ZIMSKO KLUPKO i leglo u decembru 2008
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Dana 14.12. 2008 godine na pčelinjak su stigli mladi pčelari sarajlije. Interesovanje je bilo šta to pčele rade zimi insistirali su da pogledaju. Zadovoljstvo mi je bilo takvoj znatiželji udovoljiti i zaista nisu krili svoje zadovoljstvo i radost.
Teško je vidjeti pčelara da otvora košnice u decembru. ONo što je interesantno upčelinjoj zajednici koja je na slici nalazi se leglo na dva okvira koja su pregledana.
Ervin Lokvančić, Ibrahim i Bilal Ćehić
NA pitanje da li je pčelama hladno pokazao sam im kako pčel zimuju kod mene.
Evo kako izgledaq otvor na podnjači.
Teško je vidjeti pčelara da otvora košnice u decembru. ONo što je interesantno upčelinjoj zajednici koja je na slici nalazi se leglo na dva okvira koja su pregledana.
Ervin Lokvančić, Ibrahim i Bilal Ćehić
NA pitanje da li je pčelama hladno pokazao sam im kako pčel zimuju kod mene.
Evo kako izgledaq otvor na podnjači.
Senade svaka čast na ovim lijepim slikama i ima se šta i vidjet. Samo bi mali komentar na to dali je pčelama hladno. Radio sam sa istim košnicama i držao isto otvorenu podnicu kao ti (unutrašnost koš. ima vnjsku temperaturu pošto je dirktno otvorena) , znajuči da pčli nije hladno i da ne umire od hladnoče.Stim potezom pospješio sam samo manju vlagu i buđane okvira. Ali kada je hladno i formira se klube na ?oj teperaturi,i potraje duže teže se pomjera za hranom jer je nemoguče da pčela tada zgrije išta oko sebe to jest košnicu. Prvi korak tek dlazi kada se vanska temperatura poboljša i dozvoli klubetu da se pokrene. To sam provjerio i uvjerio se da u "HS" to jest stiropolu samo na maloj promjeni temperature u toku dana naprave promjenu mjesta klubeta. U košnici ima hrane a pčele uginule. Vjerujem da si te riječi mnogo puta čuo. MEDNO
Nekad i sreča nije para vreča
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Što se tiče onog otvora to je samo na prednjoj strani, evo ovakopoštar je napisao/la:Senade svaka čast na ovim lijepim slikama i ima se šta i vidjet. Samo bi mali komentar na to dali je pčelama hladno.
Radio sam sa istim košnicama i držao isto otvorenu podnicu kao ti (unutrašnost koš. ima vnjsku temperaturu pošto je dirktno otvorena) , znajuči da pčli nije hladno i da ne umire od hladnoče.Stim potezom pospješio sam samo manju vlagu i buđane okvira. Ali kada je hladno i formira se klube na ?oj teperaturi,i potraje duže teže se pomjera za hranom jer je nemoguče da pčela tada zgrije išta oko sebe to jest košnicu. Prvi korak tek dlazi kada se vanska temperatura poboljša i dozvoli klubetu da se pokrene. To sam provjerio i uvjerio se da u "HS" to jest stiropolu samo na maloj promjeni temperature u toku dana naprave promjenu mjesta klubeta. U košnici ima hrane a pčele uginule. Vjerujem da si te riječi mnogo puta čuo. MEDNO
ZNači nije podnjača skroz otvoren. Što se tiče pomjeranja klupka, ja sam trenutno zadovoljan pozicijom klupka, Ipak naše i najniže temperature nemogu dovesti do stradanja pčela ako u košnici ima 10-15 kg hrane pa možda čak i manje od ovoga .
Istina je da se može desiti da pčela ode u suprotnu stranu od hrane, nemožemo to generalizovat ako namse desi takvo jedno ili dva društva.
Što se tiče i tog "smrtnog prostora mislim da se previše to problematizuje.
