednjoj strani kao kod kacketa. Jest da i to ima svoju dobru i losu stranu.Dobro je stiti kosnicu i leto od kise a lose je to sto zauzima vise prostora kod seljenja kosnica.Ali ja i to rijesim tako sto krovove poskidam kad selim i posebno ih slozim jedan na drugi. Meni se to pokazalo kao vema dobro.

[senad]

JA sam stacionaran i to mi se učinilo najjednostavnije riješenje, ako se bude selilo lahko se to poskida ,
MIslim da su ta tvoja riješenja bolja ako budem nešto tako radio onda ću sigurno da ta nastrešica bude bar 20 cm i više

[fahrudin]

Želim čuti vaše mišljenje , valja li ovako, odstraniti suvišnu vlagu ?

[senad]

Vidio samda mnogi tako rade , ako je tvoje iskustvo pozitivno zašto da ne. Pored upijanja vlage vjerovatnojedobar i termoizolator. NAžalost ja nisam u mogućnosti da radim tako zbog hranilica. To je možda i najjevtiniji način .

[fahrudin]

Vidio samda mnogi tako rade , ako je tvoje iskustvo pozitivno zašto da ne. Pored upijanja vlage vjerovatnojedobar i termoizolator. NAžalost ja nisam u mogućnosti da radim tako zbog hranilica. To je možda i najjevtiniji način .

Nemam nikakvo iskustvo na ovaj način, imam sada najlon direktno na satonoše , sada ga nmjeravam dignuti samo gore preko hranilice.

[sasadoboj]

Pogledao sam tvoje podnjace na slikama,pa me zanima da li imaju zicani ulozak,ili su zatvorene sa donje strane,....i koji je razlog te visine podnjace?

Pozdrav.

[senad]

Pogledao sam tvoje podnjace na slikama,pa me zanima da li imaju zicani ulozak,ili su zatvorene sa donje strane,....i koji je razlog te visine podnjace?

Pozdrav.

To je AV podnica moj patent ))))) sa unutrašnjim hvatačem polena.

Čitava je zamrežena sa limom kao uložak /latica

[sasadoboj]

Jos me nesto zanima,kada je taj model podnjace u pitanju......
Da predpostavim da taj model podnjace drzis tokom citave godine,ako mogu da dam razlog zbog koga bi bilo pozeljno koristiti klasicnu podnjacu.....
Vocna pasa je na izmaku,kada je najobilniji unos polena i kada koristimo hvatace polena na kosnicama......
Dolazi bagremova pasa,i obilan unos nektara u kosnicu tokom koga uglavnom ne koristimo hvatace...

E,sada.....po pisanju ozbiljnih pcelara autora brojnih knjiga iz ove oblasti,dakle ja samo njih citiram i nemam toliko iskustvo i znanje,od ukupnog zivotnog veka pcele,ona oko 21 dan provede u kosnici....i jedna od obaveza tokom tog perioda je i SKLADISTENJE HRANE.Kako ja shvatam,kada pcela radilica donese nektar,predaje ga pcelama koje imaju po hijerarhiji tu duznost da ga dalje prenesu do celije za odlaganje,njegovu preradu..itd.To mozemo videti kada izvucemo ulozak i pogledamo kroz podnjacu sa donje strane,kako su pcele organizovale zivi lanac koji se spusta skroz do podnjace,kako bi mogle da preuzmu nektar.
Ako je razmak od donje ivice ramova i podnjace veci od standardnog,taj broj pcela mora biti veci,verovatno se krece i do nekoliko stotina.Ako imamo u vidu da kosnica sa bioloskim optimumom od 60 000 pcela(3 nastavka LR) ima oko 39 hiljada izletnica,svaka pcela je dragocena i potrebna nam je za medobranje.
Dakle,ramovi blize podnjaci oslobadjaju znatan broj pcela za izlazak na medobranje.

[senad]

Mislim da sam te razumio što želiš da kažeš.

Ova duboka podnjača ima isti raspon ili odstojanje od okvira do žice==>20 mm
osim u djelu gdje je hvatač polena tu je veći.

RAzlika na djelu gdje je hvatač nema nikakvu negativnu ulogu po pitanju preuzimanja čak šta više mogli bireći da pozitivno utiče jer se pčele tu mnogo negužvaju, bolji manevar, drugo postoji još ulaz na matičnoj rešetki tako da je to sve OK.

Da bi pčele izletnice imale bolji učinak potrebno je više pčela koje preuzimaju nekatar, mislim da se u knjiga spominnje omjer 2:3 u korist kućni pčela .

