Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la zvones »

Ismet je napisao/la:Ako već ne rekoh, sjajni su ti ovi eksperimenti Zvone. Svaka čast.
Da li si razmišljao o nekom miksu, mješavini? OK bi bila glavni sastojak plus dodaci eteričnih ulja (majčina dušica, pelin, kadulja, lavanda, vrijesak i sl.)
Još vranilova trava , odnosno njena uzgojna varijanta origano i timijan kao uzgojna varijanta majčine dušice . Ismete napisao sam jutros odgovor , ali se izgubio
zbog dugog pisanja , pa nisam imao snage ponoviti . Večina navedenih trava sadrži timol i karvakrol (carvacrol ) snažne antimikrobne komponente . Što se tiče
timola kažu da je to najsnažnije dezinfekciono sredstvo , pa se upotrebljava dosta u zdravstvu . Miksati ove trave kao čajeve je sporno zbog mogučnosti minerala
s kojima se oksalna veže i pravi pijesak. Inače su se raznim pripravcima , pa i oksalnoj , prvenstveno sublimiranjem ,dodavali razna eterična ulja u tečnom ili krutom
stanju , pa su se najčešće dodavali timol, kamfor, mentol, kao i ulja lavande, ružmarina,eukaliptusa. Problemi kod timola , kao i svih eteričnih ulja su jak miris. Miris
ne podnosi varoa, pa bježi od njega , ali ga ne podnosi ni pčela, pa nastoji propolisati izvor , a zbog njih može napustiti košnicu, slično kao s mravljom kiselinom .
Timol se i sam nekad primjenjivao , ali je primječena grabež, pa se kasnije napustio. Sada se upotrebljava kao stedstvo sa dodatcima u više pripravaka kao što su
timovar , apilajf apigard .Timovar se više nemože nabaviti na našem tržištu i nije imao izražen miris .Apigard sadrži gel , koji sprečava veliko isparavanje pri visokim temperaturama. Apilajf kod primjene kažu da zamiriše cijeli pčelinjak .Mirisi pokrivaju miris matice i pčela, pa zbog toga pčele ne nogu prepoznati tuđicu, što može
dovest do grabeži. Sva eterična ulja se upotrebljavaju zbog izraženog mirisa , pa o tome treba voditi računa Ono što mi osjećamo kao slab miris , pčelama je prejak .
Upitno je koliko eterična ulja mogu pojačati efekat oksalne kiseline , koja i bez njih ima dobre rezultate ,a predoziranje može imati negativne efekte. Posebno je
pitanje dezinfekcionih svojstava timola koje se jako cijeni. Pčela ima svoju prirodnu zaštitu kako na hitinu i dlaćicama , tako i u probavnom sustavu , tako da jako
dezinfekciono sredstvo može samo narušiti njen imunitet . Kiseline također imaju dezinfekciona svojstva ali kad se govori o oksalnoj nakapavanjem 3,5 % ili manje
je jačina koju možemo usporediti sa našim sirčetom /octom za salatu , koje koristimo za bolju probavu . Pčeli mali ili beznačajan problem , a varoi veliki i u tome je
poenta cijele priče . Što se tiče propolisa , ne vidim razlog dodavanja vodene otopine , ako se može dodati jača , alkoholna otopina . Propolis je prirodan element u
pčelinjem društvu i nebi trebao smetati na bilo koji način oksalnoj kiselini . Alkohol također , jer je po svom svojstvu ugljikohidrat ili jednostavnije šečer , pa kažu
da se pčela ne može napiti :roll: . Po boji, reklo bi se da ga u jednom poznatom sredstvu ima u značajnoj količini :wink: .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la zvones »

Priprema oksalne kiseline :
Postupak pripremanja pripravka oksalne kiseline počinjemo procjenom , koliko nam treba sredstva za tretiranje . Kod zimskog tretiranja mnogo je više društava koja imaju
od 3 do 6 ulica, nego onih koja imaju 7 ulica ili više. Zbog toga je dovoljno računati na prosjek od 30 ml po društvu što je 6 ulica po 5 ml i bit će sigurno rezerve. Kod ljetnog tretiranja, tretira se samo plodište i to preporuka je ne tretirati ulice uz zidove košnice. Znači ostaje devet ulica, od čega se može desiti da neka ulica nije puna,a kod slabijih društava može biti i praznih ulica. Ovdje je dovoljno 40 ml po društvu. Po ulici ima inače manje pčela nego zimi pa ukoliko se malo i manje pokapa od 5 ml neće biti problem.
Znači ako se pomnoži ovaj prosjek po društvu napr. 40 ml , sa brojem društava koja želimo tretirati napr. 10 društava , dobit ćemo da je to 40 ml x 10 = 400 ml ili 0,4 L .
Uvijek konačan izračun napišite u litrima, zbog lakšeg, praktičnog izračuna koji ću obrazložiti . U ovisnosti u koje se vrijeme tretman radi , unosi se i postotak za izračun
oksalne kiseline . Naprimjer ukoliko želimo raditi sa postotkom od 3,5 % , mi znamo da na 1 L sirupa ide 35 gr o.k. u kristalu . Tada pomnožimo 35 gr sa količinom koju smo
odredili proračunom napr. 0,4 L i dobiojemo 35 gr x o,4 = 14 gr o.k. Primjer 1,7 L - 35 gr X 1,7 = 59,5 gr .Za određivanje količine vode i šečera ja ću vam dati jednostavne primjere za proračune sa 50% šečera i 60 % šečera , ali prije toga pojašnjenje. Naime još na početcima pripreme šečernog sirupa za prihranu primječeno je da 1 kg šečera
nema zapreminu od 1 L , nego manje . Kad se otopi 1 kg šečera u 1 L vode, dobije se ( kako ko piše ) od 1,65 do 1,7 l sirupa .Vrlo približna mjera je 1,67 L, koju ja koristim
u izračunu , a neki ml. , koji se može pojaviti kao razlika je praktično nevažan . Ako pogledamo 1 L vode (destilovane ) ima 1.000 ml , a to je težinski ili kako fizičari kažu
njena masa je 1.000 gr ili 1ml = 1 gr . Računski izdvajajući vodu iz sirupa 1,67 - 1 = 0,67 dobijemo da je litarska zapremina šečera 0,67 L za jedan kg šečera . Tako se
došlo do toga da je za 1 L sirupa 50% : 50 % , potrebno 600 ml vode i 600 gr šečera, ili 0,6 L vode i 0,6 kg šečera. Litarska zapremina 0,6 kg šečera je 0,6 x o,67 = 0,402.
Ako ovome dodamo 0,6 l vode dobili smo 1 L sirupa . Za 50 % šečera u sirupu ništa nam više ne treba nego ova formula o,6 l + 0,6 kg = 1 L, jer praktičan primjer izgleda
ovako : za onih 0,4 L iz prvog primjera to je za vodu 0,4 X 0,6 = 0,24 L vode ; a za šečer automatski 240 gr. šečera , jer 0,24 X 0,67 = 0,16 L , što sa vodom čini 0,4 L . Dakle bitno je izračunati koliko vode treba po formuli koja je data . Automatski toliko treba šečera samo u gramima, odnosno zaokruženo u kg. Napr. za 1,7 L , bi bio sljedeći
proračun : ponovo za vodu 0,6 L X 1,7 L = 1,02 L . Na ovo se dodaje 1 kg i 20gr šečera , što je 1,02 X 0,67 = 0,6834 ili zaokruženo 0,68 i uz vodu je jasno 1,7 L sirupa.
Praktična je preporuka da sirup zaokružite na gornji cijeli broj . Nprimjer ako vam je potrebno 670ml = 0,67 L , zaokružite na 0,7 L , jer na taj način izbjegavate decimale,
a imate i rezervu , koju će te vjerovatno bacit , što nije nikakva šteta zbog male cijene pripravka .
Za sirup 60 % šečera ide malo drugačiji izračun , jer ako stavljamo 60% šečera u sirup tada je potrebno vode 40 %. Ako se uzme 60 i 40 u odnos, može se vidjeti da to izgleda ovako : 60 : 40 = 6 : 4 = 3 : 2 = 1,5 : 1 ili na 1 dio vode ide 1,5 dijelova šečera . Ako baratamo sa njihovim jedinicama , tada je to na 1 L vode 1,5 kg šečera . Sa malim računanjem došao sam do podatka da je za bilo koju količinu sirupa za 60 % šečera, potrebno uzeti količinu vode za pola manju od količine predviđenog sirupa . Tako za 0,4 L sirupa treba 0,2 L vode, a šečer se dobije tako što se voda u ovom slučaju 0,2 pomnoži sa 1,5 i dobijemo da je to 0,2 X 1,5 = 0,3 kg . Ako sad pogledamo litarsku zapreminu šečera, vidi se da je to 0,3 X 0,67 = 0,201, što uz 0,2 L vode čini 0,4 L sirupa. Slično je sa drugim količinama, recimo za 1,7 L sirupa treba 1,7 : 2 = 0,85 L. Ako sad 0,85
pomnožimo sa 1,5 ; 0,85 x 1,5 = 1,275 kg. Litarska vrijednost ove količine šečera , 1,275 x 0,67 = 0,854 . Zaokruženo je 0,85 L i uz toliko vode dobijemo da je to 1,7 L sirupa. Za neke druge postotke vode i šečera , trebaju druge računice , a ja sam dao način za ove koje ja pripremam .
Za odmjeravanje vode , pogotovo manjih količina treba neka posuda sa mjerama sa najmanjim podiocima barem za 10 ml . Za šečer , a pogotovo oksalnu potrebna je vaga .
Ja imam vagu za vaganje do 200 gr. , sa tolerancijom 0,1 gr. i vagu do 5 kg ,tolerancija 1 gr . Obje su digitalne i pošto je ova do 200 gr. vrlo mala i često nepraktična ,
vagao sam jednom prilikom limenku od piva 0,5 L (praznu ) i na maloj vagi se pokazala težina od 16,4 gr. , a na velikoj 16 gr. Da je bilo samo 0,2 gr. više pokazala bi 17 gr.
Hoću reči da ova vaga sasvim zadovoljava za mjerenje oksalne kiseline, a greška može najviše iznositi do 1 gr, što je zanemarljivo. Pri vaganju na većoj vagi može se postaviti čist papir i izmjeriti oksalna kiselina bez prosipanja. Ukoliko nemate takvu vagu moja je preporuka da je nabavite, jer veoma dobro dođe u kućanstvu. Preporuka za
vagu je da se posuda za vaganje skida i da se bez obzira jeli vaga sa opterećenjem ili bez njega, kod uključenja pojavljuje nula,jer tada se ponovnim uključenjem bez obzira
na prethodnu težinu , može izvršiti mjerenje novododate količine bilo čega ( kod pripreme napr. kolača -odlično ) .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
levstek008
Čita, piše dovoljno
Postovi: 38
Pridružen/a: 20 sij 2011, 08:15

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la levstek008 »

Zvones, odlično!!!
zakir cancar
Čita i piše, dobar
Postovi: 114
Pridružen/a: 25 sij 2011, 22:10

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la zakir cancar »

.....
Zadnja izmjena: zakir cancar, dana/u 29 ruj 2011, 22:35, ukupno mijenjano 1 put.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la zvones »

levstek008 je napisao/la:Zvones, odlično!!!
Hvala Matej , rado gledam tvoje video prikaze , odlični su . Malo sam pogledao i ovaj rad , što je uradila moja imenjakinja Zvonka o mravljoj kiselini . Pogledaću
još , veoma dobro urađeno , samo treba dosta vremena za čitati .
zakir cancar je napisao/la:Pozdrav.....matematika,matematika...kad se ovo radilo sigurno sam pobjegao sa casa....odlicno zvones,svaka cast..samo molim te da se neuobrazis na ovolike pozitivne kritike.. :) ...snacicemo se a ima i digitron.....sala mala .....MEDNO
Zakire , neću se ja uobraziti , pokušavam bit otporan i na pohvale i na kritike . Još nisam dostigao taj nivo , zasad su mi draže pohvale :D .
Što se tiče matematike , ja sam želio pokazati da je tačna , pa zato onoliko računanja i pisanja . U principu sve je vrlo jednostavno . Treba samo odrediti količinu sirupa i
sa kolikim postotkom šečera se radi . Ako se radi sa 50% , tada je važno ono 0,6 , koliko je u litri sirupa vode . Ako primjera radi trebamo 2 L sirupa , tada ide 2 x 0,6 ,
što je 1,2 L . Toliko treba i šečera samo u kg , znači 1,2 kg .
Ako hoćemo 2 L sirupa sa 60 % šečera tada ide voda u odnosu pola sirupa , znači 1 L , a šečer 1,5 puta više u kilogramima , znači 1,5 kg i to je sve . Prosto zar , ne !
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la zvones »

