TERMOVENTILACIJA U KOŠNICI

[schumy]

TERMOVENTILACIJA U KOŠNICI ili NEKE ZABLUDE U OPTIMALNOJ TEMPERATURI ZA DOBRO PREZIMLJAVANJE PČELA
Puno smo već toga pročitali i dosta o istoj temi napisali na ovome forumu, ali ja sam po prirodi istraživač koji se najviše voli oslanjati na vlastita iskustva, uz dužan respekt i poštovanje isto tako iznesenih tuđih razmišljanja i stvorenih navika u pčelarstvu.
Načeo bih temu .....TERMOVENTILACIJA U KOŠNICI – NEKE ZABLUDE U OPTIMALNOJ TEMPERATURI ZA DOBRO PREZIMLJAVANJE PČELA....
Već dosta godina pripremam pčelinje zajednice za prezimljavanje, ali uvijek na više načina, moj pčelinjak nikada nije doživio scenarij da su sve košnice jednako uzimljene, baš iz razloga koje ću u ovome štivu pokušati razložiti i dati na razmišljanje svakom onome koji se osjeća pčelarom....
Počam od pred puno godina čitao sam iskustva poznatih (i priznatih) pčelarskih autoriteta i kako sam bio mlad i počinjao ulaziti u svijet pčelarstva slijepo sam slijedio ondašnja iskustva i «stvorene zakone» za postupak u ovim slučajevima zazimljvanja pčelinjih društava.
Od pred nekoliko godina počeo sam sam eksperimentirati na ovu temu i došao sam do par vrlo interesantnih i korisnih saznanja:
1.) Moj pčelinjak br. 1 se sastoji od košnica sa LR (Langstrot-Root) košnicama, proizvodnim društvima i nukleusima koji u biti predstavljaju prirodne rojeve «polovljene» na vlastitom pčelinjaku, razrojene rojeve (obično formirane poslije glavne paše) i eventualno rojeve koje «ulovim» na poziv drugih pčelara ili mještana
2.) Moj pčelinjak br. 2 se sastoji od košnica sa FR (Farrar) košnicama, sa istom «formacijom» kao gore opisanim kod LR košnica.
U najnovije vrijeme mi se dešava da se pokoja FR košnica nađe na LR pčelinjaku i obratno, sve kod razrojavanja i nastojanja da se u košnici (nukleusu) koji se razrojava zadrže pčele sabiračice kako bi mlado društvo bez potresa počelo svoj ubrzani razvoj i rast.....
Istraživanja i primjeravanja idu i u pravcu «mješovitog» pčelarenja sa LR i FR nastavcima u istoj (zajedničkoj) košnici, ali to je već druga tema koju ću ukratko spomenuti....
Od pred neku godinu obavezno pčelarim sa par društava u dvojnom obliku pčelrenja gdje se uvelike pokazala dobra kombinacija LR nastavci kao plodište («zig-zag» metoda) i FR nastavci kao medišta jer se tako na «mojoj» glavnoj paši (bagrem) postižu najbolji rezultati kod uniflornih tipova meda – brže sazrijeva nektar i pretvara se u med pa se prije može i izvrcati.
Pretpostavljam da svi kao i ja imaju postolja na kojima stoje košnice odvojene po grupama, ili kako ih ja volim zvati «baterijama» sa određenim brojem košnica na istima.
Moja saznanja se kreću u pravcu formiranja «baterija» od 2, 3, 4 do 7 komada košnica na istom postolju ili u kombinaciji 2 postolja do 14 komada «u nizu» (2 baterije po 7 košnica), ne više. Zašto je to bitno za ovu temu koju sam načeo obrazložiti:
Zato jer je tako formiran pčelinjak lakše za opsluživati, jer pretpostavlljam da je malo pčelara koji u istome danu mogu «obraditi» pregledom 30 ili više košnica.
Na ovaj način kod pregleda i svakog rada sa pčelama navečer se završi određeni broj «baterija» koje su za izvjesno vrijeme riješene i po kojima više «ne prčkamo».
Tako najesen po pčelinjaku imam više vrsta «baterija» od 2 pa do 14 košnica u svakoj.
Kako svremenom sve više usvajam FR košnice i način razmišljanja ovoga američkog velikana pčelarstva, tako sam i uočio ono na što ću vam pokučati skrenuti pažnju:
Prilikom radova na pčelinjaku za vrijeme cijelog trajanja aktivne sezone pčelarenja od prvih proljetnih unosa peludi i nektara Farrar je na svim svojim nastavcima koristio okrugla pomoćna leta tako da su pčele bile u direktnom kontaktu sa prirodom i olakšan im je bio pristup i gnijezdu i mednim nastavcima. To sam i sam usvojio i proširio ovaj način i na nastavke LR, tako da svi moji nastavci imaju u sredini sa prednje strane okrugla pomoćna leta sa promjerom D=20 mm (dalje u tekstu D.20).
Najesen prije zazimljavanja zatvarao bih ove rupe plutenim čepovima od vinskih boca.

