ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la senad » 20 stu 2016, 19:53

Stipo ja te pitam konkretno kolikoje to nečga da nastupi smrt ti mene vintaš kao trebo bi se prestat baviti pčelarstvo.
Odjednom plelama se više nedaje sirup ili 15 dana pa pauza i tako unedogled.
Svi jasno kažu (struka) da zimske zalihe kada se dodaju trebaju biti obilne i da se to riješi u što kraćem roku. Ove tvrdnje nisu ni osporene sada već imamo tvoje tvrdnje kako to treba što manje i ako je moguće 15 dana pa pauza 20 dana.

Mogu se složiti stime da kvaliteta šećera u odnosu na ranije godine je manja . Slažem se da je med prirodna hrana za pčele i da pčele trebaju da budu stalno na medu. Kod mene nije taj slučaj ali evo imamo Vesnu koja drži pčele na medu ima probleme i ovdje se odmah preskaće sa tog tako jasnog argumenta.

Stipo ti ovdje na forumu sigurno imaš jedno posebno mjesto jer si zajedno samnom pisao kada nas je bilo sasvim malo , Pisalismo iskreno otvoreno i ja znam tvoj početak veoma dobro. Mislim da ovakav zaokret ti nije potreban znam da to namjerno radiš , Već odavno o pčelarstvu je sve rečeno, svima dostupno , pogotovo danas izbor je veoma širok komunikacije u realnom vremenu . Ja bar imam nekoliko pčelara koji me kontaktiraju iz cijelog svijeta pitaju za savjet ili pojašnjenje ili traže neku informaciju itd. Ja isto tako ako me intersuje nije mi teško pitat i nema tih predrasuda.

Konkretno 1gr timola ću isporbat na 10 litara sirupa ali mi nisi rekao za koliko da očekujem uginuće.

Mene jako interesuje koja je to količina bjelog luka koja izaziva smtnost jer planiram to ponovo da dajem pčelama. Ako mi ne odgovoriš shvatit ću ovo kao zamajavanje a nije sramota reći i da se ne zna tačno ili da je se pogrešno izrazilo.
Stipo ti znaš da ja do sada nisam nikada stavio primjedbu na tvoje pisanje mada je izlazilo iz okvira realnog i stvarnog , Nisam nikome zabranio reklamiranje to već dobro znate . Sve što ima edukativnovg karaktera ili može pomoći u razvoju pčelarstva slobodno je da se psotavi ili piše. <

Ovaj forum čitaju i oni zakoje bi kazali da nikada ne bi ušli na ovaj forum, šute kupe infomacije i predstavljaju kao svoje i to dobro keširaju.
Meni je važno da ovdje imamo zdravu komunikaciju i da početnici imaju jednu relanu sliku o pčelarstvu , da imaju relano dustupne infomacije jer svaki početak je težak.
Često mi to dođe na pamet , da sam imao u ono vrijeme ovakve mogućnsoti gdje bi mi bo kraj. ZAto moramo voditi računa i onima koji će tek da se bave pčelarstvo.
Moja preporuka je da svako domaćinstvo trebalo bi d aima bar 10 pčelinjih zajednica. Neprocijenjivo bogastvo bez obzira na sva iskušenja koja prate pčelinji svjet.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar korisnika
senad
Site Admin
 
Postovi: 2989
Pridružen: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la cerex » 20 stu 2016, 20:03

Danas smo imali predavanje i prof.Zlatko Tomjanović je objasnio neke stvari prilicno lijepo i jednostavno.Jedna od tih stvari je i ovaj naslov .

Ukoliko u kosnici imamo visak varoe to sve fercera dok matica lijeze ali onog momenta kad matica prestane zalijegati nastaje problem.Odnosno sa svakim procisnim letom pčela oštećena od varoe odlazi iz kosnice i ne vraca se a kolicina pčele u kosnici polako slabi (a varoa ostaje) sa svakim procisnim letom dok jednom ne dodemo i vidimo da imamo praznu kosnicu.Profesor je jos jednom podvukao da tu nema nista tajnovito,samo ljudi varoa.

Na predavanju sam također od prof. cuo slijedece sto svakako prati pricu kolega iz inostranstva jaka drustva,dovoljno hrane (može i šećer) i polena i varou rijesiti na vrijeme, kakvi nozeviti,nozecidi,lukovi, pelini,paprike,aspirini,geomicini , uh da nisam zaboravio jos sta :D Kada sam mu rekao da koristim nozevit + , rekao je ako imas para kupuj.