Postupak pravljenja pripravka
Što se tiče oksalne kiseline u prvo vrijeme mog zanimanja je to bilo sublimiranje . Problem je bio nabavka sublimatora i odmjeravanje kiseline . Godinu kasnije , dobio
sam od svog radnog kolege, koji me je uveo u pčelarstvo (on je još početnik ) kopiju časopisa „ Pčelar „ , kome je podnaslov bio „sve o oksalnoj „ . Dosta se toga moglo
naučiti ali dosta se pisalo i o opasnosti od oksalne i ja sam tada mislio da je nikad neću upotrijebiti . Naravno i dalje sam čitao na sve što sam našao, a prekretnica je bila
kad sam na sajtu , u to vrijeme, pcela .co.yu , pročitao kako je neki pčelar odmjerio težinu oksalne kiseline za malu količinu sirupa. Sipao je oksalnu kiselinu u špricu od
inekcije i kod prijatelja vagao na preciznoj vagi. Ispalo je da je 14 gr. o.k 15 ml u šprici. Tako sam i ja vagao, kad sam prvi put nakapavao prije nekih šest godina (jedva
sam dobio oksalnu) i koliko se sjećam imao sam 6 društava. Ova priča je zato što se tog događaja rado sjećam, ali i zbog toga što sam još tada zaključio da je nakapavanje
prosto , bezopasno za pčele i praktično bezopasno za pčelara uz jednostavne mjere sigurnosti . Ono što je vrlo važno oksalna u kristalu gotovo ne isparava , tako da gotovo
nema opasnosti ni kod otvorene kutije sa oksalnom . Opasnost bi bila da na neki način oksalna dođe u nos , oči ili kožu , jer je ona higroskopna , veže se sa tečnostima i
mineralima, kalcijem ,kalijem , željezom , magnezijem i gradi oksalate, koji su u stvari pjesak. Zbog toga je važno preduzeti najprostije mjere zaštite, a to su obavezne
gumene rukavice , one koje se uzimaju za čišćenje , jer nesmiju pucati i nije loše staviti masku za nos i usta ( ona za prašinu ) , koja u principu nije neophodna ali da se
osjećate sigurnije. Ako se oksalna priprema na otvorenom, paziti da vjetar ne puše u vas. Sve ovo je potrebno samo vrlo kratko vrijeme , a to je , vaganje oksalne kiseline
i ubacivanje u sirup . Samo sipanje u sirup , također nije problematično , jer oksalna se slabo otapa u vodi , nešto ispod 12 % , što znači da sipanje u vodu nije burno
( ne osjeti se ) a također da nema nekog isparavanja (osim ako nebi nos gurnuli u posudu) Onog momenta kad se sud u kojem je sirup zatvori nema više nikakve opasnosti
( dobro je posudu sa pripravkom saprati , ako je slučajno šta procurilo i rukavice dok su na rukama i to je sve ). Dugo vremena se preporučivalo odvojiti dio sirupa , sipati
oksalnu , mješati dok se ne otopi , pa onda sve sasuti u sirup. I danas ima pčelara koji tako rade i preporučuju. Ja u startu nisam bio zadovoljan tim, zbog komplikovanijeg procesa , a i zbog mjera sigurnosti . Zbog toga sam razradio svoj proces koji iznosim po redu kako radim. Sirup voda, šečer pripremam dan ranije, na taj način na naspem odmjerenu vodu (obavezno kišnica Ili destilovana. Oksalna se veže sa mineralima, stvara pjesak i tada ima slabije djelovanje,ako je voda tvrda. Može i ona za akomulatore
jer će se prokuhati ) , stavim je da prokuha ( samo da baci ključ ) , skida se sa toplote i ćim se umiri sipa se odmjerena količina šečera uz miješenje. Za kratko vrijeme se
šečer potpuno otopi, a to se može vidjeti ćim se sirup umiri , jer ako se nije dobro otopio skupit će se na dnu posude po sredini . Tada treba još malo miješati. Onog dana
kad se predviđa tretiranje sipa se kiselina . Prije toga je potrebno ( a to može i znatno ranije ) odrediti u kakvoj ćemo posudi smješati pripravak . Ako se radi o 0,6 l
pripravka i manje preporuka je staklena teglica od 720 ml ( za med ).Vrlo je praktično što ima široko grlo, pa se sve lako sipa.Poklopac mora biti plastični i prije provjeriti dihtovanje viodom . Preporka je ispod poklopca staviti celofan ili slično , najbolje kesicu za zamrzivać , što će odlično dihtovati . Ukoliko se sipa nešto veća količina, tada plastična boca veća od litra, a ja koristim boce od 5 L za vodu , zbog širokog grla , a lijevak dobijem od boce za jogurt , jer njeno grlo tijesno ulaz i bocun od vode. Znači u momentu kad želimo ubaciti kiselinu u sirup, prvo zagrijemo sirup na nekih 40 do 50° C ( provjerimo prstom kad je dosta ) i nasopemo u sud u kojem ćemo smješati. Na
mjestu na kojem ćemo vagati stavimo neki papir (novine ) na koji stavljamo vagu. Naravno prije vaganja trebamo pripremiti posudu sa oksalnom i rukavice , te masku za prašinu ( ako imamo ) Na vagu je dobro postaviti čisti bijeli papir , napr. onaj za kopiranje ili sličan A4 formata . Obzirom da ćemo sipati oksalnu na papir pa zatim u posudu moguće kroz lijevak ili direktno , dobro je papirmalo saviti , tako da se može uzet rukama i sipat . Najbolje ga je saviti , obje strane ukoso jednu i drugu stranu , tako da u
vrhu bude razmak oko 1 cm , a na drugom kraju više .Tako ćemo pri uzimanju rukama dobiti jedan oluk , kroz koji možemo sipati kiselinu . Za one koji neznaju kiselina liči
na šečer samo što su kristali nepravilni i mogubiti različite krupnoće .Zbog toga što u molekulskoj formuli ima i dva molekula vode zna se i blago zgrudvati .Zato je dobro
imati drveni ili plastični štapić (može i plastični nož) pa kod otvaranja njene bočice laganim pritiskom razbiti grudvice.Potom uključiti vagu i plastičnom kašičicom ili nožem
sipati o.k. na papir , sve dok ne dobijemo predviđenu težinu . Ukoliko pretjerate , treba kašičicom vratiti bezprosipanja . Zatvoriti kutijicu sa oksalnom i sipati iz papira
direktno u teglu ili bocu preko lijevka . Kroz lijevak , pogotovo ako je uži , ne prolazi baš glatko , pa se također treba pomoći gurajući štapičem . Onog momenta kad oksalna
uđe u sud u kojem je sirup, posuda se zatvara i trese dok se oksalna ne rastvori.To i nije tako dugo iako je ona slabo topiva, ali to će te već vidjeti. Štapiće ili bilo što drugo,
pa i lijevak ubacite u neki veći plastični sud sa vodom . Ukoliko se malo oksalne prospe na novine ( ako se radi pažljivo neće ) i to ubacite u vodu . Voda se poslje kratkog propiranja ubačenofg prosipa i sve što vam ne treba baca ( rukavice će trebati i drugi put ) Pisao sam detaljno pa sveizgleda komplikovano ali nije .Ko nije nikad tretirao
poslje prvog puta , shvatit će da je sve vrlo jednostavno . Važno je sve što treba pripremiti ranije , kako se nebi tražilo u momentu kad zatreba . Samo tretiranje obično ide
sa špricom . Dobro je imati veću , 50 do 60 ml .Neko radi sa iglom , koja treba imati nešto širi prolaz a neko bez nje . Dobro je na šprici imati kratko crijevo , koje se tada
može spustiti na pčele i sipati direkno po njima Također, to crijevo dobro dođe zbog povlačenja pripravka špricom iz posude u kojoj je pripravak. To također provjeriti prije,
a ukoliko nije mogućepovući pripravak u špricu , tada je ponovo, najbolja teglica u koju se prespe pa povlači u špricu. Ja inače već tri godine kapam direktno iz plastične boce
od deblje providne plastike ( od destilovane vode ) na čijem sam ćepu probušio rupicu , pritiskom rukama na bocu. Treba osjećaj za količinu i usmjerivanje mlaza ( slično se
radi sa BeeVitalom ). Kod posipanja pčela treba nositi pčelarsku jaknu i rukavice, samo zbog toga da nebi neka pčela poletila i slučajno ubola ( teško će polivena poletiti , ali
za svaki slučaj ) Zato treba nositi i rukavice , inače što se tiće same oksalne , ona je u tom postotku pa gotovo bezopasna za čovjeka . Što se tiče toplote oksalne preporučuje
se toplota čovjećijeg tijela pri tretiranju ali ja mislim da to nije toliko važno , važno je da ne bude prevruća i da nije potpuno hladna. Kod zimskog je tretiranja toplota pčela
samo u jednoj ulici cca 30 ° C , a u drugim i niža ,pogotovo u kori i to je sve. Oksalna je u stvari najviše opasna zbog djece , pa ukoliko imate malu djecu, osobito u fazi istraživanja, tada je nemojte ni držati u kući, ali ljudi svašta drže blizu djeci od oružja do sredstava za čišćenje. Pogledajte , koliko na raznim sredstvima za čišćenje ima
onih znakova „ opasno „ . Nadam se da sam sve napisao što je važno , a za ostalo pitajte !
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zakir cancar
Čita i piše, dobar
Postovi: 114
Pridružen/a: 25 sij 2011, 22:10

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la zakir cancar »

Postupak
Zadnja izmjena: zakir cancar, dana/u 29 ruj 2011, 22:32, ukupno mijenjano 1 put.
šarić slavko
Čita, piše dovoljno
Postovi: 83
Pridružen/a: 23 srp 2011, 14:43

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la šarić slavko »

Pozdrav Zvone , pratim ovo tvoje izlaganje o oksalnoj i sviđa mi se što si sve pojednostavio i opisao detaljno bez nekih suvišnih stručnih naziva tako da je razumljivo i početnicima.Pozdrav
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la zvones »

šarić slavko je napisao/la:Pozdrav Zvone , pratim ovo tvoje izlaganje o oksalnoj i sviđa mi se što si sve pojednostavio i opisao detaljno bez nekih suvišnih stručnih naziva tako da je razumljivo i početnicima.Pozdrav
Da, pisano je namjerno tako da mogu i početnici razumjet . Problem je u tome što se tekst tada produži , pa ponekad se gubi i osnovna nit . Vjerovatno ću negdje kasnije
izvući osnovno u jedan kraći tekst , a ovo može svak čitati po volji . Upravo sam u "Rezultati ljetnog tretiranja oksalnom " napisao analizu , pa ko želi čitati nek izvoli ...
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la zvones »

Evo ovdje pišem odgovor Samiru , da ne bih opterećivao temu o BeeVitalu .
zvones je napisao/la:Samire ipak mi nije jasno zašto misliš da si uranio sa tretmanom , a radio si dva puta u julu ? Ako je tada malo varoe , trebalo bi da si oborio većinu i kako se tada može toliko razmnožiti u sljedećem mjesecu ?
Samir je napisao/la:Zvones, tri puta sam polivao u julu, a naveo sam kad sam prvo i zadnje , i varoa je imala dva mjeseca i malo više da se razvija u najpovoljnijim uslovima jedne sezone. Ovu dilemu ću riješit sledeće sezone, al me sad u ovom trenutku kopka taj preuranak.
Mišljenja sam da je svaka sezona priča za sebe, i da je teško odrediti kad su najpovoljniji uslovi za njen BUM.
Naše je samo da smo joj non-stop za vratom, i da nedamo joj živa mira.
Kad sam na forumu HPS-a objavio članak o ljetnom tretiranju oksalnom kiselinom , prvi odgovor koji sam dobio bila je tvrdnja " ostala ti je varoa u leglu " . Moj odgovor
je bio : da , ali reci koje je to sredstvo kod kojeg ne ostane . Kažu da je to mravlja , ali ako ima štete po varou u leglu , tada ima i po larve , a desi se da i neka matica
strada kod šok terapije .
Stvar je u tome što je u periodu koji nas zanima varoa u leglu . Pitanje je zašto je onda u nekim košnicama ima više , a kod neke manje , a one su slične po snazi ?
Meni se čini da se tu radi o razlici u leglu u vrijeme tretmana . Kod sviju je smanjenje legla , ali matica zanaša u čelije iz kojih izlaze pčele . Hoću reči da , ukoliko ima
dosta legla u koje je varoa ušla prije našeg tretiranja , utoliko bi tretman mogao biti slabiji . Ukoliko se desilo suprotno , pa je večina varoe bila na pčelama , utoliko
bi tretman bio uspješniji . Ima još nešto . Ja stalno ističem da ću rezultate ljetnih tretiranja provjeravati zimskim , a ne nekim kontrolnim . Zašto ?
Pretpostavimo da sad padne puno varoe . Treba li biti sretan ili zabrinut ? Sretan što je palo puno varoe , a zabrinut jer neznaš koliko je ostalo ? Ako je palo malo varoe,
isto pitanje . Sretan što je palo malo varoe , a zabrinut jer neznaš dali je sredstvo dobro . Predpostavka za kontrolno stredstvo . Ako padne puno varoe , a prošlo je oborilo
puno šta misliti . Ako padne malo ti sretan , a ono ni prošlo nije valjalo , pa svejedno neznaš . Posebno je pitanje višestrukih tretiranja . Svi kažu obara dobro varou .
Zašto je onda svake godine ima više ? Meni je očigledno da treba nešto mijenjati i moji su pokušaji usmjereni tome . Manje tretirati i imati manje varoe . Dali je to
moguće ? Mislim da jeste . Treba pčele vratiti u položaj da se sama izbori sa varoom . Ja u stvari nikad nisam vjerovao u priču koja se propovjeda o varoi i njenom širenju,
Zašto ? Pa iz jednostavnog razloga što svaki živi stvor na ovoj planeti ima svog napasnika ,pa zašto bi pčela bila bez njega , a krpelji su poznati od vajkada . Od kud onda
da se varoa proširila iz Azije , prvenstveno iz Japana . Iz jednostavnog razloga što su prije napravili nešto što liči na savremenu košnicu . Uostalom i u svijetu i na ovim
prostorima ima pčelara koji pčele ne tretiraju protiv varoe . Ja kod sebe nisam primječivao ovoliko nagrižene varoe , koliko je sada vidim i to bi trebalo da znači da se
pčela jednim dijelom obračunava s njom . Pogledajte i vi , imali načetih varoa !

