Evo i mene da se javim-evo sam vam kopirala(nadam se da se nece ljutiti)Schumy je napisao odlican clanak o LR i FA -Pasha ja mislim da ce ti ovo pomoci
Na pitanje sa kakvim Farrar (dalje u tekstu FA), nastavcima ja pčelarim, odgovoriti ću ti da su moji nastavci FA visine 175mm, a okvir je normalne dimenzije u satonoši kao LR tj. 480mm, visine 165mm.
Dakle, dimenzije FA nastavka su 412x504x175mm (širina x dužina x visina).
Kao što znaš kod FA košnice svi su nastavci isti, pa se koriste i u plodištu i u medištu. Ovo ću ti malo bolje izložiti:
1.) Dim. LR nastavka su 412 x 504 x 242mm (širina x dužina x visina).
2.) Dim. LR polunastavka su 412 x 504 x 147mm (širina x dužina x vis.) 3.) Dim. FA nastavka su 412x504x175mm (širina x dužina x visina).
Dakle griješe oni koji misle da je FA nastavak ½ LR nastavka, vidi se da je 28mm viši, (Australci imaju standard od 200mm visine), pa su razlike još veće.
Otprilike su 2 LR nastavka malo manjeg obujma nego 3 FA nastavka.
Ja pčelarim kombinacijom LR i FA košnica u slijedećim kombinacijama:
A.) Samo LR nastavci u plodištu (obično 2kom) + FA medišni nastavci
(1 ÷3kom), lani (2009.) kada je kod nas bagrem izvrsno medio,
imao sam na najvećim košnicama ovoga "tipa" 2kom u plodištu, i
4 FA nastavka u medištu iznad plodišta.
B.) Samo FA nastavci u plodištu (obično 2÷3kom) + FA medišni
nastavci (1 ÷3kom), lani (2009.) imao sam na najvećim košnicama
ovoga "tipa" 3 nastavka u plodištu i 3 FA nastavka iznad plodišta
kao medišne.
C.) Samo LR nastavci u plodištu (obično 2kom) + LR medišni
nastavci (1 ÷2kom), lani (2009.) imao sam na najvećim košnicama
ovoga "tipa" nastavka u plodištu i 2 nastavka iznad plodišta kao
medišne.
Ovako već pčelarim 2 godine i eksperimentiram. Do sada nisam uopće upotrebljavao H-rešetku (matičnu rešetku), jer sam htio dokazati sam sebi da se matica može i prirodnim putem zakočiti (blokirati) u nesenju u najvećoj paši, a to sam postigao da su prvi medišni nastavci iznad plodišnih bili "dublji". To sam postigao tako da su ovi medišni nastavci bili svedeni na 9 okvira a ne 10 koliko je normalno. Ni jedna matica nije "preskočila" ovaj "duboki" medišni nastavak, a u njemu uopće nikada nije bilo legla.
Ali ovaj način ima i svoju "crnu" stranu – med je kod medobranja bio nedozreo, pa sam ga morao držati u košnicama još 1 mjesec dulje u odnosu na medišne nastavke koji su bili iznad njega, sa 10 okvira bilo LR ili FA tipa.
To sam već djelomično i opisao na našem forumu. Ove godine ću na običnim pčelcima upotrebljavati H-rešetku, opet eksperiment!?
Prednost FA nastavaka pred LR nastavcima (košnicama) je:
1.) Radi se sa cijelim nastavcima a ne sa pojedinačnim okvirima. Tako piše u literaturi, istina je malo drugačija, i ovdje se moraju pregledavati okviri, ali su puno manji pa se prije vidi i uoči ono što se traži (npr. matica, matičnjaci, zaleženost saća isl.)
2.) Kod proširivanja košnice na proljeće nastavci se bez problema mogu ubacivati između plodišnih nastavaka ili na plodišne nastavke, nema prehlade legla kod nagle promjene temperature.
3.) Med je uvijek zreo, i nakon svake paše su okviri 10% pokriveni. Usto uvijek imam čisti med (po sortama), kod nas je to bagrem (5 mjesec) i livada (6 mjesec). Nakon 6 mjeseca ne vrcam više med, nego ga ostavljam plelama za zimu u samim košnicama.
4.) Kod vrcanja, saće se ne lomi, čak i ono djevičansko (novo), jer je okvir puno manjih dimanzija.
ZAKLJUČAK: Mislim da je od gore navedenih kombinacija najbolja ona pod
A tipom (plodište=LR, medište=FA).
To ću još u ovoj 2010.godini sam sebi dokazivati, jer ću se upustiti u 2-matično pčelarenje, i to po dva "recepta", na 2 košnice:
Metoda 1: Sa H-rešetkom iznad donjeg pčelca br. 1 i Snelgrovom daskom
ispod pčelca br. 2 na vrhu košnice (kao što to radi vaš vrsni pčelar
i stručnjak Ferid Velagić). Između će biti medište u 1÷? nastavaka
Metoda 2: Sa H-rešetkom na donjem dijelu (pčelac 1) i žičanom mrežom
ispod pčelca br. 2 na vrhu košnice (kao što je to radio naš pokojni
pčelar, isto vrsni stručnjak Josip Belčić). Između će biti medište u
1÷? nastavaka
Svi ostali pčelci će biti 1-matični ali sa maksimalnim brojem pčela na bagremovoj paši, jer me lani preduhitrila, i u nedostatku gotovog saća imao sam 40% manji prinos nego što mi je priroda to ponudila. Ali na vlastitim se greškama najbolje učimo, zar ne ?
Inače ja pčelarim u središnjoj Istri, oko Pazina, gdje je 90% paše samo bagrem, tako da sam odlučio zasaditi 10 stabala pitomog kestena i 10 stabala uskolisne lipe, za bolje medobranje u nastupajućim godinama...........
Ako te put nanese opet u Istru, slobodno se javi!
Pozdrav......................schumy
Pozdrav i od mene