Ono što sam ja zapazio kad je u pitanju putanje pčele od ulaza ka unutrašnjosti onda je to uvjek , ULAZ==>odmah vertikalno ide uz stjenku , nisam primjetio da mi pčele u nastavljačam ide preko čitave podnjače da bi došel na neku poziciju , da kažem u normalnim situacijama. Ako je kojim slučajem manjak pčela koje trebaju da preuzmu nektar onda će mo vidjeti kako izletnice na podjači traže da neko preuzme nektar,

Pčela da bi bila izletnica ona mora provesti određen broj dana u košnici , vanredne situacije mogu pomjeriti tu granicu max 2-3 dana ali to su posebne situacije,

JA uvjek priželjkujem da bagrem krene oko 10.5. , sa ovim datumom uvjek pčele odrade dobro bagrem .

[Stipo]

Želim čuti vaše mišljenje , valja li ovako, odstraniti suvišnu vlagu ?
[url]http://img31.imageshack.us/img31/7006/nova1v.th.jpg[/url]

To se prije radilo prilikom utopljavanja košnica dok nije bilo stiropola.Mada je dobro i tako s tim što između poklopca i piljevine mora strujati zrak koji će odnositi vani višak vlage. Vidim da i kod tebe vlažan i topao zrak izlazi kroz hranilicu ili kroz mrežu s tim što je mreža prevelik otvor. Na drugim slikama si je zatvorio, a ja bi ostavio 10 kvadrtnih cm ortvor na mreži a zatvorio ostalo kao i hranilicu jer ta hranilica ima svoje plastične poklopce pa bi bilo praktičnije da se nalaze gdje im je i mjesto. Sve u svemu i to kako si ti spreman utopliti košnice bolje je nego novine.

[fahrudin]

Želim čuti vaše mišljenje , valja li ovako, odstraniti suvišnu vlagu ?
[url]http://img31.imageshack.us/img31/7006/nova1v.th.jpg[/url]

To se prije radilo prilikom utopljavanja košnica dok nije bilo stiropola.Mada je dobro i tako s tim što između poklopca i piljevine mora strujati zrak koji će odnositi vani višak vlage. Vidim da i kod tebe vlažan i topao zrak izlazi kroz hranilicu ili kroz mrežu s tim što je mreža prevelik otvor. Na drugim slikama si je zatvorio, a ja bi ostavio 10 kvadrtnih cm ortvor na mreži a zatvorio ostalo kao i hranilicu jer ta hranilica ima svoje plastične poklopce pa bi bilo praktičnije da se nalaze gdje im je i mjesto. Sve u svemu i to kako si ti spreman utopliti košnice bolje je nego novine.

Zamreženi ventilacioni otvor jeste veliki ,ali ispod njeg će biti pogačica i kocka isječenog meda postoje male rupice sa strane za odvod zraka. Što se tiče dali strugotina ili stiropor ja dajem prednost,
prirodnom materijalu, po cijenu da je malo ilošiji. Poklopac na hranilic bit će stavljen. Hvala ti na učešću.

[postar]

Stvarn ne mogu da svatim ta neka izlaganja "prirodno i samo prirodno" neka je i losije neks se desi i on o najgore ali ce biti to prirodno. Kao zive pcele u alumimiskim kos, apisariju to jest staklenim kos, u 100% stiropolu, napustenim septickim jamama, pod zemljom , ođacima pa i na otvorenim prostorima. Pozzzzz

[Stipo]

Stvarn ne mogu da svatim ta neka izlaganja "prirodno i samo prirodno" neka je i losije neks se desi i on o najgore ali ce biti to prirodno. Kao zive pcele u alumimiskim kos, apisariju to jest staklenim kos, u 100% stiropolu, napustenim septickim jamama, pod zemljom , ođacima pa i na otvorenim prostorima. Pozzzzz

Postar u pravu si u ovom svijetu više ništa ne može biti prirodno. " Prirodno i samo prirodno" ljudi govore iz straha , a ne iz čistog razuma. Mislim da pčela bez čovjeka više ne može sama opstati. Poznajem 3 prirodna staništa pčele. Dva su u drvetu, 3. je u betonskom zidu i ni jedno ne prizimi dvije zime. Za godinu dvi na ta mjesta ponovo se naseli odbjegli roj da bi za godinu dvije ponovo pomrle i tako to traje kako ja znam skoro 20 godina.

[postar]

Zaista i sama pomisao a kamoli tvrditi da je vjestacko bole od prirodnog zaci nema logike. Procjena LJUCKOG zivota je 70% na vjestackom nivou ali boze moj takva je sadasnjost a za neku dalu buducnost nesmijem ni da pomislim. Nego da se vratimo nasim pcelama, dokle ce ovaj hladni val da drzi i kolko ce nase pcelice ovo da izdrze. Pozzz