U tabelu o ljetnom tretiranju dodao sam podatke za 24 , 25 i 26 uz komentar koji je odvojen na kraju .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la Stipo »

Zvones i ja sam primjetio pojavu da varroa ima svoj ritam u leglu i izvan legla. Pa neko srestvo prvi dan obori puno varroe, a u nekim košnicama malo varroe. Slijedećih dana u ovim gdje je palo više varroe broj opadanja se smanjuje, a u ovim gdje je bilo manje broj opale varroe se poveća. Znači sve je stvar kada smo varrou uhvatili izvan legla. Ako je sva varroa u jednoj košnici od jedne ženke sve njene kćerke nastavljaju u leglo ulaziti u isto vrijeme u dan dva i svi potomci tih kćerki iz legla izlaze u dan dva. Zato nastane period kada danima izvan legla nema varroe. Ako smo pogodili tretman kada je netom varroa ušla u leglo i sutra dan pogledamo podnice i ne nađemo ništa najednom u panici ja kažem prvo zbog neznanja udari se pritužba na sredstvo da ništa ne valja. Nakon par dana pčelar tretira drugim sredstvom ali eto belaja varroa izlazi iz legla i pada li pada. Zato mali broj uzoraka i kratak period kontrole nikad nije mjerodavan. Isti takav period se događa i kod praćenja prirodnog pada varroe. Ima dana kada prirodno nekoliko dan ne pada nit jedna varroa pa iza toga dođu dani kada pada više varroe.
Ja sam o tome već jednom pisao, a vidi se ta pojava kod mog zimskog praćenja prirodnog pada varroe.
Vidi tabelu 1.
http://www.limed.ba/BV_test_2011.html
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la zvones »

Pratim nekoliko foruma , a čitam dosta toga i van foruma u oblasti pčelarstva . Nažalost ponekad i preskočim neke tekstove ili ih letimično pogledam .Pretežno
su to tekstovi iz najnovijih otkrića nauke ili znanosti , koji se vrlo često nazivaju velikim ,ćak epohalnim otkrićima . Kažem nažalost, jer tako mi se desilo da
sam zbog svog predubjeđenja preskoćio vrlo vrijedan tekst kolege trutuse pod naslovom "Varoa tolerantne pčele, selekcija u praksi ". Tekst sam pročitao tek
jučer , više zbog toga da znam sa ćim se ne slažem i iznenadio se da je u korelaciji sa mojim razmišljanjima . Naime u tekstu je stavljena težnja na odgoj
pčela koje će biti otporne na varou ili kako piše tolerantne . Također je primjećena nagrižena varoa i smatra se da to pčele rade i da treba selekciju raditi i
po tom principu . Ja nisam doslovno pratio gdje je bilo nagriženih varoa više , a čini mi se da je bilo u gotovo svim ladicama . Posebno je to bilo izraženo u
društvu br. 18 gdje je bilo najviše varoe , najviše mlade i najviše nagrižene . Često je nagrižena varoa bila i uvrnuta suprotno od tijela .
Već neko vrijeme imam različito mišljenje od onog koje je najviše zastupljeno u stručnoj literaturi o varoi.Naime smatra se da varoa najviše voli trutovsko leglo,
ćak se spominje da je to u 90% u odnosu na radiličko , zatim da ne podnosi visoku temperaturu ( to je i jedan od razloga što voli trutovsko leglo koje je
najčešće na ivici legla ) , da joj više odgovara veći procenat vlažnosti itd . Interesantno je , kad se sve pogleda , da su onda za varou idealni uslovi u proljeće i
rano ljeto . Katastrofalno loši uslovi za varou bi bili 7-mi i 8-mi mjesec zbog visokih vručina i nedostatka trutovskog legla , a upravo tada dolazi do eksplozije
varoe . Znam da će svi reči ali tada nema trutovskog pa varoa ulazi u radiličko leglo . Jasno da je tako ali zar nije bilo više mogučnosti za tu eksploziju ranije,
kad je bilo dovoljno i trutovskog legla i niže temperature ? Ako nije bilo ranije varoe , kako da doživi takvu eksploziju kad su nepovoljni uslovi . Mislim da varoa
uvijek ulazi i u radiličko leglo, a također da joj ne smetaju toliko visoke temperature kako se smatra , nego da se radi naprosto o njenom ciklusu , koji je ona
odavno razvila . Povoljnost se za varou desila onog momenta kad su počele razna stimuliranja , kako bi se sa što više pčela ušlo uzimu .
Već nekoliko dana nastojim na neki način sistematizovat podatke iz tabela o padu varoe i shvatiti ono najvažnije iz njih . Tako sam došao do zanimljivog
razmišljanja o djelovanju oksalne kiseline . Osim podataka o mladoj varoi , koja je sigurno izašla , prije izbačena iz legla sa izlaskom mlade pčele , nagrižene
varoe , trebao mi je podatak o dužini djelovanja . Smatrajući da je je nerazvijena varoa , takva iz razloga što je izašla iz nekvalitetnih jaja , koja je položila
oštečena varoa i također da je to stara varoa , koja i sad pada , to mi je bio putokaz za sljedeću matematiku . Ako uzmemo da je još prije dva dana bilo prilično
mlade varoe u ladici , tada to uzimam kao zadnji dan uticaja oksalne . Varoa ulazi u leglo prije poklapanja , znači negdje osmi , deveti dan . Ostaje negdje 13
dana do izlijeganja radilice . Ako to oduzmemo od 6 .10. ispada da je oksalna djelovala do 24.9. Ja sam društva tretirao 7.9 , što ispada 17 dana .Po mojoj
računici tako ispada , premda da budem iskren ni sam ne vjerujem da može toliko dugo djelovati, pogotovo što po ulici nisam kapao više od 3 ml. Ipak vjerujem
u drugu stvar , a to je dok je oksalna djelovala , a to može biti i cca 8 do 10 dana, za to vrijeme je uticala na svu varou kaja je bila na pčelama .Onu varou koju
nije direktno onesposobila , oštetila je toliko da su poslje izlazile nerazvijene varoe , koje se nisu mogle spariti (u ladicama sam nalazio i mužjaka varoe ) . Treba
reči da je sva varoa koja je izlazila u tom periodu iz legla također bila pod uticajem sredstva , tako da je i ona bila izbačena iz daljeg ciklusa .
Obzirom da nije jednostavno eksperimentirati sa malim brojem košnica , veoma mi je drago zbog kolega koji su se i sami priključili eksperimentisanju , jer svaki
je podatak , ćak i kad se pogriješi , veoma vrijedan i iz više podataka se može složiti kvalitetnija slika .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Marin
Čita i piše, odličan
Postovi: 565
Pridružen/a: 03 kol 2010, 00:15
Lokacija: LJubuški

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la Marin »

Zvones kaže ,
Znam da će svi reči ali tada nema trutovskog pa varoa ulazi u radiličko leglo . Jasno da je tako ali zar nije bilo više mogučnosti za tu eksploziju ranije,

