Sahista-pcelar

[schumy]

Forumaši, dobro jutro!
Zanimljiva diskusija, da se i ja malo uključim.
Te "ruske pčele" koje spominjete su na južnom dijelu Istočne Rusije (Sibira) ispod Vladivostoka u pokrajini koja se zove "Primorsky". Zato se te pčele otpornije na varrou zovu "Primorsky-pčele". Kako se to desilo da u toj pokrajini naša pčela medarica ima bolju rezistentnost (otpornost) na varrou nego naše europske vrste?
Koncem 19. stoljeća i početkom 20-tog Vladivostok je za razvoj Rusije postao vrlo važan kao industrijski centar u kojem su se skupljala i izvozila sva rudna bogatstva Rusije, bio je (i danas je!) za Rusiju važna ratna luka, ukratko važan industrijsko-prometni čvor u koji su se doseljavali stanovnici Rusije i ostali obrazovani ljudi iz Europe, stimulirani većom zaradom i mogućnošću otvaranja radnih mjesta pa su sa sobom donijeli i europsku pčelu-medaricu većinom kavkasku (mellifera caucasica), ima i talijanske (mellifera ligustica) a dijelom je bila zastupljena i kranjska pčela (mellifera carnica).
Križanjem ovih pasmina nastala je spomenuta pčela-Primorsky, koja je u sebi sadržavala sve pozitivne osobine svake od opisanih pasmina (dulje rilce-kavkaska, manja sklonost rojenju-talijanska, burniji razvoj u proljeće-kranjska, osobinu prezimljvanja u vrlo malim kolonijama-kranjska itd.....)
Varroa je prvi puta uočena i detektirana na apis mellifera cerana to je Azijska pčela koja je sa Jave "počastila" cijeli svijet sa varroom jacobsoni, a u 90-ti godinama je u Europi detektirana i podvrsta, mutant koji je dobro parazitirao na Europskim vrstama pčela i danas je poznat kao varroa destructor.
Dakle varroa se širila iz jugoistočne Azije na sjever prema pokrajini Primorsky, putem trgovine je dospjela do nje 70-tih godina prošlog stoljeća, i od tamo opet u Europu preko Europskog dijela Rusije.
Pčela-Primorsky" je "dočekala" varrou spremnija od ostalih Europskih izvornih pasmina i sasvim je dobro podnosi isto kao i apis mellifera cerana.
To je i razlog zašto se tako uspješno širi svijetom i Rusi sasvim dobro zarađuju trgovinom na pčelama-Primorsky......
Nadam se da sam malo pomogao, pozdrav.............schumy

[sahista]

Imam par pitanja za uvazene kolege:
-Zasto pcele ne poklope med.
-Sta treba da uradi pcelar da stimulise pcele da zaklope med.
-Sta treba da uradi pcelar ako vidi da med nije poklopljen,a dolazi vrijeme za uzimljavanje.
Pozdrav.

[Stipo]

Imam par pitanja za uvazene kolege:
-Zasto pcele ne poklope med.
-Sta treba da uradi pcelar da stimulise pcele da zaklope med.
-Sta treba da uradi pcelar ako vidi da med nije poklopljen,a dolazi vrijeme za uzimljavanje.
Pozdrav.

Pčele neće poklopiti med ako:
1. Med nije dovoljno dozreo ( sadrži previše vode).
2. Ćelije sa medom nisu do kraja popunjene.
3. Med kojeg pčele trenutno troše.
4. Med kojeg pčele prebacuju na novu poziciju.
5. Med koji se pokvario ( šećerni med koji se ukiselio ili med kojeg je pčelar zagadio raznim kiselinama)
6. Loša starosna struktura pčela ( manjak mladih pčela koje luče vosak).
Što pčelar da učini kako bi pčele zatvorile med:
Sve ono što je potrebno da se izbjegnu gore navedene pojave. ( To je široka i posebna tema)

[Samir]

Stipe ovo pod pet zagađenje kiselinama, odnosil se to na predoziranje kiselinama ili je nebitna količina.

[Stipo]

Stipe ovo pod pet zagađenje kiselinama, odnosil se to na predoziranje kiselinama ili je nebitna količina.

Naravno a se odnosi na predoziranje.
Uočio sam i tu pojavu. Kada zbog kiša vrijeme ovlaži usljed velikog sadržaja kiseline u košnici ne poklopljen med u sebe uvlači kiselinu i dodatnu vlagu i ako je previše kiseo pčele ga izbjegavaju. Po takvom saću se hvataju kapllice smeđe rose i kapaju na podnicu. Te kapljice iako su slatkastoblago kiselog okusa i sa okusom kalcija pčele ne diraju. Zvones tu pojavu je objavio kao med od šljiva. Kod mene nije bilo šljiva ali imam isto svijetle smeđe mrlje na podnici. Ja tvrdim da je to kaltificirana oksalna kiselina obojena tamnim saćem koja je se nakupila vlage u tolikoj mjeri da curi.
Ova pojava se javlja u društvima u kojima je prisutna vlaga u većoj količini od normalne, a društva su više puta tretirana kiselinama kako BeeVitalom tako i oksalnom i limunskom kiselinom. Ovo kapanje na podnicu će se pojaviti u vlažno vrijeme i u slabijim društvima koja nisu tretirana kiselinama ali u manjoj mjeri i nešto svijetlijeg sadržaja nego kod tretiranih košnica. Dali je i koliko je to štetno po pčele mogu samo nagađati ali svakako to nije poželjno imati.

[zvones]

Stipe ovo pod pet zagađenje kiselinama, odnosil se to na predoziranje kiselinama ili je nebitna količina.

Naravno a se odnosi na predoziranje.
Uočio sam i tu pojavu. Kada zbog kiša vrijeme ovlaži usljed velikog sadržaja kiseline u košnici ne poklopljen med u sebe uvlači kiselinu i dodatnu vlagu i ako je previše kiseo pčele ga izbjegavaju. Po takvom saću se hvataju kapllice smeđe rose i kapaju na podnicu. Te kapljice iako su slatkastoblago kiselog okusa i sa okusom kalcija pčele ne diraju. Zvones tu pojavu je objavio kao med od šljiva. Kod mene nije bilo šljiva ali imam isto svijetle smeđe mrlje na podnici. Ja tvrdim da je to kaltificirana oksalna kiselina obojena tamnim saćem koja je se nakupila vlage u tolikoj mjeri da curi.
Ova pojava se javlja u društvima u kojima je prisutna vlaga u većoj količini od normalne, a društva su više puta tretirana kiselinama kako BeeVitalom tako i oksalnom i limunskom kiselinom. Ovo kapanje na podnicu će se pojaviti u vlažno vrijeme i u slabijim društvima koja nisu tretirana kiselinama ali u manjoj mjeri i nešto svijetlijeg sadržaja nego kod tretiranih košnica. Dali je i koliko je to štetno po pčele mogu samo nagađati ali svakako to nije poželjno imati.

Stipo kod mene se ne radi o predoziranju oksalnom, prije bi se moglo reči da sam poddozirao . Druga stvar ne može se nikako pričati o vlazi kod mene zbog ventilacije
koja je bila . Možda nisi vidio moj zadnji post u kojem sam pisao da je otvoreni med okusa šljive jer sam ga probao , a uz to ima gušću strukturu , kao da je kremast .
Nema govora ni o fermentaciji , a i saće je čisto kod svih pregledanih zajednica . Na tvoje navode o nepoklopljenom medu dodao bih i 7. neke vrste medljike .

[sahista]

Danas sam tretirao dvije kosnice koje su do sada imale najvise Varroe.Danas je tem. oko 7 stepeni, i maglovito je.
Prije nego sto sam poceo da tretiram drustva,prvo sam morao sebe da smirim.Jos nikada nisam bio tako nervozan na pcelinjaku kao danas,jer nisam znao sta me ocekuje.Otvorio sam prvu kosnicu,i vidjeo jednu gomilicu pcela na tri rama koja se nalazila na prednjoj strani sanduka.Preko pcela nisam mogao nista vidjeti dokle se spusta klupko.Prednja strana(do mene),nije bila popunjena pcelama.¨Posle prskanja sam sklonio gornji nastavak i vidjeo na donjim ramovima pcele koje su zauzimale oko 4 rama...ali mozda jedno 5cm dubine.Primjetio sam i male vijence meda u sredisnjim ramovima donjeg nastavka.U gornjem nastavku svi ramovi su imali med koji je na prvi pogled bio 100% poklopljen.Nisam primjetio da su pcele bile uznemirene.Moj utisak da je jako malo pcela.
Druga kosnica...stanje je otprilike isto...stime da je bilo vise pcela.Pcele na tri rama u gornjem nastavku,a u donjem nastavku na 4-5 ramova...dubine oko 5 cm.Gornji nastavak je poklopljenim medom,onoliko koliko sam mogao vidjeti kroz ramove.Nisam dizao ramove.Na ramovima sa medom koji su bili sa strane(po tri rama),nije bilo niti jedne pcele.Opet sam imao utisak da je jako malo pcela.Napominjem da gornji ramovi nisu popunjeni sa pcelama u cijeloj duzini(malo manje od pola)...i to me brine.Da li su drustva na samoj ivici snage.Volio bih cuti vase misljenje.
Pozdrav.

[Marko]

Druga kosnica...stanje je otprilike isto...stime da je bilo vise pcela.Pcele na tri rama u gornjem nastavku,a u donjem nastavku na 4-5 ramova...dubine oko 5 cm.Gornji nastavak je poklopljenim medom,onoliko koliko sam mogao vidjeti kroz ramove.Nisam dizao ramove.Na ramovima sa medom koji su bili sa strane(po tri rama),nije bilo niti jedne pcele.Opet sam imao utisak da je jako malo pcela.Napominjem da gornji ramovi nisu popunjeni sa pcelama u cijeloj duzini(malo manje od pola)...i to me brine.Da li su drustva na samoj ivici snage.Volio bih cuti vase misljenje.
Pozdrav.

Kolega šahista nema mjesta strahovanju, ovakav položaj klupka je ustvari pravi (poput zvona). Kako budu otvarale med tako će se podizati prema satonošama, a istovremeno i unazad(ka zadnjoj stijenci košnice). Pomicanje klupka, broj ulica najbolje se prati na podnici po mrvicama voska. Ja čak znam u kojoj ulici je matica (hrpica suhe balege). Što se tiče broja pčela u klupku, od više kolega informacija da su zajednice malo slabije nego lane (kod mene otprilike za jednu ulicu). Utisak da je malo pčela nije opravdan(jedan dio se uvuče u čelije gdje je bilo leglo), jedini alarm sada može biti veliki broj mrtvih pčela na podnici, ne na poletaljci(ptice ih pokupe pa nemamo uvida u isto).

[sahista]

Marko i Azeme,hvala na odgovoru.
Jako sam nesiguran.Juce sam prvi put u mom zivotu vidjeo zimsko klupko.Zbog toga i ta nervoza.Sa vasim odgovorima dobio sam odredjenu dozu samopouzdanja.Marko ja sam pocetnik i nemam mentora,tako da mi svaka informacija zlata vrijedi.Naravno da niko ne moze biti siguran kada su pceleu pitanju..bar sam to naucio.Sve radnje do sada sam uradio sam..na savjete mojih cijenjenih kolega na ovom forumu.
Marko mene je malo bunilo kada cujem da kolege imaju drustva na 6-8 ulica...a moja na tri...odmah su mi kroz glavu prosle crne misli.
Stvarno sam se trudio da uradim sve sto je u mojoj mogucnosti..ne radi mene nego radi pcela.
Kada sam vidjeo da ima "malo" pcela a gornji nastavak sam vec skinuo,sjetio sam se da pregledam podnjacu.Gledao sam kroz ramove i nisam zapazio mrtve pcele na podnjaci...niti je bilo mrtvih pcela na poletaljci.Danas sam pregledao prostor ispred kosnice...i nasao 2-3 pcele.Obratio sam paznju na mrvice voska,i moze se reci da je stanje onako kako sam opisao.Otprilike 3-4 ulice.

Sto se tice tretmana.Tretirao sam sa BeeVitalom.
Posle 24 sata,stanje otpale Varroe je ovako.
Kos. br.3=114
Kos.br.5=210

[sahista]

http://i1097.photobucket.com/albums/g35 ... C02305.jpg
Ovo je otpala Varroa za nepuna 4 dana.
http://i1097.photobucket.com/albums/g35 ... C02304.jpg
Gornji nastavak...sa medom
http://i1097.photobucket.com/albums/g35 ... C02308.jpg
Donji nastavak s ostatkom pcela.
http://i1097.photobucket.com/albums/g35 ... C02307.jpg
Gornji nastavak s pcelama.

[Marko]

Šah-pčelaru slike govore više nego riječi, tvoje zajednice su idealne (šahovskim riječnikom : velemajstorske), usuđujem se reći da takvih nema ni Senad ni Stipo (ma šalim se i znam da neće zamjeriti, pravi pčelari su sretni i raduju se uspjehu svakog kolege jednako kao i svom).Što se tiče otpale varoe, solidno si je srušio a čini mi se da nije uspjela napraviti značajnije štete(jer bi u tom slučaju na podnici bilo puno umrle pčele) a klupka bi ti bila upola manja. "Sad dok ševa zapjeva"povremeno obiđeš pčelinjak, ometeš snijeg sa poletaljki, osluhneš (dal sa lijevkom il slušalicom za kontrolu tlaka )a ponekad se smije i "zraknuti"kroz zbijeg(mada mnogi oštro kude) i najmanje "uznemiravanje "zajednica(a tko bi mene spriječio da kadšto ne zraknem u zajednicu do 3ćeg mjeseca ). U svakom sljedećem mjesecu (12, 1vom i 2gom)bar je tako bilo(u 15godišnjoj praksi)bit će bar jedan dan + 15*C što će pčele iskoristiti za pročisni izlet(žute "flekice")na krovovima i snijegu dobar znak . Toliko za sada, nisam htio biti naporan već sugerirati neke sitnice iz prakse.
Pozdrav i remi je dobar ako već nije šah mat (po avataru zaključujem da se šahira 8) ).

[IZET]

Pridružujem se čestitkama šahista društava su ti sa super zalihama meda.

[Asim]

Putem ovih slika se vidi da će lijepo zimovati ,aujedno imati i dobar proljetni razvoj . Ovako se treba pšrezentirati nama početnicima kako treba da izgledaju zalihe hrane.

[simke]

dobre zalihe meda ,kod mene ja to upola, za to je zaslužan teren, gdje ima dobre paše ima i meda ...

[Stipo]

Sahista pčele su ti super, hrane ima dosta, klupko je na pravoj poziciji jednim dijelom u dojnjem nastavku i jednim dijelom u gornjem nastavku.
Ja bi bio prezadovoljan da imam bar pola takvih društava. Sa varrom postupi kako smo se dogovorili. Sada je prilika dovesti stanje varroe gotovo na nulu. Ako varroa za 10 dana nije nulirana možeš ponoviti odmah tretman. Ako treba ponoviti tretman sa BeeVitalom to svakako učini prije nego što leglo krene.

[Azem]

Kako saznaš da je nulirana za 10 dana?

[Stipo]

Kako saznaš da je nulirana za 10 dana?

Jednostavno! Očistiš ladice 10. dan i ponovo pregledaš nakon 2 dana i ako nema varroe nulirana je. Što je taj period bez pada veći nuliranje je bolje.
Naravno prvo moraš tretirati pčele i ustanoviti da varroa značajno pada pa tek onda nakon 7-8 dana, a najviše 10 dana dnevni pad varroe mora biti nula.
U protivnom ako u vrijeme kada nema legla varroa i nakon 10 dana još značajno pada postupak tretiranja sa BeeVitalom je potrebno ponoviti.
U tom slučaju sigurno je riječ o velikoj zaraženost i nepotpunom tretmanu. Ovo je pravilo koje sam ja otkrio, a u buduće ću ga primjeniti i u ljetnom tretmanu na primjer za onu moju poznatu košnicu br:43 gdje 3 ljetna tretmana nisu bila dovoljna da vidim hoće li 4. tretman donjeti vidno bolje rezultate.

[Azem]

Ali sedam tretmana je previše, da li se broj tretmana može smanjiti a povećati učinak.Ako treba povećavati broj tretmana-polivanja, onda se nameće zaključak da je sredstvo neučinkovito.
Dalje, povećanim brojem tretmana mi varou činimo otpornijom i na taj način, svjesno-nesvjesno vršimo selekciju varoe jer nam na taj način ostaju samo najotpornije jedinke.
Mislim da bi u svemu pa i u ovome morali odrediti mjeru, da ne bi činili gore navedeno (selekciju varoe).
Lijep pozdrav!

[Stipo]

Ali sedam tretmana je previše, da li se broj tretmana može smanjiti a povećati učinak.Ako treba povećavati broj tretmana-polivanja, onda se nameće zaključak da je sredstvo neučinkovito.
Dalje, povećanim brojem tretmana mi varou činimo otpornijom i na taj način, svjesno-nesvjesno vršimo selekciju varoe jer nam na taj način ostaju samo najotpornije jedinke.
Mislim da bi u svemu pa i u ovome morali odrediti mjeru, da ne bi činili gore navedeno (selekciju varoe).
Lijep pozdrav!

Proizvođač BeeVitala predviđa 10 polivanja tjekom jedne sezone i nigdje ne navodi da se ne može polivati 11 puta.
Pogledaj tablicu koju sam ja preveo i objavio.
http://www.limed.ba/BeeVital%20Hive%20Clean.html
Navodi da je samo u vrijeme legla dovoljan jedan tretman sa jednim polivanjem.
Ja sam uvidio da to nije pravilo za svako društvo. Neka društva je potrebno tada politi još jednom.
Daje sredstvo ne učinkovito ne može se tvrditi. Njegov učinak varira jer u nekim društvima u vrijeme kada nema legla brzo i lako nulira varrou dok u drugima varroa pada tjednima i nikad pasti sva. Mišljenja sam da se u ovom drugom slučaju radi o lošem društvu sa lošim higijenskim navikama. To je društvo zbog loših higijenskih navika dozvolilo da se varroa razmaše tako da ni pod dejstvom BeeVitala ono značajno ne podiže svoj nagom za čišćenjem, a taj nagon je jako bitan faktor u čišćenju varroe. Možda je taj nagon uništila neka druga bolest u društvu i zbog nje pčele slabo čiste košnicu. Prošle godine moje društvo br:12 jedva sam očistio od varroe. Cijele protekle sezone bilo je najjače, a onda je zbog previše varroe spalo na šaku pčela ali je ipak kao takvo prezimilo upravo zahvaljujući BeeVitalu. U proljeće je se brzo oporavilo i od njega sam formirao nova 2 roja i ove godine je spadalo u manje zaražena društva. To znači da sam uspio u tom društvu pokrenuti nagon za čišćenjem. Zbog takvih osobina BeeVitala da društvo iz mrtvih izvuče u elitno BeeVital nema premca. Opet napominjem sa BeeVitalom sada nulirajte varrou i iduće sezone bit će vam mnogo lakše nastaviti borbu protiv tog opakog napasnika. Štetnih posljedica BeeVital nema jer bi ih ja sigurno primjetio.
Štetne posljedice su te da je ponekad potrebno produžiti tretman. Da će varroa naviknuti na BeeVital ne vjerujem jer to je nemoguće.
Insekti otpornost steču u stanju embrija kada dođu u kontakt sa tragovima otrovne tvari, a sposobnost embrija je da stvara antitijela na strane tvari.
Tako se proizvode cijepiva.
Oksalna kiselina je sastavni dio hrane i kao hrana ulazi u organizam pčele i tako u organizam varroe jer se ona hrani limfom pčele koja ima tregove organskih kiselina. Znači da varroa dolazi u kontakt sa organskim kiselinama pa tako i njen enbrio okslnu kiselinu ne registrira kao strano tijelo i ne proizvodi anti tijela. Ali zato jaka kiselost slobodno utječe na receptore varroe i tako varroa gubi orjentaciju u prostoru.

[Stipo]

Neispravna rečenica:
Navodi da je samo u vrijeme legla dovoljan jedan tretman sa jednim polivanjem
Treba da glasi:
Navodi da je samo u vrijeme kada nema legla dovoljan samo jedan tretman sa jednim polivanjem.
-
Senade produži vrijeme ispravka posta na pola sata.

[Azem]

Nakon što sam nulirao varou, izvršim kontrolu nedozvoljenim (i omraženim) sredstvom i dobijem rezultat kao na slici.
Lijep pozdrav !

[Stipo]

Ja sam ove godine Azeme za razliku od tebe vršio kontrolu djelovanja BeeVitala 4 % oksalnom kiselinom na 11 društava i ona je pokazala tamo gdje nema više varroe nije je ni oborila, a tamo gdje stanje nije bilo potpuno nulirano srušila je do 20 varroa. E sada da ponovo provjeravam amitrazom neću. Ako ne vjerujem BeeVitalu i oksalnoj neka mi varroa uništi sva društva do proljeća jer ja ih sigurno neću trovati insekticidima taman ih to spasilo.
Radio sam ja i druge eksperimente.
11 društava sam tretirao završno sa 4 % oksalnom.
11 društava -//- sa BeeVitalom.
11 društava sa mojim koktelom.
Postupak sam ponovio tako što sam poslje BeeVitala primjenio oksalnu , a poslje oksalne primjenio BeeVital.
Poslje koktela primjenio BeeVital.
Na kraju nakon upornog brojanja i usporedbe rezultata donio sam zaključak da sva 3 sredstva približno imaju jednako djelovanje.
Da to ponavljam i provjeravam Amitrazom nema smisla i ovo je previše.
Šta se to Azeme kod tebe dešava mogu pretpostaviti. Mislim da su tvoje pčele izgubile nagon za čišćenje i ni BeeVital pa ni oksalna očistiti ih nemože tako lako. Strah me je da ti se Amitraz kao bumerang ne odbije od glavu, a jednom hoće u to sam siguran.
Nekada su pčelari bili dugovječni ljudi ali primjećuje se poslje pojave dimova nestade ih kao da su kosom pokošeni. Razmisli malo i o toj pojavi.

[Azem]

OK, ako sredstvo ne djeluje krive su pčele, dakle do njih je one ne valjaju.Sredstvo kojim se tretira ne može da ne valja.
Iz svoje prakse, koju primjenjujem od kako sam počeo da pčelarim, nikad nisam radio tretman isključivo jednim sredstvom.
Da se ne bi stekao pogrešan utisak da pčele "maltretiram" amitrazom, napomenut ću da završni tretman obavezno radim oksalnom kiselinom, a između je borba protiv varoe na potpuno prirodan način, koji mi do sada daje sasvim zadovoljavajuće rezultate.
Poslije tretiranja-maltretiranja nikada ne brojim varou, samo konstatujem: ima-nema varoe.
Što se tiče Bee Vitala, ja neću reći da je to sredstvo koje nije dobro, nego samo pokušavam da skrenem pažnju da je prevelik broj tretmana koji se preporučuje, dalje hoću da konstatujem, a to sam već pisao, nije za tretman iznad 10 stepeni Celzijusa.
Prepouka proizvođača za veliki broj tretmana je sasvim razumljiva i logična, čista matematika (profit)
Lijep pozrav!

[Stipo]

Azeme razumjem šta hoćeš da kažeš 10 tretmana jednim srestvom izgleda previše i meni je se učinilo da je to previše zato sam pokušao to odraditi samo sa 5 polivanja i rezultat je dobar ali kako sam već naveo radi sigurnosti neka društva sam morao politi i 6. put. Međutim ako usporedim tretmane sa drugim srestvima. Ako izrezujemo građevnjake 2-3 puta pa ako ljeti koristimo mravlju ili timol ili apiquaed i na kraju sve to završino sa amitrazom sa 3-4 dimljenja i na kraju kada nema legla varrou dotučemo oksalnom. Kada zbroimo sve te zahvate i sva ta tretiranja mislim da smo došli na isto prešli smo 6 zahvata i tretmana kroz jednu sezonu i došli na 8-10 tretmana da bi sa sigurnošću uvjerili da smo društva oslobodili od varroe. Neka od tih srestava su jeftina ali su i vrlo opasna po čovjeka i pčele. Ako želimo izbjeći sve te opasnosti i ne dovoditi u pitanje svoje zdravlje kao ni zdravlje svojih mušterija moramo se okrenuti ka skupljim ne škodljivim srestvima. Kako će koji pčelar pčelariti to je njegov osobni izbor. Dali želi štedjeti ( prividno štetjeti) ne mareći za posljedice ili želi pčelariti na skuplji način (prividno skuplji) i tako ne dovoditi u opasnost sebe ni druge.
Imati 30 društava i tretirati ta društva BeeVitalom 10 puta kroz godinu pčelar mora izdvoiti 340 KM i doći na pčelinjak samo radi tih zahvata 10 puta jeste naizgled uloženo nešto više novca i truda ali se to sve na kraju višestruko isplati. Vjeruj mi zahvaljujući internetiu i potrošači se polako educiraju i sve ih više traži kvalitet i sigurnost da su kupili pravi proizvod koji im neće štetiti i većina njih je za to spremna platiti koju marku više. Taj dodatni novac je došao zahvaljujući BeeVitalu, a ne amitrazu. Valjda razumješ šta hoću da kažem.

[sahista]

Juce sam tretirao ostala drustva.Ukupno sest.Danas sam na brzinu pregledao podnjace i kod 5 drustva otprilike je otpalo izmedju 15-60 Varroe.Na jednom jacem drustvu otpalo je sigurno 200-300 Varroe.Nisam imao vremena da prebrojim Varou..ali cu sve to uslikati i postaviti sliku na forum.
Azeme potpuno te razumijem u vezi pcelara koji izgube drustva,pa onda cute.Razumijem sta hoces da kazes.
Ja mislim da bi upravo ti pcelari trebali biti najglasniji.Valjda samo ramjenom iskustava mozemo pronaci pravi put prema uspjesnom pcelarenju.
Meni je drago da postoje i drugi nacin borbe protiv Varroe,i ja to potpuno podrzajem..i prvi cu pristupiti novom lijeku ili tretmanu koji se pokaze bolji od BV.
Za sada ne,jer sam sigurno u svom okruzenju i u svom pcelarskom udruzenju oborio u prosjeku 10-20 puta vise Varroe od mojih kolega.Jedini ja koristim BV.
Vjeruj mi da je tako.
Marko,prva igracku ili poklon kojeg se ja sjecam bila je sahovska tabla.Igram sah preko 35 godina.Bez toga ne bi mogao zamisliti svoj zivot.
Remi je dobar,ali igram na pobjedu .
Ujedno hvala svima na lijepim rijecima za slike koje sam postavio.To mi mnogo znaci.Napominjem da to nebi mogao postici bez vas.
Pozdrav.