zabrinutost pčelara
zabrinutost pčelara
pozdrav svima,novi sam na forumu pa me interesuje stanje na drugim pčelinjacima budući da iz hrvatske stižu alarmantni podaci o stradanju pč.zajednica.Pčelarim na području srednje bosne i kod nas je za sada stanje zadovoljavajuće,nema većih gubitaka.
Re: zabrinutost pčelara
Dobro došao.
kod mene je stradalo par društava. nadam se da će ostati tako do proljeća.
kod mene je stradalo par društava. nadam se da će ostati tako do proljeća.
Dobru srcu sreća dođe.
Re: zabrinutost pčelara
Hvala na dobrodošlici,šta misliš šta bi mogao biti uzrok uginuća
Re: zabrinutost pčelara
nisam siguran šta je uzrok stradanja tih društava.
tretirane su protiv varoe, imale su meda, perge i viška. nije po košnicama bilo tragova od nozemoze ali ipak najviše sumnjam na nozemozu. umrle pčelice su bile nekako vlažne, kada ih stisneš iz njih je izlazila žućkasta tekućina karakterističnog (za pčele) mirisa. stradalo mi je i izrazito jako društvo.
interesantno, društvo koje je u zimu ušlo kao jako slabo po broju pčela je u januaru bilo živahno i brojno jače od nekih koja su u zimu ušla jača od tog slabog društva.
tretirane su protiv varoe, imale su meda, perge i viška. nije po košnicama bilo tragova od nozemoze ali ipak najviše sumnjam na nozemozu. umrle pčelice su bile nekako vlažne, kada ih stisneš iz njih je izlazila žućkasta tekućina karakterističnog (za pčele) mirisa. stradalo mi je i izrazito jako društvo.
interesantno, društvo koje je u zimu ušlo kao jako slabo po broju pčela je u januaru bilo živahno i brojno jače od nekih koja su u zimu ušla jača od tog slabog društva.
Dobru srcu sreća dođe.
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Re: zabrinutost pčelara
Dobro nam došao,
Re: zabrinutost pčelara
Pozdrav i dobrodoslica novom kolegi!Kolega Ismete,koliki je taj broj izgubljenih drustava kod tebe,u odnosu na ukupan broj kosnica?jel ispod ili iznad 10%?
Re: zabrinutost pčelara
Hvala na dobrodošlici,kakvo je stanje pčelinjeg fonda u grapskoj kakva su predviđanja za bagrem hoće li mu štetiti prošlogodišnja suša i ovo zatopljenje u januaru
Re: zabrinutost pčelara
kolega ismete koristiš li OK i ako jesi kakvi je bilo opadanje varoe nakon tretmana
Re: zabrinutost pčelara
Kolega dobro dosao.A i kd mene je kao kod kolege ismeta stradalo naj jace drustvo i to isti nacin kao sto je kolega opisao.Pozz.
Re: zabrinutost pčelara
Hvala na dobrodošlici
Re: zabrinutost pčelara
Stradavanje najjačih društava je zbog opterećenja legla dugoživućih pčela a uzročnik je varroa koja je znatno oštetila to leglo.dzenan je napisao/la:Kolega dobro dosao.A i kd mene je kao kod kolege ismeta stradalo naj jace drustvo i to isti nacin kao sto je kolega opisao.Pozz.
Ljetna pčela je po prirodi kratkoživuća i davno je odradila svoj vijek. Zbog dugog toplog perioda dugoživućih pčela je bilo premalo u odnosu na leglo koje se dugo održavalo ako se k tome doda da su dobro zimske pčele oštećene od varroe i još treba dodati da su zimske pčele dugo hranile leglo i istrošile svoj životni vijek. Najjača pojava iscrpljenosti se javlja kod jakih društava jer su ona najduže i držale veliko leglo. Na žalost svo to jesenje leglo daje kratko živuće pčele. Ta pojava se i matematički da dokazati kako društvo slabi jer matica dugo leže sve manje i manje.
Negativan odnos između legla pčela i hraniteljica je nepovoljan odnosno suprotan od onog koji se događa krejem zime i početkom proljeća jer matica leže sve manje i manje dok u rano proljeće leže sve više i više.
Na prvi pogled problem je nesvatljiv ali treba imati u vidu da nekoliko dugoživućih pčela hrani jednu larvu i te pčele se iscrpe i umiru. To leglo koje je izišlo ponovo više tih pčela hrani jednu larvu. Na kraju dobiva se da društvo ima leglo ali snagom ide ka minusu i rezultat je nestanak društva.
Savjet je da na vrijeme treba zahladiti košnicu i prekinuti zaleganje matice i od 10 mjeseca ne davati ni sirup ni pogače sve do kraja zime dok ne krene prvo leglo.
LP
-
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 228
- Pridružen/a: 23 pro 2010, 17:16
Re: zabrinutost pčelara
Stipo - ovaj tvoj post sto si napisao je dobro objasnjen i potpisujem u potpunosti. Pozdrav i MEDNO . Senad G.
Senad Grudic
Re: zabrinutost pčelara
dobar savjet vezano za utopljavanje košnica i "preventivno" davanje pogača u jesen kako ga neki zovu.Ja uzimljavam pčele na otvorenoj mrežastoj podnici i namam problem sa kasnim niti suviše ranim leglom
Re: zabrinutost pčelara
Ja na svojim nukleusima imam plasticne poklopce.Drustva sam pravio krajem sedmog i pocetkm osmog mjeseca.Sa dva rama legla.Sva pcela koja je izlazila iz tog legla imala je zute prstenove.Buckfast ili mjesavina.Dobivam nove matice...carnika.Blaskove mlade matice.Posle petnestak dana legla na svim ramovima.Neki dan gledam,izmjesane pcela sa zutim prstenom i Carnika.Dvije vrste pcele u kosnici..sto znaci da leglo sto sam dodao,vec je bila zimska pcela,ili dio tog legla, a pcele su pored uzgajanja legla jos uvjek u zivotu.Proslo je vec pet mjeseci,one bi po tvojoj teoriji odavno trebale biti mrtve.Prije izvjesnog vremena pisao si o grijacima,a sada o zahladjenju kosnica.Stipo,sta mogu ja ocekivati od mojih drustava kojima su podnice zatvorene preko citave godine.Kolaps, ili ne.Drago mi je da si ponovo poceo pisati.Stipo je napisao/la:Stradavanje najjačih društava je zbog opterećenja legla dugoživućih pčela a uzročnik je varroa koja je znatno oštetila to leglo.dzenan je napisao/la:Kolega dobro dosao.A i kd mene je kao kod kolege ismeta stradalo naj jace drustvo i to isti nacin kao sto je kolega opisao.Pozz.
Ljetna pčela je po prirodi kratkoživuća i davno je odradila svoj vijek. Zbog dugog toplog perioda dugoživućih pčela je bilo premalo u odnosu na leglo koje se dugo održavalo ako se k tome doda da su dobro zimske pčele oštećene od varroe i još treba dodati da su zimske pčele dugo hranile leglo i istrošile svoj životni vijek. Najjača pojava iscrpljenosti se javlja kod jakih društava jer su ona najduže i držale veliko leglo. Na žalost svo to jesenje leglo daje kratko živuće pčele. Ta pojava se i matematički da dokazati kako društvo slabi jer matica dugo leže sve manje i manje.
Negativan odnos između legla pčela i hraniteljica je nepovoljan odnosno suprotan od onog koji se događa krejem zime i početkom proljeća jer matica leže sve manje i manje dok u rano proljeće leže sve više i više.
Na prvi pogled problem je nesvatljiv ali treba imati u vidu da nekoliko dugoživućih pčela hrani jednu larvu i te pčele se iscrpe i umiru. To leglo koje je izišlo ponovo više tih pčela hrani jednu larvu. Na kraju dobiva se da društvo ima leglo ali snagom ide ka minusu i rezultat je nestanak društva.
Savjet je da na vrijeme treba zahladiti košnicu i prekinuti zaleganje matice i od 10 mjeseca ne davati ni sirup ni pogače sve do kraja zime dok ne krene prvo leglo.