Izgleda da je varoa i dobar gospodar pa ne ide u širenje dok se ne razvije dobar domaćin kojeg će crpiti jedno vrijeme jer bez njega nema ni nje , u ostalom tako se ponaša većina parazita na bilo čemu -malo malo pa ide dalje . Poz marin
"Tko hoće nešto učiniti, nađe način, tko neće ništa učiniti, nađe opravdanje." Pablo Picasso
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la Stipo »

Zvones kada varroa previše ošteti neku nimfu i ona usljed toga umire pčele to primjete te otklope ćelije. U tim ćelijam se nalazi nedozrela varroa koja dolazi u kontakt sa kiselinom ili je pčele ulove ili iscrpljena i ošamućena pada na podnicu. Na podnici su niže temperature, a varroa na temperaturi nižoj od 17°C se umiri, a mi mislimo da je mrtva.
Istraživanja su pokazala da varroa radije bira trutovsko leglo nego radiličko jer trutovsko leglo ima više prostora i biva jače hranjeno. Varroa je od pantivijeka živjela na pčelama koje su krupnije od naših pčela pa imajmo to na umu da je instikt vodi u veću ćeliju. Možeš sam napraviti test koliko se varroa može naći u trutovskom leglu, a koliko u radiličkom. Vidjet ćeš kada pronađeš varrou da se u trutovskom leglu nalazi 3-8 varroa, a u radiličkom 2-4. Jedino kod jakog napada varroe kada nema više trutovskog legla, a radiličko je dobro opalo u jednoj ćeliji radiličkog legla može se pronaći više od 3 varroe ako se nađe više od toga pčela je sigurno toliko oštećena da nije više sposobna za život pa često umire još dok je u poklopljenoj ćeliji.
Zašto varroa nestankom trutovskog legla naglo ekspandira činjenica je da se u to vrijeme počinju rađati dugoživuće zimske pčele ali isto tako rađaju se i dugoživuće zimske varroe, a ženke takvih varroa su jako produktivne.
Davanje stimulacija daje više legla, a smim time i više varroe. Stimulacija više razvija varrou nego pčelu jer više legla pčele slabije pokrivaju pa varroa ima više komocije što joj olakšava bolje uvjete razmnožavanja.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la zvones »

Marin je napisao/la:Zvones kaže ,
Znam da će svi reči ali tada nema trutovskog pa varoa ulazi u radiličko leglo . Jasno da je tako ali zar nije bilo više mogučnosti za tu eksploziju ranije,

Izgleda da je varoa i dobar gospodar pa ne ide u širenje dok se ne razvije dobar domaćin kojeg će crpiti jedno vrijeme jer bez njega nema ni nje , u ostalom tako se ponaša većina parazita na bilo čemu -malo malo pa ide dalje . Poz marin
Slažem se sa tvojim naznakama i upravo zato kažem da je varoa podredila svoj ciklus upravo tom razdoblju .
Stipo je napisao/la:Zvones kada varroa previše ošteti neku nimfu i ona usljed toga umire pčele to primjete te otklope ćelije. U tim ćelijam se nalazi nedozrela varroa koja dolazi u kontakt sa kiselinom ili je pčele ulove ili iscrpljena i ošamućena pada na podnicu. Na podnici su niže temperature, a varroa na temperaturi nižoj od 17°C se umiri, a mi mislimo da je mrtva.
Istraživanja su pokazala da varroa radije bira trutovsko leglo nego radiličko jer trutovsko leglo ima više prostora i biva jače hranjeno. Varroa je od pantivijeka živjela na pčelama koje su krupnije od naših pčela pa imajmo to na umu da je instikt vodi u veću ćeliju. Možeš sam napraviti test koliko se varroa može naći u trutovskom leglu, a koliko u radiličkom. Vidjet ćeš kada pronađeš varrou da se u trutovskom leglu nalazi 3-8 varroa, a u radiličkom 2-4. Jedino kod jakog napada varroe kada nema više trutovskog legla, a radiličko je dobro opalo u jednoj ćeliji radiličkog legla može se pronaći više od 3 varroe ako se nađe više od toga pčela je sigurno toliko oštećena da nije više sposobna za život pa često umire još dok je u poklopljenoj ćeliji.
Zašto varroa nestankom trutovskog legla naglo ekspandira činjenica je da se u to vrijeme počinju rađati dugoživuće zimske pčele ali isto tako rađaju se i dugoživuće zimske varroe, a ženke takvih varroa su jako produktivne.
Davanje stimulacija daje više legla, a smim time i više varroe. Stimulacija više razvija varrou nego pčelu jer više legla pčele slabije pokrivaju pa varroa ima više komocije što joj olakšava bolje uvjete razmnožavanja.
Kad sve pogledam što si naveo , a sa ćim se slažem , zar nije čudno da varoa ako ima na raspolaganju trutovske čelije u kojima odgaja prosjećno duplo više podmladka
nego u radiličkim , doživljava eksploziju upravo kad toga više nema uz visoke temperature . Da se podsjetimo , većina pčelara ne tretira pčele protiv varoe u proljetnom
i ranoljetnom periodu . Dakle i dalje insistiram na tome da je varoa razvila svoj ciklus , prije nego što su pčelari i znali za nju i tu se slažem sa Marinom da je kvalitet
zimske pčele , odnosno bogatstvo materija koje posjeduju larva i sama pčela usmjerile varou u tom smjeru . Trutovi su samo " prelazni period " , koji relativno kratko
traje , a može ih biti manje ili više , što je sve nesigurno . Pčela radilica ima preko cijele godine, a uz to zimske imaju vrlo kvalitetne zalihe . Trutovi trebaju vrlo brzo
i daleko da lete, što govori o tome da je njihova hemolimfa vjerovatno bogata ugljikohidratima . Eto to su razlozi , zbog kojih ja mislim da je varoa usmjerila ciklus
razvoja za naznaćeni period . Nije tajna da je tako usmjeren i proces tretiranja protiv varoe . Smatram ipak , da će svi postupci biti manje ili više uspješni ili neuspješni
do onog trenutka dok se pčele same ne uspiju nositi sa varoom .
Ono što sam ispustio u prethodnom tekstu je proračun oštečenih pčela od varoe , pa ću pokušati sad iznjeti svoje mišljenje . Ako uzmemo da je svaka pčela u ćijoj su
čeliji bile varoe , nepovratno oštečena , tada mogu uz prosjećan broj varoa u jednoj čeliji , a na osnovu pada varoa u jednom društvu izračunati koliko je pčela stradalo.
Ja smatram da u ljetnom periodu u jednoj čeliji ima prosječno 4 mlade varoe i jedna stara , rasplodna varoa , što je ukupno 5 . Ako pogledam društvo 18 koje je imalo
za mjesec dana 1600 varoa , pa to podijelim sa 5 dobit ću da je 320 pčela stradalo . Ja moram reči da nisam vidio iz tog društva nikad iznošenje lutki ili puzajuće pčele,
što neznači da bi ove pčele dugo živjele , ali možda su mogle obaviti dio dužnosti kratkoživućih pčela. Također ako se uzme da je za period od 30 dana uz prosjećno
minimalnih 400 položenih jaja iz legla izašlo 12.000 pčela , tada 320 oštečenih pčela zaista nije veliki broj . U ovu kalkulaciju nisu uračunate preživjele varoe , koje su
sad na pčelama i čiji broj u ovom trenutku nemože niko znati ali ni moguće znatno veći broj pčela koji se mogao izleči u odgovarajućem periodu , a koji je bio čitav
deveti mjesec .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la senad »

Izgleda da okslana kiselina je jedino ubojito oružije protiv varroe.

-ako se pojavlju varroe raznih boja /starosne dobi znači da oštećena ženka od OK rađa degnerike ili mrtva reprodukcija

Stipo upravu si za ove "mrtve varroe", Neki dan sam tražio po laticama oštećene varoe i uzmem tanku žicu , i lupu . Dođem do jedne varoe mislio sam da je mrtva al jest vraga uhvati se za onako tanku žicu i neda se skinuti. Izgledala je kao mrtva, a nije.

Ovo kad sam vido shvatio sam da sam napravio grešku jer odzada kod podnice ima otvor za ventilaciju a lim je uvučen tako da svakodnevno pčele su ispod mreže i vjerovatno jedan dio varoe se uhvati za pčele.. Ovo je škola, u buduće svaki dan čistiti varroe kada se tretiraju ili zatvorim ventilaciju.

Zvone da li si razmišljao o tome da recimo kod beequen u USA nema varroe ( pčele talijanke) a da recimo u Italiji se vrše testiranja OK protiv varroe znači da je imaju. Šta je to što neda varoi da se razmnožava tj da se nastani u takvoj pčelinjoj zajednici.