Također cijelo vrijeme sam pogresno pravio oksalnu, ustvari na 6dcl vode i 600 gr šećera ja sam dodavao 35 gr oksalne i mislio da pravim oksalnu od 3,5 % ali ide 50 gr oksalne na ovu kolicinu šećera i vode i time dobijamo 3,6% oksalnu.
cerex
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 704
Pridružen: 04 tra 2013, 20:38
Lokacija: Sanski Most

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la senad grudic » 20 stu 2016, 20:54

Tacno tako profa vam je rekao istnu, ako ocistis varou na vrijeme, zimnica na vrijeme - spavaj mirno.
Uvjek je bilo da zdrav covjek i vodu slatko pije . Poz. i medno vam svima bilo
Senad Grudic
senad grudic
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 226
Pridružen: 23 pro 2010, 18:16

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la senad » 20 stu 2016, 21:23

cerex napisao:
Također cijelo vrijeme sam pogresno pravio oksalnu, ustvari na 6dcl vode i 600 gr šećera ja sam dodavao 35 gr oksalne i mislio da pravim oksalnu od 3,5 % ali ide 50 gr oksalne na ovu kolicinu šećera i vode i time dobijamo 3,6% oksalnu.


Prof je došao tu da vam kaže nešto novo i vi ste zadovljno. Do sada bili na krivoj forumuli . Možeš sada mislit koja je to spoznaja ?!

Drži se formule 600+600+35
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar korisnika
senad
Site Admin
 
Postovi: 2989
Pridružen: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la Kreso » 20 stu 2016, 21:51

Narode, mozemo se prebacivati iz teme u temu, bit price ostaje ista. Radi se o poimanju pcelarstva uopce.
Ja sam na pola puta od Bosne ka kolegi Grudicu. Interesentno je da na cijelom tom potezu evrope moze, cak i na dalekom sjeveru, a u Bosni nemoze. I djaba sto ja ponavljam Liebiga, i djaba sto vam i Tomjanovic prica i sve druge kolege koji vani pcelare i pricaju iz vlastitog iskustva. Sve to nije dovoljno. Moraju i pogace i dodatci i sta sve ne inace se nemoze pcelariti. Ma moze. Bez ikakvih problema. Itekako moze, Komplikujete zivot bespotrebno i sebi i pcelema. I sve to nije dovoljno. Vi biste sad najradje da nazor izmislimo kakvu bolest, posast, damo je nekakvo ime i odmah odredimo tretman. Najradje desetak do petnaest puta godisnje. Onda bi bilo sve potaman. Kad je rijec o nedostatku nektara i polena, ne da se smijem nego se grohotom smijem. Ako nema treba preci, kao sto sam rekao, na stoku krupnijeg zuba.
Ajde opet malo racunanja. Ako u kosnici nema polena, polenarice lete u potrazi za njim. Ako nema u radijusu od tri kilometera, vec smo se slozili da lete i dalje. Ako je taj radijus 4 km onda pokrivaju povrsinu od 50 cetvornih km, ako je radijus 5 km oko kosnice, pokrivaju 78 km. I onda nemogu sabrati tri okvira. Pa nije Sahara okolo majku mu. Ako opet nema, treba odustati od pcelaranja. Da ne bude vodu vari, vodu hladi. Prije ce biti da mi negdje fulamo. Pogresna ocekivanja imamo od nasih pcela. ako zelje i pasne prilike ne idu pod ruku, po definiciji imamo problem.
@Nino
Kolega, ja bih ti savjetovao ne da prestanes s lukom, nego da prestanes i s pogacom. Prihrana pogacom je, po meni, opravdana samo u pojedinim slucajevima kao sto su: stimulacija kod uzgoja matica, prihrana mladih drustava i rojeva, dopuna zimskih zaliha te iz nuzde. Sve ostalo je mlacenje prazne slame.
Ako imamo samo jednu pasu, bagrem recimo, te stimuliramo drustvo na povecanje legla. Radi to, nema greske. Pogotovo ako dajemo secerno medne pogace s polenom. I dok ima unosa, stimulativnog, bit ce i legla. Sta se desava ako pasa izostane, okisa se zahladni. Ta bruka legla trosi i bruku hrane. Ako nisu u stanju nakupiti tri okvira polena, cemu sve to? Vise bi bilo logicno raditi stimulaciju kod mene gdje je dobra pasa. Razvijeno drustvo bi mozda donijelo i vise meda, Naravno, nepada mi ni napamet.
Kreso
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 554
Pridružen: 28 vel 2010, 23:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la senad » 21 stu 2016, 00:47

cerex napisao:Danas smo imali predavanje i prof.Zlatko Tomjanović je objasnio neke stvari prilicno lijepo i jednostavno.Jedna od tih stvari je i ovaj naslov .