LP
Pozdrav.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: zabrinutost pčelara
Sahista ti si pocetnik i mislim da si imao srecu prilikom dodavanja matica,pa su ti u kosnici ostale i stare i mlade matice,pa imas razlicitih(boja)pcela.sahista je napisao/la:Ja na svojim nukleusima imam plasticne poklopce.Drustva sam pravio krajem sedmog i pocetkm osmog mjeseca.Sa dva rama legla.Sva pcela koja je izlazila iz tog legla imala je zute prstenove.Buckfast ili mjesavina.Dobivam nove matice...carnika.Blaskove mlade matice.Posle petnestak dana legla na svim ramovima.Neki dan gledam,izmjesane pcela sa zutim prstenom i Carnika.Dvije vrste pcele u kosnici..sto znaci da leglo sto sam dodao,vec je bila zimska pcela,ili dio tog legla, a pcele su pored uzgajanja legla jos uvjek u zivotu.Proslo je vec pet mjeseci,one bi po tvojoj teoriji odavno trebale biti mrtve.Prije izvjesnog vremena pisao si o grijacima,a sada o zahladjenju kosnica.Stipo,sta mogu ja ocekivati od mojih drustava kojima su podnice zatvorene preko citave godine.Kolaps, ili ne.Drago mi je da si ponovo poceo pisati.Stipo je napisao/la:Stradavanje najjačih društava je zbog opterećenja legla dugoživućih pčela a uzročnik je varroa koja je znatno oštetila to leglo.dzenan je napisao/la:Kolega dobro dosao.A i kd mene je kao kod kolege ismeta stradalo naj jace drustvo i to isti nacin kao sto je kolega opisao.Pozz.
Ljetna pčela je po prirodi kratkoživuća i davno je odradila svoj vijek. Zbog dugog toplog perioda dugoživućih pčela je bilo premalo u odnosu na leglo koje se dugo održavalo ako se k tome doda da su dobro zimske pčele oštećene od varroe i još treba dodati da su zimske pčele dugo hranile leglo i istrošile svoj životni vijek. Najjača pojava iscrpljenosti se javlja kod jakih društava jer su ona najduže i držale veliko leglo. Na žalost svo to jesenje leglo daje kratko živuće pčele. Ta pojava se i matematički da dokazati kako društvo slabi jer matica dugo leže sve manje i manje.
Negativan odnos između legla pčela i hraniteljica je nepovoljan odnosno suprotan od onog koji se događa krejem zime i početkom proljeća jer matica leže sve manje i manje dok u rano proljeće leže sve više i više.
Na prvi pogled problem je nesvatljiv ali treba imati u vidu da nekoliko dugoživućih pčela hrani jednu larvu i te pčele se iscrpe i umiru. To leglo koje je izišlo ponovo više tih pčela hrani jednu larvu. Na kraju dobiva se da društvo ima leglo ali snagom ide ka minusu i rezultat je nestanak društva.
Savjet je da na vrijeme treba zahladiti košnicu i prekinuti zaleganje matice i od 10 mjeseca ne davati ni sirup ni pogače sve do kraja zime dok ne krene prvo leglo.
LP
Pozdrav.
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: zabrinutost pčelara
"Zbog dugog toplog perioda dugoživućih pčela je bilo premalo u odnosu na leglo koje se dugo održavalo ako se k tome doda da su dobro zimske pčele oštećene od varroe i još treba dodati da su zimske pčele dugo hranile leglo i istrošile svoj životni vijek. Najjača pojava iscrpljenosti se javlja kod jakih društava jer su ona najduže i držale veliko leglo. Negativan odnos između legla pčela i hraniteljica je nepovoljan odnosno suprotan od onog koji se događa krejem zime i početkom proljeća jer matica leže sve manje i manje dok u rano proljeće leže sve više i više".Stipo je napisao/la:Stradavanje najjačih društava je zbog opterećenja legla dugoživućih pčela a uzročnik je varroa koja je znatno oštetila to leglo.dzenan je napisao/la:Kolega dobro dosao.A i kd mene je kao kod kolege ismeta stradalo naj jace drustvo i to isti nacin kao sto je kolega opisao.Pozz.
Ljetna pčela je po prirodi kratkoživuća i davno je odradila svoj vijek.Zbog du gog toplog perioda dugoživućih pčela je bilo premalo u odnosu na leglo koje se dugo održavalo ako se k tome doda da su dobro zimske pčele oštećene od varroe i još treba dodati da su zimske pčele dugo hranile leglo i istrošile svoj životni vijek. Najjača pojava iscrpljenosti se javlja kod jakih društava jer su ona najduže i držale veliko leglo. Na žalost svo to jesenje leglo daje kratko živuće pčele. Ta pojava se i matematički da dokazati kako društvo slabi jer matica dugo leže sve manje i manje.
Negativan odnos između legla pčela i hraniteljica je nepovoljan odnosno suprotan od onog koji se događa krejem zime i početkom proljeća jer matica leže sve manje i manje dok u rano proljeće leže sve više i više.
Na prvi pogled problem je nesvatljiv ali treba imati u vidu da nekoliko dugoživućih pčela hrani jednu larvu i te pčele se iscrpe i umiru. To leglo koje je izišlo ponovo više tih pčela hrani jednu larvu. Na kraju dobiva se da društvo ima leglo ali snagom ide ka minusu i rezultat je nestanak društva.
Savjet je da na vrijeme treba zahladiti košnicu i prekinuti zaleganje matice i od 10 mjeseca ne davati ni sirup ni pogače sve do kraja zime dok ne krene prvo leglo.
LP
Da bi se ovo gore navedeno desilo,potrebna je jaka jesenska polenska pasa,a da je ona prisutna bila zimska pcela bi imala velike masne naslage tkiva,niti bi bila iscrpljena, i nebi bilo gubitaka najacih zajednica,ako ju je jos varoa oslabila onda sam u zabuni,mislio sam da je problem varoe rijesen!Ponovicu sam sebe ili moju tezu da je varoa bolest pcelinjeg legla,i ma koliko cesto pcelari polivali,zasipali,nakapavali,dimili,u jesen,samo jedan dio varoe na taj nacin odstrane.
Re: zabrinutost pčelara
Kolega sahista ako sam dobro shvatio formirao si rojeve sa samo dva rama legla počeetkom augusta,da li je to dovoljno za tvoje klimatske uslove, za podnevlje srednje bosne gdje ja pčelarim sigurno je nedovoljno,ja lično u tom poriodu formiram rojeve na min.4 rama legla da bi mogli normalno prezimiti.koliko ulica pčela imaju ti tvoji rojevi u ovom periodu
Re: zabrinutost pčelara
Vise nego dovoljno,pogotovo sto su ljeta sve duza i duza.Na 26 stranici mog dnevnika imas slike uzimljenih nukleusa,mugdo je napisao/la:Kolega sahista ako sam dobro shvatio formirao si rojeve sa samo dva rama legla počeetkom augusta,da li je to dovoljno za tvoje klimatske uslove, za podnevlje srednje bosne gdje ja pčelarim sigurno je nedovoljno,ja lično u tom poriodu formiram rojeve na min.4 rama legla da bi mogli normalno prezimiti.koliko ulica pčela imaju ti tvoji rojevi u ovom periodu
http://pcelarstvo-nahl.com/forum/viewto ... &start=625
Pozdrav...
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Re: zabrinutost pčelara
Pozdrav Mugdo i dobro došao !
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
koristi u vojne svrhe !
Re: zabrinutost pčelara
Hvala na dobrodošlici zvones, ranije sam imao priliku da čitam tvoje komentare i sviđaju mi se
Re: zabrinutost pčelara
sahista gledao sam slike nukleusa svaka čast jel do klime ili pčelara ne znam ali su nukleusi za svaku pohvalu
- medonosa
- Aktivan
- Postovi: 1660
- Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
- Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
- Kontakt:
Re: zabrinutost pčelara
Mugdo dobro dosao.
Re: zabrinutost pčelara
Hvala na dobrodošlici medonosa
Re: zabrinutost pčelara
Do pcelare nije,zato sto nisam neki pcelar.Ostalog ima svega po malo,najvecu ulogu igra solidna matica,pa zatim pri pravljenju nukleusa dva rama gdje uglavnom prevladava perga.mugdo je napisao/la:sahista gledao sam slike nukleusa svaka čast jel do klime ili pčelara ne znam ali su nukleusi za svaku pohvalu
Pozdrav.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Re: zabrinutost pčelara
Kolega mugdo,jesi ti svoje pcele pregledavao ovih dana?posto pises da je i kod tebe sve poranilo kao i kod mene,zanima me koliko legla prosjecno po kosnici imas?ja sa neki dan gledao,bilo je po 3-4 rama legla.mada imam osjecaj da malo kasne sa razvojem s obzirom da je voce sve procvjetalo i sljiva,tresnja,kruska,jos malo ce i jabuka.Ako i bagrem porani,a hoce,nesto neznam bas da ce se stici razviti na preko 8 ramova legla?