Sophora japonica (Japanski bagrem)

Sophora japonica (Japanski bagrem)

PostPostao/la Niko » 25 vel 2013, 23:10

Preneseno iz Šumarskog lista o uzgoju sofore:

Sofora rađa sjemenom svake godine sa nejednakim
intenzitetom. Sjeme sazrijeva u kasnu jesen i tokom zime, te
kvalitet sjemena najčešće zavisi od vremenskih prilika u ovo vrijeme. Mahune
ostaju na stablu preko zime i tek koncem februara otpadaju, bilo u
cjelini ili pojedini dijelovi sa nekoliko sjemenki. Na istom stablu sve sjeme
ne dozrije istovremeno. Zato je potrebno prije branja sjemena ustanoviti,
da li su sjemenke u mahunama dobile crno-smeđu boju. Sve sjemenke, koje
su žućkaste ili crvenkaste boje, nisu dozrele.


Sjeme se bere u mahunama. Postupak čuvanja sjemena preko zime je
sličan kao kod bagrema. Ono se čuva u suhoj prostoriji i svremena na vrijeme
se prevrće. Kad se mahune dobro prosuše mogu se spremiti u vrećice
koje se objese na tavanicu.


Klijavost sjemena sofore. U našoj i inostranoj stručnoj
literaturi se ne navodi tačan procenat klijavosti sjemena, nego se kaže da
je on velik. Mi smo zato izvršili ispitivanja klijavosti sjemena sabranog za
stabala na području grada Sarajeva. Ova ispitivanja su izvršena u Štajnerovim
klijalicama sa pet proba. Utvrđena je prosječna klijavost 58%. Energija
klijavosti prvih osam dana iznosila je prosječno 35%, a poslije 19
dana 44%.


Ustanovljen je također i kvalitet sjemena i on je za neproklijalo sjeme
bio slijedeći: gnjilo sjeme — 22%, šturo sjeme — 1%, zdravo nedozrelo
sjeme 19%. Ovi rezultati pokazuju da je procenat neklijalog sjemena dosta
veliki. Međutim, potrebno je naglasiti da su ovakvi rezultati dobijem
zahvaljujući inače lošem kvalitetu sjemena sofore iz 1953 godine. Vjerovatno
je, da bi prosječna klijavost u godinama normalnog rađanja sjemenom
bila za 10—20% veća.


Kod naših pokusa sa sjemenom sofore u klijalima, kao i kod pokusne
sjetve u klijalu sa zemljom, mogli smo dosad ustanoviti, da uz povoljne
uslove, u prvih 8—10 dana nakon sjetve, iznikne većina klijavog sjemena,
te je proces klijanja kod većine sjemenki za to vrijeme završen. Najintenzivniji
je proces klijanja poslije 5—6 dana, a kasnije se odvija ritmički u
povremenim nastupima i traje ukupno 19 dana.


Prilikom klijanja sjemenke razvija se prvo korijenčić koji se u nešto
zakrivljenom obliku probija u zemlju. Istovremeno od nabujalih kotiledona,
omotač sjemenke puca i probijanjem kotiledona na površinu zemlje, on
ostaje u zemlji. U ovom stadiju, dok su kotiledoni još zatvoreni i nalaze se
tek iznad površine zemlje, dužina glavnog korijenčića iznosi već 6—7 cm.
U vremenu od 4—5 dana, kotiledoni se potpuno razviju, a glavni korijenčić
dostigne dužinu 10—12 cm. Na njemu se razvije jedan skup mikroskopsko
sitnih, nježnih dlačica, kao i postrani žilice.


Kotiledoni su bubrežasti, mesnati i cijela ruba. Boje su nešto tamnije
od prvih listića koji se neposredno poslije toga razviju. Njihova dužina je
nosi 2—2,5 cm, a širina od 1—1,5 cm. Oni se zadržavaju sve dok mlada
biljka ne dostigne visinu 10—12 cm i dok ne razvije 5—6 neparno perastih
listova, a što traje oko dva mjeseca od sjetve sjemena. Prvi listići su
veoma nježni, a pojavljuju se u vidu dva neparno perasta lista. Mlada stabljika
kao i listići (osobito sa donje strane) su u početku jako pustenasti.


