PČELARSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Nedavno sam procitao zanimljiv tekst u Vlamskom pcelarskom listu, autora Doctor Kefyn M. Catley-a, pa cu pokusati ponesto prenijeti.
Tip kaze nesto u stilu: problem tretiranja varoe moramo temeljito promijeniti. Umjesto selekcije tolerantne pcele, moramo ici na selekciju tolerantne varoe.
Varou necemo nikada iskorijeniti, neovisno koliko sredstava upotrebljavamo za njeno suzbijanja. Problem lezi u odnosu nametnik domacin.
Vremenom, dakle evolucijom, se ovaj odnos uravnotezi, tako da dodje do neke vrste suzivota izmedju dvije vrste. Apis melifera carnica, nije prirodan domacin
Varoi, tako da u pocetku, carnica nije imala nikakav mehanizam da se obrani od nametnika. Ovaj momenat je jako interesantan
Kao sto imamo razlicite genetske linije kod pcela, (zato radimo selekciju matica), tako imamo isto tako razlicite genetske linije kod varoe.
Zamislimo sad situaciju da u momentu prelaska varoe na evropsku pcelu, niko nista nije radio na sprjecavanu sirenja ili suzbijanja varoe.Sta bi se desilo.
Sve genetske linije varoe, koja bi bila u stanju da se momacki razmnozava u zajednici, bi na kraju balade uginula zajedno s domacinom. Ne bi uspjela produziti vrstu.
Svaka druga genetska linija, koja bi na bilo koji nacin, svoje razmnozavanje imala do te mjere pod kontrolom bi se uspjela razmnoziti i proizvesti nove generacije.
I svaka od ovih novih vrsta, koja bi se razmahala u razvoju, bi billa osudjena na propast zajedno s domacinom. Na ovaj nacin produzava se samo zivot umjerenoj varoi.
Medjutim, stvari su se odvijale drugacije. Umjesao se covjek i snajboljim namjeram poceo s tretmanima, te na taj nacin potpuno zaustavio put ka normalnom suzivotu ove dvije vrste.
Sta se dogadja kad pocnemo s tretmanima? Unistava se najveci broj varoe u kosnici, ali ne sve. A to sto ostane jezilavo. Ostala je dakle ona, kojoj je priroda na neki nacin ugradila
nekakav naopak gen, koji je cini otpornom. Svi potomci ove varoe bice dakle isto tako vrlo otporni. Onda opet izmislimo drugo sredstvo i prica se nastavlja.Svaka generacija varoe je
sve jaca i jaca. I umjesto da priroda produzava vrstu tolerantnoj varoi, covjek podupire opstanak i razvoj sve jacoj varoi.
Ako sad pricu okrenemo ka pceli, dobijemo isti rezultat. Priroda bi gurala naprijed samo pcele koje se mogu obraniti,(Inace strdaju), covjek gura sve naprijed bez selekcije.
Ove tvrdnje podupiru i dva istrazivanja. Prvo je iz 2006. Na sjeverozapadu Amerike, postoje divlje kolonije pcela, koje su od 1978 zarazene varoom. Primjeceno je da krajem
ljeta, populacija varoe ne raste. Onda su neka drustva zarazili varoom druge genetske linije, i rezultat je bio poguban.Druga genetska linijase razmahala do samounistenja.
Drugo istrazivanje, iz 2010 je vrseno u istocnoj Africi.1997 godine doslo je do zaraze varoom. U prvi mah doslo je do naglog pada broja drustava. Ljudi nisu radili nista, nisu znali.
Nakon dvanaest godina, situacija se stabilizovala. Samo incidentalno dolazi do stradanja drustava. To su one genetske linije koje se na tren razmasu a onda brzo i zavrse.
Sta sve ovo znaci za nas? Sta bismo mogli uraditi s ovim saznanjima? U svakom slicaju voditi racuna s velikom genetskom varijacijom kod pcela. Sorry uzgajivacima matica.
Zamislite stand, kad imate stotinu kosnica, ili jos vise na nekoj jakoj pasi. Dolazi do velikog zalijetanja pcela u tudje kosnice. Na ovaj nacin se genetika varoe tako udrobi,
da svaka nova generacija bude sve raznovrsnija i opasnija.Isto to se dogadja kad pravimo drustva od legla iz vise kosnica. Taj slucaj sam imao prosle godine.
Kad isjecamo gradjevnjake, ( sto i sam prakticiram), dolazimo u situaciju da ce se u buducnosti produzavati vraoa koja se razmnozava pretezno u radilickom sacu.
Eto lijepi moji, umjesto rjesenja, ja vam samo jos vise pitanja za razmisljanje postavljam.
Pozz, Kreso

Zaboravio sam kazati da je pretpostavka da bi gubitci kod potpunog pretanka tretman bili nekih 30-50 %.
Al ajd se usudi.

Kreso je napisao/la:Zaboravio sam kazati da je pretpostavka da bi gubitci kod potpunog pretanka tretman bili nekih 30-50 %.
Al ajd se usudi.

"Kada bi svi pcelari prestali tretirati jednu sezonu,gubitci bi iznosili 3/4 pcelinjih zajednica,1/4 drustava bi prezivila,i ona bi bila velik korak u pcelarstvu!"

Lijepo i istinito razmišljanje o prirodnoj selekciji opstanka vrsta.
No da li je baš tako i da li bi se pčela prilagodila varroi.
Pčela je previše važna da bi je prepustili prirodnoj selekciji.
Nije li prirodna selekcija uništila na tisuće vrsta od kojih danas imaju samo fosilni tragovi.
Znači pravilo o prirodnoj selekciji nije pouzdano da će se desiti selekcija i uravnotežiti simbioza pčele i varroe.
Svaka vrsta živi i razvija se pod određenim uslovima, a ako dođe do nagle promjene životnih uslova po običaju vrsta je osuđena većinom na nestanak te vrste.
Nama preostaje da pomognemo onoliko koliko znamo i možemo, a ako je simbioza varroe i pčele moguća ona će se dogoditi prije ili poslje.
Na žalost mi to ne znamo dali je to uopće moguće.

Stipo je napisao/la:Lijepo i istinito razmišljanje o prirodnoj selekciji opstanka vrsta.
No da li je baš tako i da li bi se pčela prilagodila varroi.
Pčela je previše važna da bi je prepustili prirodnoj selekciji.
Nije li prirodna selekcija uništila na tisuće vrsta od kojih danas imaju samo fosilni tragovi.
Znači pravilo o prirodnoj selekciji nije pouzdano da će se desiti selekcija i uravnotežiti simbioza pčele i varroe.
Svaka vrsta živi i razvija se pod određenim uslovima, a ako dođe do nagle promjene životnih uslova po običaju vrsta je osuđena većinom na nestanak te vrste.
Nama preostaje da pomognemo onoliko koliko znamo i možemo, a ako je simbioza varroe i pčele moguća ona će se dogoditi prije ili poslje.
Na žalost mi to ne znamo dali je to uopće moguće.

APIS CERANA je dokaz da joj varoa ne nanosi stetu kao Apis Meliferi!

Kreso je napisao/la:Zaboravio sam kazati da je pretpostavka da bi gubitci kod potpunog pretanka tretman bili nekih 30-50 %.
Al ajd se usudi.

Da to je srednja vrijednost gubitaka pčelinjih društava u jednoj godini.
Na žalost to 50 % do 70 % pčelinjih društava što ostane u sljedeću godinu ulazi tako loše da svojim prirodim razmnožavanjem ne može nadoknaditi gubitke od prošle godine.
Matematički gledano to je prevelik gubitak koji u više godina sigurno dovodi do nestanka vrste.

APIS CERANA je dokaz da joj varoa ne nanosi stetu kao Apis Meliferi!

POZ
Kolega u cemu je razlika.
Nisam znao za taj podatak.
Moze li malo obijasnjenje.

MK

APIS CERANA je dokaz da joj varoa ne nanosi stetu kao Apis Meliferi!

mirsad je napisao/la:POZ
Kolega u cemu je razlika.
Nisam znao za taj podatak.
Moze li malo obijasnjenje.

MK

Spanski pcelari toliko su "preetretirali" svoje zajednice i da je varoa postala otporna na sve preparate osim na Chekmitte(prije se zvao Bayervarol,glavni suspstanca je Kumaphos koji se u jednom obliku dodaje u bojne otrove)!
A.M Cerana vrijeme zatvorenog legla do izleganja pcele 10,9 dana,
A.M.Carnica##############################12,1 dan!Ovo je utvrdjeno od Biologa Fernando Calayout!U 12 dana izadju(razmnoze se) i dvije spolno zrele varoe u tom leglu!Znaci da se kod A.M.Cerane varoa moze samo razmnozavati u trutovskom leglu!!Ako imamo jedan dan manje zatvoreno leglo,imamo i jednu varou manje po celiji zatvorenog legla,i manje mogucnosti velikog razmnozavanja varoe!Fernando dodaje jos u slabijim drustvima je vrijeme izleganja legla(manja temperatura legla) i duze od 12 dana,oni time postaju inkubatori varoe,dopustaju razmnozavanje varoe!
VELICINA CELIJA SACA KOD RAZNIH VRSTA PCELA
EVROPSKA PCELE: 5,1-5,5mm
A.M Scutallta 4,7-4,9mm
A,M Cerana 4,7-4,8mm
A.M Filipines 3,6-4,0 mm
VELICINA CELIJA EVROPSKIH PCELA NIJE PRIRODNA,ONA JE NAMETNUTA PCELAMA SA PRONALASKOM SATNIH OSNOVA.(5,4mm)Razmak izmedju okvira je 37 -35mm!moze li biti da su nase pcele prije gradile manje celije?DA!!Profesor Baudoux iz Belgije u junu 1893 je napisao u listu Progress Apicole,zasto je zagovornik vecih celija!On se poziva na njegova istrazivanja koja vrsio da pcele koje se izlegu u vecim celijama imaju vise energije da lete i time vece prinose meda,i svoj lcanak zavrsava rijecima da ce istrazivati sve granice mogucnosti pcele!Profesor je bio toliko uspjesan da je uspio industriju proizvodjaca SO ubjediti u potrebu za vecim celijama!,pogotovo od 1920-30 do 40 godine sve evropske zemlje su uvele ovaj standard!

POZ
Kolega hvala za odgovor.

MK

Sto se tice opstanka pcela bez tretiranja, navedena dva istrazivanja su pokazala da je to moguce.
Kad je u pitanju nestanak vrsta, uvijek se tu ili umjesao covijek, ili je zaista doslo do kakvih kataklizmi.
Uvijek sam vjerovao da bi pcele opstale bez problema i bez "pomoci" covjeka.
To uostalom potvrdjuju, pretpostavljaju i strucnjaci. Samo kao pojedinci, nemozemo mi tu uraditi puno.
To bi trebalo na nivou kontinenta ili neke izolirane cjeline. Npr, da svi pcelari uduplaju drustva, i svi da prestanu tretirati.
Samo gdje tu npr. Bayer i svi ostali koji zaradjuju na sredstvima protiv varoe.

OK, ali, zašto uopće ikada prestati tretirati (pri tome mislim na isključivo ekološka sredstva) protiv varoe kada su već dva pčelara sa ovog foruma (Stipo i Senad) sastavili sredstvo protiv varoe, koje su provjerili i čiji je sastav 100 % ekološki (bez raznoraznih otrova) ??
nisam još koristio nijedno to sredstvo od cijenjenih kolega ali vjerujem da ta sredstva ne ukidaju varou 100 % niti to treba da rade. potrebno je samo (nije to baš samo, teško je postići to samo) pomoći pčeli da se broj varoe svede na neki razuman broj, tj. na broj protiv kojeg se pčela može boriti bez većih gubitaka.

Da, ovo što je medonoša napisao je točno, svuda se umiješa komercijala i profit pa tako i u pčelarske standarde. Samo je jedna "umiješanost" izumitelja (Langstrot) i industrijalca (Root) bila i više nego uspješna jer je Root neke orignalne dijelove prvobitne Langstrotove košnice poboljšao i uveo lakši način izrade i bržu kraće vrijeme kod upotrebe i baratanja nastavcima...
Sada se u Italiji i u Njemačkoj prodaju SO sa smanjenim dimenzijama ali je (bar u Italiji) cijena 60% skuplja nego za normalne SO! (Hic!)....
Medonoša, dali si ih već kupovao i imaš li kakvih saznanja dali ih upotrebljavaju u tvojem okruženju?

Sto se tice velicine satne osnove u Svedskoj moze se naruciti satna osnova u dimenziji koju pcelar zeli pa ako to nije standardna
velicina a manja kolicina od 20 kg tada se naplacuje 40 kruna extra (za svu kolicinu) uz obrazlozenje stelanja masine. Sve kolicine
preko 20 kg cijena je ista kao i za standardne satne osnove. Pozdrav Senad G.

schumy je napisao/la:Da, ovo što je medonoša napisao je točno, svuda se umiješa komercijala i profit pa tako i u pčelarske standarde. Samo je jedna "umiješanost" izumitelja (Langstrot) i industrijalca (Root) bila i više nego uspješna jer je Root neke orignalne dijelove prvobitne Langstrotove košnice poboljšao i uveo lakši način izrade i bržu kraće vrijeme kod upotrebe i baratanja nastavcima...
Sada se u Italiji i u Njemačkoj prodaju SO sa smanjenim dimenzijama ali je (bar u Italiji) cijena 60% skuplja nego za normalne SO! (Hic!)....
Medonoša, dali si ih već kupovao i imaš li kakvih saznanja dali ih upotrebljavaju u tvojem okruženju?

Schumy u pravu si,SO sa manjim celijama su skuplje,probelem je naci SO kod koji nisu celije razvucene u koso od valjaka prese!Jedino u Svedskoj se mogu takve SO naci!Ja imam presu za SO LR,5,1mm celije i u medistu i u plodistu (trenutno izlivam SO,oko 100kg voska,uslikat cu ti presu),i zadovoljan sam sa njima!

Ja sam kod sebe i kod nekih prijatelja problem varroe riješio na ekološki način i nije skupo. Jeste da se troši malo više vremena jer pčele treba polivati više puta godišnje. No ako rade dvojica pčelara to ide brzo i ne izgubi se ni minuta po sanduku ili oko 4 sekunde po ulici. Napominjem AV podnica mora biti sastavni dio svake košnice. Sada razmišljam da smislim špricu sa 2 mlaza i polivam 2 ulice odjednom. BioVit Clean je odlično odradio posao od 8 jednomatičnih košnica za 3 mjeseca u 4 košnice nije prirodno opala nit jedna varroa.
U ostalie 4 košnice pad varroe je bio simboličan. Čak od 5 dvomatičnih društava u jednoj košnici za 3 mjeseca nije nađena nit jedna varroa.
http://www.limed.ba/BioVit%20Clean.html
Imajući u vidu trenutno stanje varroe, a u svim društvima na pčelinjaku pregledam sve podnice. Statistika govori isto u otprilike pola podnica nije za 3 mjeseca pronađena varroa. U drugoj polovici podnica za to vrijeme pronašao sam vrlo malo varroe. Tako da neću vršiti nikakve tretmane do jula ili avgusta. Znači neću ni građevnjake izrezivati jer za to nema potrebe. Ja imam još i AV pogače koje isto ruše varrou ali njihovo djelovanje još moram preispitati. Indicija je da bi pogače mogle zamjeniti julski tretman. To bi bilo odlično jer bi za BioVit Clean ostao samo avgustovski tretman i na kraju završni kada nema legla. Za mene je ovo fenomenalno riješenje i prava je šteta da to ne ponudim ostalim pčelarima. Može Bayer lobirati koliko hoće i nuditi svoje otrove za bagatelu, ali po meni ovo je pravi pčelarski put i jedino ispravno riješenje za sve pčelare. Mislim da je era insekticida i sličnih otrova završila.Vrijeme će pokazati svoje, a ja osjećam što će biti.

Stipo je napisao/la:Ja sam kod sebe i kod nekih prijatelja problem varroe riješio na ekološki način i nije skupo. Jeste da se troši malo više vremena jer pčele treba polivati više puta godišnje. No ako rade dvojica pčelara to ide brzo i ne izgubi se ni minuta po sanduku ili oko 4 sekunde po ulici. Napominjem AV podnica mora biti sastavni dio svake košnice. Sada razmišljam da smislim špricu sa 2 mlaza i polivam 2 ulice odjednom. BioVit Clean je odlično odradio posao od 8 jednomatičnih košnica za 3 mjeseca u 4 košnice nije prirodno opala nit jedna varroa.
U ostalie 4 košnice pad varroe je bio simboličan. Čak od 5 dvomatičnih društava u jednoj košnici za 3 mjeseca nije nađena nit jedna varroa.
http://www.limed.ba/BioVit%20Clean.html
Imajući u vidu trenutno stanje varroe, a u svim društvima na pčelinjaku pregledam sve podnice. Statistika govori isto u otprilike pola podnica nije za 3 mjeseca pronađena varroa. U drugoj polovici podnica za to vrijeme pronašao sam vrlo malo varroe. Tako da neću vršiti nikakve tretmane do jula ili avgusta. Znači neću ni građevnjake izrezivati jer za to nema potrebe. Ja imam još i AV pogače koje isto ruše varrou ali njihovo djelovanje još moram preispitati. Indicija je da bi pogače mogle zamjeniti julski tretman. To bi bilo odlično jer bi za BioVit Clean ostao samo avgustovski tretman i na kraju završni kada nema legla. Za mene je ovo fenomenalno riješenje i prava je šteta da to ne ponudim ostalim pčelarima. Može Bayer lobirati koliko hoće i nuditi svoje otrove za bagatelu, ali po meni ovo je pravi pčelarski put i jedino ispravno riješenje za sve pčelare. Mislim da je era insekticida i sličnih otrova završila.Vrijeme će pokazati svoje, a ja osjećam što će biti.

Hmm, pogača bi imala smisla, ali problem može biti količina kiselina. Pogača je predviđena za malo duže vrijeme, temperatura u košnicci odgovara invertovanju ali kiseline
koje mogu uticati na varou bi dovele do prejake kristalizacije i visokog HMF-a. Opet , nevjerujem da bi nešto drugo ( ako nije kiselina) moglo imati neki veliki uticaj na
varou ( poznato je da ni pčele nevole jake mirise, pa propoliziraju )

Da li postoji neki priručni ( poput Refraktometra) aparat za mjerenje HMF-a u pogačama , sirupu, medu ?.

senad je napisao/la:Da li postoji neki priručni ( poput Refraktometra) aparat za mjerenje HMF-a u pogačama , sirupu, medu ?.

Naravno da postoji,zove se :Reflectoquant HMF,kosta cca 100 eur!Za kucnu izradu pcelinjih pogaca,mozda i preskupo,mozda!!

medonosa je napisao/la:

senad je napisao/la:Da li postoji neki priručni ( poput Refraktometra) aparat za mjerenje HMF-a u pogačama , sirupu, medu ?.

Naravno da postoji,zove se :Reflectoquant HMF,kosta cca 100 eur!Za kucnu izradu pcelinjih pogaca,mozda i preskupo,mozda!!

Za ovakva ispitivanja i nije skupo jer bi trebalo za duže vrijeme . Kod ispitivanja o kojem govorimo, trebalo bi pogače da odstoje neko vrijeme na temperaturi koja
vlada u košnici , pa onda ispitati. Naravno i Stipo se pita, jer možda se ne radi o ovome što pišem.

Moje pogače ne sadrže kiselinu osim prirodne koja je u bilju.
HMF je mrke boje i po tome ćete ga poznati. HMF ne može biti druge boje kao što kava ne može biti svijetle prozirne boje.

medonosa je napisao/la:

senad je napisao/la:Da li postoji neki priručni ( poput Refraktometra) aparat za mjerenje HMF-a u pogačama , sirupu, medu ?.

Naravno da postoji,zove se :Reflectoquant HMF,kosta cca 100 eur!Za kucnu izradu pcelinjih pogaca,mozda i preskupo,mozda!!

Nije skupo , vrijedi taj aparat imati više nego možda refraktometar. Kroz poklopljen med mi možem vršitiorijentaciju oprisutvu vlage umedu, tj kada je spremno za vrcanje, Dok HMF ne možeš detektovat bez aprata !

Postvane kolege posto sam pocetnik interesuje me kako prepoznati varou,kod mene su mladi rojevi pa me interesuje ako pronadjem varou kad treba da pocnem sa tretmanom ili ako je ne bude dali bi trbao trtirati prije zime i u kom periodu.Hvala puno .Pozdrav.

dzenan je napisao/la:Postvane kolege posto sam pocetnik interesuje me kako prepoznati varou,kod mene su mladi rojevi pa me interesuje ako pronadjem varou kad treba da pocnem sa tretmanom ili ako je ne bude dali bi trbao trtirati prije zime i u kom periodu.Hvala puno .Pozdrav.

Da ne bi ostao bez odgovora dženane moraš više čačkat po internetu i literaturi. VArroa je uvjek prisutna u košnici i moramo se naučiti pčelariti uz varrou. Ljetni tretman je obavezan da bi se varroa suzbila i završni udarac u periodu kada nema legla 11/12 mjesec . Da ne bi sad a postaljao slike varroe i kao izgleda na pčeli lakše ti je u google ukucat varoa klikni na slike i dobit ćeš bezbroj sadržaja

Hvala na odgovoru Senade.Pozdrav.