Zahvaljujem administratoru u vezi prebacivanja teme na odgovarajuće mjesto . Tema je za mene prilično teška i zahtjevna , ali mislim da je potrebno obraditi iz
više razloga pa i zbog sopstvene odgovornosti . Prvo ću pokušati na neki način sistematizovati moguće razloge dešavanja , kao i slijed radnji i događanja . Prvo bih
podijelio moguće razloge stradanja društava na :
1. Greške pčelara
2. Varoa
3. Moguće bolesti i trovanja
Počet ću naopako od bolesti i trovanja . Oko sličnih događaja najčešće se spominu nozemoza cerana i CCD , kojeg je izgleda cerana zamijenila . Nozemoza bi
trebala biti zarazna bolest probavnog sustava pčela odnosno crijeva.Ranije su se spominjali virusi odnosno bakterije i kod nozeme apis je bilo obilno onečišćavanje
u košnici.Sada kažu da je to u stvari parazitska gljivica i ova nozema nema to obilježje,nego obično jaka društva slabe u jesen i nestaju.Da budem iskren najlakše
bi mi bilo reči da je to slučaj kod mene ali ja nisam nikad vjerovao u ovu nozemozu i ne želim je koristiti kao ispriku iako to u šta ja vjerujem nemora biti tačno.
Što se tiče trovanja , već sam spominjao njivu kukuruza i to moram uzeti kao ozbiljnu mogučnost, prvenstveno kao trovanje pčela peludom/polenom, jer se pokazalo
da su na podnicama samo mlade pčele .
Varoa je mogučnost koja se uvijek spominje u ovakvim slučajevima . Zato bih to želio malo detaljnije objasniti i nažalost još detaljniji teks sam imao namjeru
napisati u „Eksperimentima oksalnom kiselinom“, ali očigledno nije došao na red .
Šahista očigledno je da puno čitaš i na tome ti čestitam jer je ovo zaista interesantno, a i ja sam naravno , to sve pratio pa i više. Naravno ovo izgleda revolucionarno,
ali je veoma važno na koji je način sve ispitivano . Prije nego pređem na objašnjavanje suprotnog mišljenja, moram reči da mi posebno smeta jedan podatak, a to je
svega „ 2 % plodne varoe „. Zaista na koji način su izračunali bilo kakav postotak , jer tada bi morali znati tačan broj varoe na pčelama i u leglu, rekao bih - u varou .
Također ću citirati jedan napis iz teksta koji sam ranije kopirao , a tek neki dan ponovo pročitao. Tekst koji neznam odakle sam skinuo je : „ Bolesti pčela izazvane
parazitima „ ,a navod glasi: „Ženka krpelja odlaže jaja oko sedmog dana svoje starosti. Kad odlaže jaja, krpelj napušta pčelu i odlazi na saće u kom se nalazi leglo pred zatvaranjem ćelija. U jednu ćeliju može snijeti od 1- 3 jajeta. Ukupan broj jaja koje snese jedna ženka jako je kolebljiv (1 - 38), što zavisi od godišnjeg doba i količine
legla u košnici - najmanje u proljeće, a najviše krajem ljeta.“
Ovo sve nije potpuno tačno i očigledno da plodna ženka ulazi više puta u čelije da bi polagala jaja ali najčešće to radi krajem ljeta . I tu je poenta cijele priče! Sve tablice
i dijagrami raznih naučnika pokazuju da je eksplozija varoe krajem sedmog i u osmom , pa i devetom mjesecu .Karakteristike tog perioda su : Trutovskog legla više
nema ; vrijeme kad su vrlo velike vručine znatno više od ovih koje su „opasne“ za varou i tolike su da pčele prave brade.Po onome gore ispada da varoa tada ne bi mogla
nikako opstati , a da ne govorimo o plodnosti , a ona tada doživljava eksploziju ?! Posebno je zanimljivo pitanje otvorene mreže , jer se tvrde dvije suprotne stvari !
Ulazi vruči zrak i tada se varoa razmaše . Valjda je logično ako ulazi vruči zrak da bi to trebalo smetati varoi ?
1.Greške pčelara ! Ne mogu nikako zaobići svoju odgovornost i mislim da je u ovom svemu i najvažnija , pa i najveća .Zbog toga iznosim slijed događaja . Krajem sedmog
i početkom osmog mjeseca vadio sam nešto ramova sa medom iz društava za koja sam procjenio da je to moguće . Po povratku ramova sam zamjenio mjesta nastavcima i
plodište je došlo kao gornji nastavak i naravno, presložio ramove ukoliko je bilo potrebno . 5. i 6. 08. sam tretirao pčele o.k. sve osim nukleusa , a 12.prebacio plodišta u
gornji položaj kod društava kod kojih to nije bilo urađeno . Uz sve je bio i pregled društava na zalihe i leglo . Legla bilo kod svih društava , a zalihe uglavnom nedovoljne za prezimljavanje.Otišao na odmor i vratio se početkom devetog mjeseca. Negdje 4. i 5. 09. Pregledao sva društva i bio zadovoljan mednim vijecima,osim u dvije zajednice,
bilo dosta poklopljenog legla i nešto otvorenog . Med bio uglavnom nepokloplje i procjena da će ga pčele poklopiti u sljedećem periodu .Jako zadovoljan stanjem društava
i unosom kako meda , tako i peluda . Ipak zamiječeno da neka društva imaju nešto perge , a druga vrlo malo , pa sam u sljedećem periodu , pratio unos peluda i vidio da ga
sva društva unose . Tretirana društva o.k. 7.09. ,osim nukleusa i praćen pad varoe na svim društvima , pa i netretiranim . Primječeno na netretiranim društvima da ima
svaki dan varoe u jednocifrenim brojevima i po prvi put tretirani i nukleusi 12. 09. Negdje u zadnjoj dekadi devetog mjeseca primječen slabiji izlazak pčela kod svih
društava. Kako sam znao da su društva namirena s hranom smatrao sam to normalnim. Brzinskim pregledom kroz ventilacione mreže na zbjegovima vidio sam da su nastavci
kod jačih društava puni , a kod ostalih u skladu sa jačinom koju sam znao od ranije . Negdje početkom desetog mjeseca krenule su kiše i zahlađenje,a u Sarajevu su pretežno temperature bile do 10°C . Prije nekoliko dana primjetio sam u prvoj ladici koju sam pregledao nekoliko mrlja , koje sam opisao kao fleke od šljive .
Ne sumnjajući ništa podigao sam krov i suočio se sa činjenicom da je društvo stradalo .Pošto je bilo malo toplije , a pčele su rijetko gdje izlijetale , na brzinu sam pregledao
još neka društva i vidio da je još nekoliko stradalo , a nekoliko i oslabilo . Pripremio sam nešto meda u kesama za zamrzivač (po Markovom prijedlogu ) i konačno 3. 11.
pregledao sva društva i živima dodao med . Epilog : Stradalo 8 društava i deveto dosta loše izgleda . Svim ovim društvima sem jednog oduziman med , a na kraju su imala
najviše meda za zimovanje . U ova društva spadaju društva koja su imala i najviše i najmanje varoe . Od sada živih društava dva su ostala koja su spadala u jača i od jednog
sam oduzimao , čini mi se jedan ram meda , a od drugog nisam oduzeo ništa . Ostalo su bila redom slabija društva , među koja ulaze i 6 nukleusa .Zanimljivo je da su
nukleusi najmanje oslabili , a od dva najslabija , jedan mi se čini jači nego što je bio u prvo vrijeme . U analizi meda koji su pčele skupile i samo pri vrhu poklopile , a veći
dio nisu , išao sam na to da su unjele puno meda od šljiva. Za čovjeka šljive su laksativ . Za pčele nemoraju bit . Ono što je važno je da osim šečera i vitamina sadrže i
nekoliko minerala od kojih su najvažniji željezo , kalcij ,kalij, magnezij i sadrže također i salicilnu kiselinu . Osim šljiva pčele su unosile još metvicu , aster (ima ga dosta
oko kuća kod susjeda i cviječe je koje se dosta nosi na groblja) . Ono što sam smetnuo s uma je japanski dvornik, koji se u zadnje dvije,tri godine razmahao oko Miljacke ,
nekih 400 do 500 m od pčelinjaka , a cvjeta u drugom dijelu devetog ,pa i u desetom mjesecu.Za dvornik neznam ali svi ostali medovi su nepovoljni za prezimljavanje. Nije isključeno da ima i medljike , jer sam vidio da na više korova ima biljnih ušiju . Istina nisam išao gledati dali pčele posjećuju to bilje .Zanimljivo je da je moj sin pričao sa
jednim starijim veterinarom (dolazi kod mojih šura, zbog toga što su svi lovci ), za kojeg i ja znam da se razumije u pčele i rekao mu da ja sumnjam na šljive . On mu je
rekao da ne misli da su šljive , ali da 90% posto sumnja na medljiku . Za one koji neznaju , neke vrste medljike se skrute zbog obilja minerala u zadnjem crijevu pčele, tako
da se pčela ne može očistiti i strada . Kad sve saberem ispada da su društva sa najviše meda stradala i da je ova kombinacija medova ili samo medljika za koju nisam ni znao
da postoji na tom području mogla izazvati ovo o ćemu pišem . Nisam vidio dok su pčele masovnije izlazile oštečenih pčela, puzajućih ili onih koje su slabo letile.Također pred košnicama nije bilo mrtvih pčela , osim pred dvije ,tri kad je bio zadnji izlet mladih pčela , ali tada se okišalo i bilo je hladno , pa koja je pala više i nije letila. Sve vodi na to
da su pčele izlazile na pročišćavanje ali se većim dijelom nisu vračale . Na kraju sam kod stradalih društava na podnicama našao nešto pčela, po procjeni 1.000 do 2.000,
sve odreda svjetle, mlade pčele .Na ramovima stradalih društava , saće čisto, uredno , nejma tragova nozemoze niti bilo šta sumnjivo . Pri davanju meda pčelama , neke
su me na moje zadovoljstvo i napale.Pokušat ću nešto meda i izvrcat iz stradalih društava,vjerovatno početkom sljedeće godine. Svih ranijih sam godina vršio prihranjivanje,
tako da ove probleme nisam imao . Ove godine zbog procjene da društva imaju dovoljno meda nisam . Dali se radi o medu koji podsjeća na medljiku ili možda o tretiranju kukuruza, ćak i sredstvima za uništavanje korova , svega što ranije nije bilo oko pčelinjaka neznam, ali ću nastojat saznat. Ipak ima jošnešto što mogu smatrat svojom
greškom, a to je previše ventilacije . O tome nisam ranije razmišljao na ovaj način . Naime mislim da pčele lakše rješavaju hladnoću,nego vručinu , ali nisam nikad razmišljao
o tome koliko ventilacija može uticati na feromone u društvu , a to sigurno nije zanemarljivo .