Uzimljavanje pčela

Tehnike pčelarenja
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Post Postao/la Stipo »

KADA NASTUPE ZIMSKI UVJETI PČELAMA OSIGURAJTE POTPUNI MIR U PČELINJAKU. IZBJEGAVAJTE SVAKO NEPOTREBNO UZNEMIRAVANJE PČELA. UZNEMIRENE ĆE PČELE TROŠITI VIŠE HRANE, A U NAJGORIM SLUČAJEVIMA MOŽE DOĆI I DO GUBITKA ZAJEDNICE.

* Kod uznemiravanja pčela zimi one će reagirati uzimanjem dodatnih zaliha hrane. Time opterećuju nepotrebno probavne organe, pa nerijetko od toga i mnoga društva stradaju. Ukoliko ste dobro i ispravno uzimili svoje pčelinje zajednice što vam je i dužnost, nema potrebe za uznemiravanjem pčela. Ukoliko niste zimi to više nećete moći ispraviti pa opet ne dirajte nepotrebno košnice. Eventualne Vaše manje propuste pčele su ispravile, a svaki veći propust znači najčešće gubitak zajednice. Vaš jedini i neizbježni zimski zadatak je briga o osiguranju mira na pčelinjaku i eventualno čišćenje leta nakon zimskih oborina - snijega. Snijeg čistimo samo s leta košnice kako bi omogućili ulaz svježeg zraka u košnicu. Sa same košnice snijeg ne treba čistiti jer služi kao dodatni prirodni izolator košnice. Povremeno prije nego temperature porastu ispred košnica na snijeg nabacajte malo slame ili nečeg sličnog da pčele kod pročisnog leta ne sljeću na hladan snijeg što za njih može biti kobno.


* Uzimljavanje pčela svake godine kod pčelara izaziva nelagodu da li će pčele prezimiti ili ne, one koje prezime da li će biti dovoljno snažne za brz proljetni razvoj do prve ozbiljnije pčelinje paše. Važna činjenica koju se pčelari pridržavaju je da se u zimu ulazi sa dovoljno jakim zajednicama. Slabe zajednice u klupku troše previše hrane i energije za proizvodnju topline pa ih prije zime treba spojiti sa zdravim i jakim pčelinjim zajednicama ili sa srednje jakim kako bi dobili jednu jaku zajednicu. Velika većina pčelara koji su zajednice uzimili bar i jednu zimu zna da jaka zajednica, dovoljno hrane i prozračnost košnice važni elementi za dobro i pravilno uzimljavanje.


* Vlažan zrak bolje provodi toplinu od suhog, da pčele samo posredno griju košnicu grijući klupko, hladan zrak ulazi kroz sve otvore košnice prvenstveno na samo leto koliko god ga mi smanjili... sve su to činjenice koje ne treba zaboraviti prilikom uzimljavanja pčelinjih zajednica. Mnogi pčelari griješe kada prilikom utopljavanja košnica pred nadolazeću zimu praktički onemoguće cirkulaciju zraka u košnici. Pravilno uzimljena košnica mora imati cirkulaciju zraka gotovo kao i ljeti. Samo utopljavanje košnice bitno je i dolazi do izražaja tek kada matica sredinom ili krajem siječnja počinje sa zalijeganjem prvih jajašaca. Tada pravilno utopljenoj košnici kada dolazi do većih oscilacija dnevnih i noćnih temperatura pčele neće imati potrebu noću sužavati a danju širiti klupko. To može biti pogubno za legla koja noću, ponekad i danju, ostaju "na hladnom". Osim toga zdrave i pravilno uzimljene košnice trošit će manje energije za zagrijavanje klupka a time manje hrane. To je vrlo bitno jer u slučajevima kada duže vremena nema pročisnih izleta uzimanje hrane znači i njenu probavu, a kako pčele duže ne izlaze dolazi do poremećaja i opterećenja probavnog sistema kod pčela.


* Kod dobre jake zajednice problemi sa uzimljavanjem su minimalni. Ima slučajeva kada pčelari ovisno o tipu košnice stavljaju jedan nastavak ili polu-nastavak na podnicu. Time se postiže da su pčele udaljene od leta odnosno direktnog udara hladnog zraka iz leta. Vlaga koja se javlja u košnici pada ne po pčelama i saću već u prazan nastavak i vremenom kroz leto izlazi van. Plijesan na saću javlja se na krajevima košnica uz same zidove košnica. Proučavajući razne tehnike kojima pčelari pribjegavaju, uspješno sam uzimio pčele prethodno vadeći iz svakog nastavka (LR košnice) po jedan okvir. Preostali okviri primaknuti su u sredinu. Tim potezom dobili smo na prozračnosti košnice jer smo omogućili strujanje zraka oko preostalih okvira uz same zidove košnica. Eventualna plijesan na vanjskim okvirima svedena ne na nulu. Sam test ovakvog načina uzimljavanja vršen je na dva i tri nastavka odnosno sa 18 i 27 okvira. Uzimljujemo li pčele na tri nastavka riješili smo se dodatne brige oko skladištenja okvira i nastavaka. Ovakvim skladištenjem i brige oko voskovog moljca prestaju. Pčele u klupku troše zalihe hrane odozdo prema gore. Ispod sebe ostavljaju prazne saće. Voskov moljac zimi miruje, u proljeće ili za vrijeme toplijih dana odnosno pročisnih letova, pčele iz gornjih dijelova prelaze preko praznih saća i time ga čuvaju od moljaca. Dodatna nimalo nevažna stvar je da donji nastavak sprječava ulaz sunčeve svijetlosti za vrijeme previše hladnih sunčanih dana. Pčele će izlaziti samo u slučajevima kada je dovoljno toplo i neće stradavati od hladnoće.

