PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

u P1 stavio svo otvoreno leglo sa maticom
- iznad P1 stavi Matičnu rešetku
-u P2 stavio zatvoreno leglo (6 okvira)
-u treći nastavak stavio okvire gledajući sa lijeve strane:
* med, med, perga, izlazeće leglo, prazan prostor za okvir sa presađenim larvama, izlazeće leglo, otvoren med,perga,
med, med

U plodištu gdje ti je matica svo otvorene leglo , Na otvorenom leglu se i nalaze mlade pčele koje odgajaju leglo tj koje bi trebale da odgajaju larve u matičnjacima.

Tvoj okvir sa matičnjacima nalazi se u medištu gdje su u glavnom stare pčele ,, sve pčele koje se izlegu ona moraju ići za leglom i spuštaju se prema matici.

Zašto su bezvoljno radile matičnjake ? vidi se iz slike što matičnjaci nisu izgrađeni , nemaju uzdužni oblik ili matičnjaci na slici nisu još zatvoreni kada si sliko

Zar se ne bi desilo da presađene larve budu manje njegovane s obzirom da hraniteljice imaju otvorenog legla koje moraju hraniti zajedno sa presađenim larvama?
Na ovakav način su sve mlade pčele koje su ostale i koje izlaze prinuđene da hrane isključivo presađene larve, a otvoreno leglo im je relativno bilo daleko u P1.
Ono što nisam naveo jeste da sam sa otvorenog legla pčele stresao u treći nastavak kada sam radio raspored okvira u košnici.
- Što se tiče izgleda matičnjaka ja sam zadovoljan, negdje sam čuo ili pročitao zimus da je oko 2,5 cm ukupna dužina matičnjaka zadovoljavajuća, a toliko odprilike i ima mada nisam mjerio.
E sada neznam od kuda se mjeri, smatra da bi se trebalo mjeriti od kraja žutog dijela nosača matičnjaka?
Ako je ova moja predpostavka tačna onda imaju 2,5 cm do 3.

Evo i slike, pa mi objasni....

Evo još samo da navedem jedno moje prošlogodišnje iskustvo, koje me je i ponukalo da ovako postupim.
Naime, kada bi stavio matičnu rešetku iznad P1, pčele su povlačile matičnjake od onih larvi koje su se našle u medištu.
Zbog čega se to dešava? neznam! ali je dobra prilika da se takvo stanje iskoristi za uzgoj matica.
Kada bi stavio matičnu rešetku, morao sam kroz tri četri dana zaći i porušiti matičnjake.

Ja bi ipak poslusao Senada,ipak je on majstor u tom poslu,a mi smo jos uvijek laici
Svako dobro!

ErminH je napisao/la:Ja bi ipak poslusao Senada,ipak je on majstor u tom poslu,a mi smo jos uvijek laici
Svako dobro!

Slažem se da je majstor u uzgoju matica, da je to za njega sve rutina.
Ali neke činjenice koje iznose neki pčelari , čak i u stručnoj literaturi, nailazim na kontradiktornosti, pa se pitam ko je upravu.
Neki preferiraju uzgoj bez mladog legla a neki sa mladim leglom. Neki bez matice a neki sa maticom. Međutim svi se slažu da je za uzgoj potrebna velika količina mlade pčele koja će hraniti larve. E sada je pitanje kako zadržati mlade pčele na mjestu gdje će se dodati ram sa presađenim larvama? Na ovo pitanje nisam našao najprihvatljiviji odgovor, koji je najbolje objašnjen. Pa sam se koristio svojom nekom logikom za koju ne tvrdim da je 100 % ispravna, a pogotovo nedajBože najbolja.
Po meni je najbolji tzv"rojevi sanduk" u koji se strese oko 2 do 3 kg mlade pčele sa otvorenog legla i njemu se dodaju larve. To je svojevrsni peteroramni nukleus koji ima duboku podnjaču i zamrežene dvije bočne strane.
Međutim, ja nemam toliko fond pčelinjaka da bi mogao formirati takav "rojevi sanduk" , zapravo bi i mogao ali je pitanje koliko bi ostalo mlade pčele u ostalim društvima.
Za dvije godine sam pročitao toliko o pčelama da bi mogao napisati roman, a sve se svodi na jedno; pčelama treba "pobrkati" njihov rad na pravilan način u pravo vrijeme, da bi smo postigli željeni cilj, jer se one moraju nakon svake naše intervencije prerasporediti.
Ponekad pčelarski zahvati budu ispravni a ponekad neispravni, a opet ponekad iste radnje u dvije različite košnice ne daju iste željene rezultate. I tu nastaje nadmudrivanje pčelara sa pčelama.
Nije li tako?

