Gubici jesen2014-proljeće 2015

Pčelarski razgovori
Avatar
Asim
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 415
Pridružen/a: 23 tra 2010, 15:47
Lokacija: Sarajevo

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la Asim »

draga moja gospodo prošla godina je sva bila bez berićeta , a o gubicima da negovorimo , samo mogu reči UŽAS
Avatar
sahista
Aktivan
Postovi: 1053
Pridružen/a: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la sahista »

Jedno kosnica dobro olaksala.Protiv prakse i volje otvorim kosnicu i vidim da je drustvo skoro ostalo bez meda.Ramovi i celije dobro osteceni pa smatram da je u pitanju grabez.Kada i zbog cega,nemam pojma.Dodajem dva rama meda iz zaliha sa strane,a na drustvo preko satonosa polazem jos jedan ram sa medom.Po broju pcela nevjerujem da ce se do maja razviti na tri nastavka pcele,ali ce i njemu sahista obezbjediti pasne uslove da se razvije do vrhunca,pod uslovom da ostane zivo....
Pozdrav....
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
balasevic
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 375
Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la balasevic »

Evo da se i ja javim iz krajine sam tocnije Kladusa zazimio 7 zajednica u LR-u stanje je dobro imam jedan problem zajednica koja mi je najaca oko 8 ulica pcela najlosija sa hranom kriticno,grabez nije jer nema znakova borbe niti znakova pljacke jednostavno nema hrane u odnosu na ostale a prilikom uzimljavanja imala je hrane kao i sve ostale,posto dajem pogace njoj sam dao 1,5kg i pokusat cu s pogacama da je odrzim uz ono hrane sto ima,ako netko misli predloziti da dodam ram s medom ili tako nesto da odmah recem da nemam jer prosla godina znamo kakva je bila tako da nit sam vrcao nit sta vadio iz kosnica.Uglavnom nemam informacije da se desavaju neki veliki gubitci cak stavise vecina pcelara je prezadovoljna s zajednicama i zimovanjem,jos jedan dokaz da nekad nemamo pojma o pceli da moze iznenaditi jer vecina je prognozirala te neke velike gubitke.
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la Stipo »

Sačekat ćemo travanj jer najviše gubitaka nastaje smjenom zimske pčele.
Od varroe i virusa što je mislilo stradati stradalo je do nove godine.
U prvom i drugom mjesecu rjetko strada neko društvo. Možda neko koje je ostalo bez hrane ili je pogrešno uzimljeno pa otišlo u stranu i sl.
Drugo stradavanje je kada se aktivira leglo na pogrešnoj poziciji i brzo potroši obližnji med, a društvo nije dovoljno jako i zbog hladnoće nemože doći do meda.
Treći razlog stradavanja je proljetni grabež. i četvrti razlog je nozemoza u vrijeme smjene zimske pčele.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la Kreso »

Mali osvrt na zadnji post kolege Stipe.
Za ovih desetak godina kako pcelarim, rijetko sam izlazio iz zime bez bas ikakvih gubitaka. Ja neko drustvo ja matica
ja drustvo slabo ja ...
Nikad nisam izgubio ni jedno drustvo zbog smjene pcela. Sve sto je dosad zivo, moze stradati samo ako je malobrojno ili nema hrane. Nikad drustvo nece stradati smjenom zimske i ljetne pcele. Osim ako im nepomazemo pogacom. Ai tad tesko.
mugdo
Čita i piše, odličan
Postovi: 724
Pridružen/a: 26 sij 2014, 15:16

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la mugdo »

Kreso je napisao/la:Mali osvrt na zadnji post kolege Stipe.
Za ovih desetak godina kako pcelarim, rijetko sam izlazio iz zime bez bas ikakvih gubitaka. Ja neko drustvo ja matica
ja drustvo slabo ja ...
Nikad nisam izgubio ni jedno drustvo zbog smjene pcela. Sve sto je dosad zivo, moze stradati samo ako je malobrojno ili nema hrane. Nikad drustvo nece stradati smjenom zimske i ljetne pcele. Osim ako im nepomazemo pogacom. Ai tad tesko.
slažem se, nikada mi se nije desilo da društvo koje je dobro izimilo i u februaru imalo 4-5 ili više ulica pčela strada krajem marta ili početkom aprila zbog smjene zimskih pčela, ali ne tvrdim da ne može.
ROSULJAC
Čita, piše dovoljno
Postovi: 38
Pridružen/a: 14 vel 2010, 16:00
Lokacija: Srbija

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la ROSULJAC »

mugdo je napisao/la:
Kreso je napisao/la:Mali osvrt na zadnji post kolege Stipe.
Za ovih desetak godina kako pcelarim, rijetko sam izlazio iz zime bez bas ikakvih gubitaka. Ja neko drustvo ja matica
ja drustvo slabo ja ...
Nikad nisam izgubio ni jedno drustvo zbog smjene pcela. Sve sto je dosad zivo, moze stradati samo ako je malobrojno ili nema hrane. Nikad drustvo nece stradati smjenom zimske i ljetne pcele. Osim ako im nepomazemo pogacom. Ai tad tesko.
slažem se, nikada mi se nije desilo da društvo koje je dobro izimilo i u februaru imalo 4-5 ili više ulica pčela strada krajem marta ili početkom aprila zbog smjene zimskih pčela, ali ne tvrdim da ne može.


Sigurno je da kolege "Kreso" i "mungo" nisu razumeli kolegu Stipeta zašto je April koban za pčelinju zajednicu.
Dešava se da jake zajednice razviju previše legla i da usled toga potroše hranu te kada u Aprilu dođe duži talas hladnog vremena i one se okupe na leglu i ne opšte sa okolinom i tada dolazi do kolapsa od gladi.
Sada se ovakve posledice sada manje dešavaju zahvaljujemo stalnom prisustvu pogača na satonošama koje premoste takav duži klimatski period kada pčele ne mogu izlaziti van.
zugor
Čita i piše, nedovoljno
Postovi: 15
Pridružen/a: 19 srp 2012, 19:08
Lokacija: Mostar-Dabrica

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la zugor »

Drago mi je da je tema dobro posjećena.Rezultati su kao sto vidimo različiti od pčelara do pčelara.Neko je jako zadovoljan,a kod nekoga je katastrofa.
Imala majka dva sina.Jedan bio normalan,a drugi- pčelar
Avatar
Ibrahim Malicbegovic
Čita i piše, dobar
Postovi: 172
Pridružen/a: 14 tra 2010, 00:01
Lokacija: Žepče BiH
Kontakt:

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la Ibrahim Malicbegovic »

Dobro sam uzimio pčele i sa dosta vrijeskovog meda.početkom februara kada sam ih utopljavao ,iznenadio sam se koliko su hrane pojele.U jednu sam zavirio i vidjeo na tri rama sa obe strane zatvoreno leglo.Interesantno je što je to crvena matica (2013g).Dvije su ostale bez matica i to sam sanirao dodajuči po nukleus.Pozdrav iz Žepča
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la Stipo »

Rubiroza je napisao/la:Upravo sam dosao sa pceljnjaka. Kod pcela sam proveo oko 30-tak minuta (14-14,30 casova). Vrjeme suncano, temperatura oko 10 St. Vjetar prohladan, jugoistocni. Sva drustva su na broju, (ziva i zdrava). Pcele koriste pogodno vrjeme za intenzivan procisni let. Milina ih je gledati. Poneka pcelica se vraca sa zutim i sivkstim grudvicama polena. Nema znakova proliva. Samo kod jednog drustva sam kontrolisao podnjacu. Drustvo zaposjeda 6 ulca. Klube je jos uvjek u prvoj polovini kosnice (blize letu). Dobro je, imaju sigurno dovoljno hrane. Od proslog petka opalo 5 varoa. Drustva nisam tretirao oksalnom. Dugo sam se dvoumio, tretirati ili ne. Ipak sam na kraju odlucio da drustva ne uznemiravam. U prosloj godini u suzbijanju varoe koristio sam B-HiveClean i jednokratno mravlju kiselinu.
Ovdje u Holandiji kazu, da je najkriticniji moment za opstanak pcelinjeg drustva, vrjeme potpune zamjene zimske sa novom mladom pcelom (kraj marta-pocetak aprila).
Kolegama zelim da u sto skorijem vremenu takodje uzivaju u masovnim procisnim letovima svojih pcelica.
Puno je to varroe od prošlog petka. Trebao si tretirati BeeVitalom ako nisi oksalnom. Ja kombinaciju BeeVitala i oksalne ne preporučam.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la Stipo »

Rubiroza je napisao/la:Stipo, hvala za komentar. Sto je tu je. I ja bih volio da je manje varoe. Duga i topla jesen je pogodovala reinvaziji varoe. Bio sam u dilemi, primjeniti ili ne zimski tretman. Ipak sam odlucio da drustva ne tretiram. Nisam bas neki pristalica cestih tretiranja i kombinovanja razlicitih sredstava.
Kod zimskog tretmana varoe, pcelari u Holandiji, uglavnom koriste Oksalnu. Efikasnost je daleko veca od BeeVitala.
Ako ti nije tesko, zamolio bih te za kraci komentar, zasto ne preporucujes upotrebu Oksalne kiseline, ukoliko su drustva ranije tretirana sa BeeVitalom. (vremenska distanca izmedju primjene pomenutih sredstava i sl.). Pozdrav.
Više od 3 godine sam proučavao djelovanje BeeVitala kako na pad varroe tako i na štetne efekte na pčele. Tih mojih objavljenih radova pun je internet.Radio sam točno po upustvu proizvođača od prvog polivanja tjekom ranog proljeća pa sve do zadnjeg tretmana kada nestane leglo. Druge godine sam tako nastavio ali sam izdvojio 10 društava koje sam kao završni tretman umjesto BeeVitalom tretirao šećernim sirupom 1:1 sa 3,6 % oksalne. Pošto sam tjekom godine trošio puno BeeVitala pokušao sam oprobati taj završni tretman sa pomenutim oksalnim sirupom kako bi uštedio na BeeVitalu.
Znao sam da BeeVital sadrži oksalnu i da sa 3 polivanja BeeVitalom nedolazi do predoziranja pčela sa oksalnom čak ni nakom 30 dana kada ponovim postupak zimske pčele nisu pokazivale znakove predoziranja. Osjetio sam po ranijem iskustvu da u proljetnom razvoju pčele su malo lošije startale. Imajući u vidu da pčele mnogo bolje podnose BeeVital nego oksalni sirup oprobao sam šta će se dogoditi ako nastavim sa okslnim sirupom. Poslje tretmana na prvi pogled ništa se čudno nije događalo. Oksalna je odradila svoj posao i oborila varrou. Po usporedbi sa drugim društvima koje sam polivao uvjek sa BeeVitalom razlika po broju opale varroe je bio skoro identičan. Tamo gdje je bilo umjereno varroe oba su sredstva isto odradila. Na žalost oba sredstva imala su propuste u onim društvima koja su imala previše varroe koja sam ja nazivao inkubatorima varroe. Ako sam pronašao takvo društvo iza BeeVitala sam sa za 10 dana sa BeeVitalom ponovio postupak.
Iza oksalne nesmjem sa oksalnom nego opet sa BeeVitalom. Varrou sam tako dokrajčio. Poslje se pojavila vidna razlika u snazi društva, a naročito krajem zime i u rano proljeće.
Ova društva kod kojih sam križao BeeVital i oksalnu bila su za 30% pa neka čak 50% slabija. U tih 10 društava izgubio sam 2 matice. Tijekom zime za vrijeme hladnih i vlažnih dana u AV podnicama bilo je mnogo kapljica žute vode koja je kapala sa mednih okvira. Ja bi to obrisao, a za 10 dana opet ista stvar. Zavirio sam u košnice i doista svi medni okviri bili su mokri.
Ona društva koja sam tretirao samo beeVitalom ta pojava je bila rjetkost. Moj zaključak je bio da previše oksalne kiseline navlači puno vlage. Iduća godina je potvrdila takav moj zaključak i opažanja. Opet na 10 društava poslje oksalne gubitak 2 matice i opet rosa u podnici i opet usporen proljetni razvoj. Društva koja sam polivao 10 puta tjekom godine nisam imao gubitaka nit matica niti društava samo me je kopkalo da su mi prije nego što sam u primjenu uveo BeeVital društva imala bolji proljetni razvoj. U to nisam siguran jer sam ranije imao 18 društava , a za 3 godine primjene BeeVitala pčelinjak sam razvio na preko 100 društava. Može biti da mnogo više pčele je preopteretilo područje i smanjilo unos po košnici i rezultiralo slabiji razvoj. Na žalost nemam usporedbu u to vrijeme sa netretiranim društvima.
Neznam kako je u Holandiji ali kod mene oksalna nije bila efikasnija od BeeVitala nego suprotno ne mnogo ali poslje križanja tretmana BeeVital je imao 3% bolji učinak, a to je zanemarivo.
Kada je cijena u pitanju za ta 3% na prvi pogled isplati se odraditi tretman oksalnom ali uzimajući u vidu gubitak matica koji se meni za 2 navrata događao BeeVital je jeptiniji. Na 10 društava gubio sam po 2 matice pa šta bi bilo da sam tretirao svih 100 društava. Krajem zime gubitak matice je bar po broju gubitak društva.
Cijena tretmana plus neke nedokazane sumnje napustio sam BeeVital i krenuo samostalno u istraživanje svoga sredstva ali o tome drugom prilikom.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
Vahid
Čita i piše, odličan
Postovi: 541
Pridružen/a: 06 vel 2010, 22:45
Lokacija: Inostranstvo

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la Vahid »

Evo da i ja prijavim svoje gubitke. Do sada sam izgubijo 4.drustva od zazimjenih 43.stim sto sam ocekivo da izgubim 1. drustvo jer pri uzimjavanju i prihrani ono nije uopste uzimalo hranu kako bi trebalo da uzima jedno od grabezi to se desilo jos dok sam vrsijo prihranu al ja nisam primijetijo tek poslije sam to uocijo da je bila grabez na pcelinjaku al je bilo kasno i ostala 2. nejasan razlog hrane ko u bajci u kosnici pcele prisutne u kosnici al uginule uzo sam uzorke mrtvih pcela i poslo na analizu iz tih kosnica.
Pcelar u bijelom svijetu.
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la Stipo »

Rubiroza je napisao/la:Stipo, hvala za ovako iscrpno objasnjenje. Za mene ima posebnu vrjednost jer je zasnovano na zapazanjima iz sopstvene prakse. Vjerovatno da su mi tvoji raniji komentari i iskustva o upotrebi BeeVitala i Oksalne, objavljeni na ovom i drugim forumima, izmakli paznji. Inace ne bih bio tako brutalan da trazim ponavljanje vec recenog. Zato jos jednom hvala.
Licno, ja nemam nikakvog iskustva vezanog za primjenu BeeVitala i Oksalne kiseline. Prvi put se susrecem sa ovim sredstvima. Prije rata sam koristio sredstva koja su se nudila na Pcelarskom sajmu u Novom Sadu (redovni posjetilac) i aplicirala na ovaj ili onaj nacin.
Kolege sa kojim pcelarim (iskusni, odgovorni i uspjesni hobi Holl. Pcelari), takodje nisu odusevljeni Oksalnom kiselinom.
Ipak u zimskom periodu koristi je vecina ovdasnjih pcelara. Aplicira se nakapavanjem, a manji broj pcelara apliciranje vrsi isparavanjem. Koncentracija rastvora za zimski tretman se krece od 2,8 do 3,5% oksalne u rastvoru. Za primjenu razlicitih koncentracija svako ima neko svoje objasnjenje. Mislim da ti je poznato da ima istrazivanja koja dokazuju da se kod primjene oksalne mogu koristiti i daleko vece koncentracije (Naneti, ...)
Pozdrav i puno uspjeha u licnom zivotu i pcelarstvu.
Poznati su mi radovi Nanetija i ja sam polivao koncentracijom Oksalne od 2,5 % do 5 %.
Onaj koji ima iskustva sa oksalnom odmah zna šta sam uočio.
Koncentracija od 2,5 % slabo obara varrou oko 50 %. Štetnih posljedica nisam primjetio.
Koncentracija od 5 % obori varrrou za 3 dana i učinak je odličan. Na žalost ostavlja mnogo štetnih posljedica i Preko 50 % društva se nisu oporavila do kraja godine dok su neka, a njih je malo dobro podnjela tretman.
3,5 % oksalne dobro obara varrou i štetna djelovanja su sporadična. Ima društava koja su je dobro podnjela, a ima i onih koja su dugo tavorila dok su došla sebi.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la zvones »

Stipo je napisao/la:
Rubiroza je napisao/la:Stipo, hvala za ovako iscrpno objasnjenje. Za mene ima posebnu vrjednost jer je zasnovano na zapazanjima iz sopstvene prakse. Vjerovatno da su mi tvoji raniji komentari i iskustva o upotrebi BeeVitala i Oksalne, objavljeni na ovom i drugim forumima, izmakli paznji. Inace ne bih bio tako brutalan da trazim ponavljanje vec recenog. Zato jos jednom hvala.
Licno, ja nemam nikakvog iskustva vezanog za primjenu BeeVitala i Oksalne kiseline. Prvi put se susrecem sa ovim sredstvima. Prije rata sam koristio sredstva koja su se nudila na Pcelarskom sajmu u Novom Sadu (redovni posjetilac) i aplicirala na ovaj ili onaj nacin.
Kolege sa kojim pcelarim (iskusni, odgovorni i uspjesni hobi Holl. Pcelari), takodje nisu odusevljeni Oksalnom kiselinom.
Ipak u zimskom periodu koristi je vecina ovdasnjih pcelara. Aplicira se nakapavanjem, a manji broj pcelara apliciranje vrsi isparavanjem. Koncentracija rastvora za zimski tretman se krece od 2,8 do 3,5% oksalne u rastvoru. Za primjenu razlicitih koncentracija svako ima neko svoje objasnjenje. Mislim da ti je poznato da ima istrazivanja koja dokazuju da se kod primjene oksalne mogu koristiti i daleko vece koncentracije (Naneti, ...)
Pozdrav i puno uspjeha u licnom zivotu i pcelarstvu.
Poznati su mi radovi Nanetija i ja sam polivao koncentracijom Oksalne od 2,5 % do 5 %.
Onaj koji ima iskustva sa oksalnom odmah zna šta sam uočio.
Koncentracija od 2,5 % slabo obara varrou oko 50 %. Štetnih posljedica nisam primjetio.
Koncentracija od 5 % obori varrrou za 3 dana i učinak je odličan. Na žalost ostavlja mnogo štetnih posljedica i Preko 50 % društva se nisu oporavila do kraja godine dok su neka, a njih je malo dobro podnjela tretman.
3,5 % oksalne dobro obara varrou i štetna djelovanja su sporadična. Ima društava koja su je dobro podnjela, a ima i onih koja su dugo tavorila dok su došla sebi.
Pročitao sam i prethodne postove i mogu reči da se sa dosta toga slažem ali imaju i neke stvari gdje što-šta nije objašnjeno i bolje reči- postavlja se nekoliko pitanja.
Ako upoređujemo BeeVital i i sirup sa oksalnom kiselinom, osnovno je da je i kod jednog i drugog sredstva nosioc tretmana oksalna kiselina. Osnovne razlike- pripravak
oksalne kiseline sadrži samo o.k. dok BeeV. sadrži još mravlju kiselinu, alkohol , propolis , eterična ulja . BeeVital po pisanju sadrži više od 4 % kiselina (neznam tačno),
a kod nas se upotrebljava rastvor cca 3,6% oksalne kiseline. Stipo je ranije pisao da je kontrole radio sa "čistom" oksalnom kiselinom (dihidrat oksalne kiseline sadrži i
dva molekula vode , što čini nešto manje od 30% ukupnog dihidrata , tako da napr. Nanetti tretira sa 60 gr dihidrata/ l sirupa , a računa da je koncetrat nešto preko 4 %).
Postoji nekoliko značajnih razlika između ova dva tretmana . Oksalnom kiselinom se tretira ( LR ) 5 ml po punoj ulici , a slabije ulice manje. Često se pokapa više od tih
5 ml , a razlog je neprilagođenih sprava za tretiranje , gustine sirupa , rasipanja van pčelinjih ulica, pa se nekad i ponovi po nekoj ulici jer je pripravak jeftin. BeeVital
koliko znam ide cca 3 ml po ulici uz max 18ml po društvu (ako se ne varam). Zašto je to moguće? Iz prostog razloga što je pripravak rjeđi ( više vode, a manje šečera),
mlaz tanji pa je moguće preciznije tretirati. Postavlja se osnovno pitanje kvaliteta tretiranja, upoređivanjem ova dva sredstva. Kao što je poznato BeeVital se preporučuje
za višekratno tretiranje (po nekoliko puta proljeće, ljeto , jesen ) , brzo se okapa zato što je sirup rijedak ( cca voda 60% , šečer 40% ).
Pošto sam i ja isprobavao različite koncetracije oksalne kiseline, pa i različite gustine sirupa mogu se složiti sa Stipom da ispod 2,5 % ( 25 gr/ l sirupa ) nema smisla . Već
preko 30 gr ok. na litar sirupa daje dosta dobre rezultate. Pripravak sa 60 gr / l sirupa može djelovati i preko 98% , a pripravak 36 gr. / l sirupa samo 2 do 3 postotka
manje tako da je moje uvjerenje da ne treba insistirati na većoj koncetraciji.
Interesantno je obratiti pažnju i na Stipino zapažanje mokrih okvira i smeđih okapina na podnici poslje tretiranja oksalnom kiselinom, pa i primjedbe o slabljenju društava.
Nanetti je pisao o koncetraciji šečera 60 % (članci Živadinovića) i boljim rezultatima te koncetraciji 60gr ok./ l sirupa. Uz to je i pisano da je poželjna vlaga, odnosno vlažno
vrijeme. Ima tu spornih stvari pa bih podsjetio na agdu kod kolaća koji se zalijevaju. Domačica ne kuva agdu sa baklavom ili tulumbama, nego posebno pripremi gust sirup
pa zaspe već pripremljene kolače. Trebalo bi dosta grijanja da se sirup osuši a glavni nosioc vlage postaje šečer koji je vlagu primio. Potpuno je besmisleno pričati o vlažnom
vremenu zimi kad je hladno, pogotovo što se u košnici stvara kondez između grijanog klupka i negrijanog prostora van klupka .
Ovdje bih i posebno napomenuo i gustinu sirupa. Koncetracija od 60% šečera je vrlo gusta i vrlo blizu zasićenja tako da je jako teško otopiti. Kao gusta (šečer je ljepljiv),
znatno se sporije okapava, time se duže drži za pčele što diže kvalitet tretmana. Negativni učinci su lako ostaje na vosku , drvenim dijelovima, podu ; sporo se suši do
bjelog praha (kristali šečera sa oksalnom) koji pčele neće odstraniti.
Kako sam naveo 1:1 šečer voda i 3,5 ili 3,6 % koncetracija daje sasvim dobre rezultate, a ako bi se uzeo rjeđi sirup 60% voda ; 40 % šečer , mogla bi se napraviti i malo jača
koncetracija 4,2 % , 4,4 % i tretirati slično kao sa BeeV. , jer bi dolazilo do bržeg okapavanja, a tretiranje zbog tanjeg mlaza urednije i pravilnije.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
balasevic
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 375
Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la balasevic »

Evo danas kod mene stvarno lijep dan temperatura mozda nekih 16-17 i pcele danas obavile procisni izlet nakon mozda pola mjeseca i vise jer do sad temperature su bile oko nekih 10.Uglavnom pcele su masovno izlazile van i po kosnici se vidi izmet smeđe i zuckaste boje duzine par milimetara.Sad zanima me dali je taj izmet normalan jer to drustvo mi je jako nekih 8 ulica pcela posmatranjem pcela nevidi se da su bez energije i tako nesto vec radna atmosfera na nivou prilikom zimovanja nije bilo pouno mrtvih pcela na podnici.Zanima me dali je uzrok moza to sto dajem pogace.I da unos polena je bio stvarno dobar :D :D :D
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
dzenan
Čita i piše, dobar
Postovi: 105
Pridružen/a: 05 srp 2013, 22:13

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la dzenan »

Evo da se i ja javim i pozdravim sve vas na forumu.Juce obisao pcele i od 9 zazimljenih kosnica nije ni jedna uginula hvala bogu,posto je bio lijep dan pcele su masovno izlazile a i primjetio sam da ima i unosa polena.Nadam se da ce i ostati sve zive,sto iskreno zelim i svim kolegama.L.P.
balasevic
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 375
Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc

Re: Gubici jesen2014-proljeće 2015

Post Postao/la balasevic »

Zasto je stala tema zasto se nepise.Evo kod mene je situacija sljedeca danas sam zarotirao jedno drustvo vertikalno imam nekih 8 okvira legla dvije satne dodao i podigao sam jedan ram legla sad u drugi nastavak, uglavnom drustva po 7 okvira legla sa dosta polena planiram da dodam drugi nastavak na zajednice koje su mi zimovale u jednom nastavku problem mi je sto moram dodati po nastavak satne jer nemam izgradjeno sace.Dva drustva mi imaju krecno leglo tretiram ih sa srestvom od beevitala cini se da djeluje al nekako sporo ta drustva su mi slaba.Jedno drustvo mi je imalo tihu smjenu danas pregledano matica mlada zalegla vec na dva okvira legla starka je stradala kad su povukle maticnjake bio sam je nasao na letu sa pratiljama i vratio sam je u kosnicu i poslje sam nasao maticnjake tihe smjene to je sve bilo negdje pocetkom aprila,sutra moram pod hitno toj matici napraviti mejsta jer nije bilo mladog legla tako da su pcele doslovno zatrpale kosnicu polenom i medom.Sto se tice pase nije lose bar po meni jer vidim da pcele cak i poklapaju med u vjencima i ima dosta meda stim da kruska i jabuka nisu pocele maslacka ima kao u prici i danas je tek poceo da medi jer ga pcele i nisu nesto posjecivale do danas, ako ovako nastavi moglo bi se vrcati prije bagrema naravno ja to necu nikako raditi prvo zbog satne osnove a drugo nek imaju i one jer nekako mi drago kad vidim da tek sad imaju pravi med i nek uzivaju vala u njemu jer prosle godine i zimus su mogle vidjeti samo secer.I zelim vam svima mednu godinu sa pokojim rojem :D :D ;).I da ako netko ima neki prjedlog kako da dodam po nastavak satne i da mi to najbrze izgrade zabolio bih da napise.
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
Odgovorite