Mučio sam se sa ventilacijon u košnici, sužavao donje glavno leto, smanjivao broj okvira na
9 komada, otvarao sam na poklopcu malo leto koje se po standardima tamo i nalazi, dodavao stiropor u poklopac košnice, stavljao stiropor oko košnica, pogotovo sa sjeverno-istočne strane umetao novinski papir u Millerovu hranilicu koju sam ostavljao umjesto poklopca itd., itd....
Tada sam odlučio «okrenuti ploču» - zimljavanja pojedinih košnica sam radio na različite načine, eksperimentirao par godina i da ne duljim osvjedočio sam se na mojem primjeru da je za termoventilaciju košnice najbolje da se zazimljavanje izvede na slijedeći način:
1.) Varijanta A.Postupak ću opisati na primjeru sa 2 nastavka LR ili 3 nastavka FR, što je standardna «mjera» veličine košnice kakvu obično zazimljavamo.
Podnica sa AV mrežom ostaje sa donjim limom. Razlog – onemogućavanje doleta pčela tuđica na mrežu sa donje strane u kasnu jesen za lijepa vremena i otklanjanje mogućnosti da kakva druga životinja ne dođe u kontakt sa mrežicom na podnici bez lima (jež, puž balavac, mačka i sl.)
Donje glavno leto suzim za prolaz 2-3 pčele. Razlog – onemogućavanje prodora pčela tuđica u svo vrijeme od završetka paše do zazimljvanja, tj. u kasnojesenskom razdoblju.
U zimskom periodu omogućavanje djelovanja uzgona (isti princip kao kod funkcioniranja dimnjaka na snažnoj sobnoj peći ili kaminu), tu se vanjski hladan zrak uvlači u košnicu.
Pomoćno leto na plodišnom nastavku P1 začepim plutenim čepom kojega «napasiram» sa trakom od novinskog papira ako je čep preuzak. Razlog – ovako se ostvaruje «efekt dimnjaka» tj. počinje uzgon zraka koji se grije ulaskom u košnicu i koji u spoju sa ugljičnim dioksidom i dušikom kojega pčele proizvode u zimskom klupku počinje strujiti prema gore.
Kako – reći ćete, pa nema gornjeg otvora kroz koji bi ova utrošena energija izlazila iz košnice!? E, ima!
Pomoćno leto na plodišnom nastavku P2 ostavljam otvoreno!
Razlog – ovako se zaista ostvaruje «efekt dimnjaka» tj. uzgon zraka se pospješuje, i sav «istrošeni» vlažan zrak izlazi kroz to gornje leto izvan košnice.
Na plodišni nastavak P2 stavljam unutarnji poklopac, na njega 5 listova raširenog formata novinskog papira i na njega vanjski poklopac (krov) košnice.
Novinski papir koristim u svim varijantama i to je jedini utopljavajući element kojega sam zadržao kod svoga načina zazimljavanja pčelinjih društava jer ima efekt «bugačice» tj. upija suvišnu vlagu iz košnice ako se u bilo kakvom obliku ova pojavi u toku zime.
2.) Varijanta B. Sve isto kao u varijanti A. samo umjesto unutarnjeg poklopca ostavljam Millerovu hranilicu (klasične izvedbe) nakon jesenjeg hranjenja, metnem 2 lista novinskog papira na donji dio hranilice, otvore korita ispunim izgužvanim novinskim papirom na njega po cijeloj površini dodam 5 listova raširenog novinskog papira i stavljam vanjski poklopac (krov) košnice.
3.) Varijanta C. Sve isto kao u varijanti A. samo umjesto unutarnjeg poklopca ostavljam Millerovu hranilicu (moje izvedbe sa PVC rezervoarom) koju sam već opisivao na ovome portalu. Ovu «svoju» hranilicu kombiniram na ventilacionom poklopcu za ljetnji režim formacije košnice. Sve ostalo je isto kao kod varijanti A i B.
Više volim koristiti var. A i C, manje B iz razloga što kada otvaram prvi puta košnicu nakon zime (od 1.03. – 10.03., nekada i 15.03.) mogu odmah dodati pogaču samo podizanjem unutarnjeg poklopca, a u varijanti B moram okretati klasičnu Millerovu hranilicu koja nema međuprostor do satonoša za smještaj pogača u jednostavnoj operaciji samo otvaranja. Tako moram preudešavati slojeve lpje prebacujem u gornju zonu zbog utopljavanja jer je proljetno održavanje topline u pčelinjem leglu najvažnije u ožujku (martu) i travnju (aprilu) kada je razvoj pčelinjeg društva buran i nagao pa mu ne odgovara kolebanje temperature odstranjivanjem novinskog papira sa unutarnjeg poklopca u košnici.
Ostavljanje gornjeg pomoćnog leta ima još dvije važne funkcije, prva je da pčele kod pročisnog leta ne «ateriraju» na hladnu poletaljku i ne padaju ispred košnice u snijeg ili blato a druga je da skraćuju svoj put od zimskog klupka do izlaza iz košnice i nakon povrata u košnicu natrag pristup klupku jer se ono nalazi odmah pored otvorenog gornjeg leta.
U pašnoj sezoni okrugli otvor pomoćnog malog leta dolazi do punog izražaja:
Kada pregledom ustanovim da su medni nastavci spremni za vrcanje između matične rešetke (plodišta) i donjeg dijela prvog mednog nastavka umetnem najlonsku foliju izrezanu malo više od dim. nastavka. Na okruglo leto umećem PVC cijev (kruta od el.instalacija tipa «n/ž» - nadžbuk), koja viri izvan prednje bočne stranice nastavka oko 5-10 cm.
Na ovaj način spriječim komunikaciju između pčela u plodištu i pčela u mednim nastavcima pa pčele isti dan izađu iz medišta i nemogu se vratiti u njih jer je «kljun» od PVC cijevi za njih nešto novo (prepreka) pa se vraćaju natrag u plodište k svojoj matici. Na ovaj način medni nastavcise oslobađaju od pčela pa se drugi dan može pristupiti vrcanju.
Ovo što sam opisao su moja promišljnja i u praksi potvrđena nastojanja da se iz košnica odstrani vlaga i tako sačuvaju pčele i okviri od prevelikog prisustva i negativnog djelovanja vlage na kvalitetu pohranjenog meda, peludi (perge) i samog saća jer se ono upljesnjivi (ubuđavi) i nije za daljnju uporabu.
Pčele iz zime izlaze sa «zdravim» okvirima i lijepo napreduju u proljetnom razvoju jer se u slučaju bilo kakve intervencije i preslaganja okvira kod prvog pregleda remeti njihov poredak i formaciju koju one sebi poslože da se lakše, brže i bolje razvija društvo u najranijoj fazi proljetnog razvoja.
Volio bih da čujem i vaše komentare, vaša iskustva sa ovom problematikom jer je poznata činjenica da od svih živućih pčelara na «kugli zemaljskoj» ne postoje dva (2) koji pčelare na identičan način.
Pozdrav..........schumy

[Ismet]

Lijep pozdrav, Schumy, primjetio sam da kod mene pčele maltene nikako ne koriste ova okrugla leta, ne znam zašto, iako su im ista otvorena još od proljeća. Na tvoje izlaganje bih dodao jedan "trik". Radi se o zatvaraču, poklopcu za okruglo leto. To je komadić lima (može i plastika) oblika kružnice, poluprečnika nešto većeg nego što je poluprečnik okruglog leta. Dio kruga tog lima je perforiran, dio je pun, a dio čak može biti otvoren (malo leto) za prolaz 2-3 pčele istovremeno. Pričvrsti se ekserčićem preko okruglog leta i pomjeranjem oko tog ekserčića dovodi se u stanje koje nam tada odgovara (ventilacija, zatvoreno, malo leto).
Do sada, istina, nisam imao problema s vlagom u košnici ali u svakom slučaju ću gledati (posebno nakon ovog tvog izlaganja) da mi okruglo leto postane standard u svakoj košnici. Najviše iz razloga što sam, koliko ovih dana, razmišljao kako utopliti novinom ispod krova a istovremeno ostaviti ventilaciju. Rješenje je svakako - okruglo leto.

[simke]

varijanta A mi izgleda najbolja, samo bih dodao za sebe da ću isto uraditi, kod mene su žičane hranilice predpostavljam kao i kod svih samo imam u planu da bušilicom izbušim par rupa sa strane hranilice a tim da napravim sistem dimnjaka....

[Ismet]

varijanta A mi izgleda najbolja, samo bih dodao za sebe da ću isto uraditi, kod mene su žičane hranilice predpostavljam kao i kod svih samo imam u planu da bušilicom izbušim par rupa sa strane hranilice a tim da napravim sistem dimnjaka....

I to je dobar sistem Simke, samo bih ti predložio da preko tih rupa pričvrstiš sitnu ventilacionu mrežu.
I kod mene je hranilica pored koje se nalazi zamrežena ventilacija. Interesantno je da su dio te ventilacije pčele ispropolisale, začepile. Elem, opet kada im zatreba još zraka, te začepljene rupice su sebi bušile. Ma to su, između ostalog, majstorice ventiliranja

[Bujan]

Kad uzimljavam FA kosnice,uvijek mi je smanjeno donje leto na podnjaci,a na drugom nastavku(od ukupno tri) obavezno je otvoreno okruklo leto ( fi 20 mm) na sredini prednje strane nastavka .Do sada nikad pcele nisu zatvorile propolisom okruglo leto.Ova formacija mi stoji od avgusta mijeseca ,pa do proljeca.Pcele komuniciraju kroz okruglo leglo daleko vise nego na kroz leto na AV podnjaci.Samo kratko da napomenem da upravo ovo otvoreno leto je od izuzetnog znacaja pri demariranju plodista pred bagrem.
Pozdrav Bujan