Uzgoj ili proizvodnja matica

Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la Stipo »

cope je napisao/la: moj Stipane vjeruješ hajri dije ti pamet
Cope nisam ja baš tako lakovjeran ali ni takvu Hajrinu izjavu ne mogu tek tako odbaciti. Zato sam iznio njegov iskaz da vidim što drugi pčelari o tome misle. Imaju li oni neka slična iskustva.
Medonoša se kritički javio sa suprotnim mišljenjem. Ti isto ne vjeruješ u to. Ja sam u nedoumici jer vjerujem na osnovu svojih iskustava da je i to moguće. Kupio sam 10 nukleusa na 5 okvira krajem juna. Kakvi su bili kada sam ih kupio takvi su ušli u zimu.
Do mene im nije bilo jer sam im sve dao da se razviju. Čim su u njima tokom ljeta pošle smjene matica odmah sam znao štoje. Kako su zimu prošli kako koje. Varroe nisu imali ali do početka travnja ostala samo 2 društva.
Jedina moja pogreška je bila da sam ih na vrijeme trebao spojiti. Kako se ono kaže: " Čovjek se na pogreškama najbolje uči".
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la medonosa »

Stipo je napisao/la:
medonosa je napisao/la: Kupnjom matice ne kupuje se garancija da ce se i vrcati,Kolega Stipo,drago mi je da su tvoje matice kvalitetne i mogu se uporediti sa Velagicevim,bilo bi mi jako drago kada bi neko napisao kako je Velagic dosao do uzgojnog materijala i djelomicno zapocetog oplodnog centra,pa bi mogli da vise diskutujemo,ovako zbrda-zdola!Hajro uzgajivac matica pokusava da pobije cinjenicu da matice kranjske pcele iz svoje kolijevke odakle poticu su lose a bolje su one uzgojene na padinama Kupresa!Vrlo interesantno iznosenje cinjenica,to je neka nova paletizacija nase kranjske rase!Doduse ima pcelara kada bi im covjek dao dvije kosnice na papiru nacrtane oni bi jednu izgubili!Ali su zato iskusni da kazu nevaljaju matice,!
Medonoša kod mene ima svašta jer ne radim na intenzivnoj selekciji matica. Tako da kod mene ima doista dobrih i kvalitetnih matica međutim i one imaju neke mane. Matice koje slabo zaliježu prvom prilikom mijenjam. Međutim imam nekoliko ljutih društava ali dobro donose meda. Ima ih i jako mirnih da je prava milina sa njima raditi. Najvažnije od svega da su mi pčele zdrave. Nedavno sam u institut poslao uzorke legla na ATL i dobio sam negativan rezultat. Znam da jedino moram raditi na istrebljenju onih agresivnih. Ma nisu one toliko ni agresivne dok ih ne diraš ali ipak moram ih ukloniti jer su nemirne na saću.
Kako reče jedan pčelar da mu neke pčele rafalno pucaju.
Kako Velagić radi uzgoj ne znam. Neki ga forumaši poznaju pa bi možda oni o tome više mogli reći.
Hajro nije rekao da ne valjaju Slovenske matice nego da nisu dobre te što je kupio, a kupiti se može svašta.
Kupovao sam i ja svašta. Kupovao sam po 10 matica i ni jedna ne valja kao da su sve iz tihe smjene. Šta je bilo sa njima bolje da ne pričam.
Kada sam se požalio uzgajivaču što mi je prodao žalio se na loše vremenske prilike kada su se matice trebale oploditi i da je to jedini razlog da slabo zaležu. Kako pčelar da zna što kupuje dok ne oproba proizvod.
Kod mene Velagića matice nisu loše. To su mlade matice i vidjet ću hoće li se pokazati nešto posebno osim mirnoće što se odmah vidi kada se otvori košnica. Kod jednog kolege Velagića matice nisu dobro prošle. Uzimio ih je u nukleusima i većinu mu odnila grabež. To je velika opasnost ako su društva izrazito mirna jer ih kod malo pčelareve nepažnje lako napadne grabež. Drugi kolega kaže ma pusti ti te mirne pčele štoće ti to. Dodaje da kada pčela u oči frca i neda se dirati to je prava pčela i otporna je na sve nedaće, a ako neka donese meda takve sigurno donesu.
Eto ga sad i nas pčelara ima svakakvih ćudi i uvjerenja.
Stipo,samo da objasnim ili cijelo vrijeme pokusavam da razjasnimo da zivimo u zabludi,mi kupci matica,i ja kupujem matice,ali nemogu nikada reci ili nazvati uzgajivaca i zaliti se na kvalitet njegovih matica!Kada ja kupim maticu na institutu,kome cu se zaliti,naucnicima?Ili kod uzgajivaca koji instrumentalno oplodjuju matice!?Ni ti uzgajivaci nemaju na svome pcelinjaku sve matice sa kojima su 100% zadovoljni,bioloski faktor na koji covjek nema uticaja,mi svi tezimo perfekciji i savrsenstvu a priroda,biologija ili Bog nam pomrse racune!Prelako se uzima raditi uzgoj matica,od svakoga,u pasnom,bezpasnom periodu,agreivna drustva od susjeda,trutovi druge rase,negativni cimbenici,sve ulazi u gene uzgojenih matica,i siri se sa koljena na koljeno,mi uzgajamo i dalje i sirimo lose osobine a ocekujemo perfektne kupovne matice!Samo selekcijom,napisao sam na ovoj temi kako se poceti sa selekcijom,svako moze od nas to uraditi ali veoma mali broj pcelara je spreman to uraditi!Samo uzgajati od najboljih matica sa svog pcelinjaka i za CIJELI pcelinjak sa tim maticama naseliti,i sljedece godine isto uraditi,tada imamo podlogu za dobar pocetak!I onda treba da promatramo,sva drustva-matice,razvoj,zimovanje,otpornost na bolesti,prinose,mirnocu....Negativne pojave-matice mjenjati odmah iz rezervnog programa,koje moraju biti istog porijekla!Ovako buckuris na pcelinjaku kao, da se osvjezi krv je samo izgovor!Sto se tice ATL,najbolji lijek protiv nje je staro sace u sto vecoj mjeri mjenjati satnim osnovama,da pcele grade,samo da grade!ATL se javlja u 99% u starom sacu u nehigjenskim kosnicama,tu ima podlogu za razvoj!Velagicu necemo praviti reklamu,bez razloga,ima dobar materijal ali neka kaze kako je dosao do njega i mjesta!Agresivne pcele su znak da je genetska greska prisutna u njihovom uzgoju!Mirne pcele nisu podlozne da budu zrtve grabeza,vec je to sto su bili nuklesi, napadnuti od puno jacih proizvodnih drustava mirnih pcela,to je zakon prirode,samo najaci prezivljavaju!A sto se tice prinosa meda mi svi uzgajamo medonosnu pcelu,koja ima u svojim genima donosenje meda,uz dodatnu pasu,tehnologiju i selekciju,prinosi se uvecaju, za nekoliko puta!
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la Kreso »

Matice uzgajam za svoje potrebe.Nastojim svako nesto nabaviti nesto novog materijala zbog friske genetike.
Jedan dio pustim da se oplodi kod kolege na standu, a jedan dio kod mene.I ide to.
Medjutim da ima razlike, ima.Jedne godine smo dobili od jednog belgijskog udruzenja matice na testiranje.
Slika legla je ko iz price.Leglo kompaktno, lijepi vijenac peludi pa meda iznad.Pcele mirne na sacu milina.
Nesto sam uzgajao od ovoga drustva, no vremenom se osobine gube.
Pa i sami znamo u zivotinjskom svijetu kako je tesko odrzati cistu pasminu.
Imam dva drustva gdje je leglo, pelud med zbrda zdola nabacano po cijeloj povrsini saca.Nisu ni neke medonose.
Njih ove godine planiram zamijeniti.S duge strane, ona zuta matica ima dobre osobine, pa je ne mijenjam.
Smatram da je dobro s vremena na vrijeme nabaviti novog materijala, po mogocnosti iz okoline.
Nikakva garancija nije nabaviti i najciscu sortu od negdje, pa je staviti u potpuno nove, drugacije klimatsko pasne uvijete.
Ja imam tri hvataca polena.Obicno ja to ponekad postavim sva tri zajedno.
Prosle godine su imali razlicitu boju polena.Ova dva tu itamo, no treci je bio savim razlicit, druga boja.
Mislim da sam s nekim razgovorao, bilo je neko istrazivanje u kom su dokazali da pcele u sasvim drugacijoj okolini,
od one iz koje poticu, jednostavno ne vide biljke koja autohtona sorta normalno posjecuje.
Uzgajti, svakako, ali i voditi racuna o svjezoj krvi.
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Uzgoj i selekcija matica

Post Postao/la medonosa »

ŽELJE, MOGUĆNOSTI I GRANICE PRI SELEKCIJI PČELA

Zašto je uzgoj pčelinjih matica toliko važan? Sve pčele imaju svoje karakteristike od oba roditelja. Svepčele u jednoj zajednici, ukoliko ne zalutaju u tuđu košnicu, jedna su obitelj i potomci su svoje matice. Sveukupan izbor i selekcija u pčelarstvu je iz tog razloga usmjeren na uzgoj pčelinjih matica. Moramo si postaviti i etička pitanja. Puno ljudi daje u međusobnu ovisnost klasičnu genetiku i moderne metode, koje malo tko razumije, sa genetičkim inženjeringom. Danas se puno diskusija vodi i o tome, da li genetički inženjering je ili nije u raskoraku sa osnovnim moralnim principima. U svakom slučaju, klasičan selekcijski rad u poljoprivredi izvodi se već nekoliko tisuća godina. Bez selekcije ne bismo imali učinkovita „plemena“ stoke. Prinos žita ne bi bio nekoliko desetaka kilograma po hektaru, već bismo kao pračovjek sakupljali pšenicu, koja ima dva zrna u klasu. Za mene je veoma važno, što u bibliji u knjizi Genesis 2:15 čitam „Gospodin Bog postavio je čovjeka u vrt u Edenu, da bi ga obrađivao i pazio na njega.“ (na latinskom to zvuči ovako: („tulit ergo Dominus Deus hominem et posuit eum in paradiso voluptatis ut operaretur et custodiret illum"). Trebamo li našu zemlju obrađivati i voditi brigu o njoj, sigurno smijemo i izabrati, selektirati, među korisnim biljkama i životinjama ona, koja će se pokazati kao najkorisnija.