Uzgoj sadnica iz sjemena. Sjetvu sjemena sofore treba
vršiti u proljeće i to u ono vrijeme kad ponik više ne može da strada od
kasnih mrazova, što već zavisi od staništa gdje se sjetva vrši. Prije sjetve
nije potrebno sjeme pariti ili potapati u vodi, kao što se radi sa sjemenkom
bagrema. Međutim, da bi izvadili sjemenke iz mahuna, potrebno je staviti
mahune, nekoliko sati u običnu vodu da one nabreknu, nakon čega se mogu
sjemenke vrlo lako izvaditi.


Sjeme se sije u brazde na dubini od 4—5 cm. Za jedan metar brazde
potrebno je 30 gr sjemena, a to zavisi od ustanovljenog procenta klijavosti.
Razmak između brazdi treba da bude 15—20 cm, jer jednogodišnje biljke
u povoljnim uslovima izrastu 30—40 cm. Kod sjetve sjemena mora se voditi
računa o kvalitetu zemljišta. Za uspješno klijanje sjemena trebaju
rahla zemljišta, dobrih fizičkih svojstava koja dobro zadržavaju vlagu.
Ponik je osjetljiv prvih dana po nicanju i njegov povoljan razvoj osiguran
je samo uz stalnu vladu. Ukoliko mlade biljke budu izložene duže vremena
suši, njihove se stabiljke u dodiru sa površinom zemlje isuše, a biljke nakon
toga uginu. Ova osjetljivost ponika na-vlagu kasnije se gubi, pošto korijen
prodre dublje u zemlju.


Prema Beltram-u u rasadnicima Dalmacije (Supeter na Braču),
gdje je sofora često gajena, jednogodišnje biljke mogu da narastu do 1 m
visine, pri čemu obrazuju dubok glavni korijen sa mnogobrojnim žiljem.
One, kad se presade, napreduju dobro i brzo, ali ipak nešto sporije od bagrema.
Ako su biljke presađene na povoljnom staništu, mogu prema pomenutom
autoru, nakon pet godina da procvatu.
U pogledu staništa na kojima se mogu saditi njene sadnice, černjavski
i Jovanović smatraju da se ona može gajiti kao prolazna
vrsta na našim staništima hrastova. U tom pogledu preporučuju se slijedeća
staništa: lužnjak — jasen; kitnjak-grab; cer-sladun; crni jasen-gra
bić; crni bor, kao i staništa toplijih bukovih šuma. Za njeno uzgajanje po
parkovima i drugim gradskim nasadima potrebna su otvorenija mjesta, jer
sofora kao heliofilna vrsta zahtjeva punu sunčanu svjetlost. Na njen povoljan
rast štetno djeluju mrazišta, kao i suviše niske temperature u mlađim
godinama života. Otuda proizlazi, da soforu možemo uspješno gajiti
svuda tamo gdje i bagrem, pa čak i na onim terenima koji su nešto hladniji
od onih gdje bagrem još dobro uspjeva.
Niko
Čita i piše, nedovoljno
 
Postovi: 11
Pridružen: 21 vel 2013, 22:09

Re: Sophora japonica (Japanski bagrem)

PostPostao/la SPAHA » 01 kol 2013, 22:37

SPAHA
Čita, piše dovoljno
 
Postovi: 49
Pridružen: 30 srp 2012, 00:23
Lokacija: sarajevo

Re: Sophora japonica (Japanski bagrem)

PostPostao/la saperica » 05 kol 2013, 15:29

u zagrebu je ima poprilično ali slabo medi.
saperica
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 240
Pridružen: 14 lis 2012, 22:22

Re: Sophora japonica (Japanski bagrem)

PostPostao/la SPAHA » 06 kol 2013, 00:29

i kod mene, u sarajevu, ga ima,i bas dosta pcela ima na njemu,ali po ovim vrucinama valjda i nektar ispari. predprosle godine sam izvadio dva tri okvira meda u ovo vrijeme kad ono taman,tada nisam ni znao za ovaj bagrem,a jedino on u ovo vrijeme cvjeta kod mene.prosla i ova godina su izrazito tople i susne pa je to mozda i razlog nemedenja,ima sasvim malo unosa.ma nek popune malo rezerve a ako ne ni to onda malo nadrazajne pase.
SPAHA
Čita, piše dovoljno
 
Postovi: 49
Pridružen: 30 srp 2012, 00:23
Lokacija: sarajevo

Re: Sophora japonica (Japanski bagrem)

PostPostao/la zvones » 06 kol 2013, 19:26

SPAHA napisao:i kod mene, u sarajevu, ga ima,i bas dosta pcela ima na njemu,ali po ovim vrucinama valjda i nektar ispari. predprosle godine sam izvadio dva tri okvira meda u ovo vrijeme kad ono taman,tada nisam ni znao za ovaj bagrem,a jedino on u ovo vrijeme cvjeta kod mene.prosla i ova godina su izrazito tople i susne pa je to mozda i razlog nemedenja,ima sasvim malo unosa.ma nek popune malo rezerve a ako ne ni to onda malo nadrazajne pase.


Tako je, nadam se da si imao koristi od gloga i ovog našeg "divljeg bagrema " :wink: .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Sophora japonica (Japanski bagrem)

PostPostao/la SPAHA » 07 kol 2013, 02:32

zvones, glog i bagrem su prosli u razvoju drustava,malo su drustva kasnila sa razvojem.ove god najbolje je proslo sa divljom kupinom,mislim,meda ima ali ne puno,dovoljno,i taaman je pa zato sumnjam na kupinu,lipa je cini mi se podbacila sto se tice medenja i sad je aktuelan jap. bagrem i zlatosipka-podnice se zute od polena,a i okvirovi su prilicno napunjeni :) , jedino medenje je upitno.prosirio sam pcelinjak i nesto rojeva prodao.jos ostaje priprema za zimu. varou jos nisam dirao.
SPAHA
Čita, piše dovoljno
 
Postovi: 49
Pridružen: 30 srp 2012, 00:23
Lokacija: sarajevo

Re: Sophora japonica (Japanski bagrem)

PostPostao/la zvones » 07 kol 2013, 21:58

SPAHA napisao:zvones, glog i bagrem su prosli u razvoju drustava,malo su drustva kasnila sa razvojem.ove god najbolje je proslo sa divljom kupinom,mislim,meda ima ali ne puno,dovoljno,i taaman je pa zato sumnjam na kupinu,lipa je cini mi se podbacila sto se tice medenja i sad je aktuelan jap. bagrem i zlatosipka-podnice se zute od polena,a i okvirovi su prilicno napunjeni :) , jedino medenje je upitno.prosirio sam pcelinjak i nesto rojeva prodao.jos ostaje priprema za zimu. varou jos nisam dirao.


Izgleda da i zlatošipka slabo medi jer je i za nju potrebno kiše. Inače vidjet ćeš da pčele unose i nešto naranđastog polena, to je od zlatošipke , a u ranijem periodu
sličan je i kantarionov. Vidjet ćeš unos i bijelog polena, to je od cikorije (konjogriza) , hrvatski naziv je vodopija zato što pušta korijen duboko u potrazi za vodom,
a inače je vrlo zahvalna biljka u ovo sušno vrijeme na nekorištenim zemljištima. Žuti neznam od čega je ( nisam istraživao barem u ovo vrijeme, ranije bih znao )
ali vidim da je dobar unos .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo


Vrati se na: MEDONOSNO I LJEKOVITO BILJE

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 2 gostiju