Kopirano sa :
Portal.hr
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
ErminH
Čita i piše, odličan
Postovi: 672
Pridružen/a: 04 lip 2009, 09:27
Lokacija: Breza
Kontakt:

Post Postao/la ErminH »

Rijesite pcele svake bolesti i pcele ce uz dovoljno hrane PREZIMITI....
BOLEST je najopasnija u vrijeme zime!
I u prve pogace tj kad krene i prvo leglo staviti lijek protiv nozemoze,zbog toga ako su pcele imale nozemozu preko zime ili je dobile preko zime......"stare pcele" prilikom hranjena mladih prenose bolest! tako da to ide samo u krug a kad stavimo pogacu problem je u vecini rijesen !
Iskrenost je najbolja vrlina kod čovjeka
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Post Postao/la Stipo »

Dobra stranica o nozemozi. Pročitajte

slikaBolest koja značajno utiče na razvoj pčelinjeg društva i prinose meda!

Kad je riječ o nozemozi veoma je bitno iznijeti činjenicu da naši pčelari slabo ili gotovo nikako ne obraćaju pažnju na ovu itekako za pčelinje drušvo opasnu bolest. Naime kao šte će se vidjeti iz članka ispod uvodnih riječi, riječ o bolesti koja znatno utiče na proljetni razvoj pčela a time i na prinose meda. Nisam jedini koji ima problema sa proljetnim razvojem, nekad su mi pčele krajem aprila bile uveliko zarojene i pune ko šibica 2 tijela pčele, a sad u istom periodu na većini pčela nemam uopće drugog nastavka. Pošto nisam dosad obraćao pažnju na nozemozu pokušat ću da od ove sezone više poradim na tome a isto preporučujem i drugim pčelarim. Mislim da smo Varrou itekako savladali ali nozemozu jako slabo.



Nozemoza

Efekti Nozemoze na pčelu
Na nivou društva Na individualnom nivou
Povećava smrtnost u zimskom periodu Smanjuje životni vijek pčele
Smanjuje prinose Brže starenje
Slab proljetni razvoj Kržljanje mliječnih žlijezda
Čini zaražene matice beskorisnim slabljenjem jajnika
Povećava dizenteriju


slika
Izmet po ramovima sa sporama Nozemoze
Tragovi Nozemoze mogu se primjetiti u proljeće kad su pčele starije i slabije nakon zime. Ovdje možete primjetiti tragove na ramovima. Pčele nisu mogle da iziđu napolje da bi se pročistile u toku zime. Kad pčele pokušaju da to počiste prenose zarazu na sebe sporama nozemoze. Spore Nozemoze ulaze u pčelu hranom zatim proklijaju pod uticajem crijevnih sokova u srednjem crijevu.

Dijagnoza

Dijagnoza se vrši mikroskopskim ispitivanjima gdje se ispituje sadržaj crijeva ili izmeta. Bolest se lako otkriva umakanjem čitave pčele u vodu. Tečnost se ispitiva pod mikroskopom na 250-500 x uvećanje gdje se karakteristike spora Nozemoze mogu vidjeti. slika
Spore nozemoze sa zrnom polena
Nivo infekcije u društvu je veoma varijabilan. Sezonski trend tipičnih infekcija pokazuje nizak nivo u toku ljetnog perioda, malu kulminaciju u jesen i spori rast infekcije zimi. U proljeće nivo zaraze povećava se rapidno dok počinje razvoj legla i dok su mogućnosti izlijetanja još uvijek limitirane.

Novoizležene pčele su uvijek nezaražene. Pčele izletnice sakupljene na ulazu su više zaražene nego pčele domaćice. Zaražene pčele imaju tendenciju da se sakupljaju u topliji dio košnice. Sve odrasle pčele su podložne Nozemozi. Veći dio pčela radilica se zaraze u odnosu na trutove ili matice, vjerovatno zbog aktivnosti čišćenja mladih pčela u kome ne učestvuju trutovi i matice. Pčele zaražene Nozemozom ne hrane maticu na istom nivou kao zdrave pčele što pomaže matici da izbjegne zarazu. Kad se matica zarazi njen kapacitet polaganja se smanjuje zbog kržljanja jajnika. Matice koje se zaraze za vrijeme sezone polaganja jaja pčele je zamjenu.