Za dvije godine sam pročitao toliko o pčelama da bi mogao napisati roman, a sve se svodi na jedno; pčelama treba "pobrkati" njihov rad na pravilan način u pravo vrijeme, da bi smo postigli željeni cilj, jer se one moraju nakon svake naše intervencije prerasporediti.
Ponekad pčelarski zahvati budu ispravni a ponekad neispravni, a opet ponekad iste radnje u dvije različite košnice ne daju iste željene rezultate. I tu nastaje nadmudrivanje pčelara sa pčelama.

Nije li tako?

)))) izgleda da je tako !

Ko će izvući deblji kraj u nadmudrivanju neznam.
Ali činjenica je da poznavanje biologije razvoja pčele tek pola znanja, a druga polovica koja je po meni mnogo bitnija jeste poznavanje ponašanja pčele tj. njihovog instikta. Za to trebaju godine iskustva praćenja ponašanja pčela a opet će nas iznenaditi svoj instiktom za opstanak i reprodukciju. To je opet neka druga tema o kojoj bi se moglo nadugo razglabati.
Svako dobro ti želim Senade i hvala na ovome razgovoru.
"Eselamu alejkum verahmetullahi veberekjatuhu".

Ako ti nije zahmet samo dami javiš i uslikaš koliko je ostalo hrane iza matice u matičnjaku kad se izlegla!

samir007 je napisao/la:Evo i slike, pa mi objasni....

Nije li ovo malo previše dano matičnjaka na odgajanje, ne mogu vidit snagu uzgojnog društva ali iz
svog iskustva govorim i nisam davao preko 16 matičnjaka na odgajanje na dva tijela uzgajivačkog
društva.

pozz.........

Tri su tijela krcata pčele. P1. (MR), M1, M2.
Ovdje se ne vidi najbolje snaga društva jer sam ih otjerao dimilicom, da mi slikar bude sigurniji, malo se plaši "komšo"

To bi trebalo biti....ok.

pozz......

samir007 je napisao/la:Evo još samo da navedem jedno moje prošlogodišnje iskustvo, koje me je i ponukalo da ovako postupim.
Naime, kada bi stavio matičnu rešetku iznad P1, pčele su povlačile matičnjake od onih larvi koje su se našle u medištu.
Zbog čega se to dešava? neznam! ali je dobra prilika da se takvo stanje iskoristi za uzgoj matica.
Kada bi stavio matičnu rešetku, morao sam kroz tri četri dana zaći i porušiti matičnjake.

Vidim da nisi dobio odgovor , pa da ja pokušam. To je vrlo čest slućaj jer se pčele iznad matične rešetke osjećaju obezmatičene i ako imaju larvi povuku
matičnjake . Zašto se osjećaju obezmatičene ? Razlog je jednostavan , otvorio si leto na matičnoj rešetki , pa pčele zbog izmjene vazduha kroz njega ne
osjećaju miris matice ili je vrlo slab.

samir007 je napisao/la:Zar se ne bi desilo da presađene larve budu manje njegovane s obzirom da hraniteljice imaju otvorenog legla koje moraju hraniti zajedno sa presađenim
larvama? Na ovakav način su sve mlade pčele koje su ostale i koje izlaze prinuđene da hrane isključivo presađene larve, a otvoreno leglo im je relativno bilo daleko u P1.
Ono što nisam naveo jeste da sam sa otvorenog legla pčele stresao u treći nastavak kada sam radio raspored okvira u košnici.

Što se tiče hraniteljica nisi u pravu , jer njihove žlijezde proizvode mliječ i imaju je i previše ako imaju dovoljno hrane . Upravo zbog toga uzgajatelji savjetuju da
osim matičnih larvi , pčele imaju i optvorenog legla kako bi višak imale gdje potrošiti .Iste žlijezde po prestanku izlučivanja matične mlijeći počinju proizvodnju enzima
od kojih je najvažnija invertaza , tako da starije pčele osim u ekstremnim situacijama ne mogu hraniti bilo kakvo leglo , ai tada nedovoljno .

Pogledajmo šta kaže poznati uzgajivač matica Ferid Velagić na sljedećem linku
http://www.pcelinjaci-velagic.ba/index. ... itstart=15
Uloga startera u uzgoju matica je da prihvati tek presađene larve na ishranu.U našem slučaju starter se priprema bez : matice, legla bilo koje starosti i jaja.Znači, iz tako namjenski pripremljenih ramova pčele ne mogu da povuku prisilne matičnjake.Na taj način pčele se izorganiziraju da prihvate i nahrane veliki procenat ponuđenih im presađenih larvi.Startere formiramo sa oko 4 kg što mlađih pčela.Glavnu ulogu u ovom slučaju imaju one pčele koje su starosne dobi da mogu da proizvode matičnu mliječ.U pripremljenim starterima treba da ima dosta : kvalitetnog nepoklopljenog meda, dosta perge, prisutna polenska pogačica i u hranilici šećerno mednog sirupa.Starteri se mogu pripremiti na nekoliko načina a mi smo odabrali ovaj.Dodate presađene larve za buduće matice u starteru ostaju naredna 24 sata.U tom periodu pčele su izobiljno i bogato nahranile larve.Ovako pripremljeni starter iskoristimo uzastopno dva puta a poslije ga pripremamo za odgajivačka društva.
Već sam govorio da ima oprečnih stavova.

samir007 je napisao/la:Pogledajmo šta kaže poznati uzgajivač matica Ferid Velagić na sljedećem linku
http://www.pcelinjaci-velagic.ba/index. ... itstart=15
Uloga startera u uzgoju matica je da prihvati tek presađene larve na ishranu.U našem slučaju starter se priprema bez : matice, legla bilo koje starosti i jaja.Znači, iz tako namjenski pripremljenih ramova pčele ne mogu da povuku prisilne matičnjake.Na taj način pčele se izorganiziraju da prihvate i nahrane veliki procenat ponuđenih im presađenih larvi.Startere formiramo sa oko 4 kg što mlađih pčela.Glavnu ulogu u ovom slučaju imaju one pčele koje su starosne dobi da mogu da proizvode matičnu mliječ.U pripremljenim starterima treba da ima dosta : kvalitetnog nepoklopljenog meda, dosta perge, prisutna polenska pogačica i u hranilici šećerno mednog sirupa.Starteri se mogu pripremiti na nekoliko načina a mi smo odabrali ovaj.Dodate presađene larve za buduće matice u starteru ostaju naredna 24 sata.U tom periodu pčele su izobiljno i bogato nahranile larve.Ovako pripremljeni starter iskoristimo uzastopno dva puta a poslije ga pripremamo za odgajivačka društva.
Već sam govorio da ima oprečnih stavova.

Nema tu oprečnih stavova . Lako je Velagiću , može on natresti i više, a ako ti možeš natresti 4 kg mladih pčela mogu samo reči aferim .

Ma nema šanse, nemam ja taj fond pčelinjaka, možda kada bi sa svih okvira otvorenog legla i iz svih košnica stresao da bi i sabrao
Odnosno ni volumenski nemam prestavu koliko je to pčele.
Ako je jedan dobar roj prvjenac oko 2 kg, mogu mislit koliko je to pčele 4 kg.

samir007 je napisao/la:

ErminH je napisao/la:Ja bi ipak poslusao Senada,ipak je on majstor u tom poslu,a mi smo jos uvijek laici
Svako dobro!

Slažem se da je majstor u uzgoju matica, da je to za njega sve rutina.
Ali neke činjenice koje iznose neki pčelari , čak i u stručnoj literaturi, nailazim na kontradiktornosti, pa se pitam ko je upravu.
Neki preferiraju uzgoj bez mladog legla a neki sa mladim leglom. Neki bez matice a neki sa maticom. Međutim svi se slažu da je za uzgoj potrebna velika količina mlade pčele koja će hraniti larve. E sada je pitanje kako zadržati mlade pčele na mjestu gdje će se dodati ram sa presađenim larvama? Na ovo pitanje nisam našao najprihvatljiviji odgovor, koji je najbolje objašnjen. Pa sam se koristio svojom nekom logikom za koju ne tvrdim da je 100 % ispravna, a pogotovo nedajBože najbolja.
Po meni je najbolji tzv"rojevi sanduk" u koji se strese oko 2 do 3 kg mlade pčele sa otvorenog legla i njemu se dodaju larve. To je svojevrsni peteroramni nukleus koji ima duboku podnjaču i zamrežene dvije bočne strane.
Međutim, ja nemam toliko fond pčelinjaka da bi mogao formirati takav "rojevi sanduk" , zapravo bi i mogao ali je pitanje koliko bi ostalo mlade pčele u ostalim društvima.
Za dvije godine sam pročitao toliko o pčelama da bi mogao napisati roman, a sve se svodi na jedno; pčelama treba "pobrkati" njihov rad na pravilan način u pravo vrijeme, da bi smo postigli željeni cilj, jer se one moraju nakon svake naše intervencije prerasporediti.
Ponekad pčelarski zahvati budu ispravni a ponekad neispravni, a opet ponekad iste radnje u dvije različite košnice ne daju iste željene rezultate. I tu nastaje nadmudrivanje pčelara sa pčelama.
Nije li tako?

Tako je Samire,ja sam samo napisao,da se na pocetku bas radi tih (dvosmislenih stvari izmedju teorije i prakse) lakse okoristiti iskustvima drugih,pa nakon sto steknemo istu rutinu krenuti u eksperimentisanje
I da,ovakva ista zbrka u glavi,desila mi se prosle godine
ugl bit ce hairli na kraju ne sekiraj se!

ErminH je napisao/la:
Tako je Samire,ja sam samo napisao,da se na pocetku bas radi tih (dvosmislenih stvari izmedju teorije i prakse) lakse okoristiti iskustvima drugih,pa nakon sto steknemo istu rutinu krenuti u eksperimentisanje
I da,ovakva ista zbrka u glavi,desila mi se prosle godine
ugl bit ce hairli na kraju ne sekiraj se!

InšaAllah Ermine, ne sikiram se ja ni koliko trun.
Za svaki posao treba uraditi prvo "pripravnički staž" ili odraditi praksu, pa da onda dobijemo stalni posao te i iz godine u godinu se usavršavamo u svome poslu.
Međutim, ne može neko biti poslovođa u firmi a prvi mu dan na poslu.
Tako je i u pčelarstvu, moramo odraditi praksu (pripravnički) pa onda će biti iz godine u godinu bolje.
Kao i u svakom poslu, tako i u pčelarstvu, neki skoro doguraju do penzije a u karijeri nisu nimalo napredovali.
Neki su krivi sami sebi jer se nisu trudili dovoljno, neki su opet uskraćeni pravilnom podučavanju plašeći se konkurecije u budućnosti.
Ovo je općepoznato u svim poslovima.
Allah dž.š. nas je počastio umom i razumom da možemo učiti i istraživati i tu blagodat treba iskoristiti maksimalno.
Jedna poslovica kaže: "Ko nauči drugog da bude bolji od njega je istinski učitelj"
Neki opet, nevole druge iz nekih svojih subjektivnih razloga, pa ih pokušavaju omesti na svakojake načine, ali samo uporni opstaju.

Da još i ovo napišem, a imam pravo, jer je ovo moj dio foruma, moj dnevnik, moj podsjetnik, moja soba u kojoj su dobrodošli dobronamjerni pčelari.
Sa ovoga foruma sam stekao 35% znanja kojeg imam, 50 % sam naučio pažljivim promatranjem, a 15 % čitajući ostalu literaturu i web linkove.
Ovom prilikom se zahvaljujem posebno Azemu, Senadu, Stipi , Zvonetu, i Shumyu, na zaista lijepim i korisnim postovima.

samir007 je napisao/la:Da još i ovo napišem, a imam pravo, jer je ovo moj dio foruma, moj dnevnik, moj podsjetnik, moja soba u kojoj su dobrodošli dobronamjerni pčelari.
Sa ovoga foruma sam stekao 35% znanja kojeg imam, 50 % sam naučio pažljivim promatranjem, a 15 % čitajući ostalu literaturu i web linkove.

Usuđujem se smatreti dobronamjernim i dobrodošlim, pa ću se i ja javiti sa par riječi. Posebno iz razloga što imam određeni fond iskustva u vezi uzgoja matica , a u čiji uzgoj je zakoračio poštovani kolega Samir007. Iskustvo sam sticao sam, a još više uz kolege iz moje udruge, od kojih je jedan profesionalni uzgajivač matica ,lane prvo mjesto ((najveći broj bodova imeđu 15 istih kolega). Svima nama su se dešavale (pa i danas)"nezgode"u proizvodnji matica . Što je i razumljivo (nadam se da će se dosta kolega složiti)kad god se, čovijek u Božje davanje upliće. Spomenutom kolegi najveći problemi sa pojavljuju kod oplodnje matica ( mnoge se ne vrate, vrijeme ili neprijatelji pčela uzrok). Osobno ću ovdje spomenuti jednu točku u uzgoju matica koja je po meni (samo moje mišljenje), veoma bitna za kvalitet istih. Prije nego matica iziđe iz matičnjaka, progrize polovično kapicu i izvjesno vrijeme prima hranu svojih budućih pratilica., pa tek poslje izlazi iz matičnjaka. To je jednako vrijedno kao što tek oteljeno mlado primi od majke prvo mlijeko, kolostrum, visoko vrijednui nezamjenljivu hranu. Ovo izostaje ako su matičnjaci u kavezima ili u inkubatoru. Eto jedne kapi od mene, a kapi čine more. Lijep pozdrav i uspjeh već u sljedećem nasadu .
Ps Vremenski uvjeti su najbitniji, mi možemo sve ali tko je kao Bog

Marko je napisao/la:
Usuđujem se smatreti dobronamjernim i dobrodošlim, pa ću se i ja javiti sa par riječi.

Naravno, bujrum.

Marko je napisao/la:Osobno ću ovdje spomenuti jednu točku u uzgoju matica koja je po meni (samo moje mišljenje), veoma bitna za kvalitet istih. Prije nego matica iziđe iz matičnjaka, progrize polovično kapicu i izvjesno vrijeme prima hranu svojih budućih pratilica., pa tek poslje izlazi iz matičnjaka. To je jednako vrijedno kao što tek oteljeno mlado primi od majke prvo mlijeko, kolostrum, visoko vrijednu i nezamjenljivu hranu. Ovo izostaje ako su matičnjaci u kavezima ili u inkubatoru. Eto jedne kapi od mene, a kapi čine more.

To nisam znao, niti sam gdje pročitao, to je za one najrigoroznije koji žele maksimum i neka se oni drže toga.
Ja ću ipak staviti matičnjake u kaveze, pa neka budu i malo slabije kvalitete
Ja planiram pola matičnjaka dodati oplodnjacima, a pola ostaviti da se izađu matice, pa onda dodati oplodnjacima.
Želim oprobati obadvije metode.
U svako slučaju hvala na ovoj informaciji.

Samire,izvini sto upadam u tvoj dnevnik.Imam jedno pitanje za Marka.
Prosle sedmice razrojavao sam jedno drustvo.Izabrao sam jedan ram sa dva rojevna maticnjaka.Posto prije toga nisam imao priliku dugo posmatrati maticnjake,kod jednog dugog maticnjaka vrh maticnjaka je izgledao malo cudno.Ustvari vrha nije ni bilo.Taj vrh bio je na neki nacin obrusen,a na mjestu gdje se zatvara maticnjak bila je jedna vrsta poklopcica(klepa),koji se po mom utisku na pritisak mogao otvoriti.Mozda na taj nacin prima hranu buducih pratilica.Nadam se da se kolege nece smijati na moja zapazanja.U svakom slucaju ja sam dobio taj utisak,a pocetnici se cesto znaju zbuniti kod nekih radnja pa se znaju desavati i neka pogresna zapazanja.
Pozdrav.

sahista je napisao/la:Samire,izvini sto upadam u tvoj dnevnik.Imam jedno pitanje za Marka.
Prosle sedmice razrojavao sam jedno drustvo.Izabrao sam jedan ram sa dva rojevna maticnjaka.Posto prije toga nisam imao priliku dugo posmatrati maticnjake,kod jednog dugog maticnjaka vrh maticnjaka je izgledao malo cudno.Ustvari vrha nije ni bilo.Taj vrh bio je na neki nacin obrusen,a na mjestu gdje se zatvara maticnjak bila je jedna vrsta poklopcica(klepa),koji se po mom utisku na pritisak mogao otvoriti.Mozda na taj nacin prima hranu buducih pratilica.Nadam se da se kolege nece smijati na moja zapazanja.U svakom slucaju ja sam dobio taj utisak,a pocetnici se cesto znaju zbuniti kod nekih radnja pa se znaju desavati i neka pogresna zapazanja.
Pozdrav.

No problem, da li je vrh matičnjak bio otvoren ili samo toliko izbrušen da se kroz njega skoro može vidjeti?
Ako je već otvoren matica je izašla a poklopčić se ponovno zalijepio, ako nije to je pred sami izlazak matice.
Prošle sam godine imao viška rojevih matičnjaka nisam znao šta bi sa njima, neke sam pustio da skroz sazriju isjeka i ručnim otvaranjem poklopčića oslobađao matice.
Ono što je zanimljivo jeste da se čuje pjevanje ili plač matice u zatvorenom matičnjaku pred sami izlazak. Predpostavljam da taj zvuk privuče pčele hraniteljice koje pomognu matici da lakše izađe iz matičnjaka. Kako Marko reče najvjerovatnije je i tada obraduju sa nekom posebnom hranom.

i ručnim otvaranjem poklopčića oslobađao matice.

Ovo nikada ne raditi , jer to matici život znači !

senad je napisao/la:

i ručnim otvaranjem poklopčića oslobađao matice.

Ovo nikada ne raditi , jer to matici život znači !

Ma naravno, 100 %, se slažem Senade
Napisao sam da sam imao viška matičnjaka (nakon razrojavanja), ovo sam radio iz čiste radoznalosti da vidim kako se ponaša matica koja se tek izleže.
Nikome ne preporučujem da to čini sa matičnjacima ako misli te matice zadržati za sebe.
A ako nekoga zanima sami izlazak matice i njeno ponašanje pri izlasku kada ugleda "svjetlo dana" neka uzme jedan stari okvir pažljivo stavi matičnjak i lagano običnom iglom otvori do pola poklopčić. Vidjet će mo kako se mlada matica trudi da ga što prije napusti.
Primjetno je kako se mlada matica u početku sporo kreće a za nekih 10 minuta sve brže i brže
Postaje sve življa i življa da je kasnije prava vještina uloviti je

DETELJNA PROGNOZA VREMENA

http://www.weather.ba/detaljna-vremensk ... za/lukavac