Ukoliko u kosnici imamo visak varoe to sve fercera dok matica lijeze ali onog momenta kad matica prestane zalijegati nastaje problem.Odnosno sa svakim procisnim letom pčela oštećena od varoe odlazi iz kosnice i ne vraca se a kolicina pčele u kosnici polako slabi (a varoa ostaje) sa svakim procisnim letom dok jednom ne dodemo i vidimo da imamo praznu kosnicu.Profesor je jos jednom podvukao da tu nema nista tajnovito,samo ljudi varoa.

Na predavanju sam također od prof. cuo slijedece sto svakako prati pricu kolega iz inostranstva jaka drustva,dovoljno hrane (može i šećer) i polena i varou rijesiti na vrijeme, kakvi nozeviti,nozecidi,lukovi, pelini,paprike,aspirini,geomicini , uh da nisam zaboravio jos sta :D Kada sam mu rekao da koristim nozevit + , rekao je ako imas para kupuj.

Također cijelo vrijeme sam pogresno pravio oksalnu, ustvari na 6dcl vode i 600 gr šećera ja sam dodavao 35 gr oksalne i mislio da pravim oksalnu od 3,5 % ali ide 50 gr oksalne na ovu kolicinu šećera i vode i time dobijamo 3,6% oksalnu.


Da ne bi ispalo da imam nešto protiv prof.
Nađoh na internetu ovo
2. U veljači 2010.godine u Gudovcu dr. Zlatko Tomljanović ima zanimljivo predavanje. Između ostalog, priča o svojim posjetama pčelinjacima u hladnim zemljama Skandinavije. Također sam zapamtio njegovu rečenicu da su "pčela i varroa" kao "prst i nokat" i da to moramo uobziriti i prihvatiti. Za razliku od Skandinavaca, mi "vrištimo" već na prvu tisuću varroa u košnici, dok su oni mirni i na brojku od čak 10 000 varroa. I zajednice preživljavaju!!!
veza link http://www.db-505.com/aaforum/viewtopic.php?t=21

Ovo što sam podastro možda bi bilo prikladnije za temu bolesti odraslih pčela ali ovjde se spominje prof pa možda i Kresi jedna zanimljiva situacija.
Želim da kažem da ako imamo zdrave pčele( pčele koje nisu opterećene nozemozom ili akarozom ) mogu podnijeti veliki broj varroa i da prezime bez problema. Svaka pčelinja zajednica sa 20 000 jedinki bez problema može nositi 1000 varoa u jednom padanju tj tretmanu.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar korisnika
senad
Site Admin
 
Postovi: 2989
Pridružen: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la cerex » 21 stu 2016, 00:54

senad napisao:
cerex napisao:
Također cijelo vrijeme sam pogresno pravio oksalnu, ustvari na 6dcl vode i 600 gr šećera ja sam dodavao 35 gr oksalne i mislio da pravim oksalnu od 3,5 % ali ide 50 gr oksalne na ovu kolicinu šećera i vode i time dobijamo 3,6% oksalnu.


Prof je došao tu da vam kaže nešto novo i vi ste zadovljno. Do sada bili na krivoj forumuli . Možeš sada mislit koja je to spoznaja ?!

Drži se formule 600+600+35



Kolega Senade nije dosao da nam pokaze kako se pravi oksalna nego je pricao o varoi sa kojom pored polena i hrane pocinje i zavrsava prica o pčelama, i na slajdu o oksalnoj bile su ispasane razne formule pa nam je to zapelo za oko i onako smo to prodiskutovali. Moram priznati da smo bili zadovoljni sa onim sto smo culi, a zasto nebi prof. se je potrudio da dođe u tamo neki S. Most i objasni nam nesto. U decembru nam dolazi Umeljić pa bujrum, imas kod mene mjesto za prenociti (ovo vazi i za ostale) vjerovatno da imas i ti sta cuti pametno a ja svakako.
cerex
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 704
Pridružen: 04 tra 2013, 20:38
Lokacija: Sanski Most

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la Stipo » 21 stu 2016, 02:11

cerex napisao:Danas smo imali predavanje i prof.Zlatko Tomjanović je objasnio neke stvari prilicno lijepo i jednostavno.Jedna od tih stvari je i ovaj naslov .

Ukoliko u kosnici imamo visak varoe to sve fercera dok matica lijeze ali onog momenta kad matica prestane zalijegati nastaje problem.Odnosno sa svakim procisnim letom pčela oštećena od varoe odlazi iz kosnice i ne vraca se a kolicina pčele u kosnici polako slabi (a varoa ostaje) sa svakim procisnim letom dok jednom ne dodemo i vidimo da imamo praznu kosnicu.Profesor je jos jednom podvukao da tu nema nista tajnovito,samo ljudi varoa.

Na predavanju sam također od prof. cuo slijedece sto svakako prati pricu kolega iz inostranstva jaka drustva,dovoljno hrane (može i šećer) i polena i varou rijesiti na vrijeme, kakvi nozeviti,nozecidi,lukovi, pelini,paprike,aspirini,geomicini , uh da nisam zaboravio jos sta :D Kada sam mu rekao da koristim nozevit + , rekao je ako imas para kupuj.

Također cijelo vrijeme sam pogresno pravio oksalnu, ustvari na 6dcl vode i 600 gr šećera ja sam dodavao 35 gr oksalne i mislio da pravim oksalnu od 3,5 % ali ide 50 gr oksalne na ovu kolicinu šećera i vode i time dobijamo 3,6% oksalnu.

Dragi kolega ovo što vam je profesor rekao ja dugo vremena pišem po forumima, a formula za oksalnu već godinama nalazi se na mojoj stranici. http://www.limed.ba/oksalna%20kiselina.html
Istraživao sam razne doze oksalne i znam njen učinak. 600 + 600 + 35 je dovoljno ako nije velika zaraženost i pčele to dobro podnose. Ako je velika zaraženost varrom oksalne mora ići više. Povećavajući količinu oksalne pojačavaju se i nus pojave kao što je gubitak matica i tijekom zime više mrtve pčele na podnici. Ovo ima i jedan plus jer prvo padaju bolesne pčele pa se košnica dodatno čisti od patogena odraslih pčela ( virusi i nozemoza )
Kada ja nešto kažem mene se preispitiva i sumnja u moje iskaze. No kada to isto kaže profa onda kažeš da si bio u zabludi. Senade nema referenci za moje iskaze ja kažem, a ti vjeruj ili ne. To je tvoj izbor. Za luk pronađi smrtnu dozu ja sam je našao jer čitao sam ovdje na forumu i baš na tvoje pisanje nekoliko puta u sirup davao sam bijeli luk.
Rezultat je da nešto nije u redu i ponovna provjera je to potvrdila. Doza koju sam ja davao u sirupi činila mi se da nije velika ali šteti pčelama i ima akumulativan učinak slično kao oksalna ali sa nešto većom dozom društvo jedva opstalo. Da dodam to ruši i varrou. U ruci trenutno držim tabelu jednog istraživanja za eterična ulja među njima je naveden Luk obe vrste, Timol ( majkina dušica i miloduh), Pelin, Origano ( mravak ), Eukaliptus, Korijander, Paprena metvica ( menta, pepeemint ), Mirođija i ima još mnogo drugih koje su manje opasne. Ove što sam naveo oprez. Te tvari u sirup za moje pčele neće. Jednom su me na SPOS-u pitali imam li reference za svoju tvrdnju. Odgovorio sam da stvari koje ja istražim i vidim ja za sebe imam rezultate. Tko ne vjeruje u moju tvrdnju neka stručno provjeri.
Senade ti tvrdiš ranijih godina dok si davao lek da nisi imao nozemozu, a sada kada ne daješ da imaš nozemozu.
To nije stručni pristup i ta tvrdnja ne pije vode. Trebao si utvrditi dali tvoje pčele imaju nozemozi. Ako nemaju trebao si jednim davati luk drugima ne davati pa ako ti se nozemoza pojavi u društvima kojima nisi davao luk, a ovima što si davao luk nema nozemoze onda se može povjerovati da luk sprečava nozemozu. Nakon toga druga osoba treba to sve ponoviti i dobiti isti razultat e onda se može reći da luk sprečava nozemozu. Da bi shvatio kako se rade ta delikatna istraživanja i došlo do istinitih rezultata preporučam ti da pročitaš nekoliko doktorskih disertacija. Imaš mikroskop i na netu možeš naučiti kako se utvrđuje nozemoza pa onda bobrim pristupom i raznim probama možeš utvrditi dali neke tvari rade protiv nozemoze. Posao je mukotrpan ali ćeš doći do svojih saznanja, a možda ako bog da i do rješenja problema.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2793
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la Kreso » 21 stu 2016, 21:37

Ne bojim se ja varoe Senade. Sve ono sto zelim kazati je rijesi se varoe na vrijeme i nerazmisljaj ni o cemu drugom.
Ta prica o velikom broju varoe i uspjesnom prezimljavanju je pila vode prije dosta godina. Sad vise ne. Nozema ova ona, akaroza virusi ili ti sta sve ne imaju neki uticaj. Koji, kakav, nemam pojma. Nezanima me. Dosta mi je i vroe.
@Vesna
Jos jedan mali osvrt na pcelarstvo kao "granu stocarstva". A sta to fali kravama? Sto su to pcele bolje od ovaca, koka, krmadi, koza, peradi. konja... Jesu meni naravno kao pcelaru, ali pitaj kakvog stocara, pa ces vidjeti sta on kaze.
Kad se polja u rano proljece uzburkaju od razigranih janjaca na primjer.
Pcela je kao vrijednija. Bozje stvorenje mozda. Cija je onda varoa, ose ili mis koji nam napravi dar mar u kosnici?
Sve sto se ne uklapa u sferu naseg interesa, je valjda manje vrijedno.
Na ovom forumu smo se dogovorili bez predrasuda. Trezveno. Ja se drzim toga.
Kreso
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 554
Pridružen: 28 vel 2010, 23:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la vesnaosijek » 22 stu 2016, 14:25

Ako se zanemari činjenica da sam svoj post pisala u prvom licu jednine i koristila isto takve zamjenice (mene i me) onda ste vi 100% u pravu.
Popravit ću se, u svezi predrasuda. Puna sam ih ko šipak. Pozd.
vesnaosijek
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 107
Pridružen: 16 kol 2016, 19:37

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la Kreso » 22 stu 2016, 23:14

Osjetim, kolegice, izmedju redove neku povrijedjenost. Pa nije valjda da malo zesce diskusije i kontra stavova donosi nekakvu ljutnju ili takvo sto. Mozemo se mi slagati u svemu, hvaliti jedni druge, ali necemo na taj nacin daleko stici. Svako svoj stav, sila argumenata, sve podlozno diskusiji i preispitivanju. Bez dogmi. Samo logicno razmisljanje. Ko god mi argumentima ukaze na vlstite pogreske , rado cu se zahvaliti i kapu skinuti.
Kreso
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 554
Pridružen: 28 vel 2010, 23:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la vesnaosijek » 22 stu 2016, 23:37

Slažem se u potpunosti. Pozd.
vesnaosijek
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 107
Pridružen: 16 kol 2016, 19:37

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la vesnaosijek » 24 stu 2016, 15:06

INTELIGENCIJA PČELINJEG ROJA

Grupno odlučivanje u pčelinjim rojevima: Thomas. D. Seely, Kirk P.Visher, Kevin Pasino - Group Decision Making in Honeybee Swarms

Istražujući nezavisno, široko i simultano, stotine pčela izvidnica vraćaju se u roj donoseći raznovrsne informacije - izvještavajući o najboljim, osrednjim, pa čak i najlošijim lokacijama - koje se putem njihajućeg
plesa mogu podijeliti sa ostalim izvidnicama. Svako otkriće o potencijalnoj lokaciji za gnijezdo slobodno se priopćava, nijedna izvidnica nije potisnuta. Na taj način roj u potpunosti koristi sebi svojstvenu kolektivnu
prirodu da što brže okupi - često za samo nekoliko sati - izobilje alternativa na osnovu kojih bi se vršio izbor. Što je ovaj skup veći, vjerojatnije je da je u njega uklljučena prvoklasna lokacija.
Na taj način, vidimo da je jedno od ključnih svojstacva odlučivanja roja njegova decentralizovana organizacija, čime se osigurava širok skup opcija. Da bi procijenili ispravnost izbora, suočili smo rojeve na
otoku Epldor sa pet alternativnih izbora. Slijedi postupak i opis načina istraživanja ......

"Pod kojim okolnostima će grupe biti visoko inteligentne, sposobne da kolektivno donose dobre odluke? Ponašanje pčela pri odabiru lokacije za gnijezdo može pružiti smjernice za odgovor na ovo pitanje, jer je jasno
da pčele na uspješan način donose kolektivne odluke."

Henry D. Toro je u jednom od svojih tiskovnih članaka iz 1838. g. jadikovao kako je ljudskim grupama teško da postignu kolektivnu inteligenciju: "Masa nikada neće dostići standarde svojih najboljih članova, već će, suprotno,
degradirati sebe do nivoa onih najgorih." Te, kao što je Fridrih Nitche u svojoj knjizi "S one strane dobra i zla" napisao "Ludilo je izuzetak za pojedince, ali pravilo za grupe".
Iako je istina da grupe mogu donosti loše odluke, ali postoje slučajevi kada donesu i dobre odluke.
Pod kojim okolnostima će grupe biti visoko inteligentne, sposobne da kolektivno donose dobre odluke? Naglašavamo da ponašanje pčela pri odabiru lokacije za gnijezdo može pružiti smjernice za odgovor na ovo pitanje,
jer je jasno da pčele na uspješan način donose kolektivne odluke.
Prvi relevantan faktor jeste taj što su pčele izvidnice organizirane tako da podržavaju raznovrsnost sazananje unutar grupe. Pored toga, one se ne povode i ne upravljaju za malim brojem pčela, već se proces donošenja
odluke široko rasprostire među svim izletnicama u roju. Dakle, proces donošenja odluke unutar roja temeljen je na postupcima više stotina jedinki, od kojih je svaka autonomni činitelj, sposoban da pruži jedinstvenu informaciju
kako bi se pronašla najbolja lokacija. Kao primjer ćemo pomenuti kako pčele dostižu prvi stadij zadaće donošenja odluke - otkrivajući moguće alternative iz kojih se može birati.
Istražujući neovisno, široko i simultano, stotine pčela izvidnica vraćaju se u roj donoseći raznovrsne informacije - izvješćujući o najboljim, osrednjim, pa čak i najlošijim lokacijama - koje se putem njihajućeg plesa mogu podijeliti
sa ostalim izvidnicama. Svako otkriće o potencijalnoj lokaciji za gnijezdo slobodno se priopćava, nijedna izvidnica nije potisnuta. Na taj način roj u potpunosti koristi sebi svojstvenu kolektivnu prirodu da što brže okupi (često za samo
nekoliko sati) izobilje alternativa na osnovu kojih bi se vršio izbor. Što je ovaj skup veći, vjerojatnije je da je u njega uključena provoklasna lokacija. Na taj način vidimo,da je jedno od ključnih svojstava odlučivanja roja
njegova decentralizirana organizacija, čime se osigurava širok skup opcija.
Drugo svojstvo ponašanja pčela, koje objašnjava njihovu kolektivnu inteligenciju ogleda se u tome što izvidnice ne pokazuju tendenciju ka prilagođavanjau ili poslučnom imitiranju drugih u procesu odlučivanja. Objasnili smo da
srž ovog procesa predstavlja nadmetanje raznih koalicija izvidnica okupljenih oko različitih lokacija koje se trude da privuku neopredjeljene izvidnice za svoju lokaciju. Članice svake koalicije izvješćuju novopridošle
članove izvodeći njihajuće plesove različitog intenziteta, shodno kvaliteti lokacije. Što je lokacija bolja jači je njihajući ples i veća bujica novopridošlica. Ono što je ovdje vrlo važno, kada se neodlučna izvidnica odluči za novu lokaciju,
ona ne podržava slijepo pčelu čije plesanje je slijedila. Umjesto toga ona osobno ispituje oglašenu lokaciju, i tek ako i ona shvati da je to vrijedna lokacija, ona izvodi ples njoj u prilog i time pridobija još višepčela.
Putem ovakvog nezavisnog odlučivanja izvidnice izbjegavaju širenje grešaka u procijenjivanju lokacija. Samo za sasvim dobru lokaciju plesačice će privući još više plesačica, tako da će se snažno uvećati podrška toj lokaciji.
Poslljedica ove umreženosti je, da izvidnice izbjegavaju masovnu pomamu za najlošije opcije. Nastavak ......
vesnaosijek
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 107
Pridružen: 16 kol 2016, 19:37

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la vesnaosijek » 24 stu 2016, 15:49

Treći ključ uspješnosti roja leži u tome što se tijekom formiranja kvoruma skupljaju raznovrsna i nezavisna gledišta izvidnica, kako bi se uravnotežile potrebe za točnošću i brzinom. Nivo kvoruma je vrlo zadovoljavajući
pošto mnoge pčele moraju nezavisno procijeniti kvalitet lokacije prije nego što ona bude prihvaćena. Brz odabir staništa zasnovan na procijeni jedne ili nekoliko pčela je, nemoguć.
Proces formiranja kvoruma filrira ekstremna i neadekvatna gledišta i pruža, na nivou grupe, uravnoteženu procjenu odabrane lokacije. Ovaj proces procjenjivanja oduzima vrijeme, ali osigurava izvjestan period za istinsku
raznovrsnost gledišta koja su se pojavila, kao i za nezavisno vrednovanje otkrivenih lokacija prije nego što jedna od njih bude izabrana. Na taj način, metodom osjećaja za kvorum, pčele prikupljaju informacije, dopuštajući
razvitak različitosti i nezavisnosti gledišta, ali samo onoliko dugo koliko je neophodno da se greška pri odlučivanju svede na minimum.
Ova razmatranja ilustriraju kako proučavanje procesa odlučivanja može pomoći ljudskim grupama da postignu kolektivnu inteligenciju i tako izbjegnu kolektivnu glupost.
Dobre grupne odluke, kako su nam pčele pokazale, mogu biti podsticajne ukoliko je neka grupa obdarena sa tri ključne odlike:
- organiziranjem svakog vijećanja ka otvorenog nadmetanja ideja,
- podržavanjem različitosti saznanja i nezavisnosti gledišta merđu članovima grupe,
- sakupljanjem gledišta na način koji izlazi u susret vremenskim ograničenjima, kako bi se što razboritije iskoristila širina saznanja unutar grupe.

Nadam se da će vam tekst biti zanimljiv. Uz to voljela bih da mi netko pokaže (prstom na Globusu) državu, društveno uređenje, grupu ili bilo što, sa ovoliko demokracije. Pitam se je li Aristotel znao za demokraciju
u pčelinjem društva, s obzirom da ju je tako gorljivo zagovarao. Ne bih se čudila. Pitat će te se - pa kakve veze ovo ima sa odlaskom (iščezavanjem) pčela iz košnica? Ima, iam, sve ima veze. Možda, riskiram, pa nešto
o tome napišem, kad se već "grudva zakotrljala" neka bude i lavina.

Kolega Rubiroza, bez obzira na pretpostavljenu crtu vašeg karaktera, dobrostivosti, nakon ovog teksta da li i dalje mislite da je moje ne znanje o pčelama samo 33,33%. Kad bih vam podastrla i ostala istraživanja, koja imam
u svojoj arhivi, pa i moja zapažanja na mojim pčelinjacima, popeo bi se taj postotak na sasvim izvjesnih 90%. Ovih 10% znanja o pčelama, savodi se na tehnologiju pčelarenja podijeljenu s dobrom? pčelarskom praksom, što god to značilo. Hvala na postu o "pčelama na lokvama i lokvicama gdje se cijedi stajnjak" itd. Što su tamo tražile? Nešto što im nedostaje. Baš sam sličan post ja htjela (u skoro isto vrijeme) napisati, preduhitrili ste me. :D
"Koincidencije služe Bogu da ostane anoniman" (Albert Einstein). Isto tako i Senadov post. o "pijesku i pčelama - nisam ih ja tamo odveo." Koliko znamo o pčelama? Pozd.
vesnaosijek
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 107
Pridružen: 16 kol 2016, 19:37

Re: ODLAZAK PČELA IZ KOŠNICA

PostPostao/la vesnaosijek » 24 stu 2016, 20:01

Nije mi bila namjera da se hvalim sa tonama meda. Nisam to mislila nikada ni spomenuti. Htjela sam samo, i to mi je bila jedina namjera, reći kolegama, pogotovu onima koji su izgubili veći broj društava, ako sam ja mogla, a kako onda ne bi mogli oni. Nije problem kad padneš, problem je ako se ne digneš. Život se sastoji od uspona i padova. Ako sam mogla ja može svatko. Pozd.
vesnaosijek
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 107
Pridružen: 16 kol 2016, 19:37

Prethodni

Vrati se na: ZANIMLJIVOSTI

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost