PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la Ekrem-Tesanj-Vlasic » 07 ožu 2012, 00:31

Kolega Zvones, sa zadovoljstvom sam pročitao ovu tvoju temu („Pčelinje klupko-zanimljivosti, misterije i drugačiji pogled“)
Svaka Ti čast,Zvones. Studiozan pristup. Naročito me dojmila metodologija tvog pisanja, školski primjer. Posebno sam inpresioniran što si u jedno poglavlje teme sabrao „Značajne rečenice autoriteta pčelarstva“ koje su u vezi sa prezimljavanjem pčela u njihovom zimskom klubetu, a potom studiozno ih analizirao, tražeći si odgovor na postavljeno pitanje „Šta znam o zazimljavanju i zimovanju pčela“ da bi došao do zaključka: zimsko pčelinje klube je od više kolutova ili točkova smještenim u ulišta. Iskreno mogu reći da nisam pročitao baš mnogo, ovako kvalitetno obrađenih tema, a pročitalo se svašta. Upravo radi toga, isprintao sam čitavu temu „Pčelinje klupko-zanimljivosti, misterije i drugačiji pogled“ sa komentarima forumaša (ukupno 43 stranice), ukoričio i odložio u fascikl.
Naravno, pratit ću i najavljenu dopunu ove teme, kako si najavio u cilju ispravljanja nekih previda, a u vezi sa „Utopljavanjem i vlagom“. Sugerišem Ti da pokušaš i definisati (odrediti) količinu pčelinje hrane u stanicama (ćelijama) saća koje zaposjedaju pčele po pojedinim „kolutovima“ pčelinjeg klubeta. Moju sugestiju gledaj dobronamjernom s ciljem sveobuhvatnosti teme koju si odlično odradio.

A sada druga strana medalje:

U svom postu od 26. 07. 11. odlično si rekao, citiram: „Moja je namjera bila da svoja saznanja izložim, sa na svakome posebno je da li će nešto preuzeti na sebe i koliko, ili neće ništa“. Ja to cijenim i veoma često naglasim da ono što ja kažem ne treba uzimati zdravo za gotovo.
Navest ću ono što ja, kao pčelar praktičar ne mogu prihvatiti za sebe. To neće umanjiti visoku ocjenu o tvojoj studioznoj obradi ove teme:

1. Ti pišeš, ja citiram: „Ako neko iz bilo kojeg razloga nema ove količine meda, tada je dobro da ga nađe makar malo (vlastiti izvori sa pčelinjaka ), kako bi ujutro , ranije davao male količine razrijeđenog meda zbog stimulacije. U ovo vrijeme se to obično radi šečernim sirupom, ali smatram da to nije dobro iz razloga što bi se moglo desiti da zimske pčele budu odgajane na šečeru .“

Evo zašto: U bilo koje doba godine, ja u jutro ne smijem davati pčelama šečerni sirup, a naročito zagrijan, a pogotovo razrijeđeni med. Ne smijem jer bih izazvao grabež.

2. Ti pišeš, ja citiram: „Ukoliko su slabi medni vijenci tada treba procjeniti koliko ali će svakako biti dovoljno 4 kg šečera po društvu . Uz ovo preporučujem, kome se da raditi,jabuke .Nakisele jabuke se preporučuju dijabetičarima zbog značajnog sadržaja fruktoze , a uz to mali sadržaj glukoze . Treba oguliti kožicu , samljeti ,procjediti sok , ostatak malo prokuhati i sipati šečer u kompot .Jabuke jonatan , ajdared su vrlo jeftine u to vrijeme .“
Evo zašto: Sok od jabuka (jabuka jonotan, jabuka ajdared, kao i sok od šljiva i drugog voća) sadrži voćni šečer (fruktozu) koji je pčelama štetan, naročito u zimskim zalihama hrane. Zahvaljujući Bogu, pčela nema igrađen usni aparat (čeljusti) da bi ga mogla u izubilju iz voća konzumirati.

