PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Stipo, te što su ti slabe digni preko onih jačih preko pregradne daske neposredno pred jače zahlađenje, siguran sam da će ti prezimiti i neka stoji tako, ja ću tako uraditi.Pogotovo što su bar kod mene to sve mlade matice koje mogu itekako valjati u nadolazećoj godini. Kad se već nije spojilo u jesen neka ih tako.Ja sam nedavno išao pogledati malo iako vele da ne valja to, podizao sam plodišta prema suncu da vidim klupko, neke koje se odozgor čine loše imaju poprilično fino klupko a i tažak je nastavak znači imaju zalihe veće nego što sam mislio. Mislim da nas ta "lošija" društva ako su sa mladim maticama mogu ugodno iznenaditi.. Nema nam druge nego malo optimizma pozdrav!

Stipo to sto pises stvarno je tako.Nekad je uglavnom vrlo tesko pcelaru da odluci izmedju literature i pcelarske prakse naspram svog ulozenog truda i borbe
koje ulazemo u sam razvoj.Uvjek se nadamo da ce to na kraju ispasti i bolje nego sto mi zamisljamo sto cesto i bude. Po mom sudu je vaznije da pcelar ocisti pcele od varoe i da ima zdrave pcele i da se drzi higijene. Koliko sam vidio ti taj dio radova obavljas na vrlo profesinalan i ogovoran nacin sto je za svaku pohvalu pa se nadam da ce to biti onaj dio koji radi u tvoju korist.Glavu gore, nase pcelice znaju i mogu da vrlo pozitivno nas obraduju i to u pozitivnom smjeru. SRETNI I MEDNO Pozdrav S.G.

FA 7 nukleus i LR 10 roj iz srpnja.

Stipo, dobar dan! Kranjska pčela ima jednu osobinu po kojoj se zantno razlikuje od svih drugih pasmina - mogućnost (genetsko nasljeđe) da prezimljava (po potrebi) u vrlo malom broju ("šačica" pčela). Zato ćeš se vjerojatno ugodno iznenaditi na proljeće, jer varrou si sredio a to da ih je malo na broju.....o tom potom...vidjeti ćeš već za koji mjesec.
Puno važnije je da spriječiš grabež koji je "nus pojava" slabijih društava a kada jednom krene..... Ograniči leglo za ulaz 1÷2 pčele maksimalno, ja sam već ljeti (poučen svojim negativnim iskustvima po tom pitanju) sva društva opremio sa zimskim letom a jesenas sam i njih suzio.... Vrag je crn i ne spava, u nedostatku hrane pčele odmah nanjuše gdje se mogu "ogrepsti" bez puno truda...
Na proljeće ćeš (bez gubitaka prinosa meda) razrojavati metodom Pelletovog naleta, ja to redovito radim, to ja zovem "usputna" metoda i jako dobro mi uspije...
Pozdrav........schumy

schumy je napisao/la:Stipo, dobar dan! Kranjska pčela ima jednu osobinu po kojoj se zantno razlikuje od svih drugih pasmina - mogućnost (genetsko nasljeđe) da prezimljava (po potrebi) u vrlo malom broju ("šačica" pčela). Zato ćeš se vjerojatno ugodno iznenaditi na proljeće, jer varrou si sredio a to da ih je malo na broju.....o tom potom...vidjeti ćeš već za koji mjesec.
Puno važnije je da spriječiš grabež koji je "nus pojava" slabijih društava a kada jednom krene..... Ograniči leglo za ulaz 1÷2 pčele maksimalno, ja sam već ljeti (poučen svojim negativnim iskustvima po tom pitanju) sva društva opremio sa zimskim letom a jesenas sam i njih suzio.... Vrag je crn i ne spava, u nedostatku hrane pčele odmah nanjuše gdje se mogu "ogrepsti" bez puno truda...
Na proljeće ćeš (bez gubitaka prinosa meda) razrojavati metodom Pelletovog naleta, ja to redovito radim, to ja zovem "usputna" metoda i jako dobro mi uspije...
Pozdrav........schumy

Schumy, da li koristiš češalj na letu? instalirao sam metalni "češalj" na sva društva. kao što znaš na "češlju" ima nekih 10-ak (nisam ih brojao ) ulaza za pčelu.
je li to, po tebi, puno ulaza ili možda i nije s obzirom na specifičnu izvedbu tih ulaza (nisu spojeni u jedan, već je to više ulaza međusobno razdvojenih) ?

mene je grabež zezala prošle godine. tada sam imao svašta glede leta, i suženih i proširenih....
moje iskustvo sa grabeži je jako negativno ali i jako poučno (uz gubitke, na žalost). bitna okolnost kod grabeži je koncentracija pčelinjaka u tom nekom radijusu od 3-4 km. ali kakva god bila ta koncentracija preporučujem maksimalnu pažnju, zaštitu od grabeži.

Da, mogu preživiti i slabe, jedino ne znam koji je smisao da preživi šaka pčela osim ako je mlada matica pa da imamo maticu. Inače to će nam se vući cijele godine neće biti prinosa od te zajednice nego samo troškovi, čast izuzecima koji mogu iznenaditi ali većina ne može ništa. Ja imam dosta slabo uzimljenih nukleusa ali su zdrave, prezimiće sigurno a u proljeće ćemo vidjeti koja je korist od toga. Treba računati da je u Stipe puno surovije nego kod mene, kasnije počinje razvoj pa je i to još dodatni problem ali šta bude biće..

Zvoneto je napisao/la:Da, mogu preživiti i slabe, jedino ne znam koji je smisao da preživi šaka pčela osim ako je mlada matica pa da imamo maticu. Inače to će nam se vući cijele godine neće biti prinosa od te zajednice nego samo troškovi, čast izuzecima koji mogu iznenaditi ali većina ne može ništa. Ja imam dosta slabo uzimljenih nukleusa ali su zdrave, prezimiće sigurno a u proljeće ćemo vidjeti koja je korist od toga. Treba računati da je u Stipe puno surovije nego kod mene, kasnije počinje razvoj pa je i to još dodatni problem ali šta bude biće..

Tako je kolega. Od šake pčela koja prezimi ništa koristi cijele godine.
Kod mene je zima jako surova jer danima zna biti ninusa ispod -24°C. Na sreću svaka zima nije toliko hladna ali je česta pojava.
Na primjer prošla zima je potukla sve rekorde i 15 dana živa se nije ni u podne penjala iznad -15°C, a jutarnja je bila 6 dana -24°C do -26°C.
Šaka pčela u standard LR košnici to ne može preživiti. Kod mene je grabež uništila nekoliko društava. Kada sam to primjetio već su stradala 3 društva jedno do drugog. Ja imam češljeve i naravno da sam ih odmah suzio na 2 cm. Na žalost visoke podnice imaju unutrašnje zimsko leto širine 7 cm i baš se grabež desila na tim društvima. Na sreću sutra dan je zahladilo i sve se smirilo. Morat ću po pitanju onih visokih podnica nešto poraditi da i kod njih ugradim češalj.
Rekao sam već od društava koja prezime sa šakom pčela nema koristi nego ću ih kod prvog proljetnog pregleda sve pospajati da dobijem srednje jako društvo. Već sam ranije u nukleusima oprobao ostaviti tu šaku pčela da se sama razvija ali doista ništa od toga.
Ja proteklih godina u proljeće nisam imao baš tako slaba društva.
Ovdje dalje govorim o desetak nukleusa koje sam uzimljavao.
Odmah se krajem zime vidilo da matice u nukleusima kasne sa zalijeganjem i već je odmakao 3. mjesec kada se u njima pojavilo prvo leglo.
Došao je i 4. mjesec, a ono legla pola dlana.
Pokušavao sam ih pojačavati sa okvir dva legla i na izgled kada leglo izađe društvo malo ojača ali daljneg napretka nema. Nakon nekog vremena smanji se broj pčela i prođe cijelo ljeto, a ono uvjek slabo društvo. Koliko muke i stimulacije pogača te sirup i doista kao posljedicu toga stvori se višak hrane i šta onda nego ukloniti takve okvire, a šta je u njima pa sigurno nije samo med nego i sirup.
Kada sve zbrojim napravio sam duplu štetu jer da bi pojačao nukleuse morao sam oslabiti normalno drruštvo pa sada je i ono nazadovalo pa tako umjesto 10 nukleusa imao sam još 10 drugih društava koja okasniše sa razvojem u odnosu na društva koja nisam dirao.
Do jeseni neki su nukleusi postali normalna društva ali bilo je i onih koji su i tada bili slabi.
Kada samo pomislim koliko sam im pažnje i truda dao, a šta sam dobio od 10 društava i 10 nukleusa nego bez veze prohujalu godinu.
Istina imam nešto više društava ali je se taj broj mogao odraditi i na jednostavniji i lakši način i još pobrati nešto meda.
Ma vredilo je oprobati i sada sam za jednu stavku iskusniji.

Stipo, ja mislim da nisi ništa pogriješio u tehnologiji, jednostavno je godina izdala. Znamo kako razrojavanje, umnožavanje i razvoj tih zajednica izgleda kad je godina izdašna, ovo lani je bilo katastrofa dobro je išta preživilo. Koliko su ti slabe te zajednice ako možeš opisati je li doslovno šaka pčela? Kod mene su uzimljeni nukleusi promjer klupka cca 15 cm i dosta ih je priljepljeno naprijed uz prednju dasku. Dva sam prebacio u 5-okvirni čini mi se da dosta fino izgledaju ili je to samo vizualno zato što su u manjem prostoru. OProsti što pišem po tvojoj stranici ali eto tema je otprilike ta...

Zvoneto je napisao/la:Stipo, ja mislim da nisi ništa pogriješio u tehnologiji, jednostavno je godina izdala. Znamo kako razrojavanje, umnožavanje i razvoj tih zajednica izgleda kad je godina izdašna, ovo lani je bilo katastrofa dobro je išta preživilo. Koliko su ti slabe te zajednice ako možeš opisati je li doslovno šaka pčela? Kod mene su uzimljeni nukleusi promjer klupka cca 15 cm i dosta ih je priljepljeno naprijed uz prednju dasku. Dva sam prebacio u 5-okvirni čini mi se da dosta fino izgledaju ili je to samo vizualno zato što su u manjem prostoru. OProsti što pišem po tvojoj stranici ali eto tema je otprilike ta...

Doista je godina katastrofa i pravo je čudo ako se ne dogode veliki gubitci ne kod mene nego šire u regiji. Kod mene ja ne vjerujem da će biti puno gubitaka. Ali sam siguran da će ih još bit. Ja nisam navikao na gubitke društava. Dvije zadnje zime imao sam uspjeh prezimljavanja od 100%.
Ove godine očekujem da će preživiti oko 90 % društava. Ja to mogu podnijeti ali zabrinjava me druga činjenica da nikad nisam uzimio lošije pčele.
To sam govorio i za prošlu zimu da mi društva nikad nisu lošije dočekale proljeće, a onda ih je proljeće i ljeto još više dotuklo. Umjesto da društva u Aprilu krenu u burni razvoj i krajem Maja dostignu vrhunac ja sam ih morao spašavati od gladi. Loše stanje je bilo kod svih pčelara iz moga kraja.
Ja sam svojim pčelama dao što sam im dao, a da sam mogao više dao bi im.
Čitam u pčelarskoj literaturi da zimski gubitci od 5 % su normalni. Za koga su normalni za mene je to previše.
Želim i nastojim da sva društva koja uzimim da i prezime. Na žalost ove godine to je za mene nemoguća misija.

Ja ću ići na podizanje slabih na jake samo nikad dočekati da dobro zahladi ovdje u Mostaru da mogu to odraditi da se pčele naviknu na drugo mjesto. Mislio sam čak jutros ali ovdje je južina relativno toplo sa kišom čekaćemo snijeg ako ga bude, i naravno ići sa još pogače ovo su pojele sve...

Stipo, gubici od 5% su zaista normalni gubici, druga je stvar što si ti uredan i težiš perfekciji pa te to toliko pogađa. Zašto ja spašavam i "šačicu" pčela najesen - zato jer su to sve mlade matice koje sam dobio kasnim razrojavanjem Pellet-ovim načinom a usput sam sa tim istim proizvodnim društvom i normalno pčelario... Naravno, to se odnosi na normalne pašne godine, ova zadnja je k a t a s t r o f a-godina, a i 2011 je bila jako loša, sve od 2009 su bile u "silaznoj putanji"....
Ismete, ja češljeve ne stavljam iz prostog razloga jer pčele pri češćim izlascima (toplije zime) prolaskom kroz češljeve iskrzaju krila. Moj način je da na letu okrenem zimski otvor i još ga (u slučaju pojave grabeži) suzim za prolaz 1÷2 pčele....
Pozdrav..............schumy

Jedna od velih gresaka u pcelarstvu je da se pcelari zadovoljavaju sa odredjenim gubicima.Pojedini su zadovoljni sa 5,drugi sa 10 a poneki i sa 20% gubitaka.Greska.Svi mi zelimo da sve zajednice ostanu u zivotu,ali da bi to i ostvarili treba odreseti kesu.Bez obzira sto odredjeni broj zajednica prirodnom selekcijom ne dozivi proljece,najvecu odgovornost ipak snosi sam pcelar.Pcelar koji izgubi zajednicu zbog gladi,ne treba ni zvati pcelarom.
Licno sam uzimio 9 drustava,i ako ta drustva ne docekaju proljece ja to smatram licnim neuspjehom.
Stipo,prosle godine i moja su drustva izasla lose iz zime,i po nekoj pcelarskoj praksi,to sam morao upoloviti.Nisam to uradio iz jednog razloga a to je da imamo jako kasne pase(kod mene kraj sedmog mjeseca),tako da su mala drustva imala dovoljno vremena da se oporave.U prosjeku na tim slabim drustvima(izmedju sest i osam drustava),ja sam izvrcao preko 400 kila meda.Ja bih tim drustvima dao jos jednu sansu,naravno da ti najbolje znas svoju situaciju.
Pozdrav.

Kolega šahista, velika je razlika računati prezimljenje na 10 košnica i na 100 uzimljenih košnica. Sa većim brojem košnica teže je održati 100% uspješno prezimljavanje, u praksi mislim čak i nemoguće. Isto je i sa prinosima meda(prosječnim) kad imaš 10 uvijek je veći prosjek nego na velikom pčelinjaku. Prošle zime kad su bili veliki snjegovi ovdje pola pčelinjaka je doslovno stradalo ljudi su krivili zimu, beevital najviše, itd... ja sam od 78 uzimljenih imao 78 živih zajednica u proljeće, naknadno ustanovio 3 bezmatka ali i one su prezimile. To mi je jedina godina kad su sve prezimile inače gubici su mi do 5% u prosjeku... Pozdrav!

e to je nizozemska, od travnja do kolovoza vrcanje, laganini. kao kiša koja pada.

Zvoneto je napisao/la:Kolega šahista, velika je razlika računati prezimljenje na 10 košnica i na 100 uzimljenih košnica. Sa većim brojem košnica teže je održati 100% uspješno prezimljavanje, u praksi mislim čak i nemoguće. Isto je i sa prinosima meda(prosječnim) kad imaš 10 uvijek je veći prosjek nego na velikom pčelinjaku. Prošle zime kad su bili veliki snjegovi ovdje pola pčelinjaka je doslovno stradalo ljudi su krivili zimu, beevital najviše, itd... ja sam od 78 uzimljenih imao 78 živih zajednica u proljeće, naknadno ustanovio 3 bezmatka ali i one su prezimile. To mi je jedina godina kad su sve prezimile inače gubici su mi do 5% u prosjeku... Pozdrav!

Tako je kolega Zvoneto pčelari koji imaju 100 i više stotina košnica su zbog obima poslova primorani da ne obraćaju pažnju na slabiće.
Sve poslove u pčelinjaku moraju odrađivati šablonski po ustaljenom pravilu. Ako u jesen primjete nekog slabića jednostavno ga pažlivo pregledaju da nema neku opaku bolest i odmah uklone. Ne isplati im se to pokušavati spasiti. Zbog velikog broja košnica sigurno će naći više možda i nekoliko desetaka slabića. Zamislite jednog pčelara koji ima preko 1000 društava. Šta njemu znači 20 ili 50 slabića i isto toliko stradalih društava.
Oni su spremni uvjek potpisati tolike gubitke.
Kod mene je nešto drugo gdje ja sebe krivim. U proljeće sam imao 70 društava ali sam razrojavao i došao na 112 društava.
Vodila me je logika ako je proljeće bilo loše da neće biti loše ljeto i jesen, a ono ispalo sve gore od goreg. Ljeto izrazito vruće i sušno, a ni jesen ništa dobroga nije donijela jer napokon palo nešto kiše tada više nije imalo što da cvijeta. Kod pripreme za uzimljavanje vidio sam koliko sam društava razrojio toliko bi trebao i spojiti. Šta sam onda razrojavanjem dobio ma ništa osim veliku nulu. Nije mi bilo druge nego da spajam dva društva u jedno. Spojio sam ih desetak i onda se predomislio pa rekoh sebi neću više šta prezimi neka prezimi. Kada je došla kasna jesen i početak zime pođoše neka društva nestajati. Pobi ih grabež. Mene duša pođe boliti pa sam sebi opet govorim što ne spoji barem još 10 društava.
Zbog te nelagode ja ovdje sve ovo pišem. Nekako ni lakše kada sa kolegama ovako razgovaram.

Stipo, što to reći nego da ti "držimo palce", nemoj sebe kriviti, cijelo pčelarstvo je jedan veliki eksperiment, svatko od nas ga sebi prilagođava na bazi makro i mikro klimatskih uvjeta u kojima živi i radi, stečenom iskustvu, i ono najvažnije za opstanak pčelarstva a to je inovativnost i hrabrost pojedinog pčelara da ovom predivnom zvanju (ne znam kako bih ga nazvao!?) dade nešto svoje - novo i unaprijedi svoje pčelarstvo.....
Zato, ti si pokušao najbolje u datom trenutku, - nije išlo ali ne zaboravi da "iza svake kiše dolazi sunce", sve će to tvoje sa jednom dobrom godinom "doći na svoje"....
Pozdrav.......schumy

Zvoneto je napisao/la:Kolega šahista, velika je razlika računati prezimljenje na 10 košnica i na 100 uzimljenih košnica. Sa većim brojem košnica teže je održati 100% uspješno prezimljavanje, u praksi mislim čak i nemoguće. Isto je i sa prinosima meda(prosječnim) kad imaš 10 uvijek je veći prosjek nego na velikom pčelinjaku. Prošle zime kad su bili veliki snjegovi ovdje pola pčelinjaka je doslovno stradalo ljudi su krivili zimu, beevital najviše, itd... ja sam od 78 uzimljenih imao 78 živih zajednica u proljeće, naknadno ustanovio 3 bezmatka ali i one su prezimile. To mi je jedina godina kad su sve prezimile inače gubici su mi do 5% u prosjeku... Pozdrav!

Zvoneto,odlican primjer da sva drustva koja su na pravilan nacin uzimljena(predpostavljam)mogu prezimiti bez gubitaka.Za to treba ispuniti odredjene preduslove,prije svega dovoljno hrane i redovno tretiranje protiv Varroe.Ako su drustva uzimljena povrsinski i djelimicno sa minimalnim zalihama meda,ti pcelari su vec psihicki pripremljeni da odredjeni broj zajednica nece docekati proljece,pa sami sebi odredjuju postotke gubitaka koji su za njih prihvatljivi.Ispade da su gubitci normalna stvar.Jesu ako su na pcelinjaku izgubljena drustva prirodnom selekcijom.Misljenja sam da pcelari moraju ici logikom da svako drustvo je bitno i sve uraditi sto je pcelarskom domenu da to drustvo doceka proljece.Ja sam takav i nikada necu biti drugaciji,ne radi kolega nego radi moje savjesti.Ako nisam u stanju da uradim poslove onako kako treba,prvi cu drustva na proljece prepoloviti.Zadnjih dana malo vise posjecujem forume(ex-YU),i gledam fotografije kolega gdje se klube vec nalaze na satonosama,dok odredjeni broj kolega u decembru i januaru dodaju pogace u cilju prehrane pcelinjih zajednica.Vade se na foru da griju zajednicu,jel tesko je priznati da drustva jednostavno gladuju.Takav stav i pristup pcelarstvu smatram blago receno neodgovorno i tuzno.Na svim mediskim izvorima prica se o velikim gubicima.Pa gdje su ti pcelari.Zasto se ne javljaju da popricamo o tim problemima.Izgleda da je jako malo iskrenih kao Stipo,ili je fazon prezentirati samo uspjehe.Da nebi bilo zabune neka svako pcelari onako kako zeli i moze.Ja znam kaku cu ja dalje.....
Stipo,iskren si pcelar sto je za pohvalu.Imam jednu kritiku.Pored toga sto si vidio da je proljece bilo jako lose,u nadi da ce ljeto i jesen popraviti situaciju,mislim da je ipak malo neodgovorno i naivno da u jednoj pcelarskoj sezoni skoro uduplas pcelinjak.Nadam se da nisam nikoga uvrijedio.
Pozdrav.

saperica je napisao/la:e to je nizozemska, od travnja do kolovoza vrcanje, laganini. kao kiša koja pada.

Nekada sam mislio da nije tako,pa se jos uvjek kajem zbog tih rijeci.Ova godina i nije bila nesto dobra.Voce i repica,skoro bez prinosa.
Ako ove dvije pase normalno zamede,plus lipa i vrijesak i kao bonuus dvomjesecna cvijetna pasa,mislim da svaka zajednica(nisam siguran da to jedno drustvo moze izdrzati),moze bez problema donjeti 100 kila meda.Ja sam izvrcao dosta meda,moglo je biti i vise da nisam pravio neke pocetnicke,moze se reci amaterske greske.
Pozdrav.

Ima ona narodna " sit gladnom nevjeruje " . Nije da neće, nego možda nemože vjerovati . Ja na mnoge stvari gledam iz svoje pozicije , pa često ne mogu
ni vidjeti tuđu . Jednom me je na to upozorio kolega Frane i naravno da su mi iz moje perspektive nejasne stvari sa pčelarenjem na mediteranu . Možda
zato, a pogotovo zbog mojih problema pretprošle godine mogu najbolje razumjeti Stipu :

Stipo je napisao/la:Nema problema kolege samo vi lijepo pišite.
Kao što sam već rekao moje pčele su ove godine uzimljene većinom na šećeru odnosno udio šečera je veći od 50 % u nekim društvima i do 70 %.
Po pričama drugih pčelara to je previše šećera. Kako će društva izaći iz zime vidjet ću.
Za mene po mom mišljenju šećer nije najveći problem nego je puno veći problem što u vrijeme kada su trebale da se rađaju zimske pčele polena gotovo da nije ni bilo, a ja sam davao sirup za zimske zalihe i kao što sam se moga i nadati sirup bez dovoljno polena je podigao leglo i nije dao dovoljan broj zimskih pčela. Naizgled je bilo dovoljno pčela za prezimljavanje ali nedovoljno dugo živućih pčela. Jedno vrijeme sve je bilo u redu ali 10 i 11 mjesec već se vidio rezultat i taj nedostatak. Društva naglo oslabiše. Nestade dvije trećine pčela neke i više od toga. Sada se društva drže na toj količini pčela i više ne slabe. Na žalost to je u 30 društava samo pregršt pčela. Sumnjam da će sva prezimiti. Znam da sam trebao sva lošija društva spojiti ali tu se radi o više do 30 % društava. Desetak onih najlošijih sam spojio. Ostale sam vagao možda će prezimiti možda neće. Pa ostat će šta ostane.

Ovo je dio onoga što je Stipo napisao 05.01.2013. Mogao sam i sve citirati i potpisati se ispod, jer sa svime se potpuno slažem . Sjećam se pisanja da je želio pripremiti
što više društava za očekivano medenje, nevjerujući da bi godina mogla biti lošija od pretprošle . Cijela je podbacila, od kišnog proljeća i početka ljeta, pa sa sušom koja
je potrajala bezmalo do zime . Šečerni sirup iako nije potpuna zamjena za med, može biti dobar za prebroditi zimu, ali pergu nikakva zamjena nemože ni blizu zamjeniti.
Zbog toga ću ja na prolječe nastojat pribaviti što više peluda i obavezno ubaciti u pogače , koje bih dodavao u vrijeme najvećih suša. Mislim da bi se na taj način mogle
dobiti dosta dobre pčele , naravno uz prihranu koja bi se također morala dodavati u to vrijeme.
Naravno da ovo pisanje nije moguće svima razumjeti, jer za pčele je hrana med i cvjetni prah, ali izbor je ili raditi kako je moguće ili prestati pčelariti .

citam ovo sve i pozorno pratim prvo da se ispricam stipi sto mu "saramo"po dnevniku moje misljenje je da u ovom "suvremenom" pcelarsstvu prosirivati pcelinjak ne neki veci broj zajednica je pogreska jer vidjeli smo na stipinom primjeru koji je iskren i pise onako kako je da veliki broj zajednica donosi vise problema nego koristi zbog toga sto su pase sve rjedje ne samo kod stipe nego kod svij nas drugo je da su pase znatno slabije i velik broj drustava stvara nam samo troskove nema veze sto su drustva jaka ali mi cemo ih unistiti sa dodavanjem secera ja shvatam da se mora jer nema druge ali to su nam samo troskovi jer uvjerijo sam se ove godine kod mene je jedan pcelar mislim da ima blizu oko 500 kosnica je ima za vrcati oko 3 kg po drustvu bar mi tako kazu pcelari a pcelari sa manjim brojem drustava su imali oko 15 kg sto govori da nase pase nemogu vise izdrzati veliki broj kosnica a ni pcelari jer nemaju ljudi para da svakoj kosnici pruze sta im treba i ja u daljnjoj buducnosti neplaniram velik broj kosnica jer je velik torsak a na istom smo jer manji broj drustava na normalnoj pasi ce donjeti kao i veci broj a imamo duplo vise posla i obaveza i evo poce nam 2013 ako bogda medna godina pozz za sviju i medno

Veliki broj košnica dođe do izražaja kad zamedi, tada ljudi ostvaruju ekstra profit. Pčelari i povećavaju broj zajednica zato što su optimisti i nadaju se dobroj godini, u pravu je kolega šahista, treba držati točno zajednica sa kojima možeš vladati i sve odraditi kako treba ja sam se pretrgo radim sve većinom sam pored ostalih obaveza mislim da treba imati pomoćnika bar jednog u sezoni..

O ovoj temi mozemo pricati u nedogled.Kao prvo svi mi imamo drugacije uslove i lokalitete. Posto pcelarim u Svedskoj (stacionirano) nemam neke burne pase
a malina je ta koja malo bolje zamedi. Prosle sezone proljetni razvoj je krenuo izvanredno sa puno maslacka tako da u maju su pcele dostigle svoj maksimum.
Posto nikad dva dobra ne idu zajedno tad je nastupila kisa a s tim samim i borba da pcele ne dodju u rojevi nagon.Poslije su dosle jos vece muke a to su cvetanje
livade i maline a pcele u kosnici po tri dana nisu mogle ni da izidju iz kosnice. Nastala je glad (zbog velikog broja pcela) i moralo se pristupti prehrani. To se naravno odrazilo i poslije na zimsku pcelu tako da je zazimljena na skoro 80% secera. Zbog toga tacna je tvrdnja SIT SE GLADNOM NE RAZUMJE jer od 17 maj do 20tog avgusta bez kise je bilo oko 17 dana (najgora godima u Svedskoj odkako prate vremensku prognozu). Zato postovane kolege ja vas u potpunosti razumjem jer sto kod vas u BiH napravi susa to kod mene napravi kisa.Nadajmo se boljoj i bericetnijoj 2013 godini.
S potovanjem: Senad

Kad smo se vec raspisali u Stipinom dnevniku, da malo i ja dam svoj komentar.
Naravno da svaki pcelar nastoji sve uzmljeno sacuvati i ponosan je kad sve izvede iz zime uspjesno.
No ne postoji vrsta sa 100% uspjehom u prezivljavanju. Cak ni covijek, kao najsavrsenija vrsta od svih.
Dakle tih 5 % i nije tako strasno. Ako to pogledamo i kao jednu vrste prirodne selekcije, gdje jaci prezive a slabici stradaju, ne mora biti ni lose.
Osvrnuo bih se na jednu drugu stvar. Na jednom predavanju sam cuo interesantnu postavku. Kaze tip, "da biste bili uspjesni u pcelarstvu, morate zadovoljiti tri osnovna uvijeta. Prvi je, pcelinja pasa, drugi takodje pasa, i treci opet pasa". Ako toga nema, mozemo se slikati. Nikakve tehnike ne pomazu. Neko je pisao ove godine, Stipo cini mi se, da je spasavao pcele od gladi negdje u maju.
Ostala mi je recenica u sjecanju nesto kao "ïma dovoljno bilja koje cvijeta, ali nista ne medi". Narode, u maju!!!
Opet na jednom predavanju, tip predstavlja kosnicu kao kemijsku tvornicu, gdje pokazuje sta ulazi a sta izlazi iz nje. Izmedju ostalog nekih 12 kg mrtvih insekata za hranu pticama i glodarima.
Jedno drustvo unese, za godinu dana 300 litara nektara. Nekih 40 kg cvijetnog praha. Bilo je tu price i o kolicine vode koja se unese u kosnicu, pare koja iz nje izadje te propolisa i sto sta jos.
Zamislite sada stacionar, sa stotinu i vise kosnica na jednom mjestu. Kakva tu treba biti priroda, da omoguci rentabilne prinose po kosnici.
Cesto, kad idem na odmor u dezelu, vidim tako pored puteva velike pcelinjake. Moguce da ljudi imaju jednu dobru pasu, koja moze podnijeti veliki broj zajednica, pa sve tempiraju za nju. No sta ako ona podbaci? Klimatske promjene nam bas neidu naruku, pa mozemo samo moliti Boga da se sve kockice posloze jednom u neznam koliko godina, pa da se vrca momacki. I onda se ponovno godinama spominje ta godina i ceka slijedeca takva. Mislim da je to odvec neizvjesno. Zato, lijepi moji, smatram da bi i o ovome aspektu trebalo razmisliti.
Naravno, ima ljudi kojima egzistencija ovisi o pcelarstvu. Ima tu i neke vrste ovisnosti o pcelarstvu, manje vise kod nas svih.
Ali da ne bude "vodu vari, vodu ladi", trebalo bi sve odvagati. Kod mene su uvijeti dobri, ja sam zaljubljenik bez obaveze, pa mogu filozofirati.
Pozdrav svima, i mednu godinu zelim.