Ove godne sam ima mnogo trutovskog legla kojeg sam ja forsiro i izgleda da trutovsko leglo nije opasno glede razvoja varro jer ove godine imam najmanje varroe. Da li se krije neki trik u TRUTOVSKOM LEGLU bez obzira na broj varroa koji onemogućava razvoj varroe u ljetnom periodu .

Zvone možda je na pomolu novo otkriće biologije varroe/razvojni ciklus. Sva dosadašnja saznanja su nam govorila kako se trebamo ponašati i uvjek iznova imamo brdo varroe. Trebat če napravit novi pristup to je sigurno .
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
inzenjer
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 485
Pridružen/a: 12 vel 2011, 22:18
Lokacija: Srebrenik

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la inzenjer »

Kako je krenulo građevnjak ce se skroz izbacit,iskreno ove godine sam provjeravao nekolko građevnjaka,i nisam uopste nasao varoe,ili ih je bilo 1-2.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la zvones »

senad je napisao/la:Izgleda da okslana kiselina je jedino ubojito oružije protiv varroe.

-ako se pojavlju varroe raznih boja /starosne dobi znači da oštećena ženka od OK rađa degnerike ili mrtva reprodukcija

Stipo upravu si za ove "mrtve varroe", Neki dan sam tražio po laticama oštećene varoe i uzmem tanku žicu , i lupu . Dođem do jedne varoe mislio sam da je mrtva al jest vraga uhvati se za onako tanku žicu i neda se skinuti. Izgledala je kao mrtva, a nije.

Ovo kad sam vido shvatio sam da sam napravio grešku jer odzada kod podnice ima otvor za ventilaciju a lim je uvučen tako da svakodnevno pčele su ispod mreže i vjerovatno jedan dio varoe se uhvati za pčele.. Ovo je škola, u buduće svaki dan čistiti varroe kada se tretiraju ili zatvorim ventilaciju.

Zvone da li si razmišljao o tome da recimo kod beequen u USA nema varroe ( pčele talijanke) a da recimo u Italiji se vrše testiranja OK protiv varroe znači da je imaju. Šta je to što neda varoi da se razmnožava tj da se nastani u takvoj pčelinjoj zajednici.

Ove godne sam ima mnogo trutovskog legla kojeg sam ja forsiro i izgleda da trutovsko leglo nije opasno glede razvoja varro jer ove godine imam najmanje varroe. Da li se krije neki trik u TRUTOVSKOM LEGLU bez obzira na broj varroa koji onemogućava razvoj varroe u ljetnom periodu .
Zvone možda je na pomolu novo otkriće biologije varroe/razvojni ciklus. Sva dosadašnja saznanja su nam govorila kako se trebamo ponašati i uvjek iznova imamo brdo varroe. Trebat če napravit novi pristup to je sigurno .
trutusa iz teksta švedskog predavaća je napisao/la:Ima jos jedan primjer gdjeA.M. Lugistica italijanska "zuta" pcela na jednom otoku kod Brazila Lahu de laronja(ili nesto tako) u stvari jedan dio populacije pcela na tom otoku netreba da se tretira.Vazno je napomenuti da s eneradi o afrikaniziranim pcelama nego da se radi o A.M.Ligurica.Postoje poulacije u USA i u svevernoj Africi gdje takodje netreba tretirati, i da s eradi o pcelama A.M.Iberica.Ovdje je bitno reci da se ne radi o pcelarim akoji su isli na produkciju i kojisu suimali znanje o pcelarstvu nego su drzali pcele u glinenim cupovima ili glinenim trupcima i pcele su prezivjele.
Očigledno su kod BeeQ ove talijanske pčele o kojima je trutusa pisao , znači pčele koje su se zbog netretiranja izborile sa varoom i više njima ne predstavlja problem .
Drugi slučaj su u USA ruske pčele koje je schumy spominjao .
Da, mislim da je potrebna nova koncepcija i na ovo što sam napisao navelo me brojanje varoe poslje tretiranja i analiza tih rezultata .Pored toga već odranije mi nije
bilo jasno zašto varoa nema raniju eksploziju . Neće se ništa promjeniti što se tiče početka tretiranja (mislim na mene ) , jedino što znam zašto je to važno . Naravno,
to je početak zalijeganja za zimske pčele. U tom smislu ću još razmislit kad će bit prvo tretiranje, a kad drugo. O tome ću odlučiti nakon rezultata zimskog tretiranja.
Ono što ću vjerovatno probati je i treće ljetno tretiranje , koje će biti samo radi uporedbe na nekoliko košnica.Zapravo i dalje mislim da sa dva tretiranja mogu navesti
pčele da i same nešto rade i tako premoste ovaj period do netretiranja .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la Stipo »

Oborena varroa organskim srestvom je većinom živa varroa.
Proizvođač BeeVitala preporuča limene ladice udaljene od mreže minimum 32 mm, a u ladicu staviti lepljivi papirni uložak.
On takve uloške posebno prodaje. Mi svi pa i ja takvo nešto nismo koristili i sigurno zbog toga imamo lošije rezultate kod ljetnog tretmana jer su noći tople i veliki dio varroe se ponovo vrati na pčele. Dobro je kod čišćenja ladica svu varrou stresti u kantu sa vodom da se varroa utopi. Mi nesmotreno pravimo greške jer smo uvijek u nekoj žurbi i sve mislimo nije to ništa.
Varroa će nam se uvijek vraćati kada se najmanje nadamo. Poznata je statistika varroe da svakih 6 godina pravi veliku najezdu.
Nemojmo se osigurat jer nekad je to i za 4 godine pa evo je opet ko pljeve pa ako malo popustimo s prevencijom eto nam štete. Pažnja će nam popustiti sigurno jer godinama je ima malo pa pomislimo ne treba je toliko tretirati pa čemu trošiti vrijeme i novac oko tretmana, a onda dođe eksplozija i naše razočaranje. Ma otkud sada kad je godinama išlo sve po propisu.
Za varrou nema opuštanja pa taman u košnici bila samo jedna varroa.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la zvones »

Stipo je napisao/la:Oborena varroa organskim srestvom je većinom živa varroa.
Proizvođač BeeVitala preporuča limene ladice udaljene od mreže minimum 32 mm, a u ladicu staviti lepljivi papirni uložak.
On takve uloške posebno prodaje. Mi svi pa i ja takvo nešto nismo koristili i sigurno zbog toga imamo lošije rezultate kod ljetnog tretmana jer su noći tople i veliki dio varroe se ponovo vrati na pčele. Dobro je kod čišćenja ladica svu varrou stresti u kantu sa vodom da se varroa utopi. Mi nesmotreno pravimo greške jer smo uvijek u nekoj žurbi i sve mislimo nije to ništa.
Varroa će nam se uvijek vraćati kada se najmanje nadamo. Poznata je statistika varroe da svakih 6 godina pravi veliku najezdu.
Nemojmo se osigurat jer nekad je to i za 4 godine pa evo je opet ko pljeve pa ako malo popustimo s prevencijom eto nam štete. Pažnja će nam popustiti sigurno jer godinama je ima malo pa pomislimo ne treba je toliko tretirati pa čemu trošiti vrijeme i novac oko tretmana, a onda dođe eksplozija i naše razočaranje. Ma otkud sada kad je godinama išlo sve po propisu.
Za varrou nema opuštanja pa taman u košnici bila samo jedna varroa.
Volim raspravljati s ljudima koji znaju , iz razloga što se tada pišu mišljenja i argumenti , koji tada postaju pitanja o kojima se ponekad ne razmišlja , a odgovori
mogu poslužiti i za obrazovanje za bilo koga i osobito za one koji neznaju baš puno o trenutnoj temi . Pa tako " Oborena varoa organskim sredstvom je većinom živa
varoa " .
Ja ne mislim tako . Kod zimskog tretiranja nisam nalazio ni jednu živu varou . Istina nisam brojao svaki dan , pa dozvoljavam da sam je vidio kad pada,
možda bi bila živa . Sad kod drugog ljetnog tretiranja pratio sam svaki dan izuzev dva kratka prekida i po mojoj procjeni bilo je oko 20 % varoe koja je bila živa . Od
ostale bilo je jako puno mlade , nerazvijene , varoe na leđima , samo plašt varoe bez tijela , nagrižene varoe .Sva ova varoa se nije mrdala niti kretala. Nisam imao
vremena ispitivati ima li ikakvog života u njoj, za mene je mrtva. O živoj varoi , nešto kasnije .
"Proizvođač BeeVitala preporuča limene ladice udaljene od mreže minimum 32 mm, a u ladicu staviti lepljivi papirni uložak.
On takve uloške posebno prodaje. Mi svi pa i ja takvo nešto nismo koristili i sigurno zbog toga imamo lošije rezultate kod ljetnog tretmana jer su noći tople i veliki dio varroe se ponovo vrati na pčele. Dobro je kod čišćenja ladica svu varrou stresti u kantu sa vodom da se varroa utopi. Mi nesmotreno pravimo greške jer smo uvijek u nekoj žurbi i sve mislimo nije to ništa.

Ja sam živio i prije nego što su reklame krenule na TV , a otkad su počele uvijek se pitam šta je istina , a šta ono drugo . Podsjetit ću na napr. paste za zube .Uvijek ih
reklamira neki doktor i sve su najbolje. Zašto ovo pišem? Pa priča je o ladicama, mreži i mogučnosti da se varoa vrati na pčelu. Zato evo par tvojih citata , a na jednom
ti čestitam jer je izvanredan :
Stipo je napisao/la:U prerzentaciji BeeVitala prikazane su značajke građe varroe na koje on djeluje,a to su receptori varroe koji se nalaze na prednjem paru nogu.Budući da nema
očiju pomoću tih receptora varroa se snalazi u prostoru.BeeVital svojim aktivnim tvarima na duže vrijeme blokira te njene receptore i varroa više ne prepoznaje gdje se
nalazi i besciljno luta košnicom. Time joj se značajno remeti ciklus razmnožavanja. Varroa ne može ni da prepozna domaćina i ne može da se hrani pa umire od gladi.
Ja stalno govorim receptori, receptori i receptori. Znate li št0 će bit sa psom ako mu uništite njuh. Da se ne mislite mnogo odgovorit ću odmah. Svaki pas kojem uništite
njuh umire od gladi.
Stipo , ja ne bih mogao naći bolje odgovore od ovih , posebno ovaj sa psom i njuhom . Kad smo već kod toga , pitanje : Kako će se varoa koja je pala i kojoj su oštećeni
receptori , a to se vidi po očiglednoj dezorjentaciji , vrtnji u krug , hvatanju za bilo što , drugu varou , zrno polena , mrava ili bilo što vratiti kroz mrežu na pčelu .Hoće
li skakati 3 cm u vis ili se penjati uz zid košnice ? Za mene se takva varoa više nemože vratiti u normalno stanje ćak i da joj damo pčelu .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la Stipo »

zvones je napisao/la:Hoće li skakati 3 cm u vis ili se penjati uz zid košnice ? Za mene se takva varoa više nemože vratiti u normalno stanje ćak i da joj damo pčelu .
Varroa ne skače u vis nije skakavac. Ali tu nešto mora biti nije naglašeno nekim slučajem. Tu mora biti nekaka kvaka.
Ja mislim iako je varroa ošamućena i propala na podnicu, a još je živa pa čak ako su joj receptori blokirani osjeća toplotu koja je u pčelinjem leglu. Ako je varroa u kolapsu ima instinkt da pređe u povoljniju klimu. Ne mogu to protumačiti drukčije nego da varroa osjeća toplotu i želi se vratiti. Pa nisu Austrijanci bez veze naglašavali taj razmak između podnice i mreže od min 32 mm. Isto naglašavaju taj papirni lepljivi uložak naravno da žele dodatno zaraditi. Mi moramo malo razmisliti dali je doista prilikom tretmana organskim kiselinama potreban taj papirni uložak. Moja su saznanja da je potrebno postaviti ljepljive papirne uloške za mravlju kiselinu, za oksalnu liselinu i za BeeVital.
Ja sam pravio velike greško kada sam pčele tretirao mravljom kiselinom jer nisam stavljao ljepljive uloške. Iz tog razloga rezultati su mi bili jako slabi pa sam povećavao doze sve dok nisam istjerao sve pčele iz košnice. Onda sam vidio da tu nešto nije u redu, a greška je bila što sam zanemario važan detalj sa ljepljivim papirnim uloškom. Meni se činilo da je AV podnica i ljepljivi uložak nevažan ali u stvari to je ključ dobrog uspjeha tretmana sa mravljom kiselinom.
Ti si radio probe ljetnog tretmana sa oksalnom kiselinom pa pitam se dali su ti košnice bile na AV podnici sa ljepljivim uloškom.
Pitam se dali su Talijani kod ispitivanja sa oksalnom u ljetnom periodu koristili te ljepljive uloške.
Ja sam često pregledao ladice i posmatrao kao se varroa šetka po ladici. Nalazio sam je i na bokovima podnice kako luta.
Vjerujem da se dio varroe koja tako luta ipak uspije vratiti gore među pčele. Koliki je taj postotak varroa koja se uspije vratiti točno ne znam ali vjerujem da je se jedan dio ipak vrati.
Treba imati na umu da varroa koja propadne kroz mrežu u vrijeme kada su u podnici temperature niže od 17°C se privremeno umiri i izgleda mrtva, a kada se varroa ponovo zagrije oživi.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la zvones »

Stipo je napisao/la:
zvones je napisao/la:Hoće li skakati 3 cm u vis ili se penjati uz zid košnice ? Za mene se takva varoa više nemože vratiti u normalno stanje ćak i da joj damo pčelu .
Varroa ne skače u vis nije skakavac. Ali tu nešto mora biti nije naglašeno nekim slučajem. Tu mora biti nekaka kvaka.
Ja mislim iako je varroa ošamućena i propala na podnicu, a još je živa pa čak ako su joj receptori blokirani osjeća toplotu koja je u pčelinjem leglu. Ako je varroa u kolapsu ima instinkt da pređe u povoljniju klimu. Ne mogu to protumačiti drukčije nego da varroa osjeća toplotu i želi se vratiti. Pa nisu Austrijanci bez veze naglašavali taj razmak između podnice i mreže od min 32 mm. Isto naglašavaju taj papirni lepljivi uložak naravno da žele dodatno zaraditi. Mi moramo malo razmisliti dali je doista prilikom tretmana organskim kiselinama potreban taj papirni uložak. Moja su saznanja da je potrebno postaviti ljepljive papirne uloške za mravlju kiselinu, za oksalnu liselinu i za BeeVital.
Ja sam pravio velike greško kada sam pčele tretirao mravljom kiselinom jer nisam stavljao ljepljive uloške. Iz tog razloga rezultati su mi bili jako slabi pa sam povećavao doze sve dok nisam istjerao sve pčele iz košnice. Onda sam vidio da tu nešto nije u redu, a greška je bila što sam zanemario važan detalj sa ljepljivim papirnim uloškom. Meni se činilo da je AV podnica i ljepljivi uložak nevažan ali u stvari to je ključ dobrog uspjeha tretmana sa mravljom kiselinom.
Ti si radio probe ljetnog tretmana sa oksalnom kiselinom pa pitam se dali su ti košnice bile na AV podnici sa ljepljivim uloškom.
Pitam se dali su Talijani kod ispitivanja sa oksalnom u ljetnom periodu koristili te ljepljive uloške.
Ja sam često pregledao ladice i posmatrao kao se varroa šetka po ladici. Nalazio sam je i na bokovima podnice kako luta.
Vjerujem da se dio varroe koja tako luta ipak uspije vratiti gore među pčele. Koliki je taj postotak varroa koja se uspije vratiti točno ne znam ali vjerujem da je se jedan dio ipak vrati.
Treba imati na umu da varroa koja propadne kroz mrežu u vrijeme kada su u podnici temperature niže od 17°C se privremeno umiri i izgleda mrtva, a kada se varroa ponovo zagrije oživi.
Stipo dobar ti je pokušaj . To što pišeš možda vrijedi za sredstva tretiranja gdje je varoa trenutno ošamučena i to je drži kratko vrijeme , kao na primjer kod dimljenja .
Podsjetimo se stalne priče da varoa više voli trutovsko leglo . Kako ga nađe . Jasno preko svojih vrlo osjetljivih organa mirisa , ako je prethodno tačno . Kako zna da je
leglo pred poklapanjem ? . Ako joj uništimo te organe , makar i bila živa nema više koristi od nje . Ja ove godine papir nisam nićim mazao , jer mi je deset puta lakše
tretirati , nego mastiti papir . Zato sam papir za ploču jednostavno zalijepio papirnom ljepljivom trakom. Varoa se po njemu kreće kao da joj se kliže i kad se uhvati za
bilo šta to više ne pušta ako u njoj ima imalo života . Nema više vraćanja jer joj je oksalna pouzdano oštetila receptore . Usput , ove godine to nisam radio , ali jesam
prošle i pretprošle.Sipao sam malo oksalnog sirupa na poletaljke 1,5 ; 2 i 2,5 % . Svaki su pčele probale, istina kako je bila koncetracija jača sve slabije. Poslje svakog
probanja bilo je ubrzano čišćenje nogicama surlice .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la Stipo »

Ja nisam siguran, a nisam ni educiran da li kiselina ošteti trajno varroine receptore ili samo privremeno. Ako receptore kiselina očtećuje trajno za vjerovati je da ima varroe koja dodirne malu količinu kiseline koja je nedovoljna za trajno oštećenje.
Iz toga navodim da mora biti varroa koja ima privremenu blokadu receptora i da poslje nekog vremena ta blokada popusti.
Spas je u tome ako ta blokada traje duže od 5 dana jer varroa za to vrijeme umire od gladi. Šta se događa sa varrom koja je dobila tako malo kiseline da blokada popusti nakon jednog dana. Sigurno je da će ta varroa pokušati da se vrati na pčelu.
Šta ako se vrati na pčelu izletnicu ili još gore ako se zavuće ne dodivši ponovo kiselinu negdje u pčelinje leglo koje nije u kontaktu sa oksalnom. Varroa ponovo ima čista domaćina na kojem se može hraniti. Vremenom kiselina popusti i ona osta u košnici do kraja svog životnog ciklusa. Takve varroe spadaju u onaj postotak koje kiselina nije uništila, a njih ima u manjoj ili u većoj mjeri što zavisi od kvalitete i učinka nekog srestva. Zato ja govorim o AV podnicama i ljepljivom ulošku jer povećavaju kvalitetu tretmana.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la zvones »

Stipo je napisao/la:Ja nisam siguran, a nisam ni educiran da li kiselina ošteti trajno varroine receptore ili samo privremeno. Ako receptore kiselina očtećuje trajno za vjerovati je da ima varroe koja dodirne malu količinu kiseline koja je nedovoljna za trajno oštećenje.
Iz toga navodim da mora biti varroa koja ima privremenu blokadu receptora i da poslje nekog vremena ta blokada popusti.
Spas je u tome ako ta blokada traje duže od 5 dana jer varroa za to vrijeme umire od gladi. Šta se događa sa varrom koja je dobila tako malo kiseline da blokada popusti nakon jednog dana. Sigurno je da će ta varroa pokušati da se vrati na pčelu.
Šta ako se vrati na pčelu izletnicu ili još gore ako se zavuće ne dodivši ponovo kiselinu negdje u pčelinje leglo koje nije u kontaktu sa oksalnom. Varroa ponovo ima čista domaćina na kojem se može hraniti. Vremenom kiselina popusti i ona osta u košnici do kraja svog životnog ciklusa. Takve varroe spadaju u onaj postotak koje kiselina nije uništila, a njih ima u manjoj ili u većoj mjeri što zavisi od kvalitete i učinka nekog srestva. Zato ja govorim o AV podnicama i ljepljivom ulošku jer povećavaju kvalitetu tretmana.
Uvijek me natjeraš na novo razmišljanje :) , što i nije tako loše . Slažem se , naravno s tobom da receptori mogu biti djelomice oštećeni . Dali se mogu potpuno oporaviti,
to je već pitanje na koje ja nemam odgovor , a teško i oni koji imaju mogučnost to ispitati . Sigurno je da oksalna ima ograničeno djelovanje , mislim od 7 do 10 dana .
Tu je "slatki" problem, jer je kod mene znatno duže bio pad nedozrele varoe , što je prilično jasno da je padala po izlasku iz legla . Prije par dana počela je padati gotovo
isključivo stara varoa iako se dešava da padne još uvijek malo mlađe.To već mogu smatrati da je prirodan pad.Nije to jedini razlog. Neki dan sam po prvi put vidio jednog
mrava kako nosi varou . Nisam nikad ranije vidio , a vidio sam više puta mrave mrtve ili kako prolaze noseći nešto drugo , a ne varou . Izgleda da i njima smeta oksalna
kiselina, pa je varoa dobra kad nema kiseline na njoj.
Što se tiče povratka varoe iz ladice AV podnice , zašto sam ja rekao da varoa neće skočiti 3cm . Iz razloga što je austrijsko mišljenje da najmanje ostojanje treba biti 32
mm ili 3,2cm . Ja tvrdim da je razlika 3 mm da varoa neće skočiti , jer nemože . Dakle šta joj ostaje .Treba ići uz zid podnice , a pošto mreža ima najčešće drveni okvir
treba skrenuti preko njega, provući se kroz mrežu itd. Gotovo bih rekao da je varoa pametnija od čovjeka, a sigurno od pčela i to iz vrućih čelija. Dali je varoa to u stanju
riješiti svojim receptorima , makar bili i neoštečeni ? Ja bih rekao , ako se vodi mirisom , da bi ipak trebala skakati uvis , jer miris ako ikako može padati dole , može
doći samo kroz mrežu .Međutim varoa je sofisticirana! Mi znamo, čitajući radove znanstvenika, da ona može razlikovati trutovsko leglo od radiličkog i također leglo pred poklapanjem. Eh, tu sam ja sad u trilemi! Predpostavimo da je za dosta varoa došlo vrijeme polaganja jaja, a nema trutovsko legla pred poklapanjem .Što će uraditi ?
Naravno ići će u radiličko . Predpostavimo da je bilo trutovsko, bilo radiličko leglo pred poklapanje u jednom kraju košnice, a zrela varoa na pčelama u drugom kraju .
Kako će doći do legla? Možda krečući se preko satonoša, pa preko nosaća satonoša do drugog kraja? Šta želim reči . Ja neznam ili bar ja nisam nigdje pročitao, da je neko
objasnio, kako varoa dolazi do legla i koji je tačan momenat ulaska u čeliju , jer leglo pred poklapanje je širok pojam . Na osnovu ovoga što sam napisao, da sam ja varoa,
koristio bih prevoz :wink: . Varoa ako može razlikovati trutovsko od radiličkog legla, može sigurno razlikovati i pčele radilice . Normalno je da će ih najmanje biti na
izletnicama. Iz više razloga najviše joj odgovaraju kućne pčele i to hraniteljice. Razlog ? Pa uzimaju pergu, pa se vjerovatno i "čuju" po njoj, hemolimfa im je bogata i
hrane larve do poklapanja. Zar ima boljeg prevoza, nego putovati na abdomenu pčele do čelije i zatim se samo spustiti u istu . Dali ima varoe na drugim pčelama.
Naravno da ima, ali pošto su pčele u bliskom kontaktu lako prelazi sa jedne na drugu, a o tome je i pisano. Ovo je moje mišljenje, koje je naravno podložno kritici ,
jer nemam mogučnosti da to i dokažem .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Post Postao/la Stipo »

Slažem se sa tvojim mišljenjem i vjerovatno je to tako. Danas sam poslje tretmana čistio visoke AV podnice od nakupina otpadaka i palih varroa i odmah na prvi pogled primjeti se jedna skupina varroe uz bok sasvim lijevo. zšto je varroa tu uz bok. Zašto nije negdje ispod sredine klupka mada je ima u tu ali ove kao da su se poredale u jednu crtu. Moje razmišljanje je da su se ošamućene varroe pokušale vratiti gore na pčele ali pošto su kod mene visoke podnice 13 cm taj im je put bio predugačak, a dani su hladni, a noći na ivici mraza. Mislim da su te varroe tu umrle i redom popadale. Legla već odavno nema pa je nije moglo privlačiti ali mislim da ih je privlačila toplina pčela. Ja sam i prošle godine u ovo vrijeme primjećivao skupine varroe skroz uz lijevi sjeverni bok podnice što nema logike jer pčele su tada uglavnom pozicionirane na sredini košnice. Ja nemam drugog objašnjenja nego da se dio varroe pokušao vratiti gore na pčele ali me kopka zašto skoro uvjek lijevim bokom. Neznam možda je pčela stjera na hladniji dio košnice pa varroa pošto tamo izgladni i ugine pa samo popada dole uz lijevi bok. Imam sada i niske AV podnice pa ču vidjeti dali se ta pojava dešava i sa niskim podnicama.
Ne samo da ja tebe zvone tjeram na razmišljanje nego i ti mene tjeraš na nova razmišljanja a to je jako dobro jer polako počinjem shvatati neke stvari za koje prije nisam obraćao pažnju. Kako spominješ naučnike odnosno istraživače pa čudi me to kako nitko nije varrou markirao nekim radioaktivnim markerima kakvi se koriste u medicini. Pomoću tih markera može se mislim sasvim lijepo pratiti kretanje varroe u košnici. Ili je možda netko to i radio samo ja nisam čuo za to.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Odgovorite