3. Ti pišeš, ja citiram: „Sada, ni u trećem niti u četvrtom mjesec ne primječujemo smjenu pčela, jer su naše zimske pčele još uvijek u punom kapacitetu. One učestvuju u radu, svo vrijeme kad je nestabilno ,jer su otpornije na hladnoću i u punom su kapacitetu i u vrijeme cvjetanja voća . Nije nemoguće da najkvalitetnije učestvuju i jednim dijelom u unosu bagrema , a ako krajem travnja i u prvom dijelu svibnja u nekim košnicama vidite puno crnih pčela kako vrijedno rade , budite uvjereni da su to vaše zimske pčele , koje netrebaju smjenu , jer su je već višestruko dobile .“
Evo zašto: Crne pčele koje vidimo u nekim našim košnicama jesu naše pčele, ali ne znači da su to naše stare pčele. One su samo oboljele, pa su im dlačice opale.


Na kraju bi citirao i dio iz komentara: „Što se tiče komunikacije pčela , kad sam shvatio da je najvažnija ulica i kolut ili točak, kako sam ga nazvao , a ti lijepo disk sa ćim se slažem i mislim da sam i ja jednom taj pojam upotrijebio .“
Moram da zapazim da je naš pokojni Franjo Tomažin koristio termin „disk“ i poredio ga slikovito sa bakinim kolačem, odnosno „pitom gužvarom“.


S poštovanjem. Medno!
"Protiv neugodnih istina ima samo jedan lijek - treba se s njima pomiriti." Albert Camus
Avatar korisnika
Ekrem-Tesanj-Vlasic
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 108
Pridružen: 10 pro 2011, 00:42

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 07 ožu 2012, 02:57

Ekrem-Tesanj-Vlasic napisao:Kolega Zvones, sa zadovoljstvom sam pročitao ovu tvoju temu („Pčelinje klupko-zanimljivosti, misterije i drugačiji pogled“)
Svaka Ti čast,Zvones. Studiozan pristup. Naročito me dojmila metodologija tvog pisanja, školski primjer. Posebno sam inpresioniran što si u jedno poglavlje teme sabrao „Značajne rečenice autoriteta pčelarstva“ koje su u vezi sa prezimljavanjem pčela u njihovom zimskom klubetu, a potom studiozno ih analizirao, tražeći si odgovor na postavljeno pitanje „Šta znam o zazimljavanju i zimovanju pčela“ da bi došao do zaključka: zimsko pčelinje klube je od više kolutova ili točkova smještenim u ulišta. Iskreno mogu reći da nisam pročitao baš mnogo, ovako kvalitetno obrađenih tema, a pročitalo se svašta. Upravo radi toga, isprintao sam čitavu temu „Pčelinje klupko-zanimljivosti, misterije i drugačiji pogled“ sa komentarima forumaša (ukupno 43 stranice), ukoričio i odložio u fascikl.
Naravno, pratit ću i najavljenu dopunu ove teme, kako si najavio u cilju ispravljanja nekih previda, a u vezi sa „Utopljavanjem i vlagom“. Sugerišem Ti da pokušaš i definisati (odrediti) količinu pčelinje hrane u stanicama (ćelijama) saća koje zaposjedaju pčele po pojedinim „kolutovima“ pčelinjeg klubeta. Moju sugestiju gledaj dobronamjernom s ciljem sveobuhvatnosti teme koju si odlično odradio.

A sada druga strana medalje:

U svom postu od 26. 07. 11. odlično si rekao, citiram: „Moja je namjera bila da svoja saznanja izložim, sa na svakome posebno je da li će nešto preuzeti na sebe i koliko, ili neće ništa“. Ja to cijenim i veoma često naglasim da ono što ja kažem ne treba uzimati zdravo za gotovo.
Navest ću ono što ja, kao pčelar praktičar ne mogu prihvatiti za sebe. To neće umanjiti visoku ocjenu o tvojoj studioznoj obradi ove teme:

1. Ti pišeš, ja citiram: „Ako neko iz bilo kojeg razloga nema ove količine meda, tada je dobro da ga nađe makar malo (vlastiti izvori sa pčelinjaka ), kako bi ujutro , ranije davao male količine razrijeđenog meda zbog stimulacije. U ovo vrijeme se to obično radi šečernim sirupom, ali smatram da to nije dobro iz razloga što bi se moglo desiti da zimske pčele budu odgajane na šečeru .“

Evo zašto: U bilo koje doba godine, ja u jutro ne smijem davati pčelama šečerni sirup, a naročito zagrijan, a pogotovo razrijeđeni med. Ne smijem jer bih izazvao grabež.