Ja sam do sada imao slučaj jedna pčelinja zajednica 2004 ili 5 ostalo u gronjem nastvku a dio hrane bio u donnjem nastavku. Uspio sam spasiti polovicu tog društva , a pola je uginulo, dodo sam im okviroe sa hranom u januaru tako što sam ih unijo u prostoriju podbacio grijalicu da se malo raspuste iz klupa i sa obje strane docentra klupa stavio po okvir hrane i na proljeće bez problema sustigo ostale.
Prošle godine takođe mi je jedno društvo ostalo u gornjem nastavku bez hrane a dio hrane bio u donjem nastavku i ono je uginulo, ovdje se radilo možda o 0,5 kg hrane da su imale , pa možda i manje da bi preživjele do moje intervencije sa pogačama,
JA nemogu generalizovati "smrtni prostor " na cio pčelinjak kada je to smo jedna pčelinja zajednica od 80 košnica.
Ja evo dvije godine radim sa FA nastavcima ukombinaciji sa LR i tu se pojavljuje više tih "smrtnih prostora" i nisam imao znači značajnije probleme. Ja ipak više vjerujem pčele , nego samom sebi a da negovorim o drugim bez obzira na dešavanja ipak je to priroda gdje su pravila ipak drugačija od naših razmišljanja i poimanja prirode.
U koliko u horizontalnoj ravni, a pod uslovom da više nemogu ići vertikalno, ima meda koji je u pravcu klupka nebi trebalo da bude uzrokom stradanja pčela vanjska temperatura u našim uslovima.
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Pčela nikada ne umire od zime,,to može biti samo od gladi, boest prvenstveno uzokovana varoom i nozemozom,,
NIje dobro da ima propuha ,,
Poželjno je da ispod nastavka gdje je smješteno klupko ima bar jedna nastavak ili polunastavak..
Utopljavajući materijal ispod krova je poželjan i materijal koji upija vlagu
NIje dobro da ima propuha ,,
Poželjno je da ispod nastavka gdje je smješteno klupko ima bar jedna nastavak ili polunastavak..
Utopljavajući materijal ispod krova je poželjan i materijal koji upija vlagu
Nadovezujem se na Senadovu priču i napominjem nije potrebno utopljavati pčele sa strane. Hladnoća u sve objekte dolazi odozgo gotovo neznatno s bokova ili stranica košnice u ovom slučaju. Pčele zimi ne griju košnicu nego samo održavaju temperaturu u klupku od 14-22 stepena celzijusa. Nestane li im hrane na dohvatu klupka, a temperatura klupka padne ispod 8 stepeni pčele umiru. Dok pčele na dohvatu imaju hrane ni sibirska zima nemože im ništa.
Zadnja izmjena: Stipo, dana/u 17 kol 2010, 20:37, ukupno mijenjano 1 put.
Cuj, svako radi svakakve inovacije i eksperimente.
Lepenka sama po sebi nije losa, al mislim da za njom nema potrebe, jer kako vec mozes procitati u gornjim postovima, ne treba pcele utopljavati sa strane.
Lepenka moze zastititi drvo od kise, snijega, pa ih vjerovatno zato i umotavaju s tim.
Lepenka sama po sebi nije losa, al mislim da za njom nema potrebe, jer kako vec mozes procitati u gornjim postovima, ne treba pcele utopljavati sa strane.
Lepenka moze zastititi drvo od kise, snijega, pa ih vjerovatno zato i umotavaju s tim.
ponavljanje je majka znanja ¤
Pazi ljepenka može nakisnuti i drvo košnice do nje upiti mnogo vode. Pošto ljepenka ne propušta vlagu drvo ispod nje će ostati dugo dugo mokro. Mokro drvo je vrlo loš toplotni izolator samim time mokro drvo je dobra podloga za rast plesni i gljivica, a one jako štete pčelama. Drvo košnice mora disat znači mora biti paro propusno zato se izbjegavaju lakiranja košnice i farbanje masnim bojama. Bilo kakvim priručnim oblaganjem košnice više šteti nego koristi.
Pčele trošeći med proizvode mnogo vodene pare. Dio te pare upija drvo košnice s unutarnje strane a ispušta s vanjske strane jer se košnica s vana suši.. Zato se kaže da je drvo paro propusno. Ako košnicu obložimo nekim paro ne propusnim materijalom tada će drvo upiti vlagu ali se neće sušiti i eto hrpe problema.