Kakvu imamo viziju? Kakva je idealna pčela?

Idealne osobine se u osnovi opisuju u svim pčelarskim priručnicima: nadprosječni prinos, mirnost (neagresivna pčela, ne napada), mirno sjedenje na saću, mala sklonost rojenju.
U otprilike 30 zadnjih godina, ovim osnovnim karakteristikama dodani su zahtjevi za dobrom vitalnošću i otpornost, bolje rečeno veću toleranciju prema svim bolestima.

Kakva nam je mogućnost doseći ove zahtjeve?

Osobine pčela ne možemo stvoriti. Možemo samo izabirati između osobina koje se u prirodi pojavljuju. Možda rijetko, dragocjeno, ali pojavljuju. Iskrenim odabirom možemo pojavu potrebnih osobina povećati. Pogodnim križanjem roditelja, možemo te osobine kombinirati, i dobiti potomstvo na razini i u kombinaciji prema našim željama. Dalje želimo, da ovako odabrane jedinke s iznimnim osobinama prenose te svoje osobine i na slijedeće generacije, na potomke. Pravila o tome kako se prenose osobine sa roditelja na potomke, pronašao je Gregor Johann Mendel (1822-1884), opat Sugustijanskog samostana u Brnu. Mendel je svoje pokuse radio na grahu, ali istovremeno je bio i pčelar. Ispravno je zvati ga ocem genetike. Ukazao je na činjenicu, da su sve osobine zabilježene u stanicama u obliku, kojem govorimo geni. Trajalo je 100 godina od Mendelovog otkrića, dok ljudi nisu shvatili, da je informacija zapisana u lančanim molekulama DNA (DNK??), a za slijedećih 50 godina, godine 2006, je cijela genetička informacija bila pročitana. Godine 2006, je Weinstock sa kolektivom publicirao u prestižnom časopisu Nature članak o dosegnutoj potpunoj sekvenciji genoma medonosne pčele (1). Nakon mušice Drosophile, čovjeku je pčela među prvim organizmima, gdje je to dosegnuto. Ogroman rad, ali je na samom početku, jer tek se mora otkriti, sa čime koji od gena upravlja. Kako razdioba rada, tako i komunikacija, podređena je genetskoj opremi (2), a pčela je krasan model za studiju. Za sada, samo u nekoliko malih dijelova od stotine tisuća slova genetskog koda znamo što znače. Većina informacija, i uglavnom njihovih odnosa, čeka na razrješenje. Prije nego dođe do toga da analizom DNK (DNA??) možemo reći da matica ima određenu ulogu, moramo nastaviti sa klasičnim procesom selekcije. Selekcija je beskonačan posao. Imamo iz čega kombinirati i birati. Europske pčele se bogati izvor gena, koje nose potrebne osobine. Kako ćemo postupati da dosegnemo gore navedene idealne osobine?

1. Osobine moramo nekako izmjeriti, zapisati, ocijeniti

Jesu li željene osobine mjerljive? U svakom slučaju, moramo o svojim pčelinjacima voditi detaljne zapise, i od tih zapisa moramo izlaziti. Kod klasičnih osobina imamo bodovnu ljestvicu. Možemo li nekako ocijeniti i očekivati otpornost prema bolestima? Bolesti, koje u kombinaciji smanjuju naše pčelinjake veoma su različite naravi - virusi, bakterije, gljive i ektoparaziti. Na otpornost može utjecati imunitet, naučeno ponašanje (learning behavior), i više drugih čimbenika. Napor za stjecanje otpornosti protiv tako velikog ektoparazitskog raspona kao što je Varroa destructor, može biti čak i nerealna, kao što je selekcija psa otpornog na buhe. Razlike u idejama postoje. Potrebno je ispitivati njihove osnove. Nekoliko skupina znanstvenika pokušalo je realizirati jednostavnu ideju: ostavimo pčele same sebi, a one koje prežive, razmnožimo. Veoma opširni i precizni eksperimenti bili su na otocima Unije (Hrvatska) i Gotlanda (Danska). Rezultati su donijeli određena znanstvena otkrića, ali ne i materijal upotrebljiv u praksi. Potvrdilo se , da neki pčelinjaci bez pomoći, ili sa vrlo malom pomoći (jedno tretiranje godišnje), prežive. Sposobnost preživljavanja, nažalost nije bila prenosiva na potomstvo. Jednako tako je završilo i opširno uspoređivanje otporne istočnoruske pčele sa pacifi čke obale, nazvane prema regionu „primorska pčela“ (3). Ispitivanja u USA i u Njemačkoj, nisu zabilježila očekivanu otpornost. Nikakva čuda nisu donijela ni ispitivanja sa stanicama saća. Spojeno je to i sa selekcijskim radom, stoga što nisu sve linije pčela sposobne živjeti na saću s manjim stanicama (čak 1000 stanica na dm2, umjesto standardnih 800 na dm2). Pokusi traženja pčela sa nižom razinom razmnožavanja raspona Varroe provode se više od 10 godina, i usmjereni su na čišćenje stanica, sposobnost aktivnog oštećenja raspona, i na utvrđivanje proporcija prisutnosti raspona na leglu i odraslim pčelama. Kod nijedne od ispitivanih osobina se ne može govoriti ni o masivnosti ispitivanja (postizanje ponovljenog rezultata u raznim okolnostima), niti o upotrebljivoj nasljednosti (heritabilnosti) „znaka“. Radna skupina EurBee za uzgoj pod koordinacijom dr. Büchlera, trenutno ispituje postupak selekcije na cjelovitu vitalnost pčela, koja se prosuđuje iz klasičnih parametara, a nadalje i iz smanjenja snage košnice između jeseni i proljeća. Prednost ove metode je što je upotrebljiva u širokoj izbornoj bazi, i za nju nisu potrebni nikakvi skupi postupci. Dovoljne su označene matice, i pažljivi zapisi o košnici.Pri izboru bilo koje mjerljive osobine, možemo uspjeti samo ako je ona dovoljno nasljedna, tj. ima visoku heritabilnost - stupanj prijenosa između roditelja i potomaka.

2. Izbor pogodnih partnera, tj. matice i truta

Imamo li ovaj materijal u Hrvatskoj, Europi, ili ga moramo tražiti po svijetu? U posljednjih 50 godina, došlo je do razvoja prometa i trgovine. Također je došlo do nekoliko važnih katastrofa s posljedicom prijevoza pčela. Svi znate za slučajeve afrikanizirane pčele u Brazilu, proširenje raspona Varroe, raspona Tropilaelaps, kukca Aethina tumida, nedavno je u Europi otkrivena azijska Nosema ceranae, (KBV) Kašmirski virus, I-APBV (izraelski virus). Do toga nije moralo doći, kada se pčele ne bi prevozile okolo naokolo po cijelom svijetu. Pčelinju maticu možemo prevoziti u džepu, ili poslati poštom, ali prirodne i klimatizacijske uvjete ne možemo ponijeti sobom. Na vlastite oči sam vidio legalno dovezene novozelandske pčele u Bavarskoj. Rezultat je bio loš. Problem je bio razvoj pčelinjaka. Križanci dovezenih i domaćih pčela bili su veoma nervozni. Nasuprot tome, domaća populacija pčela ima puno dobrih osobina, i treba ih znati iskoristiti, a ne ih ostaviti da iščeznu, i prekrižiti ih. Kako se to može desiti? Ukoliko dođe do velikih pomora zbog bolesti, umiru pčele i sa njima i genetske informacije. Pčelari tada u očaju kupuju preko oglasa sve što im netko ponudi. Geni nepodobnih uveženih pčela slični su poznatoj Pandorinoj kutiji. Kad odlete, više ih nitko neće pohvatati. Izbor rasplodnog materijala je daleko precizniji, imamo li na raspolaganju ne pojedine pčelinjake, već grupe sestara. Također, broj košnica na lokaciji treba biti manji, da bi se izbjegla konkurencija pri sakupljanju hrane, i zaletavanje pčela u tuđe košnice. Mjerenje DNA (DNK) pojedinih pčela jednog pčelinjaka pokazala su, da se 40 % nije rodilo u toj košnici.

3. Kontrola parenja

Pčelinje matice se pare u zraku, na skupljalištima trutova. Osigurati izbor partnera nije jednostavno. Oplodne stanice u okolini nisu usamljene, kao što bi uzgajivači željeli, na ista mjesta uz pomoć vjetra dolaze i tuđi trutovi. Otočne oplodne stanice imaju bolju prostornu izolaciju, ali tamo dolazi do velikih gubitaka matica. Rad takvih stanica nije jeftin.Dobro rješenje za dobivanje rasplodnog materijala iz željenih kombinacija je korištenje osjemenjivanja. Osjemenjivanje je u laboratoriju uspjelo u 30. godinama 20. stoljeća u USA. U Europi je začetnik ove tehnike bio prof. F. Ruttner (Njemačka), i ing. V. Vesely (Češka). Oprema za osjemenjivanje proizvodi se pod znakom „Vesely“ u našem zavodu, a škola osjemenjivanja Vladimira Veselog postoji do današnjih dana.Tehnika osjemenjivanja je minijaturna, ali u mnogo stvari je slična osjemenjivanju velikih životinja, kao što su krave, ili ovce. U jednoj stvari je osnovna razlika. Spermu truta medonosne pčele ne možemo konzervirati zamrzavanjem tekućim dušikom. Kod pčelinje matice je ogromna razlika u tome, što nakon oplodnje, ima zalihu spermija u sjemenoj vrećici. Ovdje spermiji moraju biti živi i zdravi čak četiri godine. To dosada nije uspjelo ni jednom zamrznutom, i kasnije odmrznutom spermiju.

4. Ponovno ocjenjivanje dobivenih rezultata

Poštenog uzgajivača zanima, da li uzgojeni materijal ima dobre osobine, da li ih predaje i na svoje potomstvo. Pri ovakvom ocjenjivanju, mogu se upotrijebiti „ispitne karte“, koje korisnik na kraju sezone ispuni, i vrati uzgajivaču. Isplativost takve povratne veze nije velika, ali je veoma dragocjena. U praksi se uzgajivači često uzdaju u poslovicu, da se dobra roba hvali sama, a samo se zadovoljan korisnik vraća. Tradicionalne osobine (mirnost, „sjedenje“, rojivost, prinos meda) se selekcionira dobro i uspješno, čak i kad heritabilnost nije visoka. Ocjenjivanje snage, truda za dobivanjem pčela otpornih ili više tolerantnih protiv bolesti jasno govori, da trebamo biti skromni. Imamo više rada ispred sebe, nego iza sebe.

5. Selekcija pčela ima svoje granice (limite)

Pri selekciji pčela, prijeti nam tzv. Genetički drift. Dok neke linije izabiremo, druge odbacujemo. Tako se može desiti da neke odbačene linije imaju i dobrih gena, koje će se s vremenom u populaciji javljati manje i manje, i na kraju nestati. Jednom će možda naši potomci zbog toga žaliti. Iz tog razloga se svugdje u svijetu osnivaju programi za konzerviranje genske raznolikosti (diverzity). Ne radi se samo o zaštiti vrsta, koje se ugrožene, već i svih naizgled nepotrebnih gena. Druga opasnost pri selekciji pčela su rodbinske veze (inzucht). Tome se mora pristupiti pažljivim odabirom plana parenja - roditeljskim kombinacijama. U ovom je slučaju vođenje zapisa jako važno. U rodbinskim linijama nastojimo, da koefi cijent inbreedinga ne prijeđe 10, ponekad 15 %. Stoga je neophodna suradnja između uzgajivača, da bi mogli birati materijal iz široke (domaće, ne uvežene) izborne baze. Treći ograničavajući faktor je, da dobre linije ne znamo zadržati dugo, i kao što je već bilo rečeno, ne znamo ih ni konzervirati zamrzavanjem. Radi toga je selekcijski rad još važniji i odgovorniji. Četvrti limit su ljudske pogreške svih vrsta. Posljednje i jako važno je i to, da u prirodi postoje, često nama nerazumljivi, regulacijski mehanizmi. Oni često naizgled unište naš trud i naše želje. Moguće je, da je to za nas dobro.

Zaključak

Selekcija pčela je dugotrajan, kompleksan, ali neophodan rad. Moramo u rom radu pošteno i sistematski ustrajati. Svatko se može uključiti, ukoliko ima označene matice, i vodi o pčelinjacima uredne zabilješke. Svatko može izabrati iz svojih materijala, ili kupiti kvalitetne matice od dokazanih uzgajivača matica, iz sličnih klimatskih uvjeta.
simke
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 221
Pridružen/a: 15 svi 2011, 15:22
Lokacija: banja luka

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la simke »

Da i ja iznesem svoje iskustvo sa maticama, najljuće društvo što imam na pčelinjaku današnjom kontrolom sam utvrdio da je nanijelo 7 ramova meda punih, ostala društva po 2 ili 3 rama meda, ja sam odlučio da širim intenzivno to ljuto društvo , pa šta bude. Sve ove mirne matice imaju legla više nego ova ljuta , ali zato imaju velika odstupanja u količini sakupljenog meda. Što :?:
Dođu tako ponekad vremena, kada pamet zaćuti,
budala progovori, a fukara se obogati. ... IVO ANDRIC
Avatar
keno83
Čita i piše, odličan
Postovi: 675
Pridružen/a: 16 tra 2010, 20:09
Lokacija: capljina

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la keno83 »

zato sto ti to ljuto krade od tih mirnih med
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la medonosa »

simke je napisao/la:Da i ja iznesem svoje iskustvo sa maticama, najljuće društvo što imam na pčelinjaku današnjom kontrolom sam utvrdio da je nanijelo 7 ramova meda punih, ostala društva po 2 ili 3 rama meda, ja sam odlučio da širim intenzivno to ljuto društvo , pa šta bude. Sve ove mirne matice imaju legla više nego ova ljuta , ali zato imaju velika odstupanja u količini sakupljenog meda. Što :?:
Ljuto drustvo nije ljuto samo od sebe,vec nevoli da bude smetano prilikom sakupljanja nektara,to drustvo u biti nije ljuto,ali mi kao pcelari to smatramo agresivnosti pcela kada ih pregledom smetamo da sebi donose hranu i visak spremaju za zimu(med za pcelara za vrcanje)!Treba se dobro zadubiti i osjetiti karakteristike pcelinjeg drustva,svakog na pcelinjaku,jedan je predavac rekao pcelari sa manjim brojem kosnica trebali bi da znaju svaku pcelu po imenu napamet kao cobani svoje ovce!To drustvo koje ti smatras da je ljuto,trebas izabrati vrijeme pregleda;kada je najmanje vjetrovitio,kada su vecim djelom pcele sabiracice napolju na pasi,jer mlade pcele nisu agresivne,kada otvoris i zelis to drustvo da pregledas,nemoj upotrebljavati dimilicu i dim,vec prskalicu i vodu,ako su i dalje pcele pod ovim uvjetima ljute,ostavi to drustvo i pregledaj kasnije kada si i ti smiren,i nemoj u sebi stvarati misli:sada moram ono ljuto drustvo pregledati,vec ponasaj se prema njemu kao i prema svakom drugom drustvu!
Ja nevjerujem da u ovom periodu ima grabezi pa tako i da su te pcele ovaj med nakrale,vec imaju osobinu skupljanja nektara,cinjenica sto si naveo da imaju i manje legla a sa time i manje pcela koje su potrebne za njegu legla,i potrosnji hrane za leglo,pa su se okrenule sakupljanju,sto dokazuje i njihov rezultat skupljenoga meda!Uzgoj matica od tog drustva nece biti presudan jer ako su uvecini drustva na tvome pcelinjaku "mirna" i matice se oplode sa vecinom trutoiva od tih drustava,onda ce i buduce matice biti mirne i njihova drustva!
simke
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 221
Pridružen/a: 15 svi 2011, 15:22
Lokacija: banja luka

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la simke »

medonosa, to sam skontao što se tiče pregleda, kada je vrijeme pred kišu,ili vjetar duva, ne smijem ga ni otvorit sve izađu na mene, pregledam ga samo kada je temperatura iznad 25c u to u perodu oko 11h. Koliko sam uspio upratiti izletnice iz tog društva uglavnom idu van pčelinjaka i kada se vraćaju intenzivno dolaze iz raznih pravaca na pčelinjak, tako da sumljam da su pokrala od ostalih društava.
Dođu tako ponekad vremena, kada pamet zaćuti,
budala progovori, a fukara se obogati. ... IVO ANDRIC
Avatar
Ahmet
Čita i piše, dobar
Postovi: 190
Pridružen/a: 08 sij 2011, 12:51
Lokacija: Livno

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la Ahmet »

simke je napisao/la:Da i ja iznesem svoje iskustvo sa maticama, najljuće društvo što imam na pčelinjaku današnjom kontrolom sam utvrdio da je nanijelo 7 ramova meda punih, ostala društva po 2 ili 3 rama meda, ja sam odlučio da širim intenzivno to ljuto društvo , pa šta bude. Sve ove mirne matice imaju legla više nego ova ljuta , ali zato imaju velika odstupanja u količini sakupljenog meda. Što :?:

I ja sam danas zatvorio maticu iz najljuceg ali i najmedonosnijeg drustva u jenter aparat, dok sam to radio digao se oblak pcela i jedna me je cak kroz zastitno odjelo bocnula. Doduse puhao je jak vjetar ali svejedno neugodan osjecaj kad je oblak pcela na tebi. Dosta sam razmisljao da li da proizvodim matice od ovog drustva ali nekom logikom da ovo drustvo ima najbolje osobine osim te agresivnosti ali na srecu ne uvijek, sam se odlucio da ipak pokusam a mozda nasljednice poprime samo bolje osobine svoje majke, mislim bolje za nas ljude :lol:
Jos jedno pitanje za vas iskusnije, primjetio sam da neka drustva imaju dosta trutovskog legla i dosta trutova u kosnici a kod nekih se trutovi trutovsko leglo i ne primjecuje toliko, kako vi na to gledate, zasto su neka drustva sklonija uzgoju trutova a neka opet ne?
simke
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 221
Pridružen/a: 15 svi 2011, 15:22
Lokacija: banja luka

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la simke »

kolega Ahmete, javi nam jesu li iste osobine novih matica u odnosu na staru maticu, pa ako budu da vidimo da mi prodaš par matica....
Dođu tako ponekad vremena, kada pamet zaćuti,
budala progovori, a fukara se obogati. ... IVO ANDRIC
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la Stipo »

Ja sam se opredjelio za rodonačelnicu iz naj mirnijeg društva.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
simke
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 221
Pridružen/a: 15 svi 2011, 15:22
Lokacija: banja luka

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la simke »

prije dva dana sam obilježavao mlade matice i kod jedne mi je oštećena zadnja desna noga, danas pregledao pčele je nisu likvidirale, malo nakrivo hoda po ramovima, šta da radim, da ostavim može li se oporaviti, a i dalje dobro leže :?:
Dođu tako ponekad vremena, kada pamet zaćuti,
budala progovori, a fukara se obogati. ... IVO ANDRIC
Avatar
Ahmet
Čita i piše, dobar
Postovi: 190
Pridružen/a: 08 sij 2011, 12:51
Lokacija: Livno

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la Ahmet »

Stipo je napisao/la:Ja sam se opredjelio za rodonačelnicu iz naj mirnijeg društva.

Mozda bi i ja isto uradio ali problem je sto ja svom najmirnijem drustvu cesto moram sirupom pomoci da se izbori, dok ovom najjacem nikad nicim pomogao nisam sem u borbi sa varoom, uvijek je puna meda, pcela a nazalos i varoe.
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la medonosa »

Ahmet je napisao/la:
simke je napisao/la:Da i ja iznesem svoje iskustvo sa maticama, najljuće društvo što imam na pčelinjaku današnjom kontrolom sam utvrdio da je nanijelo 7 ramova meda punih, ostala društva po 2 ili 3 rama meda, ja sam odlučio da širim intenzivno to ljuto društvo , pa šta bude. Sve ove mirne matice imaju legla više nego ova ljuta , ali zato imaju velika odstupanja u količini sakupljenog meda. Što :?:

I ja sam danas zatvorio maticu iz najljuceg ali i najmedonosnijeg drustva u jenter aparat, dok sam to radio digao se oblak pcela i jedna me je cak kroz zastitno odjelo bocnula. Doduse puhao je jak vjetar ali svejedno neugodan osjecaj kad je oblak pcela na tebi. Dosta sam razmisljao da li da proizvodim matice od ovog drustva ali nekom logikom da ovo drustvo ima najbolje osobine osim te agresivnosti ali na srecu ne uvijek, sam se odlucio da ipak pokusam a mozda nasljednice poprime samo bolje osobine svoje majke, mislim bolje za nas ljude :lol:
Jos jedno pitanje za vas iskusnije, primjetio sam da neka drustva imaju dosta trutovskog legla i dosta trutova u kosnici a kod nekih se trutovi trutovsko leglo i ne primjecuje toliko, kako vi na to gledate, zasto su neka drustva sklonija uzgoju trutova a neka opet ne?
Broj trutova u jednoj zajednici odredjuje sklonost zajednice-matice,prema rojenju,ujedno drustva koja imaju vise trutova su duboko u razvoju,i javlja se prirodni nagon razmnozavanja-opstanka pcela u prirodi!Naseljednica od odabrane matice ce pimiti jedan dio osobina majke,ali i veliki dio osobina trutova sa kojima se pari,jer trutovi prenose majcinske osobine u spermi,a ne svoje!
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la medonosa »

simke je napisao/la:prije dva dana sam obilježavao mlade matice i kod jedne mi je oštećena zadnja desna noga, danas pregledao pčele je nisu likvidirale, malo nakrivo hoda po ramovima, šta da radim, da ostavim može li se oporaviti, a i dalje dobro leže :?:
Ako je pcele ne mjenjaju nemoj ni ti kolega!
simke
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 221
Pridružen/a: 15 svi 2011, 15:22
Lokacija: banja luka

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la simke »

medonosa je napisao/la:
simke je napisao/la:prije dva dana sam obilježavao mlade matice i kod jedne mi je oštećena zadnja desna noga, danas pregledao pčele je nisu likvidirale, malo nakrivo hoda po ramovima, šta da radim, da ostavim može li se oporaviti, a i dalje dobro leže :?:
Ako je pcele ne mjenjaju nemoj ni ti kolega!
neću, pa šta joj sudbina dodijeli
Dođu tako ponekad vremena, kada pamet zaćuti,
budala progovori, a fukara se obogati. ... IVO ANDRIC
Zvoneto
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 230
Pridružen/a: 28 lip 2010, 10:02
Lokacija: Mostar
Kontakt:

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la Zvoneto »

Želio bih dodati još nešto u vezi Novozelandske metode, pripremio sam 3 društva na navedeni način pa ću pokušati malo matica malo mliječi. U dosta ovih tekstova se sreće da utor ide u gornji dio matične rešetke, mislim da je to greška koja se ponavlja prepisivanjem copy-paste od izvornog teksta. Koliko ja kužim a tako sam i napravio utor ide ispod rešetke znači na njen donji dio- jedino tako pčele mogu ulaziti u gornji dio društva kad je lim uvučen! Ovo sa podbacivanjem nastavka je jasno ali traži malo više vremena, ja sam nakon rotacije košnice za 180 samo naslonio komad daske i bukvalno sve pčele ulaze na gornje leto ovo je lakše od izmicanja nastavka i učinkovitije. Metoda je inače odlična i daje brojne mogućnosti u tehnologiji pčelarenja..
Avatar
Ahmet
Čita i piše, dobar
Postovi: 190
Pridružen/a: 08 sij 2011, 12:51
Lokacija: Livno

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la Ahmet »

Zvoneto je napisao/la:Želio bih dodati još nešto u vezi Novozelandske metode, pripremio sam 3 društva na navedeni način pa ću pokušati malo matica malo mliječi. U dosta ovih tekstova se sreće da utor ide u gornji dio matične rešetke, mislim da je to greška koja se ponavlja prepisivanjem copy-paste od izvornog teksta. Koliko ja kužim a tako sam i napravio utor ide ispod rešetke znači na njen donji dio- jedino tako pčele mogu ulaziti u gornji dio društva kad je lim uvučen! Ovo sa podbacivanjem nastavka je jasno ali traži malo više vremena, ja sam nakon rotacije košnice za 180 samo naslonio komad daske i bukvalno sve pčele ulaze na gornje leto ovo je lakše od izmicanja nastavka i učinkovitije. Metoda je inače odlična i daje brojne mogućnosti u tehnologiji pčelarenja..

Ja sam napravio tako kako je opisano na svim izvorima a to je da pregrada ide iznad maticne resetke i onda ta pregrada kada se ubaci bude u ravni sa letom na okviru. Mozda i imam negdje slike ovdje pa cu ih staviti.
Zvoneto
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 230
Pridružen/a: 28 lip 2010, 10:02
Lokacija: Mostar
Kontakt:

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la Zvoneto »

Ako si tako napravio, onda ok, ovisi kakvi su okvirovi na rešetki tu je kod tebe onda lim odmah uz rešetku, znači pčele kad uđu hodaju po limu? kod mene bi zatvorio ulaz odnosno pčele bi ulazile u donji dio košnice. Zato sam išao ispod rešetke letvice sa utorom. Pozdrav!
Avatar
Ahmet
Čita i piše, dobar
Postovi: 190
Pridružen/a: 08 sij 2011, 12:51
Lokacija: Livno

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la Ahmet »

slika
Avatar
Ahmet
Čita i piše, dobar
Postovi: 190
Pridružen/a: 08 sij 2011, 12:51
Lokacija: Livno

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la Ahmet »

slika
Avatar
Ahmet
Čita i piše, dobar
Postovi: 190
Pridružen/a: 08 sij 2011, 12:51
Lokacija: Livno

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la Ahmet »

slika
Avatar
Ahmet
Čita i piše, dobar
Postovi: 190
Pridružen/a: 08 sij 2011, 12:51
Lokacija: Livno

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la Ahmet »

Upravo sam napravio kontrolu zalezenosti jenter aparata i nazalost samo u par celija je matica snjela jaja a u nekim cak i dva :cry: Otici cu opet za nekoliko sati provjeriti. Sve mi se cini da ce ova matica neko vrijeme provesti u aparatu :roll:
Kakva su vasa iskustva sa tim, koliko dugo drzite maticu zatvorenu u aparatu ako ne upali prvi dan?
Zvoneto
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 230
Pridružen/a: 28 lip 2010, 10:02
Lokacija: Mostar
Kontakt:

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la Zvoneto »

Pozdrav Ahmete, evo upravo smo u istoj fazi idem provjeriti aparat, prije 5 dana matica je zalegla Nicot oko 80 %. Maticu sam odmah pustio htio sam probati tako, međutim nakon 2 dana očišćena su jaja iz aparata. U nedjelju večer opet sam je zatvorio i ako sad bude zalegla odmah prebacujem aparat u pripremljeni starter. Ovo je savjet od kobre poznatog uzgajivača iz hrvatske to sam pročitao na Hrvatskom forumu. Možeš i držati maticu 3-4 dana pa onda presaditi ovisi sve ima više načina. Ova druga faza je najkritičnija po meni nije problem zalijeganje aparata nego kako očuvati jajašca do izlijeganja. To su sve male tajne velikih kuhara ali evo ja ću probat ovako starter je već 3 dana bez matice pa možda bude željan jajašaca :D .pozz
Avatar
Ahmet
Čita i piše, dobar
Postovi: 190
Pridružen/a: 08 sij 2011, 12:51
Lokacija: Livno

Re: Uzgoj ili proizvodnja matica

Post Postao/la Ahmet »

Zvoneto je napisao/la:Pozdrav Ahmete, evo upravo smo u istoj fazi idem provjeriti aparat, prije 5 dana matica je zalegla Nicot oko 80 %. Maticu sam odmah pustio htio sam probati tako, međutim nakon 2 dana očišćena su jaja iz aparata. U nedjelju večer opet sam je zatvorio i ako sad bude zalegla odmah prebacujem aparat u pripremljeni starter. Ovo je savjet od kobre poznatog uzgajivača iz hrvatske to sam pročitao na Hrvatskom forumu. Možeš i držati maticu 3-4 dana pa onda presaditi ovisi sve ima više načina. Ova druga faza je najkritičnija po meni nije problem zalijeganje aparata nego kako očuvati jajašca do izlijeganja. To su sve male tajne velikih kuhara ali evo ja ću probat ovako starter je već 3 dana bez matice pa možda bude željan jajašaca :D .pozz

Da u pravu si sa ovim ocuvanjem jajasca poslje pustanja matice citam na dosta foruma da je i to veliki problem. Ja nesto razmisljam da sam gresku napravio sto nisam u jenter aparatu skinuo vosak kojim su pcele nadogradile celije jer je matica polegla jajasca na rubne celije koje nisu nadogradjene, sta mislite da li to matici smeta ta dubina celije tj. ta nadogradnja celija koje su pcele napravila?
Odgovorite