Mudro zboriš Krešo...bez dobre paše "uzalud vam trud svirači"!!

Kreso je napisao/la:Kad smo se vec raspisali u Stipinom dnevniku, da malo i ja dam svoj komentar.
Naravno da svaki pcelar nastoji sve uzmljeno sacuvati i ponosan je kad sve izvede iz zime uspjesno.
No ne postoji vrsta sa 100% uspjehom u prezivljavanju. Cak ni covijek, kao najsavrsenija vrsta od svih.
Dakle tih 5 % i nije tako strasno. Ako to pogledamo i kao jednu vrste prirodne selekcije, gdje jaci prezive a slabici stradaju, ne mora biti ni lose.
Osvrnuo bih se na jednu drugu stvar. Na jednom predavanju sam cuo interesantnu postavku. Kaze tip, "da biste bili uspjesni u pcelarstvu, morate zadovoljiti tri osnovna uvijeta. Prvi je, pcelinja pasa, drugi takodje pasa, i treci opet pasa". Ako toga nema, mozemo se slikati. Nikakve tehnike ne pomazu. Neko je pisao ove godine, Stipo cini mi se, da je spasavao pcele od gladi negdje u maju.
Ostala mi je recenica u sjecanju nesto kao "ïma dovoljno bilja koje cvijeta, ali nista ne medi". Narode, u maju!!!
Opet na jednom predavanju, tip predstavlja kosnicu kao kemijsku tvornicu, gdje pokazuje sta ulazi a sta izlazi iz nje. Izmedju ostalog nekih 12 kg mrtvih insekata za hranu pticama i glodarima.
Jedno drustvo unese, za godinu dana 300 litara nektara. Nekih 40 kg cvijetnog praha. Bilo je tu price i o kolicine vode koja se unese u kosnicu, pare koja iz nje izadje te propolisa i sto sta jos.
Zamislite sada stacionar, sa stotinu i vise kosnica na jednom mjestu. Kakva tu treba biti priroda, da omoguci rentabilne prinose po kosnici.
Cesto, kad idem na odmor u dezelu, vidim tako pored puteva velike pcelinjake. Moguce da ljudi imaju jednu dobru pasu, koja moze podnijeti veliki broj zajednica, pa sve tempiraju za nju. No sta ako ona podbaci? Klimatske promjene nam bas neidu naruku, pa mozemo samo moliti Boga da se sve kockice posloze jednom u neznam koliko godina, pa da se vrca momacki. I onda se ponovno godinama spominje ta godina i ceka slijedeca takva. Mislim da je to odvec neizvjesno. Zato, lijepi moji, smatram da bi i o ovome aspektu trebalo razmisliti.
Naravno, ima ljudi kojima egzistencija ovisi o pcelarstvu. Ima tu i neke vrste ovisnosti o pcelarstvu, manje vise kod nas svih.
Ali da ne bude "vodu vari, vodu ladi", trebalo bi sve odvagati. Kod mene su uvijeti dobri, ja sam zaljubljenik bez obaveze, pa mogu filozofirati.
Pozdrav svima, i mednu godinu zelim.

Da se ukratko nadovezem, na zapocetu temu,velika vecina pcelara koja je se oglasila ovdje na ovoj temi,nisu seleci pcelari!Zato me i necudi da se razglaba na dugo i siroko,svi moguci izgovori pisu i pronalaze,a krivac je samo pcelar,jer je taj pcelar razrojio toliko drustava,i igrao samo na jednu kartu,na jednu pasu!Svi imaju izgovor,skupo je seliti,zauzet sam,pcelarstvo mi je sporedno zanimanje,nema nektara u prirodi,itd!Dali je to tako??Ja tvrdim da nije,ma koliko to upadljivo zvucalo!Pronalazak pcelinje pase,i seoba pcelinjaka je samo jedan level vise u stjecanju iskustva u pcelarstvu,samo uz seobu se moze ocjeniti kvalitet matice,sakupljacka snaga zajednice,pcelarevo znanje,obezbjejdenje zimice(u polenu i medu),ostvarivanje ekstra profita ili viska rentabilnog kostanja pcelinjakaSve ostalo je pronalazak opravdanja za neuspjelu godinu,minus u ulaganju u pcelinjak,i zimski gubitci!Nemoj mo se zavaravati,priroda nam daje i previse kapaciteta samo ih mi neznamo iskoristiti ili ih unistavamo,pozdrav!