Pčele trošeći med proizvode mnogo vodene pare. Dio te pare upija drvo košnice s unutarnje strane a ispušta s vanjske strane jer se košnica s vana suši.. Zato se kaže da je drvo paro propusno. Ako košnicu obložimo nekim paro ne propusnim materijalom tada će drvo upiti vlagu ali se neće sušiti i eto hrpe problema.
ja koliko znam ,neradi se o lepenki,nego o Ter papiru ,a ta dva materijala su razlicita jer ter papir s vana ne propusta a iznutra propusta tj dise ,tako da nema tih problema,cak sam cuo da pored utpoljavanja Ter papirom (s kojim postizemo jos 2.5 cm daske,kada oblozimo kosnicu) pcelari koji su imali zimi problema s pticama koje kljucaju kosnice,oblagali su Ter papirom i kazu da ptice vise nisu dolazile, ovo sto sam rekao ,tako sam ja cuo,od ovdasnjih pcelara pa sad....
neznam :/
neznam :/
NIje bitno kako se zovu pa bilo to ljepenka ili terpapir. Bitno je da su to hidroizolatori. Znači imaju osobinu da ne propuštaju vlagu. Osnovna tvar im je katran odnosno bitumen koima se impregnira papir ili platno. Proizvode se raznih debljima s jednim ili više slojeva. Papir natopljen katranom koliko ja znam kod nas se zove tanka ljepenka ili samo terpapir. U građevinarstvu se koristi kao temeljna izolacija od prodora vlage iz temelja prema zidu.
Tako je o tome je Senad već boi naveo jedan primjer. Košnica mora biti čista, suha i prozračna. Daska od 20 mm sasvim je dovoljna za dobro zimovanje pčela. Jedino utopljavanje pčela koje im koristi je utopljavanje ispod krova u vrijeme kada krene leglo. Prerano utopljavanje više teti nego koristi.emkan je napisao/la:znaci veca steta nego korist, znaci kosnice sa nicim oblagati ,jednostavno ostaviti kako je ili ?
-
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 441
- Pridružen/a: 22 kol 2010, 15:00
- Lokacija: Srebrenik Mehmeduša
Ermine jesil ikad vidio ter papir, a po pisanju haman nisi
jer je nemoguće sa jednim slojem dobit 2,5 cm posebno
daske jer nije od drveta.
Mante se ljudi tih hemija svaki dan pričamo o eko pčelarenju
krenut ćemo i zidat košnice, pa instalirat pojilice ka za stoku
u štalama, pa radijatore i neznam šta više.
Pčela je jednostavno i prosto biće a mi nešto komplikujemo što
jednostavnije i prirodnije to bolje za njih.
Pozdrav iz starog grada Srebrenika.
jer je nemoguće sa jednim slojem dobit 2,5 cm posebno
daske jer nije od drveta.
Mante se ljudi tih hemija svaki dan pričamo o eko pčelarenju
krenut ćemo i zidat košnice, pa instalirat pojilice ka za stoku
u štalama, pa radijatore i neznam šta više.
Pčela je jednostavno i prosto biće a mi nešto komplikujemo što
jednostavnije i prirodnije to bolje za njih.
Pozdrav iz starog grada Srebrenika.
Samire,smireno i polahko, procitaj moj post ponove pa onda komentarisi,ja sam rekao kako sam cuo od ovdasnjih pcelara,a u tim ovdasnjim pcelarima spada i Rasid Zorlak ing.Hemije,koji kaze da Ter papir ima ulogu 2.5 cm daske cak je i u svojoj knjizi to napisao,tako da nemoj mene krivit,i jos nesto,za tvoju informaciju vidjeo sam Ter papira i vise nego sto ti mislis
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
NA internetu se može naći razne tehnike uzimljavanja pa je tako viđeno, mislim da je riječ o Kanadi,,kako to kom zime se košnice umotaju u nekakve vreće.
Zdrave pčele, solidan broj pčela u zimskom klupku, dostatne količine hrane i mirno se može spavati tamam kad bi bilo -50..