2. Ti pišeš, ja citiram: „Ukoliko su slabi medni vijenci tada treba procjeniti koliko ali će svakako biti dovoljno 4 kg šečera po društvu . Uz ovo preporučujem, kome se da raditi,jabuke .Nakisele jabuke se preporučuju dijabetičarima zbog značajnog sadržaja fruktoze , a uz to mali sadržaj glukoze . Treba oguliti kožicu , samljeti ,procjediti sok , ostatak malo prokuhati i sipati šečer u kompot .Jabuke jonatan , ajdared su vrlo jeftine u to vrijeme .“
Evo zašto: Sok od jabuka (jabuka jonotan, jabuka ajdared, kao i sok od šljiva i drugog voća) sadrži voćni šečer (fruktozu) koji je pčelama štetan, naročito u zimskim zalihama hrane. Zahvaljujući Bogu, pčela nema igrađen usni aparat (čeljusti) da bi ga mogla u izubilju iz voća konzumirati.

3. Ti pišeš, ja citiram: „Sada, ni u trećem niti u četvrtom mjesec ne primječujemo smjenu pčela, jer su naše zimske pčele još uvijek u punom kapacitetu. One učestvuju u radu, svo vrijeme kad je nestabilno ,jer su otpornije na hladnoću i u punom su kapacitetu i u vrijeme cvjetanja voća . Nije nemoguće da najkvalitetnije učestvuju i jednim dijelom u unosu bagrema , a ako krajem travnja i u prvom dijelu svibnja u nekim košnicama vidite puno crnih pčela kako vrijedno rade , budite uvjereni da su to vaše zimske pčele , koje netrebaju smjenu , jer su je već višestruko dobile .“
Evo zašto: Crne pčele koje vidimo u nekim našim košnicama jesu naše pčele, ali ne znači da su to naše stare pčele. One su samo oboljele, pa su im dlačice opale.


Na kraju bi citirao i dio iz komentara: „Što se tiče komunikacije pčela , kad sam shvatio da je najvažnija ulica i kolut ili točak, kako sam ga nazvao , a ti lijepo disk sa ćim se slažem i mislim da sam i ja jednom taj pojam upotrijebio .“
Moram da zapazim da je naš pokojni Franjo Tomažin koristio termin „disk“ i poredio ga slikovito sa bakinim kolačem, odnosno „pitom gužvarom“.


S poštovanjem. Medno!


Moram priznati da me prijatno iznenadila tvoja pohvala, pogotovo što ponekad kažem da me ni pohvale a ni pokude puno ne uzbuđuju . Pohvale nema potrebe komentirati,
zato ću ove djelove koji su dobri za raspravu .
1. Ja sam davao sirup i preko dana ali svim društvima i nisam imao nikad grabež .Istina je da je na velikim pčelinjacima to teško izvodljivo jer treba vremena za tako
nešto . Preporuka je i ruske škole da se pčelama za stimulaciju daju male porcije sirupa (2 do 3 dcl ) rano ujutro jer to podstiče unos polena . Naravno misli se na vrijeme
kad ide odgoj dugoživučih pčela .
2. Pošto sam "tražio " koliko je najmanje hrane potrebno za zimu , a došao sam do neke cifre od 12 kg , smatrao sam da je uz nekih 8 kg koliko uvijek mora biti u košnici
dovoljno još dodati 4 kg šečera . Ova je zima ipak pokazala da bi ta rezerva trebala biti i nešto veća, pa mislim da bi se tada moglo govoriti o najmanje 15 kg hrane.
Ovdje je ipak poenta na fruktozi . Moram priznati da nisam znao da im fruktoza smeta, jer u svakom medu zajedno sa glukozom čini najveću zastupljenost, jer ostalih
šečera ima manje. Isto tako po pisanju konzumni šečer saharoza se sastoji od fruktoze i glukoze 50 : 50 . E sad i ja volim jesti šljive i znam da hoće protjerati, a dali
to ima uticaja na pčele neznam . Ipak i tu mislim da nije u pitanju fruktoza , nego nešto drugo. Što se tiče jabuka , jednom sam ih davao u prihrani , sve je bilo ok. ,
a poslje sam i izvrcao ostatak te prihrane (koristio kasnije za stimulaciju ) i mogu reči da sam probao i taj med je imao blagi okus jabuke . Ja inače u takav sirup
ništa ne dodajem izuzev sirče ili limuntos . Kožu gulim zbog tretiranja .
3. Crne pčele svakako mogu biti bolesne pčele , ali ima i drugih koje nisu bolesne . Uostalom i ti si ih vidio kako vrijedno rade . Ja mislim da će nas što se tiče života
pčela još dosta toga iznenađivati, a između ostalog i duže živuće ljetne pčele . Ja sam i napisao jedan tekst o crnim pčelama , negdje 2009. i možda ima nešto što bi se
moglo sporiti, pa ako ti nije teško pročitaj i to , nije dugo - http://www.pcela.hr/forum/viewtopic.php?f=2&t=3360
Vidiš imam neke knjige od Tomažina i ne sječam se njegovog spominjanja diska . Istina to sam ranije čitao ali lijepo si to primjetio- pita gužvara , pa onako smotana
u zvrk . Vidio sam ja i onaj poziv na šljivu . Ko zna , zvuči primamljivo :D . Svako dobro Ekreme i rodna godina !
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 08 ožu 2012, 15:08

Evo da pokušam popraviti neke svoje propuste i pogreške . Kad se pišu duži tekstovi, pogotovo u ovoj oblasti gdje ima dosta neslaganja, pa i sporenja oko istih stvari
i gdje osim iskustva ima i dosta pretpostavki , jasno je da može doći i do grešaka. Ja ovim neću da se opravdavam, a opravdanje tražim jedino u mojoj zanesenosti
ovom temom, koja je ujedno bila dugačka, pa zbog toga nisam vidio ono što je ispred mene ili što bi se reklo , nisam vidio drvo predamnom od šume.

Ovdje se radi prvenstveno o utopljavanju i mikroklimi . Želeći da riješim pitanje vlage, koja je najgora po pitanju dobrog zimovanja, nisam mislio na to ( iako sam
znao ), koliko je važan topli zrak iznad samog klupka . U zimskom periodu topli zrak je prvenstveno važan zbog omekšavanja mednih poklopaca i osim toga ta
toplota će poslje skidanja poklopaca uticati da med bude nešto rjeđi i prihvatljiviji za uzimanje . Zbog toga je u tom dijelu , u ulici, kora tanja i praktično se sastoji
od pčela koje skidaju poklopce i onih koje dolaze uzeti med. Ako se napravi značajna ventilacija u tom dijelu , dolazi do toga da pčele moraju pojačati koru u svim
ulicama, pa čak napraviti tepih iznad čitavog klupka, što može dovesti do povećanog uzimanja meda, ćak i do dizanja temperature. Poslje ovakvog gledanja, ispada
da je neminovnost vaditi jedan ili dva rama, jer do pojave izvjesne količine vlage mora doći. Kako se zna, leglo je, odnosno podizanje temperatore zbog legla najveći
uzročnik vlage, pa je moje mišljenje , kao i ranije, da se leglo netreba forsirati ranije nego se stvore uslovi za njega, a to je značajniji unos peluda.

Ponekad se drži u gornjem dijelu ventilacija zbog skidanja propolisa , a ja sam je držao i zbog odvođenja viška toplote . I ovdje sam promijenio mišljenje . Dugo
držanje ventilacije iznad plodišta iz bilo kojeg razloga može dovesti do slabljenja mirisa društva, kao i matičnih mirisa ili feromona, zbog čega može lako doći do
mjenjanja matice u vrijeme kad više nema trutova ili ih barem nema dovoljno kvalitetnih . Ujedno to također može dovesti do značajnog broja pčela na ventilacionoj
mreži. To se obično tumači da pretjerana ventilacija smeta pčelama, ali ja mislim da se radi o drugoj stvari , a to ću objasniti kasnije, jer u sklopu ovoga ide i priča o
podnici i pitanje koja ima prednosti iako to neće ništa promjeniti kod poštovalaca jedne ili druge. Kod svega bi gotovo kao pravilo moglo ići,ventilacija iznad plodišta
nije dobra , a ispod plodišta ne mora da smeta , a nekad i pogoduje . Za ovo zadnje mislim na otvorenu podnicu tokom zime ali bih i tu uveo neke o promjene . Što se
tiče prvog, to se može vidjeti i kod matične rešetke iznad plodišta, koja se može stavljati u jakim pašama, a ako je nema može također doprinjeti zamjeni matice .

Kod ovoga svega nemože se zanemariti niti CO2 i rasprava o njemu . Svi koji prate događaje i na drugim forumima znaju da o značaju CO2 najviše piše Brndušić
Ivan . Ja sam njegov veliki poštovalac i u svojim dokumentima imam gotovo sve što je on objavio . Gledao sam i njegovo zadnje predavanje i moram reči da sam
njegove stavove morao dobro analizirati, a neki su me i zbunili jer, iako se suprostavljaju znanstvenim stavovima , imaju itekako smisla. Svejedno, ponegdje imam
drugačije viđenje i bez namjere da njega kritiziram, a obzirom da se preklapa sa ovim mojim pisanjem želim dati moj pogled na ono što mi se čini sporno.
Naime u jednom tekstu je istaknuta tvrdnja da pčele bolje zimuju pri povečanoj količini CO2 i da pri tome smanjuju potrošnju hrane. Ovdje je osnovno pitanje kako
nastaje CO2 .Tvrdnja koja je davno napisana i koju još niko nije osporio je da nastaje metaboliziranjem hrane ili što je veća količina potrošene hrane dobit ćemo više
CO2 i više vodene pare , a ne obratno . Uz to ako dođe do vlaženja utopljavajućeg materijala, što obavezno dolazi poslje pretjeranog utopljavanja, sve dovodi ponovo
do povečane potrošnje hrane, više vlage i više CO2. O ovome je pisao Lebedev , a ja citirao u B9 "Pri relativno suvom vazduhu voda lako isparava oslobađajući
organizam od njezinog suviška. Pri visokoj vlažnosti vazduha u pčelinjem klubetu ti procesi su otežani što dovodi do narušavanja usisavanja vode u debelom crijevu i do
proliva." i u B12 "U procesu evolucije kod medonosnih pčela izgrađen je adaptacioni mehanizam prema visokim koncetracijama CO 2 i nedostatku kiseonika. Ipak vazduh
koji sadrži manje od 5 % kiseonika, a više od 10 % ugljendioksida , porazno djeluje na stanje pčela i opasan je za njihov život . U takvoj sredini pčele umiru za dva do tri
dana . Pri povečanju koncetracije CO 2 u klubetu iznad nivoa 4 % , pčele počinju aktivno da ventiliraju gnijezdo."

Ja ovim želim reči da pčele u povoljnim uslovima regulišu količinu CO2 , a tako i dotok kiseonika i to prvenstveno rade podešavajuči debljinu i gustinu kore u pojedinim
dijelovima . Tako je kora najdeblja u donjim dijelovima ulica , a najtanja u gornjem dijelu i prema dotoku svježeg zraka. Oni koji imaju mrežu na podnicama znaju da
je u početku zime najveći pad otpadaka u prednjem dijelu, a isto tako i varoe ko je prati. To samo znači da je tu najveća koncetracija pčela i odmah što upada u oči je,
da je na prednjoj strani leto, što znači da im itekako treba svjež vazduh, inače bi se pčele pozicionirale više prema nazad, gdje je vjerovatno veća koncetracija CO2 uz
moguće smanjivanja prolaza za zrak. Iz ovoga izvlačim još jedan zaključak, a to je da je povoljnije gornje leto za zimovanje. Razlog je jednostavan-pčele prema dole mogu
pojačavati koru koliko im je potrebno, ali će je na boku prema letu držati tanju, odnosno rjeđu za prolaz dovoljne količine svježeg zraka.

Pitanje podnica je usko vezano sa kretanjem zraka . Koliko god se neželim mješati u teoriju kretanja fluida i termodinamiku jer o tome neznam ništa ipak moram spomenuti
ono što svi znamo , a to je da se topli zrak diže prema gore . Ako to znamo pitanje je zašto se diže . Samo to, da je lakši od hladnog neznači mnogo i opet je pitanje zašto
prema gore. Ako znamo da je rijedak i da ima vrlo malu masu, tada mogu zaključiti da ga sunčeve zrake prolazeći kroz njega ne mogu zagrijati, ali griju zemljinu koru od
koje se zatim zagrijava i zrak . Samim tim može se pretpostavit da što je zrak dalje od zemlje, sve je hladniji i to je jasno. Kolega Brndušić je na svom predavanju pokazao
slike košnica, gdje se vide dva okrugla leta na prvom i drugom nastavku. Na slikama je strelicama prikazao ulaz hladnijeg zraka na gornje leto i izlaz toplijeg zraka na donje
leto . Ako pogledam ovo što sam napisao o zraku , sve je logično. To se direktno suprostavlja svima koji su pisali da će na otvorenoj podnici ulaziti vruči zrak , jer bi po logici
trebao da izlazi na najnižem mjestu. S druge strane, ako nemamo gornje leto , nego otvoreno donje leto i bez obzira kakva je podnica , bez obzira kakvo je kretanje zraka na otvorenom u košnici najtoplije na vrhu, pod krovom . To se vidi po bradama koje pčele prave i uvijek gdje ne pada sunčeva svjetlost, ispod poletaljke ili ispod podnice .

Ispod podnice je hlad i tu je uvjek hladniji zrak nego u suncu . Ako je moje razmišljanje ispravno, tada kroz mrežu može ulaziti samo hladniji zrak ili u Brndušićevom opisu izlaziti
vruči zrak noseći i CO2 . U slučaju gornjih leta to može znatno uticati na mikroklimu . Kod donjeg leta se formira zračni jastuk podnica-leto , što na ono iznad ne utiče puno.
Ovdje, kod otvorene podnice moram spomenuti još nešto, a to je tzv. tiha grabež . Ja sam je uvijek osporavao pa ću i sada . Zaista na otvorenoj mreži se može naći svašta
od tuđica do mladih pčela iz konkretne košnice, pa i osa kod njihove navale . Posljednji argument o ćemu se radi mi je dalo predavanje Slobodana Marjanovića .

Njegov odličan prikaz mase pčela kod prihranjivanja kad otvori širom leto pokazuje šta pčele rade bilo gdje i kod bilo kojeg otvora na košnici . Uvijek moraju štititi svoje zalihe , a to mogu
samo na dva načina, a to je zatvaranjem prolaza i pojačanom stražarskom zaštitom . Kad imaju bilo gdje rupe i time pojačanu ventilaciju, pogotovo i prodiranje svjetlosti
tu moraju postavit zaštitu . To se dešava pogotovo ljeti na otvorenoj mreži . Tu je također dobro rješenje S. Marjanovića sa otvorima pokrivenim mrežom ispod leta, a što
je najgore ja nisam razmišljao o tom jer slično ima i naš kolega Senad .Pitanje je dali mogu to napraviti na podnicama koje sad imam ali mogu nešto slično napraviti na ladici
tako što ću na njoj u predjelu prema letu izrezati manji komad i zamrežiti ga tamnom mrežom . Kad ne želim prodor zraka , lako se pokrije bilo ćim .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la medonosa » 08 ožu 2012, 20:30

Zvones,evo slike!1bjelo-prazno sace2crno-polen3isprekidano-med!Raspored ramova u nastavljaci prilikom uzimljavanja
Slika
www.apisfarm.de www.apisfarm.de
Avatar korisnika
medonosa
Aktivan
 
Postovi: 1660
Pridružen: 02 sij 2012, 16:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 11 ožu 2012, 01:26

medonosa napisao:Zvones,evo slike!1bjelo-prazno sace2crno-polen3isprekidano-med!Raspored ramova u nastavljaci prilikom uzimljavanja
Slika


Zanimljiva slika za analizu. Pretpostavljam da je ovo skica LR-a i prvo što primjetim je nesklad između širine i visine nastavka . Dužina nije ni prikazana, jer se
crta najčešće ovako . Standard je koliko se sjećam za vanjsku širinu 425 mm , a visina nastavka 240 mm . Ovako je nastavak viši ali često je na crtežima i viši,
pa se visina nastavka ponekad slaže sa njegovom širinom . Nije čudo zašto se klupko prikazuje kao kugla ili još češće kao jaje u vertikalnom položaju. Stvarnost
je suprotna jer klupko liči na položeno jaje ili još bolje duguljastu lubenicu kako sam pisao. Po mednom vijencu možemo vidjeti kako izgleda kolut ili disk u ulici.
Gornji dio kore je tanji i zauzima oblinu mednog vijenca iznad praznih čelija saća . Medni vijenac je najčešće , najuži po sredini, a najveći u zadnjem dijelu rama.
Ako ne uznemiravamo pčele tako ćemo i vidjeti ulicu , oblu liniju pčela i pošto je ulica u kojoj je matica najjača , a medni vijenac najtanji, tada tu ulicu i najbolje
vidimo . Kako ide prema krajevima ulice su slabije i obično medni vijenci veći . Najslabije su ulice na krajevima klupka . Ako je klupko u LR-u u gornjem nastavku,
tada ulice donjim dijelom izlaze u većem luku ispod donje letvice , pa se i udružuju u prostoru između nastavaka. Zbog ovih lukova koji idu prema dole , a tako i
zbog toga što su ulice slabije prema krajevima ,kad zadignemo gornji nastavak vidimo krug pčela ćiji je prečnik kraći i pravilniji nego što je ono što vidimo odozgor.
Ono što se može primjetiti na konkretnom crtežu je , da je plodište u donjem nastavku, a medište gore . Po tome će pčele zazimiti u donjem nastavku. Problem je
što nigdje nema legla , samo med , polen i prazno saće . Leglo se nemože organizovat na punom saću , pa bi se ovdje ako brojimo ramove sa lijeva na desno u
ramovima 5,6, i 7 i vrlo malo u 2 i 9 . Na ramovima 3, 4 i 8 se nemože organizirati leglo jer tamo gdje bi trebalo biti je perga . Prirodno bi bilo da je u početnoj
fazi zazimljavanja 5 do 6 ramova legla u svim fazama , a kako leglo izlazi u gornjem dijelu da pčele prave medne vijence . Naravno oko legla treba da ima dovoljno
perge, kako za leglo tako i za izgradnju masnog tkiva zimskih pčela . Ukoliko je neki od ovih ramova u sredini svjetli , moglo bi biti problema , a isto tako pčele
nebi prelazile u gornji nastavak jer nemaju gdje stati . Po Lebedevu i do 75 % pčela boravi na praznom saću , organizujući središte klupka i toplotne centre .
Pčele u prirodi imaju neprekinuto saće i visina saća je najčešće znatno veća , nego je njegova dužina . Zato izgled koluta u ulici može ličiti na približan krug ili
okomito jaje , dok zbog dužine rama u našim košnicama ima izgled položenog jajeta. Unekim slučajevima će pčele izgraditi mostove između dva nastavka, ali
nama ti mostovi smetaju . Jednostavno je zaključiti da je lakše organizovati toplotu u ulici, ako je kora u donjem dijelu kraća ,a deblja i uz to medni vijenac
u gornjem dijelu veći, a kraći po dužini .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Prethodni

Vrati se na: EDUKACIJA-ODABRANE TEME

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron