Bolesti odraslih pčela

Odgovorite
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la zvones »

Danas sam morao pregledat nekoliko društava , jer sam u ladicama vidio nešto više žutih fleka , koje su ličile na kapi guščeg meda . Znao sam da je od šljiva , jer
sam i ranije vidio po neku . Otvarajući te košnice vidio sam da su uglavnom pčele pale na podnicu ( ne puno ) , a pregledajuči ramove, meda ima dovoljno , samo
malo poklopljenog i dosta nepoklopljenog . Znao sam da su pčele unosile sok od šljiva jer sam i dobijao takve informacije . Šljiva je bilo dosta , a osobito Stenli
i svakodnevno su padale . Katastrofa ! Nisam uopće prihranjivao , a sad ispada da sam teško pogriješio .Stradalo je nekoliko jačih društava . Dva do tri jača , sva
slabija , među kojima i dva slaba nukleusa još uvijek živi , ali pitanje do kada obzirom da su unosili isti med, tako da sam jako zabrinut .
Ovo pišem u ovoj temi , jer sad moje pisanje dolazi pod upitnik ! Toliko...
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Post Postao/la senad »

Nije pod upitnikom imaš na raspolaganju mojih skoro 100 košnica uskoro ide oksalna pa ćemo vidjeti. Uglavnom ja sam poljevo tri puta.. I ja sam dizao juče i danas poklopce za sada su vesele , neke se prostiru na 8-9 ulica groz dva nastavka što sam se iznenadio ..

Ja sam ranije pisao da ima pčel koje pužu ispred košnica , vjerovatno će setoodraziti na neke košnice po pitanju jačine.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Post Postao/la zvones »

senad je napisao/la:Nije pod upitnikom imaš na raspolaganju mojih skoro 100 košnica uskoro ide oksalna pa ćemo vidjeti. Uglavnom ja sam poljevo tri puta.. I ja sam dizao juče i danas poklopce za sada su vesele , neke se prostiru na 8-9 ulica groz dva nastavka što sam se iznenadio ..

Ja sam ranije pisao da ima pčel koje pužu ispred košnica , vjerovatno će setoodraziti na neke košnice po pitanju jačine.
Ma, vjerovatno ću na proljeće uzeti nekoliko rojeva . Vidio sam tvoj oglas ali nemam načina nešto od toga prevući . Svake godine napravim po neku glupost , ali
ova je prevazišla sve dosadašnje, jer bio sam ubjeđen u sto postotno prezimljavanje .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Marin
Čita i piše, odličan
Postovi: 565
Pridružen/a: 03 kol 2010, 00:15
Lokacija: LJubuški

Post Postao/la Marin »

Nemam iskustva sa šljivom ,iako sam na jednom pčelinjaku ove godine vidio košnice i oko njih popadale šljive koje su se već prirodno sušile -dehidrirale na suši i zemlji koja nema kapi vlage a ni rose jutri.Pčele na njima nije bilo , vjerovatno su imale nešto drugo u okolici.
Kod nas zna biti problem kad pčela ide na smokvu a i groždje gdje je nedovoljan slader i zna da se ukiseli i tad je problem i košnici, med je razvodnjen. Ista stvar se desi i kad maginju (još južnije) ne može preraditi . Vrlo kasno i po kiši može donijeti dobre količine ali ako ne preradi košnice su ugrožene .Nije preradjeno sve dotle dok med nije zatvoren, a kad nije zatvoren prima vlagu i trebaju jake pčele da to ventiliraju iako je sve obrnuto proporcijonalno. POz marin
"Tko hoće nešto učiniti, nađe način, tko neće ništa učiniti, nađe opravdanje." Pablo Picasso
inzenjer
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 485
Pridružen/a: 12 vel 2011, 22:18
Lokacija: Srebrenik

Post Postao/la inzenjer »

zvones je napisao/la:Danas sam morao pregledat nekoliko društava , jer sam u ladicama vidio nešto više žutih fleka , koje su ličile na kapi guščeg meda . Znao sam da je od šljiva , jer
sam i ranije vidio po neku . Otvarajući te košnice vidio sam da su uglavnom pčele pale na podnicu ( ne puno ) , a pregledajuči ramove, meda ima dovoljno , samo
malo poklopljenog i dosta nepoklopljenog . Znao sam da su pčele unosile sok od šljiva jer sam i dobijao takve informacije . Šljiva je bilo dosta , a osobito Stenli
i svakodnevno su padale . Katastrofa ! Nisam uopće prihranjivao , a sad ispada da sam teško pogriješio .Stradalo je nekoliko jačih društava . Dva do tri jača , sva
slabija , među kojima i dva slaba nukleusa još uvijek živi , ali pitanje do kada obzirom da su unosili isti med, tako da sam jako zabrinut .
Ovo pišem u ovoj temi , jer sad moje pisanje dolazi pod upitnik ! Toliko...
Zvones sad me ovo tvoje podsjeti na onu moju kosnicu sto je stradala,i ona je imala dosta otvorenog meda dok sam ih zazimljavo,a i meni je bilo cudno jer ih nisam skoro prihranjivo.
Avatar
sahista
Aktivan
Postovi: 1053
Pridružen/a: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Post Postao/la sahista »

Prije svega...uhvatila me neka nervoza kada cujem da su mi kolege izgubili nekoliko drustava :cry: .
U vezi toga imam nekoliko pitanja:
-Da li je sok od sljiva problem pcelinjim drustvima.
-Zasto nepoklopljen med prestavlja problem...i da li takav med pcele mogu konzumirati za svoje potrebe.
- Razumijem da pcele moraju izbaciti vlagu...ali posto je bila kombinacija izmedju zatvorenog i otvorenog meda...zar pcele nisu mogle izdrzati malo duze nego sto je slucaj kod Zvonesa..
-Posle koliko vremena nepoklopljen med pocinje da kiseli.
- Sta se moze uraditi da se drustvo spasi koji ima dosta nepoklopljenog meda u kosnici...
Pozdrav...
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Marko
Čita i piše, dobar
Postovi: 136
Pridružen/a: 07 tra 2011, 19:11
Lokacija: Županja

Post Postao/la Marko »

Jutros pročitao Zvonetove postove(i "belaje"koji ga snađoše) ali radi posla ne stigoh komentirati. Pokušat ću odgovoriti na pitanja kolege šahiste, a ZvoneS neka nadopuni, ispravi ili već kako mu drago. Sok od šljiva možda ne bi pčelama stvarao problem da ga mogu skupljati iz čitavih plodova, ali bojim se da je ovaj sok iz oštećenih plodova gdje je šećer već počeo fermentirati( prelaziti u alkohol i dalje u kiseline),čak mislim da su najveći dio skupile iz bačvi u kojim sok šljiva prelazi u kom, a od grožđa mošt.
Nepoklopljen med je veliki problem radi higroskopnosti, navlači vlagu a tako razrijeđen ide kvasati (pelud u rijetkom :( medu idealna podloga za kvaščeve gljivice) :( .
Razrijeđeni med "prokisne"(ukvari se)vrlo brzo (zaboravio baciti tekućinu od oprane vrcaljke i sita -spjerine od meda - za par dana dobio "sirće").
Bojim se da je sada jedini spas za zajednice odstranjivanje ramova sa nepoklopljenim medom :roll:
Ps U literaturi piše da je šećer u šljivama ustvari alkoholni šećer- sorbitol(o tome u drugoj temi).
M.B. Mirza=mir-zakon
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Post Postao/la senad »

Interesantna razmišljanja . Ja dosad anisam obraćao pažnju na voćne sokove,, uvjek sam konto , pa akopčele posjećuju valjda je uredu :)
MOžda bi dobro bilo otvoriti novu temu voćni sokovi i pčele
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Post Postao/la zvones »

Marko je napisao/la:Jutros pročitao Zvonetove postove(i "belaje"koji ga snađoše) ali radi posla ne stigoh komentirati. Pokušat ću odgovoriti na pitanja kolege šahiste, a ZvoneS neka nadopuni, ispravi ili već kako mu drago. Sok od šljiva možda ne bi pčelama stvarao problem da ga mogu skupljati iz čitavih plodova, ali bojim se da je ovaj sok iz oštećenih plodova gdje je šećer već počeo fermentirati( prelaziti u alkohol i dalje u kiseline),čak mislim da su najveći dio skupile iz bačvi u kojim sok šljiva prelazi u kom, a od grožđa mošt.
Nepoklopljen med je veliki problem radi higroskopnosti, navlači vlagu a tako razrijeđen ide kvasati (pelud u rijetkom :( medu idealna podloga za kvaščeve gljivice) :( .
Razrijeđeni med "prokisne"(ukvari se)vrlo brzo (zaboravio baciti tekućinu od oprane vrcaljke i sita -spjerine od meda - za par dana dobio "sirće").
Bojim se da je sada jedini spas za zajednice odstranjivanje ramova sa nepoklopljenim medom :roll:
Ps U literaturi piše da je šećer u šljivama ustvari alkoholni šećer- sorbitol(o tome u drugoj temi).
Ne radi se o šljivama iz bačvi , nego o više vrsta šljiva koje su sve mlade , pa stigle do dobrog rađanja . U vrijeme cvjetanja bilo je povoljno vrijeme , a ostalo su
učinile moje pčele pa su odlično rodile .Problem je što su padale u drugoj polovini osmog i čitav deveti mjesec . Padanja je bilo po cijeli dan i nisu uvijek kupljene,
a na kraju su komšije nosile kantama . Koja je god napukla , a kad prezriju takve su sve bile su meta pčela . Imao sam informacije da su šljive pune pčela , ali ja
nisam vodio računa jer je toga bilo i ranije .O dvije stvari nisam vodio računa : Ranije je bilo mnogo manje šljiva , pa su bolje korištene , a ja sam uz to uvijek
dohranjivao šečerom , jer je uvijek bilo potrebno . Ovaj put sam želio vidjeti, hoće li pčele biti u stanju napuniti medne vijence i ako to nebude moguće ja bih
prihranio u devetom mjesecu . Desilo se da su pčele uglavnom napunile medne vijence , a osim šljiva bilo je i metvice i možda je ona ta koja je poklopljena, ali je
pri vrhu. Po informacijama ni ona nije najbolja za prezimljavanje , neznam . Nažalost postoji još jedan problem ali ja neznam koliko je to moglo uticati na sve skupa .
Naime vrlo blizu je posijana i njiva kasnog kukuruza . Posijano je mašinski uz vještačko đubrivo i znam da je bacano i sredstvo protiv korova . Kažem, ovo je
dodatni problem jer su pčele u osmom mjesecu išle na pelud sa kukuruza . Ono što sam primjetio je , da kad sam se vratio sa odmora početkom devetog mjeseca
da su pčele unosile pelud i u popodnevnim satima , a to su nastavile i dobar dio devetog mjeseca iako je bilo vrlo vruče . Da se vratim ponovo na šljive . Poznato je
da ne treba puno šljiva da protjeraju i čovjeka , a sigurno su bogate i mineralima .Nažalost to saznanje mi sada malo vrijedi . Pokušat ću nešto za dva dana
ubacivanjem meda od ranije prehrane koju sam vrcao proljetos , a bilo je predviđeno da ga dodajem u prihrani mješajuči sa šečerom .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Post Postao/la Stipo »

Prerano je govoriti da sada pčele stradavaju zbog loše hrane. Ako je voće fermentiralo i počelo kuhati dok je još na zemlji pčele iz njih sokove ne uzimaju. Ose uzimaju ali pčele ne. Ako su i unijele sviježe sokove od voća i ako su se ti sokovi u saću ukiselili pčele ih neće uzimati niti poklapati. Pčele unešeni nektar pa tako i sokove voća za 16 sati prerade i zgusnu na količinu šećera iznad 72 %. Takav zgusnuti nektar ili sok se teško kvari. Međutim može se desiti da se unešeni sok sa visokim sadržajem kiselina prilikom zgušnjavanja procentulano se može povećati kiselost meda od soka i pčela to primjeti te ne zatvara takav med. Takav med će dugo ostati ne zatvoren. Pčele u košnici uvjek prvo ako mogu troše stari med tako da ovaj ne poklopljeni ne diraju i ne konzumiraju. U ovo vrijeme pčele mogu komzumirati med sa mnogo minerala ali zbog čestog pročisnog leta od njega neće stradavati. Opasnost od takvog meda je kada pčele tjednima nemaju pročisni let i usljed prevelikog nagomilavanja kristala minerala u debelom crijevu stradaju od nozemoze jer ti kristali oštećuju stijenke crijeva i tako nozema ulazi u pčelinje tkivo i bolest se razvija.
Zvones pomiriši te okvire koji nisu poklopljeni. Ako su se pokvarili moraju imati jak truležni kiseo miris pogotovo u tamnom starom saću. U takvom pokvarenom nektaru ima vrlo malo alkohola ali ima puno sirćetnih kiselina koje imaju neugodan miris što tjera pčelu dalje od tog okvira. Takav okvir je jako higroskopan pa se za vrijeme kišnog razdoblja znoji i na njemu se stvaraju kapljice koje kapaju na podnicu. Ako je takav okvir na mednom saću na kraju će ga pčele ipak poklopiti jer vremenom sirćetne kiseline ispare i neugodan miris nestane. Tada nije neka kvalitetna hrana za pčele ali će ga pčele tijekom zime svakako potrošiti. Ja bi tu malo bolje razmotrio opciju stradavanja pčela, a ne bi samo na brzinu zaključio da su razlog šljive. Razmisli malo o mogućem trovanju pčela nečim drugim osim tog možda ukislog meda. Malo razmotri i opciju tretmana protiv varroe da nije šta predozirano.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Marko
Čita i piše, dobar
Postovi: 136
Pridružen/a: 07 tra 2011, 19:11
Lokacija: Županja

Post Postao/la Marko »

zvones je napisao/la:Pokušat ću nešto za dva dana
ubacivanjem meda od ranije prehrane koju sam vrcao proljetos , a bilo je predviđeno da ga dodajem u prihrani mješajuči sa šečerom .
Tekući ili kristalizirani med je moguće "plasirati"pčelama ovako: "u običnoj pvc vrećici(za zamrzavanje hrane), napuniti je medom, zavariti (može i na svijeću), položiti na satonoše, gornju površinu vrećice izbockati (rupice 1mm). Pčele će se haniti na tim otvorima, bez da se umrljaju medom, a najbitnije da je med zaštićen od vlage(kao da je u poklopljenom saću.
M.B. Mirza=mir-zakon
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Post Postao/la zvones »

Stipo je napisao/la:Prerano je govoriti da sada pčele stradavaju zbog loše hrane. Ako je voće fermentiralo i počelo kuhati dok je još na zemlji pčele iz njih sokove ne uzimaju. Ose uzimaju ali pčele ne. Ako su i unijele sviježe sokove od voća i ako su se ti sokovi u saću ukiselili pčele ih neće uzimati niti poklapati. Pčele unešeni nektar pa tako i sokove voća za 16 sati prerade i zgusnu na količinu šećera iznad 72 %. Takav zgusnuti nektar ili sok se teško kvari. Međutim može se desiti da se unešeni sok sa visokim sadržajem kiselina prilikom zgušnjavanja procentulano se može povećati kiselost meda od soka i pčela to primjeti te ne zatvara takav med. Takav med će dugo ostati ne zatvoren. Pčele u košnici uvjek prvo ako mogu troše stari med tako da ovaj ne poklopljeni ne diraju i ne konzumiraju. U ovo vrijeme pčele mogu komzumirati med sa mnogo minerala ali zbog čestog pročisnog leta od njega neće stradavati. Opasnost od takvog meda je kada pčele tjednima nemaju pročisni let i usljed prevelikog nagomilavanja kristala minerala u debelom crijevu stradaju od nozemoze jer ti kristali oštećuju stijenke crijeva i tako nozema ulazi u pčelinje tkivo i bolest se razvija.
Zvones pomiriši te okvire koji nisu poklopljeni. Ako su se pokvarili moraju imati jak truležni kiseo miris pogotovo u tamnom starom saću. U takvom pokvarenom nektaru ima vrlo malo alkohola ali ima puno sirćetnih kiselina koje imaju neugodan miris što tjera pčelu dalje od tog okvira. Takav okvir je jako higroskopan pa se za vrijeme kišnog razdoblja znoji i na njemu se stvaraju kapljice koje kapaju na podnicu. Ako je takav okvir na mednom saću na kraju će ga pčele ipak poklopiti jer vremenom sirćetne kiseline ispare i neugodan miris nestane. Tada nije neka kvalitetna hrana za pčele ali će ga pčele tijekom zime svakako potrošiti. Ja bi tu malo bolje razmotrio opciju stradavanja pčela, a ne bi samo na brzinu zaključio da su razlog šljive. Razmisli malo o mogućem trovanju pčela nečim drugim osim tog možda ukislog meda. Malo razmotri i opciju tretmana protiv varroe da nije šta predozirano.
Taj dio sam propustio napisati. Da je med ukiselio osjetio bih ga po mirisu. Miris po otvaranju , a nos je bio dosta nisko zbog slabog vida, je normalan i prijatan kao da
se radi o najnormalnijim zajednicama . Moj prvi zaključak je takav kako sam pisao ali ni ja ne bih isključio i druge mogučnosti , obzirom da sam već pisao o kukuruzu .
Prošli mjesec, prije kiša i zahlađenja dobar dio društava se mogao svrstati u red jakih. Iza toga je bilo slabog izleta, jer temperature su u Sarajevu bile uglavnom do 10°C
i sada ovo . Postoji neka logika da su uglavnom stradala jača društva, a logika je u tome da su i imala više izletnica , pa su i unijele više onoga što im ne godi. U saću
med izgleda gust , tamniji i cakli se .Takav je izgledao i početkom devetog mjeseca i nije bio poklopljen, a ja sam mislio da će ga poklopiti. Znam da su pčele išle puno na
šljive , tako da su u tom smjeru išli i moji zaključci . Ima li tu još nešto i koliko je mogla uticati pelud od kukuruza ili nešto drugo , neznam , a teško da ću i znati .
Pomirio sam se sa situcijom da može biti još puno gore , a ako bude nešto bolje od toga bit će " puna šaka brade "
Marko je napisao/la:
zvones je napisao/la:Pokušat ću nešto za dva dana
ubacivanjem meda od ranije prehrane koju sam vrcao proljetos , a bilo je predviđeno da ga dodajem u prihrani mješajuči sa šečerom .
Tekući ili kristalizirani med je moguće "plasirati"pčelama ovako: "u običnoj pvc vrećici(za zamrzavanje hrane), napuniti je medom, zavariti (može i na svijeću), položiti na satonoše, gornju površinu vrećice izbockati (rupice 1mm). Pčele će se haniti na tim otvorima, bez da se umrljaju medom, a najbitnije da je med zaštićen od vlage(kao da je u poklopljenom saću.
Marko hvala na informaciji ! Mislio sam malterisati med u saće , ali ovo je jednostavnije , samo ću morat utoplit , ali šta ću .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zakir cancar
Čita i piše, dobar
Postovi: 114
Pridružen/a: 25 sij 2011, 22:10

Post Postao/la zakir cancar »

Zvones......Nažalost postoji još jedan problem ali ja neznam koliko je to moglo uticati na sve skupa .
Naime vrlo blizu je posijana i njiva kasnog kukuruza . Posijano je mašinski uz vještačko đubrivo i znam da je bacano i sredstvo protiv korova . Kažem, ovo je
dodatni problem jer su pčele u osmom mjesecu išle na pelud sa kukuruza . Ono što sam primjetio je , da kad sam se vratio sa odmora početkom devetog mjeseca
da su pčele unosile pelud i u popodnevnim satima , a to su nastavile i dobar dio devetog mjeseca iako je bilo vrlo vruče .

osibor
Prvo da odgovorim kolegi Dejanu za dimni top.Moj prijatelj Pocrnič i Slavonije je kupio dimni top i osoba od koje je kupio rekao mu je da mora dva dima po košnici.tako je napravio i nakon nekog vremena sve je pčele ubija.Posli kad mu je reka ovaj tvrdi da je rekao samo jedan dim po košnici.Ko je sad lud ,a kome smrde noge?Morao je sam nabaviti nove zajednice ,a ovaj se porao od krivnje.Treba stvarno neko koje spovjerljiv da bi ti dao predlog za nešto novo.Razumiš šta oču reći.
Drugo,šta se tiče nestanka pčela.prvi koji je izgubio 35 zajednica je presednik udruge i stari je pčelar.Stim ne vjerujem da ih nije tretirao dovoljno.Koliko je to dovoljno?Jedna osoba koja je magistrirala na pčelama na agronomskom falkutetu u Zagrebu ,tvrdi da nevalja previše tretirati pčele protiv varoje,gube obrambeni sistem,kako trujemo varoju ,tako trujemo i pčele,itd... da sad ne nabrajam sve šta je ona rekla.
E sad presednik tvrdi da je njegov susjed zasadio veliku količinu kukuruza i da je prskao sa otrovom,mislim da je rekao da se zove AMIGO ili tako nekako,te da je on siguran da je to razlog.
Dvije zajednice koje je istresao iz pletare u LR nastavak sa gotovom sačom,šta znači da je donio od doma okvire prazne.sač u pletari je ostao,odnosno posli ga je izrezao za topiti.Te dvije zajednice su ostale žive,a ostale su nestale i pomrle.
Vjerojatno ima veze sa varojom.VJEROJATNO.Možda ima veze i sa nozemozom,ali sumljam da su svi oni salbo tretirali protiv varoje.To su sve iskusni pčelari i dugogodišnji,ali im se ovo do sad nije desilo.
Meni se to isto desilo 2007.god,ali ja sam sumljao na susjeda da ih je on otrovao,jer se cjelo vrijeme nešto buni da mu smetaju,a dođe svega deset puta na zemlju.Mislio sam da je on kriv,jer je tio kupiti i parcelu koju sam ja kupio i tu je nastao spor između njega i mene.
Onda su mi svi govorili da je to sigurno varoja,jer sam manje tretirao i išao sam na čistiji način jer sam tio da bude ekološko čisto.Oču reči da sam išao da izbjegnem amitraz,pa sam ostao bez svih 40 zajednica i 9 nukleusa.Naposljetku bez ičije pomoči pokušavam se oporaviti i od tada jedva sam došao na sadašnjih 47 zajednica,koje nisu izuzetno jake.Ali nikoga ne krivim.
Neznam poštovane kolege,možda je varoja,možda je toliko mutirala da joj ovo ništa ne može,a možda je atmosverska greška ili zatrovanje,neznam i drago mi je da sam pokrenuo ovu temu ,jer možda čemo doči do rešenja,a i naučit čemo nešto više,a pogotovo koji su novi nek uče na našim greškama.Ja svoje greške ne krijem i baš želim istaknuti di sam pogrešio ,jer možda dobijem pravi savjet i rješenje problema.Nadam se da če se moje izvuči iako nisam baš zadovoljan sa njihovom jačinom.
Eto toliko za sada.
Osibar - Tonči.
Avatar
sahista
Aktivan
Postovi: 1053
Pridružen/a: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Post Postao/la sahista »

http://spos.info/forum/index.php?PHPSES ... pic=8961.0

Zanimljivo...meni kao pocetniku je tesko pratiti...ali vama sa iskustvom ne bi trebalo prestavljati problem.
Treba procitati iz pocetka pa do kraja...
Pozdrav.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la senad »

I ove godine mnogi pčelari su ostali bez velikog broja pčelinjih zajednica. Nedavo mi se javio jedna naš kolega ,iskusni pčelar sa informacijom da je morao 60 pčeliniih zajednica pripojiti drugim jer su toliko oslabile da ne bi mogle same izaći iz zime.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la zvones »

Zahvaljujem administratoru u vezi prebacivanja teme na odgovarajuće mjesto . Tema je za mene prilično teška i zahtjevna , ali mislim da je potrebno obraditi iz
više razloga pa i zbog sopstvene odgovornosti . Prvo ću pokušati na neki način sistematizovati moguće razloge dešavanja , kao i slijed radnji i događanja . Prvo bih
podijelio moguće razloge stradanja društava na :
1. Greške pčelara
2. Varoa
3. Moguće bolesti i trovanja
Počet ću naopako od bolesti i trovanja . Oko sličnih događaja najčešće se spominu nozemoza cerana i CCD , kojeg je izgleda cerana zamijenila . Nozemoza bi
trebala biti zarazna bolest probavnog sustava pčela odnosno crijeva.Ranije su se spominjali virusi odnosno bakterije i kod nozeme apis je bilo obilno onečišćavanje
u košnici.Sada kažu da je to u stvari parazitska gljivica i ova nozema nema to obilježje,nego obično jaka društva slabe u jesen i nestaju.Da budem iskren najlakše
bi mi bilo reči da je to slučaj kod mene ali ja nisam nikad vjerovao u ovu nozemozu i ne želim je koristiti kao ispriku iako to u šta ja vjerujem nemora biti tačno.
Što se tiče trovanja , već sam spominjao njivu kukuruza i to moram uzeti kao ozbiljnu mogučnost, prvenstveno kao trovanje pčela peludom/polenom, jer se pokazalo
da su na podnicama samo mlade pčele .
Varoa je mogučnost koja se uvijek spominje u ovakvim slučajevima . Zato bih to želio malo detaljnije objasniti i nažalost još detaljniji teks sam imao namjeru
napisati u „Eksperimentima oksalnom kiselinom“, ali očigledno nije došao na red .
sahista je napisao/la:http://spos.info/forum/index.php?PHPSES ... pic=8961.0

Zanimljivo...meni kao pocetniku je tesko pratiti...ali vama sa iskustvom ne bi trebalo prestavljati problem.
Treba procitati iz pocetka pa do kraja... Pozdrav.

Šahista očigledno je da puno čitaš i na tome ti čestitam jer je ovo zaista interesantno, a i ja sam naravno , to sve pratio pa i više. Naravno ovo izgleda revolucionarno,
ali je veoma važno na koji je način sve ispitivano . Prije nego pređem na objašnjavanje suprotnog mišljenja, moram reči da mi posebno smeta jedan podatak, a to je
svega „ 2 % plodne varoe „. Zaista na koji način su izračunali bilo kakav postotak , jer tada bi morali znati tačan broj varoe na pčelama i u leglu, rekao bih - u varou .
Također ću citirati jedan napis iz teksta koji sam ranije kopirao , a tek neki dan ponovo pročitao. Tekst koji neznam odakle sam skinuo je : „ Bolesti pčela izazvane
parazitima „ ,a navod glasi: „Ženka krpelja odlaže jaja oko sedmog dana svoje starosti. Kad odlaže jaja, krpelj napušta pčelu i odlazi na saće u kom se nalazi leglo pred zatvaranjem ćelija. U jednu ćeliju može snijeti od 1- 3 jajeta. Ukupan broj jaja koje snese jedna ženka jako je kolebljiv (1 - 38), što zavisi od godišnjeg doba i količine
legla u košnici - najmanje u proljeće, a najviše krajem ljeta.“
Ovo sve nije potpuno tačno i očigledno da plodna ženka ulazi više puta u čelije da bi polagala jaja ali najčešće to radi krajem ljeta . I tu je poenta cijele priče! Sve tablice
i dijagrami raznih naučnika pokazuju da je eksplozija varoe krajem sedmog i u osmom , pa i devetom mjesecu .Karakteristike tog perioda su : Trutovskog legla više
nema ; vrijeme kad su vrlo velike vručine znatno više od ovih koje su „opasne“ za varou i tolike su da pčele prave brade.Po onome gore ispada da varoa tada ne bi mogla
nikako opstati , a da ne govorimo o plodnosti , a ona tada doživljava eksploziju ?! Posebno je zanimljivo pitanje otvorene mreže , jer se tvrde dvije suprotne stvari !
Ulazi vruči zrak i tada se varoa razmaše . Valjda je logično ako ulazi vruči zrak da bi to trebalo smetati varoi ?
1.Greške pčelara ! Ne mogu nikako zaobići svoju odgovornost i mislim da je u ovom svemu i najvažnija , pa i najveća .Zbog toga iznosim slijed događaja . Krajem sedmog
i početkom osmog mjeseca vadio sam nešto ramova sa medom iz društava za koja sam procjenio da je to moguće . Po povratku ramova sam zamjenio mjesta nastavcima i
plodište je došlo kao gornji nastavak i naravno, presložio ramove ukoliko je bilo potrebno . 5. i 6. 08. sam tretirao pčele o.k. sve osim nukleusa , a 12.prebacio plodišta u
gornji položaj kod društava kod kojih to nije bilo urađeno . Uz sve je bio i pregled društava na zalihe i leglo . Legla bilo kod svih društava , a zalihe uglavnom nedovoljne za prezimljavanje.Otišao na odmor i vratio se početkom devetog mjeseca. Negdje 4. i 5. 09. Pregledao sva društva i bio zadovoljan mednim vijecima,osim u dvije zajednice,
bilo dosta poklopljenog legla i nešto otvorenog . Med bio uglavnom nepokloplje i procjena da će ga pčele poklopiti u sljedećem periodu .Jako zadovoljan stanjem društava
i unosom kako meda , tako i peluda . Ipak zamiječeno da neka društva imaju nešto perge , a druga vrlo malo , pa sam u sljedećem periodu , pratio unos peluda i vidio da ga
sva društva unose . Tretirana društva o.k. 7.09. ,osim nukleusa i praćen pad varoe na svim društvima , pa i netretiranim . Primječeno na netretiranim društvima da ima
svaki dan varoe u jednocifrenim brojevima i po prvi put tretirani i nukleusi 12. 09. Negdje u zadnjoj dekadi devetog mjeseca primječen slabiji izlazak pčela kod svih
društava. Kako sam znao da su društva namirena s hranom smatrao sam to normalnim. Brzinskim pregledom kroz ventilacione mreže na zbjegovima vidio sam da su nastavci
kod jačih društava puni , a kod ostalih u skladu sa jačinom koju sam znao od ranije . Negdje početkom desetog mjeseca krenule su kiše i zahlađenje,a u Sarajevu su pretežno temperature bile do 10°C . Prije nekoliko dana primjetio sam u prvoj ladici koju sam pregledao nekoliko mrlja , koje sam opisao kao fleke od šljive .
Ne sumnjajući ništa podigao sam krov i suočio se sa činjenicom da je društvo stradalo .Pošto je bilo malo toplije , a pčele su rijetko gdje izlijetale , na brzinu sam pregledao
još neka društva i vidio da je još nekoliko stradalo , a nekoliko i oslabilo . Pripremio sam nešto meda u kesama za zamrzivač (po Markovom prijedlogu ) i konačno 3. 11.
pregledao sva društva i živima dodao med . Epilog : Stradalo 8 društava i deveto dosta loše izgleda . Svim ovim društvima sem jednog oduziman med , a na kraju su imala
najviše meda za zimovanje . U ova društva spadaju društva koja su imala i najviše i najmanje varoe . Od sada živih društava dva su ostala koja su spadala u jača i od jednog
sam oduzimao , čini mi se jedan ram meda , a od drugog nisam oduzeo ništa . Ostalo su bila redom slabija društva , među koja ulaze i 6 nukleusa .Zanimljivo je da su
nukleusi najmanje oslabili , a od dva najslabija , jedan mi se čini jači nego što je bio u prvo vrijeme . U analizi meda koji su pčele skupile i samo pri vrhu poklopile , a veći
dio nisu , išao sam na to da su unjele puno meda od šljiva. Za čovjeka šljive su laksativ . Za pčele nemoraju bit . Ono što je važno je da osim šečera i vitamina sadrže i
nekoliko minerala od kojih su najvažniji željezo , kalcij ,kalij, magnezij i sadrže također i salicilnu kiselinu . Osim šljiva pčele su unosile još metvicu , aster (ima ga dosta
oko kuća kod susjeda i cviječe je koje se dosta nosi na groblja) . Ono što sam smetnuo s uma je japanski dvornik, koji se u zadnje dvije,tri godine razmahao oko Miljacke ,
nekih 400 do 500 m od pčelinjaka , a cvjeta u drugom dijelu devetog ,pa i u desetom mjesecu.Za dvornik neznam ali svi ostali medovi su nepovoljni za prezimljavanje. Nije isključeno da ima i medljike , jer sam vidio da na više korova ima biljnih ušiju . Istina nisam išao gledati dali pčele posjećuju to bilje .Zanimljivo je da je moj sin pričao sa
jednim starijim veterinarom (dolazi kod mojih šura, zbog toga što su svi lovci ), za kojeg i ja znam da se razumije u pčele i rekao mu da ja sumnjam na šljive . On mu je
rekao da ne misli da su šljive , ali da 90% posto sumnja na medljiku . Za one koji neznaju , neke vrste medljike se skrute zbog obilja minerala u zadnjem crijevu pčele, tako
da se pčela ne može očistiti i strada . Kad sve saberem ispada da su društva sa najviše meda stradala i da je ova kombinacija medova ili samo medljika za koju nisam ni znao
da postoji na tom području mogla izazvati ovo o ćemu pišem . Nisam vidio dok su pčele masovnije izlazile oštečenih pčela, puzajućih ili onih koje su slabo letile.Također pred košnicama nije bilo mrtvih pčela , osim pred dvije ,tri kad je bio zadnji izlet mladih pčela , ali tada se okišalo i bilo je hladno , pa koja je pala više i nije letila. Sve vodi na to
da su pčele izlazile na pročišćavanje ali se većim dijelom nisu vračale . Na kraju sam kod stradalih društava na podnicama našao nešto pčela, po procjeni 1.000 do 2.000,
sve odreda svjetle, mlade pčele .Na ramovima stradalih društava , saće čisto, uredno , nejma tragova nozemoze niti bilo šta sumnjivo . Pri davanju meda pčelama , neke
su me na moje zadovoljstvo i napale.Pokušat ću nešto meda i izvrcat iz stradalih društava,vjerovatno početkom sljedeće godine. Svih ranijih sam godina vršio prihranjivanje,
tako da ove probleme nisam imao . Ove godine zbog procjene da društva imaju dovoljno meda nisam . Dali se radi o medu koji podsjeća na medljiku ili možda o tretiranju kukuruza, ćak i sredstvima za uništavanje korova , svega što ranije nije bilo oko pčelinjaka neznam, ali ću nastojat saznat. Ipak ima jošnešto što mogu smatrat svojom
greškom, a to je previše ventilacije . O tome nisam ranije razmišljao na ovaj način . Naime mislim da pčele lakše rješavaju hladnoću,nego vručinu , ali nisam nikad razmišljao
o tome koliko ventilacija može uticati na feromone u društvu , a to sigurno nije zanemarljivo .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
sahista
Aktivan
Postovi: 1053
Pridružen/a: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la sahista »

Zvones,tesko mi je radi tvojih drustava.Ne mogu da zamislim da nas to jednog dana sve ceka.
Nadam se da ces naci razlog i sta je problem.

Jedno pitanje za sve kolege.
Da li ste ikada vidjeli pcele u prirodnom stanistu..a da je otvoren sa donje strane..kao sto su podnjace.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
cope
Čita, piše dovoljno
Postovi: 37
Pridružen/a: 25 ruj 2009, 11:24
Lokacija: Ispod Livanjske Kamešnice

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la cope »

pozdrav zvone,nema to nikakve veze sa ventilaciom,moja procjena ovog tvoga stanja je otprilike ovakva
imao si jako veliku zaraženost varoom i nisi je ni primjetio da je toliko jaka a morala se očistiti u osmom
mjesecu jer u devetom je već malo kasno a oksalna je trebala početi već u sedmom ili postoji još teorija
dasu ti pčele išle kod susjeda u grabež i pokupile sa medom i varou,
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la zvones »

sahista je napisao/la:Zvones,tesko mi je radi tvojih drustava.Ne mogu da zamislim da nas to jednog dana sve ceka.
Nadam se da ces naci razlog i sta je problem.

Jedno pitanje za sve kolege.
Da li ste ikada vidjeli pcele u prirodnom stanistu..a da je otvoren sa donje strane..kao sto su podnjace.
Rijetko je ko vidio pčele u prirodnom staništu , a pogotovo da je prenosio pčele u deblu , napr. Međutim , bilo je i takvih napisa da pčele u prirodi ne čiste otpad
koji padne ispod saća . Sama pomisao na najčešće stanište - drvo , govori o tome da ga niko ne modelira idealno , nego da je taj prostor nastao najčešće
trulenjem sredine i da se to može protezati od dna , pa i do nekoliko metara visine . Osim toga nije rijedak prizor da pčele izgrade sače na otvorenom prostoru,
pa i prezime zimu okovane ledom , ćak i u Sibiru.
cope je napisao/la:pozdrav zvone,nema to nikakve veze sa ventilaciom,moja procjena ovog tvoga stanja je otprilike ovakva
imao si jako veliku zaraženost varoom i nisi je ni primjetio da je toliko jaka a morala se očistiti u osmom
mjesecu jer u devetom je već malo kasno a oksalna je trebala početi već u sedmom ili postoji još teorija
dasu ti pčele išle kod susjeda u grabež i pokupile sa medom i varou,
Cope za ventilaciju se slažem , jer bi tada stradanje zajednica krenulo od najslabijih društava . Nisam ni pomislio da je ventilacija kriva za to , ali sam naveo kao
nešto o ćemu nisam razmišljao , a to je mogućnost na smanjeno komuniciranje feromonima .
Druga je stvar sa varoom . Jedna od mogučnosti je svakako varoa i najčešće spominjana u ovakvim slučajevima . Postoji ipak, nekoliko spornih stvari u vezi toga.
Moje prvo tretiranje je bilo početkom osmog mjeseca, a tada nisam tretirao nukleuse . Ako sad , zaboravim na to tretiranje ili ga smatram potpuno neuspješnim ,
trebalo bi već u osmom ,a pogotovo u devetom mjesecu , da ima puno oštećenih pčela , puzajučih ili pčela pješaka , pčela bez razvijenih krila ,izbacivanje lutaka,
istjerivanje slabih pčela .Svega toga nije bilo kod mene . Poslje jednog Senadovog pisanja u vezi puzajučih pčela , ja sam posebno obratio pažnju osobito na to i
vrlo često bih pogledao ispred košnica ima li izbačenih pčela , ali se to jednostavno nije dešavalo . Podsjećam , da bi kod ozbiljnog napada varoe , moralo pred
košnicama biti dosta izbačenih pčela i lutaka u devetom mjesecu . Naravno može se posumnjati da su moje pčele išle u grabež , ali to se moglo desiti samo tokom
osmog mjeseca . Isto , u devetom mjesecu trebalo bi bit sve što sam prethodno naveo. Moglo bi se posumnjati i na bježanje pčela iz košnica, obzirom na moj opis
i stradanje jačih društava ? Ja sam cijeli deveti mjesec bio svaki dan na pčelinjaku i vjerujem da bih takvo što primjetio . Pa ne izlaze pčele u roju van i odmah
odlete , nego se valjda prvo roje , tako da je to teško ne primjetiti , pogotovo u devetom mjesecu. Pogotovo , mislim da je i previše rano da bi pčele u ovakvom
broju stradale od varoe.To bi se moralo desit dosta kasnije. Kod svih košnica koje sam pregledao bilo je u podnicama mrtvih pčela . Kad sam prvi put čistio ladice ,
vidio sam samo, da se radi o mladim pčelama (svjetlim ) i to sam očistio (bio sam potpuno smušen ) Kad sam čistio zadnje dvije pregledao sam pčele i u obje ladice
našao i matice . Naravno , da ja ne mogu ništa tvrditi , nego samo iznositi sumnje i uz njih formirati svoje mišljenje . Zato sam i naveo sumnje na med , trovanje
i nedefiniranu bolest . Bolest bi se mogla potvrditi ukoliko nastavi stradanje zajednica , pa ćak i onih , koje izgledaju sada, kao one koje bi mogle preživjeti .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
Asim
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 415
Pridružen/a: 23 tra 2010, 15:47
Lokacija: Sarajevo

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la Asim »

Prirodno stanište pćele je obićno šuplje stablo , uzimanje pčela iz takvog staništa je komplikovano . Moraš imati stari alat burgije i testere pa prvo se odredi burgijom dokle je šupljina potom se gornji zdravi dio stabla odsjeca i zatim se skida dio sa šupljinom i pčelama radi se u predvečerje i u nočnim satima ja sam mislio kao dijete da je to zbog šumara a sad znam da su tada sve pčele u deblu,, staništu . sve se radi bez puno buke i drmusanja . opet sam misli da je razlog šumar a eto nije deblo smo nosili vezano za duže drvo koje je služilo kao poluga i mora biti više osoba 4 do 6 zavisno od debljine stabla , nikada nisam prisustvovo kada se prebacuju u košnicu ali znam da bi se čekaj juni mjesec i bez obzira na leglo dimom su tjerane iz debla u košnicu zadbnjih godina sam dva puta našao samo saće nema tu više pčela a, razlog je varoa nikad nisam vidio saće van debla jer Mednik je pun šupljih Bukava . Zvones žao mije zbog tvog gubitka ali vjeruj da su po meni otrovane nema drugog razloga . ti tuj iz Butmira taj silažni kukuruz su garant nečim prskali .
Avatar
sahista
Aktivan
Postovi: 1053
Pridružen/a: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la sahista »

Asim je napisao/la:Prirodno stanište pćele je obićno šuplje stablo , uzimanje pčela iz takvog staništa je komplikovano . Moraš imati stari alat burgije i testere pa prvo se odredi burgijom dokle je šupljina potom se gornji zdravi dio stabla odsjeca i zatim se skida dio sa šupljinom i pčelama radi se u predvečerje i u nočnim satima ja sam mislio kao dijete da je to zbog šumara a sad znam da su tada sve pčele u deblu,, staništu . sve se radi bez puno buke i drmusanja . opet sam misli da je razlog šumar a eto nije deblo smo nosili vezano za duže drvo koje je služilo kao poluga i mora biti više osoba 4 do 6 zavisno od debljine stabla , nikada nisam prisustvovo kada se prebacuju u košnicu ali znam da bi se čekaj juni mjesec i bez obzira na leglo dimom su tjerane iz debla u košnicu zadbnjih godina sam dva puta našao samo saće nema tu više pčela a, razlog je varoa nikad nisam vidio saće van debla jer Mednik je pun šupljih Bukava . Zvones žao mije zbog tvog gubitka ali vjeruj da su po meni otrovane nema drugog razloga . ti tuj iz Butmira taj silažni kukuruz su garant nečim prskali .
Da Asime.
Ali to suplje stablo ili panj,nije otvoreno sa donje strane da bi pcele imale ventilaciju.Niti to stablo visi u zraku.Ako to prenesemo na nase pcelinje zajednice koje se nalaze u kosnicama i sa otvorenom podnjacom..ispadne da pcele vise u zraku.
To se ne desava u prirodi...izuzev pojedinacnih slucajeva i ljudskih eksperimenata.Pa valjda pcele znaju bolje nego mi.
Druga stvar...svaku rupicu koju pronadju u kosnici pcele sto brze zatvore propolisam.Zasto to rade ako im je covjek ponudio toliko bitnu ventilaciju.
Mislim da je ventilacija veliki problem pcelama..a ujedno i veliki prijatelj Varroi.
Citiram...
Temperatura i vlaga u kosnici presudna je za nacin i uspjesnost reprodukcije Varroe.

Idealna temperatura za reprodukcij Varroe je od 32-34°C.

U standarnim kosnicama to je i temperatura pcelinjeg legla, rijetko dostizu 34°C (savršeno za Varrou).

Pokazalo se da u pcelinjem leglu sa temp. od 32-34°C i vlagom od 55-65% (u standarnim kosnicama), 53% varroe stalno je reproduktivno sposobno.
Normalna temperatura pcelinjeg legla u prirodnom stanistu je oko 36.67°C i vlaga 75-85%, temperatura i vlaga fluktuira za nijansu prema klimatskim uvjetima.

Pozdrav.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la senad »

Idealna temperatura za reprodukcij Varroe je od 32-34°C.

U standarnim kosnicama to je i temperatura pcelinjeg legla, rijetko dostizu 34°C (savršeno za Varrou).

Pokazalo se da u pcelinjem leglu sa temp. od 32-34°C i vlagom od 55-65% (u standarnim kosnicama), 53% varroe stalno je reproduktivno sposobno.
Normalna temperatura pcelinjeg legla u prirodnom stanistu je oko 36.67°C i vlaga 75-85%, temperatura i vlaga fluktuira za nijansu prema klimatskim uvjetima.
Na ovom linku se vidi kolika je vanjska temperatura ; http://www.pcelarstvo-nahl.com/forum/vi ... ?f=2&t=756

Nemoguće je da UNUTRAŠNJA TEMPERATURA BUDE ISPOD 34° C . Što se tiče vlažnosti vjerovatno je smanjena.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
sahista
Aktivan
Postovi: 1053
Pridružen/a: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la sahista »

Ne radi se o tome kolika je vanjska tempratura ili unutrasnja temperatura kosnice.Radi se o temperaturi legla.
Mislim da prilikom rashladjivanja(mahanje krilima ili pcelinja brada),pcele ne hlade cijelu kosnicu ili staniste...nego iskljucivo leglo.
Iskustvo koje se uci kroz milione godina.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la senad »

sahista je napisao/la:Ne radi se o tome kolika je vanjska tempratura ili unutrasnja temperatura kosnice.Radi se o temperaturi legla.
Mislim da prilikom rashladjivanja(mahanje krilima ili pcelinja brada),pcele ne hlade cijelu kosnicu ili staniste...nego iskljucivo leglo.
Iskustvo koje se uci kroz milione godina.
Ako pogledamo leglo u košnicama koje imaju AV podnjač i ako je latica izvučena primjetit će mo da matica ne zaliježe okvirove do dna zbog visoke temperature isto tako pčele bježe od krova gdje je temperatura izrazito visoka.

Ako je temperatura visoka i ne odgovara varoe postavlja se pitanje odakle toliki burni razvoj varoe u ljeto .

Ovako gdledajući neke zaključke onda je samo faktor VLAŽNOST.

Kod beequeen ( USA) imamo standardne košnice vrši rasterećenje, vadi med, vrši deblokade ,, VAROE nema nikako možda bi mogli kazati da 0% reproduktivno sposobnih ženke varoe .
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
sahista
Aktivan
Postovi: 1053
Pridružen/a: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Re: Bolesti odraslih pčela

Post Postao/la sahista »

senad je napisao/la:
sahista je napisao/la:Ne radi se o tome kolika je vanjska tempratura ili unutrasnja temperatura kosnice.Radi se o temperaturi legla.
Mislim da prilikom rashladjivanja(mahanje krilima ili pcelinja brada),pcele ne hlade cijelu kosnicu ili staniste...nego iskljucivo leglo.
Iskustvo koje se uci kroz milione godina.
Ako pogledamo leglo u košnicama koje imaju AV podnjač i ako je latica izvučena primjetit će mo da matica ne zaliježe okvirove do dna zbog visoke temperature isto tako pčele bježe od krova gdje je temperatura izrazito visoka.

Ako je temperatura visoka i ne odgovara varoe postavlja se pitanje odakle toliki burni razvoj varoe u ljeto .

Ovako gdledajući neke zaključke onda je samo faktor VLAŽNOST.

Kod beequeen ( USA) imamo standardne košnice vrši rasterećenje, vadi med, vrši deblokade ,, VAROE nema nikako možda bi mogli kazati da 0% reproduktivno sposobnih ženke varoe .
Senade,u tom grmu po meni i lezi zec.
Kroz otvorene podnjace po meni pcele ne mogu da odrzu konstatni odnos tem-vlaznost-ventilacija.Pcele moraju da utrose ogromnu energiju(med),da bi to drzali pod kontrolom.Pcela je kroz evoluciju koja traje desetinama miliona godina naucila da zivi u jednoj sorti vacuma.Kao u boci.Kroz zakone fizike perfekno je razvila svoju vrstu..sve do dolaska covjeka.
Pitam se...da li konstatna temperatutraa negativno utice na Vaarou.
Nazalost...ovo ceka i Amerikance.
Pozdrav.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Odgovorite