PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Posebna zaštićena kombinacija 16 pčelinjih proizvoda -------------------djeluje na reuma-faktore i sva reumatska oboljenja, tumore i rakove kao i multipleks sklerozu i sva druga oboljenja centralnog i perifernog nervnog sistema. Još jedan medikament----------------- djeluje protiv bora i regeneriše sva tkiva, organe i kožu. Kada se medikamentima koji se uzimaju oralno još dodaju posebne masažne terapije za koje smo certificirani do strane Apimondije, uspjeh je nevjerovatan!!!

Trebam pomoć oko identifikacije ostali pčelinjih proizvoda:

1. Med
2. Med u saću
3. Medni poklopčići
4. Polen
5. Perga
6. Matična mliječ
7. Radilička mliječ
8. Vosak
9. Zrak iz košnice
10. Pčelinji otrov
11. Propolis
12. ____________
13. ____________
14. ____________
15. ____________
16. ____________

Senade odakle je tekst, da li je kompetentan autor ?
Pada mi napamet samo medljika.

Mustafa je napisao/la:Senade odakle je tekst, da li je kompetentan autor ?
Pada mi napamet samo medljika.

Meni pada napamet svašta nešto, ali ?!!!

Ako kažemo da pčele proizvode med onda je to i livadski i bagremov i lipov i kaduljin,lavandin. To je sve med .


NIsam htio da navodim autora teksta tj. pčelara da ne bi pravio konfuzio i da s e ne desi da nekog ogovaramo ili podcijenjujem.

Moguće je da još nešto pčele proizvode ,,ja ne znam, ne može mi pasti napamet!

Meni ništa drugo nepada napamet osim medljike. Samo njeno nastajanje je razlikuje od meda.
Neznam, vidićemo kada se neko drugi javi hoćeli mu pasti išta na pamet.

Medljika je životinjskog porijekla, ali ipak to pčele uzimaju ,obrađuju isto kao nektar iz biljki.

Vljada će se neko javiti sa novim saznanjima.

Znam da na Tajvanu je specijlaitet trutovske larve i tojakodobro unovče,
Mislim d a je ne moguće mejšati larve sa ostalim pčelinjim proizvodima.

Medljika je proizvod lisnih ušiju koje za vrijeme rose na jelama,borovima,šljivama,jabukama lisne uši prave od rose slatki proizvod koji pčele uzimaju i nose u košnicu

poz..........

Medljika je proizvod lisnih ušiju koje za vrijeme rose na jelama,borovima,šljivama,jabukama lisne uši prave od rose slatki proizvod koji pčele uzimaju i nose u košnicu

poz..........



i koja je meni ove godine dala izvrsne prinose meda...)

Osim izlučevina biljnih ušiju pčele uzimaju i direktno tzv. mednu rosu ,jer nema uvijek biljnih ušiju ,a lišće ili iglice ispuštaju slatki sok. Sa druge strane često se
spominje bor ,a koliko sam ja čuo bor ne medi ,nego smrća ili omorika . Još treba spomenuti hrast , a čini mi se i vrba nekad ima ali ovo neznam pouzdano.

Neznam šta bi još bilo od pčelinjih proizvoda ali možda se tu mogu računati kombinacije : u prvom redu klasična med sa polenom ,matičnom mlijeći,propolisom,
zatim med sa voćem ili povrćem kao što je cvekla ,medena pića (sokovi ili neka druga ) .

Tesko da dodjemo do broja "16"
Sta nam je sa skolom?Ja otvorim rubriku i niko nista.Nema ni ucitelja(broji pcelinje proizvode)

Što god da pođem napisat bojim se da nebi bilo još gluplje od ovih 16 proizvoda
stoga mislim da ipak on nije šta zamijenio sa pčelom ili mi dobro ne poznajemo
svoj zanat ili hobi.
Bog sam zna šta sve pčela proizvodi.

Ovo je slično ovoj poslovici: Malo zeleno ima ga svuda a ima točkove, e sad kontajte.
Odgovori će stizati u svakakvim varijantama neznam šta sve ima malo zeleno a na točkovima, ja ću na kraju reći da je to trava.....a vi pakako trava nema točkove....... pa za točkove sam se šalio...... e tako je i za ovo haman isto.

Mozda se milsi na mumio, medovinu, medovacu, sirce

Mumio
Preneseno sa:
http://www.pcelarstvo.hr/index.php/proi ... mumio.html

Mumio je med, vosak, matična mliječ i propolis koji su pod utjecajem vremena fosilizirani i postali tvar koju danas nazivaju mumio. Porijeklo mu je Sibir ali ga se nalazi i u drugim krajevima uglavnom na visinama iznad 1500 metara nadmorske visine. Boja mu varira od crne, preko tamnosmeđe do kestenasto-smeđe, miris mu je karakterističan, a ukus gorak. Djelomično se može rastvoriti u vodi. Izvoz iz Rusije je do prije nekoliko godina bio zabranjen jer je tretiran kao nacionalno blago.
Godišnja proizvodnja mumia u srednjoj Aziji je otprilike samo 2.000 kilograma. Sadrži vrlo rijetke amino-kiseline, posebne minerale i masne kiseline. Ovaj stari eliksir prirodnog porijekla do današnjeg dana skriva mnoge tajne. Oduvijek se koristio za liječenje najraznovrsnijih bolesti, da bi pao u zaborav, a interes za njega ponovo se javlja u novije vrijeme. Povijest mumia kao eliksira započela je u afričkom i arapskom svetu i na Bliskom i Srednjem Istoku.
Njegovi nazivi su različiti, ovisno o kraju gdje je pronađen ili se koristi. Arapi ga na primjer nazivaju "arakul-dľaba", "gorski znoj", ili "mumion". Prisutan je i naziv "hariz-al-adžesu", što bi u prijevodu bilo "ono što čuva tijelo", a ponegdje ga zovu "tit" (vosak). U Perziji na primjer je oduvijek prevladavalo ime "mumio" što bi značilo "zaštitnik organizma". Burmanci su mu zbog boje i izgleda zgruąane krvi dali naziv "gorska krv" ili "cao-tun", Tibetancima je mumio "planinski sok", ili "bragšun", a u Sibiru kao "kameno ulje" ili "ulje kamena". Uzbeci i Kazaci pored naziva mumio dodaju i obavezno "asil", što znači pravi mumio. Pojedinci su pokušali objasniti naziv mumio riječima "mumi", što znači mekan poput voska ili "oin" - naziv za iransko selo, gdje je ovaj eliksir i pronađen.

Mumio se nalazi uglavnom na planinskim spiljama iznad 1500 metara, sakriven na nepristupačnim mjestima. Klasična istočnjačka medicina dijeli mumio na "mumio saladžidi" - crnu, smolastu masu bez mirisa i "mumio dorobi", tamno-kestenaste boje i karakterističnog mirisa. I jedan i drugi se mogu naći u srednjoj Aziji, na preko 2.800 metara nadmorske visine i više. Mumio se nalazi u malim spiljama i puknućima stijena, u pećinama pješčano-glinastih ili vapnenastim stijenama. Najbogatija su mjesta gdje je pronađen obrasla su gustom jelovom šumom.
O "Mumiu" su dosad pisali mnogi i svatko je opisujući imao svoju verziju o njegovom porijeklu i sastavu. Međutim ni do danas nisu potpuno rasvijetljene njegova priroda i nastanak, što otežava njegovo veće uvođenje u medicinu i farmaciju. Analiza mumia otkrila je, zavisno od vrste, između 18 i 25 mikro-elemenata, u njemu ima još i aminokiselina, bjelančevina i mnogih drugih još dosad neistraženih tajnovitih tvari. Upravo zahvaljujući prisustvu brojnih raznih tvari mineralnog i organskog porekla u ovom čudu prirode, mumio se od prahistorijskih vremena koristi kod najtežih prijeloma kostiju i drugih oboljenja. U narodnoj medicini mumio se spominje kao balzam koji ima «čudesnu» moć iscjeljenja, a pripisuje mu se i tajanstveno porijeklo.

Mumio nije kao sam za sebe proizvod, već je to zbir pčelinjih proizvoda isto kao što autor naveo 16 pčelinjih proizvoda a nikako ne mogu da dokučim preostalih 5 .

Mumio nije ništa drugo do zbir med,perga propolis, vosak,, za matičnu liječ baš i nevjeruje da je prisutna u mumiu zbog svoje ne stabilnosti. Svaki pčelar posjeduje mumio, mislim da je stvar samo dobre reklame i naravno dobre pčelarske prakse.

Kroz ovu analizu mumia sve više vjerujem u moje pčelinje proizvode, nadam se da će tako i ostali pčelari .

Ako je ovo tačno za mumio onda padaju u vodu mnoge teorije koje se provlače za konzumente/potrošače glede pčelinjih proizvoda,, SVE ŠTO DUŽE STOJE SVE SU KVALITETNIJI.

Jazz ako u pčelinje proizvode spada medovina, medovača i sirće onda moraju spadati i medenjaci koje obožavam.
U pčelinje proizvode spadaju samo proizvodi koje proizvodi ili prerađuje pčela u košnici.
Svi proizvodi koe je čovjek proizveo izvan košnice, a na bazi su meda, propolisa, peludi, voska, m. mliječi ili pčelinjeg otrova ne mogu se zvati pčelinjim proizvodom kao što su medovina, medovača, sirće, kulinarski ili farmaceutski proizvodi.

@stipo nagadjao sam i komentirao necije misljenje a nisam isnosio svoje
medenjak je slatkis moga djetinjsva a ja obozavam jogurt sa medom koji se industrijski proizvodi

Jazz je napisao/la:@stipo nagadjao sam i komentirao necije misljenje a nisam isnosio svoje
medenjak je slatkis moga djetinjsva a ja obozavam jogurt sa medom koji se industrijski proizvodi

dobra kombinacija pavlaka/kajmak i med često to konzumiram

Jogurt sa medom nisam probao ,,,al' ću da probam

senad je napisao/la:

Jazz je napisao/la:@stipo nagadjao sam i komentirao necije misljenje a nisam isnosio svoje
medenjak je slatkis moga djetinjsva a ja obozavam jogurt sa medom koji se industrijski proizvodi

dobra kombinacija pavlaka/kajmak i med često to konzumiram

Jogurt sa medom nisam probao ,,,al' ću da probam

Sve dobre izvedenice , proizvodi stare poslovice :" med i mlijeko ".

veliki sam potrosac meda ali ga nikada nisam mogao jest kasikom.. mogao sam ga jesti samo sa necim .... "droba" ( somun udrobljen u mlijeko) je bila moje omiljena delikatesa u koju sam dodavao med

Odrasto sam pod Vlasicem, pa su starci svake godine za zimnicu fasovali veliku drvenu kacu fantasticnog Vlasickog sira. Uz velike kriske sira, uvjek se nalazilo i manjih komadica sira u salamuri i ja sam volio od njih napravit namaz, tako sto: pomijesam sa sirom jako malo jogurta -tek tolko da se sir postane dobar za mazanje- i onda to izgnjecim i namazem na snitu domaceg kruha.
ja sam preko toga najslanijeg namaza znao "navrcat' meda. Dok su se svi mrstili, meni je to bilo izvrsna kombinacija. Vjerojatno zato sto je vlasicki sir jako slan -zbog salamure- a med je ublazavao slanost.

kada bi nasi prehrambeni tehnolozi i poduzetnici bili inventivnji u dizajnu novih proizvoda za traziste, vjerujem da bi i pcelari prodali vise tona meda.

Što se tiče ove teme koju Englezi zovu "a taste of honey", (tj. okus meda), mogu vam preporučiti ovu talijansku (i francusku) recepturu:
1. Tanjur (pladanj) sa 4 ÷ 5 vrsta sira, polutvrdi i tvrdi, narezan na kockice
2. Med domaći, sve vrste koje imate na raspolaganju po malo
3. Orasi očišćeni, tzv. "polovice"
Serviranje: može odvojeno sir i med pa se uzima koliko tko želi.
Bolja je varijanta na kriški sira odmah polovica oraha, med serviran sa strane pa si svatko posipa po ovome "sendviču" kojiko želi.
Med sa svojim kombinacijama u uporabi kod ljudske ishrane je nezaobilazan i služi za vrsne poznavaoce kuhinje i gurmane, samo se na njega treba naviknuti, kao i na kulturu uporabe i potrošnje vina, koje je kod Mediteranaca i naroda koji su u bližoj okolini, uobičajena živežna namirnica u svakodnevnoj ishrani i glavnim obrocima (ručak, večera).
Naprotiv, med sa svojim varijantama uporabe u ishrani služi kao desert (kao što je opisano gore), kao sladilo (čaj, kava) i kod nekih naroda nadomjestak za dodatak salatama umjesto ulja i octa (Holanđani i Skandinavci-Danci Finci, Šveđani, Norvežani).
Slažem se da trgovci moraju biti maštovitiji, ali nažalost malo je trgovaca koji rade na svojoj kvalitetnoj promociji i rade na zadovoljstvu kopaca svoje robe, najveći broj su samo "lovci na novac", (lovaši)!!!
Mi pčelari moramo raditi na promociji svojih proizvoda "na kućnom pragu" kojega zakon u Hrvatskoj dopušta, (a to će doći i kod vas, vrlo brzo), moramo težiti svojim stalnim mušterijama, koji onda dalje šire tržište zasnovano na kvaliteti meda iz još uvijek nezagađene prirode koju mi ovdje imamo u odnosu na Europu, a koju kvalitetu oni (Europa) prepoznaje.
Treba krenuti put brandiranja meda i proizvoda od meda, ići na izložbe, skupljati priznanja i sa time se predstavljati kod plasmana svojih proizvoda. Ali ovo je "off topic"-tema, ja ju samo usput ovdje navodim.....
Pozdrav.......schumy

EE , uz ukusne delikatese usput se počinje da pomalo gricka i tržišni marketing pa ćemo se o tome pozabaviti a, moj je predlog da pomalo uzmemo za pravo sebi te se kako tako počnemo organizovati na ovom području

schumy je napisao/la:Mi pčelari moramo raditi na promociji svojih proizvoda "na kućnom pragu" kojega zakon u Hrvatskoj dopušta, (a to će doći i kod vas, vrlo brzo), moramo težiti svojim stalnim mušterijama, koji onda dalje šire tržište zasnovano na kvaliteti meda iz još uvijek nezagađene prirode koju mi ovdje imamo u odnosu na Europu, a koju kvalitetu oni (Europa) prepoznaje.
Treba krenuti put brandiranja meda i proizvoda od meda, ići na izložbe, skupljati priznanja i sa time se predstavljati kod plasmana svojih proizvoda. Ali ovo je "off topic"-tema, ja ju samo usput ovdje navodim.....
Pozdrav.......schumy

Da li zakon u Hr. osim promocije dozvoljava i prodaju sopstvenih proizvoda u pcelinjaku? Da li obavezuje poduzetnika da ima uredjenu prostoriju za prodaju sa kasom i obavezom izdavanja racuna? Da li je prodaja u tom objektu ograncena samo na sopstvene proizvode i eventualni reklamni materijal?

Jazz je napisao/la:

schumy je napisao/la:Mi pčelari moramo raditi na promociji svojih proizvoda "na kućnom pragu" kojega zakon u Hrvatskoj dopušta, (a to će doći i kod vas, vrlo brzo), moramo težiti svojim stalnim mušterijama, koji onda dalje šire tržište zasnovano na kvaliteti meda iz još uvijek nezagađene prirode koju mi ovdje imamo u odnosu na Europu, a koju kvalitetu oni (Europa) prepoznaje.
Treba krenuti put brandiranja meda i proizvoda od meda, ići na izložbe, skupljati priznanja i sa time se predstavljati kod plasmana svojih proizvoda. Ali ovo je "off topic"-tema, ja ju samo usput ovdje navodim.....
Pozdrav.......schumy

Da li zakon u Hr. osim promocije dozvoljava i prodaju sopstvenih proizvoda u pcelinjaku? Da li obavezuje poduzetnika da ima uredjenu prostoriju za prodaju sa kasom i obavezom izdavanja racuna? Da li je prodaja u tom objektu ograncena samo na sopstvene proizvode i eventualni reklamni materijal?

Jazz, da ti redom odgovorim na tvoja pitanja:
1.) Zakon u HR dozvoljava tzv. "prodaju" na kućnom pragu, tj. samo svojih vlastitih
proizvoda (meda i ostalih pripravka od meda), i to do visine od 50.000,00 kn što je
cca 11.000,00 KM. To je za sada tako što ne znači da neće doći do izmjena.
Kasa nije potrebna, prostorija za vrcanje meda je propisana Pravilnikom o kakvoći
(kvaliteti) meda za ljudsku ishranu, koji je izvoran iz Zakona o hrani i Zakon o
stočarstvu, sa cijelom lepezom podakata u koje se sada nebih upuštao (preopširna tema )
2.) Ako se prijeđe ovaj iznos, onda se ulazi u zonu "obveznika plaćenja PDV-a" tj. poreza na dodanu vrijednost, što znači da si onda pravni subjekt (obrt, firma) koja plaća PDV na sve svoje proizvode, a prednost je što tada možeš prodavati i tuđe proizvode. Prednost je što i kod nabavljanja opreme ili repromaterjala možeš odbiti PDV koji je u sklopu ove robe u nabavci. Druga je pogodnost što se za 30 i više košnica dobiva državna potpora od 90,0kn (20KM) za svaku košnicu na pčelinjaku.
Moje iskustvo i napori se kreću prema brandiranju meda, idem na županijsko takmičenje za ocjenjivanje meda, pa sam lani za unuflorni med od bagrema dobio srebrnu medalju, npr.
Imam teglice koje su unificirane, od 450g i 900gr, sa naljepnicama koje su štampane samo za ovu namjenu.
Iako je ove godine meda bilo relativno malo, ja sam sav svoj na današnji dan već prodao i to upravo "sa kućnog praga".
Ne volim držeti tirade i predavanja drugome, ali mislim da je ovo ispravan put, a kada budem imao više meda, ići ću na povećanu prodaju turistima koi našu kvalitetu meda itekako prepoznaju.
Pozdrav..........schumy

Jazz je napisao/la:

schumy je napisao/la:Mi pčelari moramo raditi na promociji svojih proizvoda "na kućnom pragu" kojega zakon u Hrvatskoj dopušta, (a to će doći i kod vas, vrlo brzo), moramo težiti svojim stalnim mušterijama, koji onda dalje šire tržište zasnovano na kvaliteti meda iz još uvijek nezagađene prirode koju mi ovdje imamo u odnosu na Europu, a koju kvalitetu oni (Europa) prepoznaje.
Treba krenuti put brandiranja meda i proizvoda od meda, ići na izložbe, skupljati priznanja i sa time se predstavljati kod plasmana svojih proizvoda. Ali ovo je "off topic"-tema, ja ju samo usput ovdje navodim.....
Pozdrav.......schumy

Da li zakon u Hr. osim promocije dozvoljava i prodaju sopstvenih proizvoda u pcelinjaku? Da li obavezuje poduzetnika da ima uredjenu prostoriju za prodaju sa kasom i obavezom izdavanja racuna? Da li je prodaja u tom objektu ograncena samo na sopstvene proizvode i eventualni reklamni materijal?

Jazz, da ti redom odgovorim na tvoja pitanja:
1.) Zakon u HR dozvoljava tzv. "prodaju" na kućnom pragu, tj. samo svojih vlastitih
proizvoda (meda i ostalih pripravka od meda), i to do visine od 50.000,00 kn što je
cca 11.000,00 KM. To je za sada tako što ne znači da neće doći do izmjena.
Kasa nije potrebna, prostorija za vrcanje meda je propisana Pravilnikom o kakvoći
(kvaliteti) meda za ljudsku ishranu, koji je izvoran iz Zakona o hrani i Zakon o
stočarstvu, sa cijelom lepezom podakata u koje se sada nebih upuštao (preopširna
tema)
2.) Ako se prijeđe ovaj iznos, onda se ulazi u zonu "obveznika plaćenja PDV-a" tj. poreza na dodanu vrijednost, što znači da si onda pravni subjekt (obrt, firma) koja plaća PDV na sve svoje proizvode, a prednost je što tada možeš prodavati i tuđe proizvode. Prednost je što i kod nabavljanja opreme ili repromaterjala možeš odbiti PDV koji je u sklopu ove robe u nabavci. Druga je pogodnost što se za 30 i više košnica dobiva državna potpora od 90,0kn (20KM) za svaku košnicu na pčelinjaku.
Moje iskustvo i napori se kreću prema brandiranju meda, idem na županijsko takmičenje za ocjenjivanje meda, pa sam lani za unuflorni med od bagrema dobio srebrnu medalju, npr.
Imam teglice koje su unificirane, od 450g i 900gr, sa naljepnicama koje su štampane samo za ovu namjenu.
Iako je ove godine meda bilo relativno malo, ja sam sav svoj na današnji dan već prodao i to upravo "sa kućnog praga".
Ne volim držeti tirade i predavanja drugome, ali mislim da je ovo ispravan put, a kada budem imao više meda, ići ću na povećanu prodaju turistima koi našu kvalitetu meda itekako prepoznaju.
Pozdrav..........schumy