Nije takodavno bilo kada su kod nas temperature bile ispod -30, ako se nevaram čak je bilo i -37 i niže..Tada sam imao uzimljene u jednom nastavku dva društva, jedno društvo na tri LR rama a drugo na 7 LR okvira. Bez problema je prezimilo.
Ostale zajednice su takođe prezimile bez problema, bez terpapira ,ispod krova bio je uložen papir.
Zdrave pčele, solidan broj pčela u zimskom klupku, dostatne količine hrane i mirno se može spavati tamam kad bi bilo -50..
Nije takodavno bilo kada su kod nas temperature bile ispod -30, ako se nevaram čak je bilo i -37 i niže..Tada sam imao uzimljene u jednom nastavku dva društva, jedno društvo na tri LR rama a drugo na 7 LR okvira. Bez problema je prezimilo.
Ostale zajednice su takođe prezimile bez problema, bez terpapira ,ispod krova bio je uložen papir.
ljudi ja nezagovaram oblaganje kosnica ter papirom pogresno ste me shvatili ,ja sam samo rekao kako sam cuo od Rasida Zorlaka ,tako sam i vama prenjeo ,a samira ako bas interesuje kako se pokazalo oblaganje ter papirom dat cu mu broj od Zorlaka pa nek ga kontaktira i nek ga pita kako se pokazalo,bar kako sam ga ja razumio on vecinu kosnica oblaze ,pa sad neznam,a sto se tice mene ja se slazem s Senadom u potpunosti tako da nema nikakvih komplikacija vise ,poZdrav
Prošle godine sam na internetu pogledao jedan video gdje na košnice navlače neke crne dvoslojne vreće. Uzmeđu ta 2 sloja su zračni jastuci. Kako je video bio na engleskom nisam dobro sve razumio. Ali sam shvatio da hvale i preporučuju takvo nešto i kako tvrde pčele bolje i jače prezimljuju s tim vrećama. Ovdje se radi o stručno i kvalitetno napravljenim vrećama ispod kojih ne može prodrijeti kiša i navlažiti košnicu. Kako je riješena odvodnja suvišne vlage iz košnice koja nastaje potrošnjim meda nije prikazano, a upravo su to naj važniji problemi kod oblaganja košnice bilo kojim utipljavajućim materijalom. Znači ako se košnica obloži tako da je ne može navlažiti kiša i da se ne stvara vlaga u unutračnjosti košnice neka je oblaže onaj tko ima čime i zna kako to uraditi.
Prednost dobro utopljene košnice je:
Matica zaliježe duže u jesem.
Zimi se leglo prije aktivira.
Do dolaska proljeća i cvijetanja voća pčele se razviju u jaka društva.
Mane su:
Zbog dužeg trajanja legla mnogo je veća potrošnja meda, a unosa tokom jeseni nema.
Leglo ulazi kasno u jesen i varroa se razvija do kasno u jesen.
Zbog ranijeg startanja legla potrošnja meda je veća, a zima još traje i unosa nema.
Ranije aktivirano leglo i varroa ranije kraće s svojim razvojem.
Da bi izbjegli nestanak hrane oko legla u košnici se moraju nalaziti veće zalihe meda i perge (25 kg) i stalno mora biti prisutna pogača.
Prednost dobro utopljene košnice je:
Matica zaliježe duže u jesem.
Zimi se leglo prije aktivira.
Do dolaska proljeća i cvijetanja voća pčele se razviju u jaka društva.
Mane su:
Zbog dužeg trajanja legla mnogo je veća potrošnja meda, a unosa tokom jeseni nema.
Leglo ulazi kasno u jesen i varroa se razvija do kasno u jesen.
Zbog ranijeg startanja legla potrošnja meda je veća, a zima još traje i unosa nema.
Ranije aktivirano leglo i varroa ranije kraće s svojim razvojem.
Da bi izbjegli nestanak hrane oko legla u košnici se moraju nalaziti veće zalihe meda i perge (25 kg) i stalno mora biti prisutna pogača.
Ovakvo utopljavanje je rijetka pčelarska praksa čiji je jedini cilj što prije razviti pčele i izvrcati med od voćne paše.
Da bi u proljeće imali jaka društva postoji jednostavnije rješenje, a to je "dvomatično društvo".
Ako nam je neko društvo slabo i sumnjamo da će samostalno prezimiti nije potrebno ga bočno utipljavati nego ga dodati drugom društvu i time formirati dvomatično društvo. Može se čak više takvih društava staviti ispod jednog krova odvojena razdjelnim daskama. U proljeće kada otopli i ta društva dovoljno ojačaju da im je potrebno proširenje jednostavno sanduk u kojem je gužva odvojimo i postavimo na novu lokaciju u pčelinjaku koje će se nastavit razvijati kao samostalno društvo. Da bi spriječili izletnice da se vrate na staro mjesto primjenit ćemo praksu kao kod premještanja košnica unutar pčelinjaka . a one su već opisivane na ovom forumu.
Da bi u proljeće imali jaka društva postoji jednostavnije rješenje, a to je "dvomatično društvo".
Ako nam je neko društvo slabo i sumnjamo da će samostalno prezimiti nije potrebno ga bočno utipljavati nego ga dodati drugom društvu i time formirati dvomatično društvo. Može se čak više takvih društava staviti ispod jednog krova odvojena razdjelnim daskama. U proljeće kada otopli i ta društva dovoljno ojačaju da im je potrebno proširenje jednostavno sanduk u kojem je gužva odvojimo i postavimo na novu lokaciju u pčelinjaku koje će se nastavit razvijati kao samostalno društvo. Da bi spriječili izletnice da se vrate na staro mjesto primjenit ćemo praksu kao kod premještanja košnica unutar pčelinjaka . a one su već opisivane na ovom forumu.
Zadnja izmjena: Stipo, dana/u 01 stu 2010, 14:44, ukupno mijenjano 1 put.
-
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 441
- Pridružen/a: 22 kol 2010, 15:00
- Lokacija: Srebrenik Mehmeduša
Evo i mišljenje jednog dobrog i starog stručnjaka
Dragan Karancevic
Slobo pozdrav, sta ti mislis o omotavanju kosnica terpapirom ili crnom folijom zimi kao na videu koji si gore postavio?
Dragane Lazar Rajčić mi je stručno objasnio u vezi utopljavanja košnica jer u zavisnosti od spoljne temperature pčelari nadam se ispravno rade. Neznam kako izgleda - 30 -40 pa ne mogu komentarisati za te temperature.Isto to rade i kod nas ali nebi dao komentar jer nadam se da znaju šta rade Ja nebi utopljavao nikada svoje košnice ničim.
Dragan Karancevic
Slobo pozdrav, sta ti mislis o omotavanju kosnica terpapirom ili crnom folijom zimi kao na videu koji si gore postavio?
Dragane Lazar Rajčić mi je stručno objasnio u vezi utopljavanja košnica jer u zavisnosti od spoljne temperature pčelari nadam se ispravno rade. Neznam kako izgleda - 30 -40 pa ne mogu komentarisati za te temperature.Isto to rade i kod nas ali nebi dao komentar jer nadam se da znaju šta rade Ja nebi utopljavao nikada svoje košnice ničim.
Dobro jutro,
Nebih se baš složio sa tvrdnjom da ....."pčele uopće ne treba utopljvati"..........
Ovdje nije riječ o utopljvanju nego o jednom od najbitnijih faktora koji se treba riješiti dok su pčele u zimskom klupku i zimuju, koji se zove – VLAGA!
Naime kod prezimljvanja pčele kao i ljudi troše zalihe hrane koja je kod njih med, ili kvazi-medni pripravak (šećerni sirup). Prilikom trošenja hrane, pčele iz meda dobivaju ugljikohidrate koji su im prijeko potrebne da održavaju pokretnost svih svojih udova zimi.
Naime pčele kada su u klupku trepere krilima i tako održavaju toplinu potrebnu za prezimljavanje, a izmjenom mjesta iz sredine klupka gdje je temperatura 20÷22 st. C, prema površini klupka gdje je temperatura 9 st. C, vrše redovitu ishranu sa sladilom (medom), koji najprije izgara i oslobađa prijeko potrebnu temperaturu potrebnu za održanje života i uspješno prezimljavanje cijelog društva.
Prilikom ovoga procesa izgaranja ugljikohidrata u tijelu pčele oslobađa se velika količina vlage i ugljičnog dioksida i monoksida, koje sve treba odstraniti iz košnice. To se uspješno i jednostavno rješava umetanjem novinskog papira ispod vanjskog poklopca košnice, a na unutarnjem poklopcu treba biti otvor za dotok svježeg zraka.
Često su i dosjedi između nastavaka neravni pa se otvaraju rupe i pukotine, koje ne treba zatvarati radi zime nego radi grabeži koja se pojavljuje ujesen kada pčele nemaju paše a traže uporno hranu za zimu, i "nanjuše" med koji se nalazi unutar pojedine košnice kojoj bočne stranice (dosjedi) "zijevaju". To se rješava sa obljepljivanjem ovih pukotina ljepljivim papirom (trakom) koju upotrebljavaju autolakireri ("krep-ljepljiva traka"), a koja ne uništava jako boju kojom su ofarbane košnice prilikom skidanja na proljeće.
I – to je sve od utopljavanja, barem prema mojim iskustvima.
Pozdrav.........schumy
Nebih se baš složio sa tvrdnjom da ....."pčele uopće ne treba utopljvati"..........
Ovdje nije riječ o utopljvanju nego o jednom od najbitnijih faktora koji se treba riješiti dok su pčele u zimskom klupku i zimuju, koji se zove – VLAGA!
Naime kod prezimljvanja pčele kao i ljudi troše zalihe hrane koja je kod njih med, ili kvazi-medni pripravak (šećerni sirup). Prilikom trošenja hrane, pčele iz meda dobivaju ugljikohidrate koji su im prijeko potrebne da održavaju pokretnost svih svojih udova zimi.
Naime pčele kada su u klupku trepere krilima i tako održavaju toplinu potrebnu za prezimljavanje, a izmjenom mjesta iz sredine klupka gdje je temperatura 20÷22 st. C, prema površini klupka gdje je temperatura 9 st. C, vrše redovitu ishranu sa sladilom (medom), koji najprije izgara i oslobađa prijeko potrebnu temperaturu potrebnu za održanje života i uspješno prezimljavanje cijelog društva.
Prilikom ovoga procesa izgaranja ugljikohidrata u tijelu pčele oslobađa se velika količina vlage i ugljičnog dioksida i monoksida, koje sve treba odstraniti iz košnice. To se uspješno i jednostavno rješava umetanjem novinskog papira ispod vanjskog poklopca košnice, a na unutarnjem poklopcu treba biti otvor za dotok svježeg zraka.
Često su i dosjedi između nastavaka neravni pa se otvaraju rupe i pukotine, koje ne treba zatvarati radi zime nego radi grabeži koja se pojavljuje ujesen kada pčele nemaju paše a traže uporno hranu za zimu, i "nanjuše" med koji se nalazi unutar pojedine košnice kojoj bočne stranice (dosjedi) "zijevaju". To se rješava sa obljepljivanjem ovih pukotina ljepljivim papirom (trakom) koju upotrebljavaju autolakireri ("krep-ljepljiva traka"), a koja ne uništava jako boju kojom su ofarbane košnice prilikom skidanja na proljeće.
I – to je sve od utopljavanja, barem prema mojim iskustvima.
Pozdrav.........schumy
Zadnja izmjena: schumy, dana/u 10 stu 2010, 10:41, ukupno mijenjano 1 put.
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Još nisam čuo da je snijeg nekome zagušio pčele.emkan je napisao/la:evo opet ja
sada me zanima kako zastiti da snijeg ne prekrije leto tj da se nebi pogusile pcele , vidim da senad stavlja neki dodatni lim ispod krova.
Jedino kada se snijeg počme topiti leta treba očistiti da voda ne ulazi u košnicu i da se otvor leta ne zaledi. Ove godine sam ja i od te rađe oslobođen jer moje visoke AV podnice imaju unutarnja kosa leta.