Zaraze Nozemoze su često prisutne na većini pčelinjaka bez uzrokovanja značajne štete. Pogoršanje se pojačava stresom. Uznemiravanjem društava u toku zime kao i u ljeto te povećava rizik nivoa bolesti. Dodatno prehranjivanje sa proteinima ili preseljavanjem pčela na dobar izvor polena smanjuje zarazu u zaraženim košnicama, vjerovatno zbog većeg broja proizvedenih pčela.

Prevencija bolesti

Nozemoza se može prenijeti voskom. Društva koja se u rano ljeto prebace na vosak kontamiran sporama Nozemoze razviju bolest već na proljeće. Veoma je bitno održavati higijenu na pojilicama kako bi se spriječio prenos zaraze. Tu se posebno treba obratiti pažanja na mrtve pčele koje se nekim slučajem nađu u vodi. Antibiotik fumagilin ubija Nozemozu ali ne i spore i njegov efekat nestaje protokom vremena. Zato se preporučuje zazimljavanje pčela na čistim ili dezinficiranim ramovima sa ili bez upotrebe medikamenata. Bitno je napomenut da je korištenje antibiotika riskantno jer često se može desiti da antibiotici završe u medu što će naš proizvod učiniti bezvrijednim.

slika
Životni ciklus Nozemoze

kopirano sa:ApiMed
Zadnja izmjena: Stipo, dana/u 07 stu 2009, 16:12, ukupno mijenjano 1 put.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
ErminH
Čita i piše, odličan
Postovi: 672
Pridružen/a: 04 lip 2009, 09:27
Lokacija: Breza
Kontakt:

Post Postao/la ErminH »

uvjek se rasprave vode o tome da li antibiotici i drugi lijekovi koje mi koristimo da bi pcele izlijecili ili da bi im pomogli da se izlijece,ostaju u vosku ili medu..jedno je sigurno a to je:kako ce nesto dospijeti u med ,kad se za vrijeme pase ne koriste nikakvi lijekovi ili antibiotici?A kad se koriste neki lijekovi medisni nastavci nisu na kosnicama?
Zadnja izmjena: ErminH, dana/u 07 stu 2009, 16:17, ukupno mijenjano 1 put.
Iskrenost je najbolja vrlina kod čovjeka
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Post Postao/la Stipo »

I u vrijeme paše pčele premještaju med ja jednog saća na drugo pa se dešava da iz plodišta pčele premještaju med u medišni nastavak i tako prenesu dio lijeka koji je bio upijen u vosku u plodištu. Pčele donesu med u takvo saće a dio lijeka iz voska pređe u med i takav lijek u medu zna završiti u medištu istina u vrlo maloj količini ili u tragovima i analizom u suvremenim laboratorijima ipak ga pronađu u medu.Antibiotik protiv nozemoze imenom fumagalin zabranjen je u njemačkoj.

Bjeli luk je odlična preventiva protiv nozemoze.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
ErminH
Čita i piše, odličan
Postovi: 672
Pridružen/a: 04 lip 2009, 09:27
Lokacija: Breza
Kontakt:

Post Postao/la ErminH »

Stipo je napisao/la:I u vrijeme paše pčele premještaju med ja jednog saća na drugo pa se dešava da iz plodišta pčele premještaju med u medišni nastavak i tako prenesu dio lijeka koji je bio upijen u vosku u plodištu. Pčele donesu med u takvo saće a dio lijeka iz voska pređe u med i takav lijek u medu zna završiti u medištu istina u vrlo maloj količini ili u tragovima i analizom u suvremenim laboratorijima ipak ga pronađu u medu.Antibiotik protiv nozemoze imenom fumagalin zabranjen je u njemačkoj.

Bjeli luk je odlična preventiva protiv nozemoze.
Fumagilin se daje u secernom sirupu,a po kosnici se daje oko 250 ml.Tj onoliko koliko jedno drustvo srednje snage potrosi za 1 dan.Fumagilin bi mozda dospio u med kad bi se dao 1 litar secernog sirupa po 1 drustvu,a posto se radi o minimalnim kolicinam.,,, sumnjam.....Ovo je moje misljenje,nemam puno iskustva s pcelama,zato nemoj zamjeriti ako u necem grijesim,nego ispravi me :)
Iskrenost je najbolja vrlina kod čovjeka
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Post Postao/la Stipo »

Eh kada bi se svi pridržavali propisa bilo bi manje zabrana. Jedan dio pčelara što iz ne znanja a što iz namjere da sačuvaju pšele od gubitaka daju prevelike količine lijekova kako antibiotika tako i akaricida.
Osobno sam se uvjerio u to. Kod jednog pčelara slučajno sam podigao poklopac na jednom društvu nako iz znatiželje da vidim koliko mu je uzimljeno društvo jako-Vanjska temperatura je bila oko 3-5 celzijusa htio sam viditi kolio ulica zauzima.kada sam podigao poklopac zaprepastio sam se prvo što sam vidio su drvene trakice koje vire između ulica prišvršćene čačkalicama kroz rupicu. Ma nisu to bile dvije ili tri nego osam trakica. Znači 4 puta više od propisa proizvođača. da se to radi o nekom ne iskusnom pčelaru hajde rekao bi ne zna ali to se radilo o čovjeku koji ima više desetljeća iskustva i posjeduje nekoliko stotina košnica.

Eto baš takvi veliki pčelari krše propise i zbog njih se donose zabrane i izvoza meda i upotrebe dobrih lijekova u pčelarstvu jer oni opskrbe tržište tonama neispravnog meda.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
ErminH
Čita i piše, odličan
Postovi: 672
Pridružen/a: 04 lip 2009, 09:27
Lokacija: Breza
Kontakt:

Post Postao/la ErminH »

Stipo je napisao/la:Eh kada bi se svi pridržavali propisa bilo bi manje zabrana. Jedan dio pčelara što iz ne znanja a što iz namjere da sačuvaju pšele od gubitaka daju prevelike količine lijekova kako antibiotika tako i akaricida.
Osobno sam se uvjerio u to. Kod jednog pčelara slučajno sam podigao poklopac na jednom društvu nako iz znatiželje da vidim koliko mu je uzimljeno društvo jako-Vanjska temperatura je bila oko 3-5 celzijusa htio sam viditi kolio ulica zauzima.kada sam podigao poklopac zaprepastio sam se prvo što sam vidio su drvene trakice koje vire između ulica prišvršćene čačkalicama kroz rupicu. Ma nisu to bile dvije ili tri nego osam trakica. Znači 4 puta više od propisa proizvođača. da se to radi o nekom ne iskusnom pčelaru hajde rekao bi ne zna ali to se radilo o čovjeku koji ima više desetljeća iskustva i posjeduje nekoliko stotina košnica.

Eto baš takvi veliki pčelari krše propise i zbog njih se donose zabrane i izvoza meda i upotrebe dobrih lijekova u pčelarstvu jer oni opskrbe tržište tonama neispravnog meda.
Potpisujem !! i veliki pozzzz stipe
Iskrenost je najbolja vrlina kod čovjeka
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Post Postao/la senad »

ErminH je napisao/la:uvjek se rasprave vode o tome da li antibiotici i drugi lijekovi koje mi koristimo da bi pcele izlijecili ili da bi im pomogli da se izlijece,ostaju u vosku ili medu..jedno je sigurno a to je:kako ce nesto dospijeti u med ,kad se za vrijeme pase ne koriste nikakvi lijekovi ili antibiotici?A kad se koriste neki lijekovi medisni nastavci nisu na kosnicama?
Kod dodavanja lijekova za koje se smatra da bi mogli dospjeti u med najbolje je koristiti pogače. Poznato je da pčele uzimaju pogače samo za svoje potrebe i da je ne lageruju.

Nekada davno sam neznam ni sam zbog čega slijedio slijepo literaturu u kojoj se spominju antibiotici pa sam ih dodavao i kad a treba i kada netreba.

Sa ovom pameću a već dugi niz godina uopšte ne upotrebljavam antibiotike u hemijskom obliku.
Već smona nekoj temispominjali bjeli luk i on je neizostavan namom pčelinjaku kao i domaće jabukovo sirće. Dodajem i čajeve kao i hren.

Z a nozemozu za sada neznam , više mi je glavobolje zadavala majska bolest dok je i ona ove godine izostala .

Na svakom pečlinjak mogu se desiti razne bolesti
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Post Postao/la senad »

Stipo je napisao/la:Eh kada bi se svi pridržavali propisa bilo bi manje zabrana. Jedan dio pčelara što iz ne znanja a što iz namjere da sačuvaju pšele od gubitaka daju prevelike količine lijekova kako antibiotika tako i akaricida.
Osobno sam se uvjerio u to. Kod jednog pčelara slučajno sam podigao poklopac na jednom društvu nako iz znatiželje da vidim koliko mu je uzimljeno društvo jako-Vanjska temperatura je bila oko 3-5 celzijusa htio sam viditi kolio ulica zauzima.kada sam podigao poklopac zaprepastio sam se prvo što sam vidio su drvene trakice koje vire između ulica prišvršćene čačkalicama kroz rupicu. Ma nisu to bile dvije ili tri nego osam trakica. Znači 4 puta više od propisa proizvođača. da se to radi o nekom ne iskusnom pčelaru hajde rekao bi ne zna ali to se radilo o čovjeku koji ima više desetljeća iskustva i posjeduje nekoliko stotina košnica.

Eto baš takvi veliki pčelari krše propise i zbog njih se donose zabrane i izvoza meda i upotrebe dobrih lijekova u pčelarstvu jer oni opskrbe tržište tonama neispravnog meda.
Eh što volim ovakve postove, bravo Stipo.

Veliki j e problem među pčelarima, malo je iskrenih i principijelnih. Zbog ovakvih pčelara koji bolje mede od bagrema ja sam postavio cijenu meda skuplju od nekih čak 5 km a od nekih 3 km. Jesam najskuplji u okruženju ali nedam svoje dostojansvo i trud koji sam uložio pa makar kile neprodo.

Stipo bravo na ovim informacijama
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Post Postao/la Stipo »

Ni ja ne dam svoj vrijeskov med ispod 15KM jer znam da je pravi bez bilo kakvih nedozvoljenih kemikalija i da je sav izvrcan na djevičanskom novoizgrađenom saću.
Kod mene su u trgovinama cjene meda oko 12KM, a kaduljin med pip pakovanje 900gr. 17,80KM. Čak sam vidio med u istoj trgovini i med od 10KM na kojem piše samo domaći med i ni slova više

Kod mene u naša sela često dolaze trgovci koji prodaju voće iz kombija pa tako neki prodaju i med od 1kg po 5KM , a moj komšija uze 3kg takvog meda i još ga hvali kako je dobar i kako ga redovno uzima svako jutro.
Ja poznajući da nitko neće prodavati na malo pravi med po toj cjeni samouvjereno da se radi o krivotvorini sam ga zamolio da ga kušam. Jedva je dočekao rugajući se mome medu od tada 12KM.

Ovako sam mu dokazao da se radi o čistom bjelom šećeru saharinu ukuvanom u cvijetnom čaju.
Na dlan stavio jednu kapljicu toga meda i trljao ga kažiprstom po sredini dlana ubrzo se šećer počeo stezati i rubovi su pobjelili, a to je čisti dokaz da se radi o saharinu šećeru koji upotrebljavamo za kolače i kavu.
Posramljeni obojica su otišla svojim poslom.

TRLJAJUĆI PČELINJI MED O DLAN ON SE NIKAD NEĆE OSUŠITI NEGO OMEKŠATI I DOBITI IZGLED ULJA NA DLANU.

to je jednostavan test za loše krivotvoritelje meda.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
Ismet
Čita i piše, odličan
Postovi: 594
Pridružen/a: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Post Postao/la Ismet »

lijep pozdrav svima koji posjećujete ovaj pčelarski kutak.
mislim da ne postavljam na pogrešno mjesto ovaj komentar-pitanje jer se odnosi upravo na tematiku uzimljavanja.
kao što već znate - početnik sam u pčelarenju pa bih zamolio iskusne kolege za malo pažnje i pomoći, naravno. dvije košnice su mi bile smještene u okolini Zenice. to su LR košnice sa dva nastavka. u prvom nastavku je bilo nešto malo zatvorenog legla, meda i uglavnom prazno saće sa 1-2 rama pčela. drugi nastavak je bio sa 5-6 ramova pčela, sa dosta meda. u avgustu su tretirane protiv varoe i spremne su bile za zimovanje. ali, dešava se iznenadna selidba košnica u topliji kraj - zapadna hercegovina. preselio sam ih prije 5-6 dana. odmah po dolasku pčele su počele obilno da izlijetaju i da donose velike količine peluda što me posebno obradovalo jer će to pojačati kvalitet zimske hrane. sa kolegom starijim, iskusnijim pčelarem sam pregledao svaki okvir i na njegov prijedlog smo praktično uradili zamjenu mjesta nastavaka s tim da smo to uradili okvir po okvir jer smo usput pregledavali okvirove. tako da sada imam situaciju da je na podnjači nastavak prepun meda i sa nešto zatvorenog i otvorenog legla. zatim ide drugi nastavak u kojem je u sredini nešto malo zatvorenog legla i meda i okolo su okvirovi sa praznim saćem. maticu nismo tražili ni u jednoj košnici jer smo na osnovu postojanja nešto malo položenih jaja skontali da društva imaju maticu. obadvije košnice su odmah po dolasku u hercegovinu dobile po 1,5 l sirupa u manjim obrocima za nekoliko dana. nisam im više davao sirupa iz razloga što su stalno sebi donosile polen koji je svakako daleko kvalitetniji od sirupa.
zanima me mišljenje iskusnijih kolega o tome da li smo dobro uradili opisanu manipulaciju sa nastavcima (okvirovima). također me zanima šta mi je raditi slijedeće? naime, na lokaciji smještanja košnica ubrzo počinje da medi vrijesak (ako već nije počeo) pa bih zamolio par sugestija, savjeta o tome na šta moram obratiti pažnju prije ponovne pripreme (ovoga puta u hercegovini) te dvije košnice za zimovanje. prvenstveno me zanima kakav moram napraviti raspored okvirova u nastavcima u periodu pred početak zime. po mom nahođenju negdje krajem oktobra bi to trebalo biti urađeno. istina, koliko znam, i u novembru će vjerovatno mediti vrijesak ali tek u neznatnim količinama koje neće bitno utjecati na stanje u košnicama. šta mislite da li je možda najbolje ostaviti pčelicama da one sve to rasporede kako im najbolje odgovara? u svakom slučaju smatram da nipošto i ne treba značajnije "razbijati" koncepciju koju pčelice uspostave.
unaprijed zahvaljujem na vašim savjetima.
Dobru srcu sreća dođe.
Avatar
jakub
Čita, piše dovoljno
Postovi: 66
Pridružen/a: 06 lip 2010, 21:14

Post Postao/la jakub »

Niko ti Ismete nista ne odgovori..
Trebao bi neko s tog kraja da ti napise stagod..
ponavljanje je majka znanja ¤
Avatar
Ismet
Čita i piše, odličan
Postovi: 594
Pridružen/a: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Post Postao/la Ismet »

ne mora biti neko s tog kraja.
zamolio bih nekoga od iskusnijih kolega da mi malo pomogne. zanima me da li smo dobro postupili u vezi rasporeda okvirova s medom u ovoj jesenskoj pripremi za zimu. dakle, da li smo dobro uradili što smo okvirove s medom stavili u plodište s ciljem da stimulišemo maticu da nosi jaja?
Dobru srcu sreća dođe.
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Post Postao/la senad »

JA čekam stipu da da odgovor jer mislimdajeon za to kompetentan jer se radi io vrijeskovoj paši,

Ako je potrebno napraviti neki zahvat u plodištu u vremenu kada se pčele pripremaju za zimu onda nikako nesmije se izgubiti iz vida potrebe pčelinje zajednice kad se nalaze u klupku i kakosve to funkcioniše,,,

Ja sam znao praviti zahvate i u novembru jer samprocijenio da bi pčele mogle krenuti na suprotnu stranu.. Uprincipu ja volim da su mi pčele u gornjem nastavku d a ja njih vidim ,,jer ako mi nisu uvideo krugu ilisu u donjemnastavku a hrana gore pod velikm zankom pitanja je da li će uspjeti da se prebace u gornji nastavak i da idu za hranom..

Mislim d aće stipo tu da da stručan odgovor jer se radio vrijeskovojpaši a on ima iskustva .
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Post Postao/la Stipo »

Postoje 2 načina uzimljavanja pčela, to ovisi od vrste košnice.
Kod alpske košnice koja je za razliku od LR košnice uža i kraće klube se mora smjestiti u dojnji nastavak, a iznad njega
2 nastavka s hranom. U takvim košnicama klupko se za hranom kreće odozdo prema gore. Znači vertikalno kretanje.

U širim i dužim košnicama kao što je LR klupko se mora formirati u gornjem nastavkuali da dojnjim djelom klupko dohvaća i dojnji nastavak gdje se na vrhu nekoliko dojnjih ramova nalaze vijenci meda. Na LR dužim okvirima klupko se zimi kreće naprijed ili nazad.Znači horizontalno. Kada klupko potroši hranu u srednjim okvirima samo za toplijih dana može se prebaciti lijevo ili desno. Zato ako klupko dohvaća 4-5 okvira na kojima ima bar 5-6 kg hrane bez problema može dočekati proljeće. Jedno pčelinje normalno društvo tjekom 11.12. i 1. mjeseca potroši ukupno tek nešto više od 3 kg hrane. U 10. i 2. mjesecu potroši takođe oko 3 kg hrane. Za to vrijeme pčele će više puta imati pročisni let kada iskoriste priliku da prebace nešto hrane u sredinu kluoka ili da se prebace na susjedni okvir na lijevo ili desno na kojem je hrana.
Ako je češće toplije vrijeme i u klupku ima malo legla pčele se neće prebacivati na susjedni okvir jer ne žele napuatiti leglo nego će nastojati med sa susjednih okvira prebaciti bliže leglu. Naj češća pogreška je kod uzimljavanja društava s mladim maticama koja dugo i obilno zalježe iako je vani hladno vrijeme. Obično se oko legla nalaze mali vijenci meda pa ako naglo zahladi pčele grijući leglo brzo potroše te male vijence meda oko legla i ako ta studen potraje društvo je osuđeno na propast. Zato u ovo vrijeme oko legla potrebno je obezbjediti naj bolje okvire prepune meda. Sada je vrijeme sužavanja a ne proširenja legla. Zbog toga Ismete stimulacija nije potrebna. Ovo sve što navodim je primjer kada se pčele uzimljuju s 15 do 18 kg hrane.
međutim ako se pčele uzimljuju s 25kg hrane raspored klupka je nešto drukčiji. Zbog velike količine hrane većina klupka se mora nalaziti u dojnjem nastavku , a jednom trećinom klupko mora zauzimati drugi nastavak. U drugom nastavku mora se nalaziti bar 15 kg hrane dok preostali dio hrane se nalazi u dojnjem nastavku. Natjerati pčele da baš tako formiraju klupko je malo teže. pa ne bih opisivao takav postupak jer je malo složeniji od prvoga. Mogu slobodno reći da uzimljavanje pčela s 25 kg hrane u proljeće omogućuje više stimulativnih rotacija i daje mnogo veći proljećni razvoj. Društva s više hrane manje su ovisna od vremenskih neprilika u proljeće i unosa s proljetnih nesigurnih paša.
Zadnja izmjena: Stipo, dana/u 16 ruj 2010, 23:25, ukupno mijenjano 1 put.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
kudo
Čita, piše dovoljno
Postovi: 95
Pridružen/a: 02 lip 2010, 15:04
Lokacija: Zivinice

Post Postao/la kudo »

Drug evo kako ja zazimljujem pcele.
1 Avgust obavezno tretiranje pcela protiv varoe(Varolik Novosadski po upustvu proizvodjaca).Isti dan prije zadimljavanja pregled drustava i vadjenje po jednog okvira iz obadva nastavka,tako da imam malo vise prostora sa strana zbog kondenzacije i vlage.
Raspored okvirova vrsim tako sto u gornjem nastavku ostavljam okvirove bez ikakvog legal.2 i 8 okvir su a polenom,srednji okviri znaci 3,4,5,6 i 7 su sa medom obicno su to okvirovi sa malo meda i sa starijim voskom a 1 i 9 su sa mladim voskom.To je raspored
u gornjem nastavku,a sad donji nastavak:
u donjem nastavku smjestim leglo i to zatvoreno stavim na desnu stranu a otvoreno u sredinu lijevu stranu ostavim slobodnu da matica moze da zalijeze zimsku pcelu.
Istog dana 1 Avgusta pocinjem sa dodavanjem sirupa stim da sirup pravim u omjeru 1:1 secer:voda i vodu ne prokuhajem nego dobro izmijesam da nestane kristala i dodajem obavezno bijeli luk u njega.Prihranjujem ih svaku 2 noc po 3l i to prije nego padne noc 15 minuta.Jednom mi se desilo da mi je hranilica procurila, zato ja uvjek posmatram malo pcele dok ne padne noc.Vodi racuna da leta treba obavezno smanjiti.Svakom drustvu ja dam 10kg secera u sirupu.Pri samom kraju prihranjivanja u sirup dodajem nozecid protiv nozemoze(takodje Novosadski pripremam po upustvu).Kad zavrsim sa prihranom i tretiranjem protiv varoe ide ponovno pregled.Obratim paznju koliko imaju hrane(gornji nastavak mora biti pun sa minimalno 2 okvira polena a i u donjim bi trebalo biti hrane makar povrk okvirova iznad legla.Obrati paznju na leglo,imali otvorenog legla imali matica?Ako je drustvo slabo bez otvorenog legal ja ga spajam sa drugim drustvom to radim krajem Avgusta ne ranije jer postoji mogucnost tihe smjene matica.Ranim prihrajivanjem u Avgustu dobijam na vremena i kasnije mogu da intervenisem ako to bude bilo potrebno.Takodje stimulisem maticu da zalijeze zimsko leglo koje ce biti odmorno i spremno za zimu sa dovoljno hrane.
U Oktobru stanje u drustvu je ovakvo :
Gornji nastavak pun hrane sa dva okvira polena,
Donji nastavak u sredini ima leglo a sa pokojim okvirom meda i polena.
Dodam ispod hranilice 2 stranice novina.Jos mi samo preostaje da pcele tretiram zadnji put protiv varoe i to radim sa oksalnom kiselinom kad mi vrijeme dozvoli u Oktobru.
I to je to.Mozda sam sta propustio ali tu su stariji a i mladji pcelari koji me mogu nadopuniti.
Nadam se da sam ti pomogao
BEZ DOBRE MATICE NEMA NI DOBROG DRUSTVA
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Post Postao/la Stipo »

senad je napisao/la:JA čekam stipu da da odgovor jer mislimdajeon za to kompetentan jer se radi io vrijeskovoj paši,

Ako je potrebno napraviti neki zahvat u plodištu u vremenu kada se pčele pripremaju za zimu onda nikako nesmije se izgubiti iz vida potrebe pčelinje zajednice kad se nalaze u klupku i kakosve to funkcioniše,,,

Ja sam znao praviti zahvate i u novembru jer samprocijenio da bi pčele mogle krenuti na suprotnu stranu.. Uprincipu ja volim da su mi pčele u gornjem nastavku d a ja njih vidim ,,jer ako mi nisu uvideo krugu ilisu u donjemnastavku a hrana gore pod velikm zankom pitanja je da li će uspjeti da se prebace u gornji nastavak i da idu za hranom..

Mislim d aće stipo tu da da stručan odgovor jer se radio vrijeskovojpaši a on ima iskustva .
Senade postupak je isti kod priprema pčela za zimiu s jednom razlikom. Svi u nižim ravničarskim predjelima gdje su paše već odavno završile od sredine 8. mjeseca vrše laganu nadohranu pčela koja je u isto vrijeme i stimulacija da matica što više zalježe zimskih pčela.
Kod nas tu stimulaciju vrži vrijesak ali na žalost ne svake godine kad znaju nastati problemi. Ako vrijesak ne da bar zimnicu nego zbog slabog unosa matica ne zalježe dovoljno dugovječnih pčela pa društva u 10 mjesecu naglo oslabe i spanu na 5-6 okvira uglavnom oštećenih pčela od varoe jer se tretiranje vrši tek sredinom ili krajem 9. mjeseca tada se i na brzinu moraju namiriti zimske zalihe hrane. Ukoliko se okasni i dođe naglo zahlađenje sve krene naopako. Slaba društva, nedovoljno hrane rezultat se zna netrebam ga govoriti.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
Ismet
Čita i piše, odličan
Postovi: 594
Pridružen/a: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Post Postao/la Ismet »

zahvaljujem na odgovorima.
onakav raspored okvirova u nastavcima uradio sam upravo rukovodeći se idejom da je sada potrebno (u klimatskim uvjetima zap. hercegovine) da matica što više zaliježe zimskih pčela. slijedeći pregled je polovinom oktobra pa ću svakako pisati kakvo je stanje u košnicama. nadam se da tada neće biti kasno ako bude potreban neki zahvat u cilju pomoći pčelicama za pripremu za zimu. društva su tretirana protiv varoe u avgustu a oksalnom planiram negdje u decembru, ako Bog da.
Dobru srcu sreća dođe.
dzenan
Čita i piše, dobar
Postovi: 105
Pridružen/a: 05 srp 2013, 22:13

Re: Uzimljavanje pčela

Post Postao/la dzenan »

Postovane kolege ja sam bas mlad u pcelarstvu i tek ce mi ovo bit prva zima kosnice mi nisu sa nastavcima jer nemam potrebu za to, pojedinci mi kazu da mi drustva nisu bas jaka pa vas molim da mi odgovorite sta mi je radit,u pcele sam se bas zaljubio i htio bih da im pruzim sve najbolje povremeno im dajem pogace iko one rade po meni odlicno.Jedan mi pcelar kaze da kosnice oblozim stiropolom sa vanjske strane a drugi da to nesmijem raditi jer im to stvara vlagu tako da neznam sta da radim i jos me interesuje dali se u toku zime smije dizati poklopac radi dodavanja pogace ili nesmije i kad treba davati obicnu a kad pogacu stimulans.Još me interesuje kako se moze lijeciti pcela sa bjelim lukom,koliko ulaz treba suziti.Hvala unaprijed.
balasevic
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 375
Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc

Re: Uzimljavanje pčela

Post Postao/la balasevic »

Kolega evo ja cu vam pokusati odgovoriti iako sam ja isto pocetnik ovo ce mi biti druga zima da uzimljujem pcele.Kolega moras ustanoviti kakve su ti jacine drustva druga stvar koliko hrane (kakve hrane) imaju i trece dali su pcele zdrave i jesuli ciste od varove.Ovo su tri osnovne i najbitnije stvari ostalo je do pcelara kako ce on uzimiti pcele sad tu ima razni stavova tvrdnji pobijanja kao i u svako drugom djelu pcelarstva.Kolega ako su to rojevi od ove godine i ako su kasnije formirani kao sto su u mene mislim da nemas potrebe da stavljas nastavak ako pcelaris sa LR kosnicom.Kolega to za oblaganje stiroplom ni u lidilu neradite jer vise cete nastetiti pceli nego pomoci stiropol dolazi u obzir samo ispod poklopca i drzis ga stalno tokom cjele godine jer je izvrstan izolator. Kolega ako sumljas da ti je neko drustvo slabo najbolje bi bilo da ga pripojis drugom drustvu al problem je to kako sam shvatio iz teksta da vi niste sigurni vec da vam je neko rekao,sto navodi da vi nepregledavate pcele vec neko drugi.Kolega moj savjet je da pregledate kosnice detaljno ako bas neznate sami onda mora biti neko ko se bar malo razumije da mozete ustanoviti situaciju u kosnici odnosno dalije drustvo normalno ili je slabije dali ima dovoljno hrane ako ne onda se pocetkom augusta izvrsite prehranu sirupom da pcele dopune zalihe za zimu i naravno onda tretman protiv varove ako niste radili. A za pogace ako drustva uzimis sa dovoljnim kolicinama hrane po vecini je to 20-25 kg al otom potom nece vam trebati pogace sve do proljeca kad dajete radi stimulacije matice.Utopljavajuci materijal novine i slicno stavljajte pocetkom marta jer tad je potrebna toplota jer krece razvoj legla.Kolega isto tako sad mozete davati manje kolicine sirupa da stimulisete maticu na sto vece zaljeganje da bi drustva koliko toliko ojacala.Nadam se da sam bar malo pomogao i molim iskusnije clanove foruma da dadnu svoj savjet
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
dzenan
Čita i piše, dobar
Postovi: 105
Pridružen/a: 05 srp 2013, 22:13

Re: Uzimljavanje pčela

Post Postao/la dzenan »

Kolega Balasevicu hvala na ovim objasnjenjima.Veliki pozdrav Dzenan
SPAHA
Čita, piše dovoljno
Postovi: 49
Pridružen/a: 30 srp 2012, 00:23
Lokacija: sarajevo

Re: Uzimljavanje pčela

Post Postao/la SPAHA »

dzenane,kako je proslo sa maticom..
dzenan
Čita i piše, dobar
Postovi: 105
Pridružen/a: 05 srp 2013, 22:13

Re: Uzimljavanje pčela

Post Postao/la dzenan »

Sa maticom sam imo puno problema staru sto sam izvadio nisam je ubio samo je bacio a ona se vratila jutros da vidim jeli nova prihvacena kad iz prvog pogleda nadjem ovu staru a nove nigdje ubile je pcele te odma ovu staru uhvatim i zatvorim u kavez i evo je drzim u kuci zao mi da je ubijem hocu da je odnesem daleko i da je pusti pa cu sutra dodati novu hvala na pitanju kolega.
SPAHA
Čita, piše dovoljno
Postovi: 49
Pridružen/a: 30 srp 2012, 00:23
Lokacija: sarajevo

Re: Uzimljavanje pčela

Post Postao/la SPAHA »

skola za ubuduce..
Odgovorite