PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 30 ožu 2011, 22:56

Autorski rad
Pčelar: Zvonimir Šarić -zvones

U Sarajevu zima 2010/11
Bosna i Hercegovina


PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI , MISTERIJE I DRUGAČIJI POGLED


Kažu da pametan uči na tuđim greškama . Nažalost ja najčešće učim na svojim greškama i to dobro
pamtim . Koliko god čudno zvučalo , u lošem uvijek ima ponešto dobro . Moja greška me natjera na
razmišljanje i traženja razloga zbog čega je nastala .Tada ne priznajem sistem po kojem su svi krivi
(varoa ,nozemoza ,CCD i ko zna što), jer sam uvijek ja taj koji je kriv, samo je pitanje na koji način.

Tako je bilo i ove zime. Gubitak nekoliko kasnih rojeva , kao i nekoliko spajanja , „natjerali“ su me
da ponovo preispitam sve što znam o zazimljavanju i zimovanju .
Premda osnovni razlog gubitaka nije ovo što stoji u naslovu, neke stvari do kojih sam došao i mene su iznenadile, pa i dovele do ovog teksta i ovakvog naslova . U svojim razmišljanjima i analizama koristio sam podatke iz tekstova onih koje nazivamo autoritetima pčelarstva.Tekstovi su prvenstveno iz časopisa „Pčelar„ i nešto iz knjiga.

Zbog obilja podataka iz tekstova ću izvuči značajne rečenice i zatim ću u analizi pokušat na osnovu
dijela podataka iznjet svoje mišljenje , koje će ponekad potvđivati ,a nekad ćak i osporavati dijelove.
Svako ko pročita, moći će zaključiti koliko je to uspješno .

Poslje dosta pročitane literature , pregledajući forume , internet ,lako je primijetiti da je jako puno
različitih stavova gotovo u svakoj oblasti pčelarstva ,ćak i kod autoriteta iz ove oblasti .Već nekoliko
godina, povremeno razmišljam o zimi ,zazimljavanju i pčelinjem klupku . Ne računajući ovu zimu
u prethodne tri ,stradalo mi je samo jedno slabo društvo u sječnju/januaru prošle godine .Pri pregledu
našao sam gotovo pun ram pčela na izlasku . Zanimljivo je da je ove godine na sličan način stradalo
jedno društvo . U analizi svega, ovo će društvo upaliti jednu sijalicu !

PČELINJE KLUPKO

Slika

Koliko je god pčelarima važna sezona medobranja, a zima opterečenje , jer donosi samo probleme,
pčelama je taj period pitanje njihovog opstanka. O samom klupku se uglavnom zna nekoliko stvari,
a to je da ima koru , kao vanjski dio klupka i unutrašnji dio ; da su u kori pčele gusto zbijene i da ih
je više na manjem prostoru. Sa druge strane središnji dio ima manje pčela ali zauzima više prostora,
pretežno na praznom saću. O odnosima u klupku i kako ono funkcioniše vrlo se malo zna, jer u vezi
toga malo je i nejasno napisanog. Da je tako potvrđuju i različiti stavovi kao : treba li zajednice
utopljavati ili ne ; zatvorena ili otvorena podnica ; koliko hrane treba društvima ostaviti ; treba li
stavljati pogače ili ne i kada
. Kod onih koji utopljavaju, različiti su pristupi odvođenja vlage. Često
se utopljava ispod krova ,a zatim se u tom dijelu prave otvori za ispust vlage, ili prvo se pravi vlaga,
a onda se odvodi. Tvrdi se da pčele najbolje zimuju i najmanje troše hrane pri temperaturi od 5* C
do 6 * C. Drugi opet tvrde da pčele najbolje zimuju na otvorenim AV podnicama (mreži), ali da
pri tome troše nešto više hrane .

Slika

Moje iskustvo je da pčele zaista bolje zimuju na otvorenoj podnici
ali da pri tome ne troše ništa više hrane.Nemam vagu,pa nisam mjerio,ali to je moj osječaj.Nekoliko
godina držim pčele na otvorenoj podnici i uvijek se iznenadim koliko malo potroše pčele ,odnosno
količinom hrane koja ostane ,kao da je nisu trošile .

Slika

U procesu zazimljavanja za ovu zimu sam zbog pračenja varoe držao od jesenas ladice u podnicama i novine ispod krova .Rezultat toga je produženo leglo u dosta zajednica,povećana potrošnja hrane i veće stradanje pčela,koje se nisu uspjele odhraniti po izlasku iz legla. Moja osnovna namjena pisanja ovog teksta je pokušaj dokazivanja da pri padanju
temperature pčele neće potrošiti više hrane
.Tvrdnja je potkrepljena pisanjem u knjigama (Relić) gdje
kaže da ima više primjera, osobito u Rusiji gdje pčele zimuju na otvorenom, najčešće na izgrađenom
saću na nekom drvetu
, koje nije ničim zaštićeno i uspješno prezimljuju. U istoj knjizi ima slika koju
je poslao pčelar i opis da je naslikana u blizini Teslića (BiH),gdje se vidi dosta veliko saće na drvetu
i pčele u ulicama, a okolo snjeg .Također piše da je to društvo uspješno prezimilo .Isto tako nekoliko
izuzetnih video prikaza Ivana Brndušića pokazuju da pčele mogu preživjeti i u zemlji,buretu i ko zna
gdje još . Sve ovo me je navelo da ustanovim neko moje polazište koje glasi :

1. Bez obzira gdje su se pčele zazimile i u kojem prostoru , model njihovog organizovanja je uvijek isti .
2. Pčele da bi preživjele ,osobito u surovim uslovima zima ,kada je bilo i mnogo hladnije nego
sada,pa i duže zime, morale su razviti poseban sistem štednje hrane



ZNAČAJNE REČENICE AUTORITETA PČELARSTVA

A . prof. dr. G.F.Taranov „Kako pčele žive zimi“ - prevod iz „ Pčelovodstva „

1. Zimska generacija pčela se fiziološki razlikuje od ljetne i proljetne. U tijelu pčele skladište se
rezervne azotne materije,mast i glikogen,mjenja način metabolizma.

2. Ako se kod ljetnih pčela osnovni procesi stvaranja toplote vrše pod dejstvom fermenata oksidaze, razlažući šečere uz pomoć kisenika iz vazduha , to kod zimskih pčela dolaze do izražaja procesi metabolizma pod dejstvom grupe fermenata dehidrogeneze,koji koriste kiseonik vezan sa mašću, koji je s jeseni stvoren u tjelu pčele.

3. Kod pčela, koje se spremaju za zimu snižava se sadržaj slobodne vode u čelijama tijela,voda iz
slobodnog stanja prelazi u vezano .Taj proces je naročito aktivan kod insekata koji se zimi
zamrznu . Slobodna voda zamrznuvši se , ruši strukturu čelija i insekt gine .

4. Pčele se zimi nalaze u „toplim“ uslovima , temperatura njihovog tijela čak na periferiji
klubeta ne spušta se niže od 6* C .

5. U dupljama drveća zimsko klube pčela uvijek se razmješta između mednih satova ( gore )
i praznih( dole ) . Osnovna masa pčela razmješta se u prazne satove , obrazujući „ ložu „
klubeta . Gornji dio klubeta uvijek obuhvaća saće s medom , što omogučava pčelama da
imaju hranu u zagrijavanom dijelu klubeta .

6. Kako se troši hrana klube se polako premješta u vis prema medu . Na kojim satovima se
klube našlo u jesen na tim satovima će se naći u proljeće samo na većoj visini .

7. Za vrijeme hladnog perioda zime, društvo potroši 8 do 10 kg meda i ako se klupko smjestilo na
6 do 8 satova , onda na svakom satu potroše oko 1,5 kg meda .Zato postoji pravilo za zimu da u
svakom satu ne bude manje od 2 kg meda .

8. Zimsko klupko ima tačno izraženu konstrukciju – spoljnu koru(spoljašnje)i unutrašnje jedro-klube

9. Pčele koje formiraju klupko su nepokretne , gusto pripijene jedna uz drugu. Ovdje su one
razmještene ne samo u ulicama već i u praznim čelijama.Zbog toga je kora u svom većem dijelu
sastavljena od mase pčela u obliku gusto nabijenog omotača , koji je razdjeljen samo tankim
zidovima čelija .Kora uspješno čuva toplotu ,koju su proizvele pčele u sredini klupka .

10. Debljina kore zavisi od spoljne temperature. Pri njenom sniženju klube se zgušnjava : više
pčela zalazi u čelije kora postaje deblja i gušća .

11. Debljina kore nije svuda ista , ona je tanja u blizini leta ,ovdje se pčele razmještaju rjeđe i
vazduh može lako doprijeti do unutrašnjosti klubeta. Kora je tanja i u gornjem dijelu klubeta.
Stepen stanjivanja kore regulišu same pčele , što obezbjeđuje neophodan nivo ventilacije.
Naročito mnogo pčela se razmješta u čelijama krajnjih satova i s donje strane klubeta u kojoj
preovlađuju pčele starijih uzrasta .

12. Pčela se nalazi u kori sve dotle dok u njenoj mednoj voljci ima rezerve meda . Kada se rezerva
istroši pčela „zaroni“ u debljinu kore, izlazi iz nje i penje se po satu ka rezervama meda gdje puni
svoju mednu voljku .

13. U zimskim uslovima pčele ne predaju med jedna drugoj – svaka pčela uzima ga za sebe iz
čelija . Med na granicama kore pčele prvo raspečate i med postaje rjeđi zbog hidroskopnosti
usljed vlažnog vazduha .Što je vazduh suvlji pčele više čelija drže raspečaćenim.

14. Napunivši mednu voljku ,pčela se primakne unutrašnjem sloju kore u čijem sastavu ostaje
duže vrijeme . Pčele u čelijama se nalaze u stanju pokoja i razlikuju se od drugih pčela veoma
niskim stepenom metabolizma .

15. Jedro klubeta ( unutrašnje klube ) sastoji se uglavnom od fiziološki mladih pčela . One su
razmještene relativno slobodno i mogu da se premještaju po satovima.Toplota uglavnom izvire
od pčela koje su smještene u centru klubeta.Ona se stvara na račun pjedenog meda ili mehaničkih
(podrhtavanja krila i muskulature tijela).U hladno vrijeme ćuje se tihi šum koji proizvode te pčele.

16. Unutar klubeta pčele održavaju relativno visoku temperaturu na nevelikom dijelu , u sredini
ona dostiže 28* C do 32* C (toplotni centar). Od toplotnog centra u smjeru na gore temperatura
se postepeno snižava, a u smjeru na dole ,snižava se naglo usljed uticaja dotoka svježeg hladnog
vazduha. U kori (spoljnom klubetu) temperatura se kreće od 6* C do 10* C .

17. Zapremina klubeta se mijenja u toku zime,sa promjenama spoljne temperature . Pri zahlađenju
ono se sažima ,a pri relativnom otopljavanju se širi i premješta u smjeru čelija oslobođenih od
meda. Pri sniženju temperature na 5* C , prečnik klubeta se smanji za 12 % , pšto je dovoljno za
očuvanje prvobitne toplote .

18. Oštra kolebanja temperature u košnici omekšavaju satove sa poklopljenim medom . Pri
hlađenju topliji satovi polako emituju toplotu , a pri otopljenju obrnuto , upijaju toplotu , što
omogučava spori rast temperature.

19. Temperatura u centru klubeta u u toku zime koleba se vrlo malo , ne više od 1 do 2* C na
dan, međutim kako se približava proljeće ona u cjelini raste .

20. Krajem februara temperatura u centru klubeta dostiže 32* C do 33* C , što pobuđuje maticu
da počne polaganje jaja.

21. Pčelinje društvo srednje jačine u prvoj polovini zime troši 20 do 25 gr. meda na dan .Kad se
pojavi leglo potrošnja hrane se poveća oko dva puta .


B . prof. Dr. V. I. Lebedev

Također u „ Pčelar-u „ je objavljen rad V. I. Lebedeva sa njegovim suradnikom Torocevim pod
naslovom „ Naučno obrazloženi načini uspješnog zimovanja pčelinjih društava „ . Lebedev je doktorirao u klasi kod Taranova i bio njegov suradnik.Sasvim je jasno da se u njegovom pisanju vidi
i rad sa Taranovom .Zbog toga će iz Lebedovog, proširenog teksta , koji je objavljen u dva dijela biti
citirane rečenice kojih nema kod Taranova .


1. Sa opadanjem spoljašnje temperature do13* C i niže,pčele počinju da se koncetrišu u blizini leta,
na dijelovima saća iz kojeg je izašlo posljednje leglo i ovdje se obrazuje „ ležište“ zimskog klubeta.

2. Do 75 % ukupne površine zauzeto pčelama čini saće oslobođeno od meda .

3. Kod pčela koje se nalaze u praznim čelijama , masa mednih voljki je za 30% do 60% veća ,
opterećenje debelog crijeva za 12% do 14%,a intezivnost razmjene bjelančevina za 20,4 % niža
nego kod pčela koje se nalaze na površini saća .

4. Kod pčela sjedinjenih u klube gubitci toplote se smanjuju 9 puta, a potrošnja hrane 25 puta.
Razmjena materija i utrošak energije u zimskom periodu su 250 do 300 puta niži nego u aktivnom
periodu života .

5. Spoljni dio klubeta se sastoji iz gusto sjedečih pčela,koje obrazuju koru debljine od 2,5 do 7,5 cm.

6. Pčele se raspoređuju na taj način da iskoriste toplotu jedinki,koje se nalaze ususjednoj ulici.U vezi
s tim ,one zauzimaju prazne čelije saća , koje su sa suprotne strane zauzete i zagrijavane od drugih
pčela. Zahvaljujući tome centri koncetracije pčela u susjednim ulicama se praktično poklapaju .

7. U kori klubeta minimalna temperatura održava se na nivou od 6,1*C do 12*C.Najviša i stabilna
temperatura (minimum 24,5 * C) zapaža se u centru klubeta koji nazivamo toplotnim centrom .

8. Kao rezultat razlaganja šečera i meda u organizmu pčela , obrazuje se voda i CO 2 , koji se
izlučuje napolje kroz trahejni sistem .Dnevno izlučivanje vode kvalitetnog društva , koje se zimi
nalazi u zimovniku iznosi prosječno 46 gr.

9. Pri relativno suvom vazduhu voda lako isparava oslobađajuči organizam od njezinog suviška.
Pri visokoj vlažnosti vazduha u pčelinjem klubetu ti procesi su otežani što dovodi do narušavanja
usisavanja vode u debelom crijevu i do proliva .

10. Povećanje vlažnosti vazduha u gnijezdu uzbuđuje pčele , što dovodi do povećanja temperature
i po pravilu do otpočinjanja polaganja jaja od matice , što je skončano sa znatnom dopunskom
biološki neopravdanom potrošnjom energije u tom periodu .

11. U normalnim uslovima , polaganje matice rasa pčela otpornih na zimu i njega legla počinju
kasnije . Ukoliko pčele manje njeguju leglo zimi, utoliko se one više pošteđuju i intezivnije ga
njeguju u proljeće. Međutim leglo njegovano u zimskom periodu,suviše skupo košta pčele.Kod
njih se primječuje prijevremeno fiziološko istrošenje organizma , smanjenje dužine života,
slabljenje i ćak uginuće .

12. U procesu evolucije kod medonosnih pčela izgrađen je adaptacioni mehanizam prema visokim
koncetracijama CO 2 i nedostatku kiseonika. Ipak vazduh koji sadrži manje od 5 % kiseonika,
a više od 10 % ugljendioksida , porazno djeluje na stanje pčela i opasan je za njihov život . U
takvoj sredini pčele umiru za dva do tri dana . Pri povečanju koncetracije CO 2 u klubetu iznad
nivoa 4 % , pčele počinju aktivno da ventiliraju gnijezdo.

13. Potrošnja pčela po ulici zimi je kod slabih društava ( 4 do 5 ulica ) 1,9 kg ; kod srednjih (6 do
7 ulica ) 1,3 kg i kod jakih (8 do 9 ulica i više ) 1 kg .

14. Jaka društva ,s velikim brojem pčela , mnogo bolje izdržavaju zimovanje i imaju 2 do 2,5 puta
manje uginuće i manje oboljevaju od nozemoze , nego pčele srednjih i slabih društava .

15. U normalnim uslovima , polaganje jaja od matice rase pčela otpornih na zimu i njega legla kod
društava koja uspješno zimuju počinju od druge polovine marta ( 10 do 15 dana prije njihovog
iznošenja iz zimovnika i prvog proljećnog izleta ) .

16. Rezultati ispitivanja vršeni u Naučno istraživačkom institutu za pčelarstvo , ubjedljivo pokazuju
da nauspješnije zimuju društva , s minimalnom potrošnjom hrane i energije pri minimalnoj
temperaturi + 6 (+ / - 1 * C ) , koja se opaža u omotaću zimskog pčelinjeg klubeta .



C . prof . dr . Slobodan Miloradović „ Pčelinja zajednica u zimskom periodu „
Rad je sažetak onoga što su pisali znanstvenici u vezi zimskog perioda .


1. Evropske medonosne pčele su se prilagodile ogromnim klimatskim razlikama , obitavaju svugdje gdje biljke daju nektar i polen , od ekvatora do sjevernih geografskih širina bez obzira na velike temperaturne razlike od + 49* C do - 45* C .

2. Odvojena pčela od klubeta već pri - 4* C nemože da živi više od jednog sata , dok klube u kojem
je 17500 pčela može da živi pri temperaturi od - 15* C , 329 sati (K.L. Korkin 1932 g. )

3. Kao kod drugih hladnokrvnih bića osnovnni nivo metabolizma i upotrebe hrane kod pčela
smanjuje se padanjem temperature do 10* C,kada postaje minimalna. S daljim padom temperature
proporcionalno se uvećava potrošnja hrane ( Ž. B. Fri ; Z. Simpson 1963 . )

4. Pčele izolovane od klubeta , između 10* C i 7* C postaju nepokretne od 0* C do 10 * C mogu
da žive 2 do 3 dana ; pri - 3* C do tri sata , a pri - 4* C do jednog sata ( Ž. B. Fri 1966 . g. )

5. Količina ugljendioksida u zimskom pčelinjem klubetu se povećava (T. A. Avetisjan , 1950) , što
smanjuje potrebu pčela za hranom čime se smanjuje stvaranje fekalija ( K. I. Mihajlov ; G. F.
Taranov 1961. g. ) , Simson (1961. g.) pretpostavlja da sažimanje klubeta za vrijeme hladnoće
može da dovede do povećanja koncetracije CO 2 u njegovom centru 4 % do 6 % , ćime se
pojačava metabolizam centralnih pčela u klubetu .

6. K. D. Ouzis je 5 godina mjerio temperaturu između 01. 12. i 31. 03. Ustanovio je da se u
spoljašnjem dijelu kore klubeta održava temperatura od 6,1* C do 12* C . S rastom ili padom
spoljne temperature klube se širilo ili skupljalo,uvečavajći ili smanjujući odnos između njegove
površine i mase,izazivajući na taj način uvećanje ili smanjenjeodvođenje toplote iz njegovog centra

7. Temperatura u centru klubeta,bez legla ,kolebala se od 13* C do 30* C .Češće je bila oko 30* C .
Kada je spoljna temperatura bila stabilna , temperatura unutar klubeta se također nije mijenjala .
Dulitl je ustanovio da pri promjeni temperature od 8,3* C u centru klubeta nastaje promjena
temperature za 0,6* C .

8. Kada počne izvođenje legla temperatura u centru klubeta znatno se povečava dostižući 33* C do
33* C do 36* C u ulici između dva rama s leglom i 29,5* C do 33* C ako je leglo bilo samo na
jednoj strani ulice . Najviša temperatura koja je bila izmjerena u klubetu je 40,5* C ( K. D. Ouzis )

9. Zajednice slične po snazi i rezervama hrane mogu da se razlikuju po temperaturi čak za 9* C .
Društva najjača po snazi i s velikim rezervama hrane nisu uvijek bila i „najtoplija„ (P.Lavi 1954)

10. Himer tvrdi da se pčele perifernog sloja klubeta ne zamjenjuju pčelama unutrašnjih slojeva.
To tvrđenje protivrječi opće prihvaćenom mišljenju .

11. Međutim , pčele mijenjaju položaj klubeta krečući se prema drugim satovima da bi uzele med
(P. Lavi 1954 ; D. Ouzis 1971 ) , ako ih ili ne zadržava prisustvo legla na istom mjestu .

12. Eksperimenti koji su izvedeni (K. L. Farrar ) ubjedljivo su pokazali da pčele ne stradaju od
hladnoće ako im je uvijek dostupna kvalitetna hrana . U utopljenim košnicama s električnim
zagrijavanjem podržavala se temperatura od +12,7* C do - 3,9*C, a u drugim na nivou od
- 3,9*C .Pčele u ovim drugim košnicama izlazile su iz zime s jačom životnom snagom od onih
koje su bile zagrijavane . Zatim su i jedne i druge košnice stavljali na 50 dana u frižidere gdje
je bila konstantna temperatura - 45*C . Pčele su ostale žive .


D . „ Temperaturna regulacija pčelinje zajednice „

Prijevod sa engleskog iz časopisa „The Hive and the Honey Bee“ uradio Milenko Stevanović , a odnosi se na tekst i sliku na kojojsu prikazane temperature u pčelinjem klupku .
Na crtežu se vide temperature u gotovo pravilnim koncentričnim krugovima , gdje se vidi mali
toplotni centar sa temperaturom od 32* C ; zatim sljedeći širi krugovi sa temperaturama 23* C ;
16* C ; i na kraju najširi krug sa temperaturom 9* C . Piše da je sve mjereno pri vanjskoj
temperaturi od 5* C .


E . Iz knjige Branka Relića

1. Ima slučajeva da i kod nas , pa ćak i u sjevernim dijelovima Rusije pčele izgrade svoje gnijezdo
( saće ) na granama stabla i tu uspješno prezime , iako su izložene zimskim atmosferlijama
( snijegu i mrazu ) .

2. Pčelar iz Doboja ( B i H ) poslao je autoru fotografiju na kojoj je snimljena pčelinja zajednica
koja je izgradila saće na grani i uspješno prezimila ( na slici se vidi prilično veliko saće , koje je
otprilike duplo veće visine , nego što ima dužinu jednog sata , kao i ukupnu širinu saća .Vidljiv
je snijeg , kako na drvetu , tako i okolo ) .

3. Još davnih šesdesetih godina u časopisu „ Jugoslovensko pčelarstvo „ opisan je slučaj života
pčelinje zajednice u željezničkom signalu nedaleko od Subotice . U taj signal , koji je imao
oblik zarubljene piramide , visine tri metra , napravljen od gvozdene konstrukcije obložene
limom uselio se roj . U njemu je roj izgradio ogromno saće , boraveći tu nekoliko godina. Ta
zajednica je izložena surovim hladnoćama u toku zime i visokim ljetnim temperaturama. Ko
zna koliko bi opstala da je nisu uništili ljudi , kako bi povadili med .

F. A. I. Kasjanov „ Grijanje pčelinjeg gnijezda „

1. Prije svega nepravilno je stvaranje toplote pripisivati samo centralnom dijelu klubeta kao nekom
toplotnom centru . I pčele koje se nalaze na perifernom dijelu klubeta ponašaju se kao živi
organizam , koji kao rezultat svojih životnih aktivnosti stvaraju toplotu metabolizmom i njom
se također griju .
2. H. Eš (1970 ) je utvrdio pomoću termostata priljepljenih na pojedinačnu pčelu i pustio je u klube,
da se više puta premještala u centar i van njega , te je ustanovio da je njena temperatura viša od
okoline . Po tome zaključuje da na svakom mjestu tijelo pčele odaje toplotu .

3. Radovima D. Burkada ( 1954 ) , H. Eša ( 1964) , M. Rota ( 1965 ) je ustanovljeno da stvaranje
toplote pčelama omogučavaju vibracije mišića grudi , koje su vizuelno neprimjetne i mogu biti
zabilježene samo pomoću specijalne aparature .

4. Razumije se da omotač od pčela koje su sabijene oko klubeta prestavlja dobar toplotni izolator i
specijalno se stvara da bi pčele sačuvale toplotu u centru . Prema opadanju spoljašne temperature
zbijenost pčela i debljina omotača klubeta prema uvriježenom mišljenju raste .

5. Sa tom tvrdnjom također je teško se saglasiti . Ako bi kora klubeta zaista imala ulogu toplotnog
izolatora ,onda bi u saglasnosti sa zakonitostima prenosa toplote na granici između zone grijanja
i omotača se primjećivao nagli skok temperature. Takav skok niko od istraživaća nije primjetio .

6. Kako se može zaključiti , toplotna provodljivost sloja sa njegovom gustinom, ne samo da se ne
smanjuje , nego raste . Prema tome smatrati koru klubeta kao instrument za regulisanje odavanja
toplote pčelinjeg klubeta nije opravdano .

7. Ali klube se ne može beskonačno skupljati , već pri temperaturi od - 3,5*C jedna polovina pčela
zauzima 90% svih praznih čelija,a druga isti takav obim u ulicama (O. S. Ljvov 1954) Sa velikom
vjerovatnoćom može se pretpostaviti da pri – 5*C do – 6*C skupljane klubeta o kome se tako
mnogo govore pčelari , nije više moguće. Ako se pad temperature produžava , temperaturni režim
klubeta isključivo zavisi od povećanog sopstvenog izlučivanja toplote , što je očigledno na crtežu,
koji je nastao na osnovu izučavanja termogeneze pčelinjeg društva , postrojenjem koje je bilo u
specijalnoj košnici -- kalorimetru .

8. U tekstu je data i tabela veličine klupka po broju pčela i ulica preko prečnika , pa tako 12 ulica
pčela čini klupko od 30.000 pčel = 26 cm. ; 10 ulica = 25.000 = 25 cm. ; 8 ulica =20.000= 23 cm.
6 ul. = 15.000 = 21 cm. ; 4 ul. = 10.000 = 18 cm. ; 2 ul. = 5.000 = 14 cm. ; 1 ul. = 2.500 = 2 cm .


G . V. I. Lebedev , A. I. Kasjanov

„ Toplotni gubitci pčelinjih društava tokom zimovanja i proljetnog razvoja „


Ispitivanja su vršena u košnici kalorimetru , košnica u kojoj su raspoređeni elekrični grijači na
podnici , krovu ,zidovima . Napravljena su dva kalorimetra i u jedan su išli ramovi spoljne mjere
435 X 230 mm . ( 10 ramova slični LR , sa kraćom satonošom ) ; u drugom su bili ramovi
435 x 300 mm. ( također 10 ramova , koji su ruska varijanta i koji podsjećaju na DB ) .
Kao model klupka urađena je šuplja aluminijska lopta prečnika 200 mm ( 20 cm. ) montirana u
pčelinje saće i zagrijavana električnom energijom . Ispitivani su toplotni gubitci sa modelom pč.
klupka ibez , zatim gubitci prema krovu , zidovima i dnu (podnici)


1. Zaključci su da u zimskom periodu , bez legla , gubitci prema krovu su oko 17 % ; na zidovima
74 % , a na podnici svega 8,8 % . Gubitci na letu su zanemarljivi .

2. U ranoproljetnom periodu se povećavaju gubitci na krovu i iznose oko 42 % ,gubitci na zidovima
se nešto smanjuju 49,9 % , dok se na podnici neznatno povećavaju 9,3 % . U svim ispitivanjima
su gubitci na letu neznatni – zanemarljivi .
Također je ustanovljeno da nisu značajne razlike u gubitcima kod košnica rađenih od drveta ,
25 mm. ; 40 mm. ; 50 mm.


Napomena : Ovaj dio teksta iznad, nisu citati , nego moj slobodan opis dijela teksta koji je urađen
u prevodu iz „Pčelovodstva „ a objavljen u „Pčelaru „ ; --- Z . Š .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 31 ožu 2011, 22:53

ANALIZA

Kao što sam u uvodu napisao , osnovni cilj ove rasprave je dokazati da pčele zimi pri padanju
temperature , neće trošiti više hrane, nego približno , a moguće čak i smanjivati . Međutim dužom
analizom navedenih citata i podataka , došao sam do novih spoznaja , koje će dovesti do onoga što
sam nazvao „drugačiji pogled na pčelinje klupko„. Da bi bilo jasnije iz kojeg razloga sam došao do
određenih zaključaka , molim čitaoca da sljedi nastavak napisanog teksta !

Smatra se i najčešće je mišljenje , da pčele najbolje zimuju i da tada imaju najmanju potrošnju
hrane , ako je vanjska temperatura u blagom plusu . Za takvo mišljenje , vjerovatno su zaslužni
Taranov i Lebedev i njihovi tekstovi . Tako Lebedev u B16 kaže :
„da najuspješnije zimuju društva , s minimalnom potrošnjom hrane i energije pri minimalnoj
temperaturi [b] + 6 (+ / - 1 * C )
, koja se opaža u omotaću zimskog pčelinjeg klubeta „ .
[/b]

Sljedeći njihove ranije misli,moglo bi se zaključiti , da pri temperaturi od 6* C na vanjskoj kori
klupka pčele idu na sažimanje , odnosno zbijanje i tada bi se moglo pomisliti da je najmanja
potrošnja,svaki put kad pada temperatura.Većina je ipak pretpostavila da je to temperatura koja se
javlja na ivicama klupka , a glasi 6*C (+ - 1*C) .
Ako je tako, tada je logično za pretpostavit da će pri svakom , pa i najmanjem padu temperature, rasti potrošnja hrane.Ispočetka minimalno i sporo, ali kako bi temperatura padala u značajniji minus , potrošnja bi rasla u skladu s tim sve više .

Tada bi teško bilo zamislit da mogu prezimiti pčele na grani,okovane mrazom ; pčele u frižideru
50 dana na – 45*C (eksperiment Farrar u C12 )
. Uz navedeno , nije potpuno jasno na koji način
su vršili mjerenja , jer se vrlo često spominje zimovnik. Ako su mjerenja vršena u zimovniku ili
kod utopljenih košnica , rezultati mjerenja mogu biti netačni. To se najbolje vidi po mjerenjima
vršenim uz pomoć košnice kalorimetra. Ako mjerenja gubitaka toplote u košnici mogu biti potpuno
tačna , jer se mjere na zidovima ili krovu , mjerenja koja su vršena pomoću modela klupka
ne mogu nikako pokazati prave rezultate jer kao što se zna,pčele su žive,u pokretu, metabolizam im
radi , imaju isparavanje itd .

Često se mogu vidjeti napisi o potrošnji hrane zimi . Najčešće se može vidjeti da je najmanja potrošnja u 12-om mj. ispod 1 kg , zatim u 1-om oko 1 kg ili malo iznad i 2-om oko 1,5 kg.. Kako mnogi kažu već u prvom mjesecu počinje matica leći , pa je jasno zašto je
U prvom mjesecu nešto veća potrošnja nego u 12-om , ali sve skupa to je 3 do 4 kg u najhladnijem
periodu godine . Ipak sve je ovo priča , treba nešto i dokazati , pa polazim opet od Taranova i
Lebedeva . I jedan i drugi objašnjavaju način formiranja klupka i njegovo djelovanje.I stina Taranov
spominje temperaturu toplotnog centra od 32*C (bez legla ) , a Lebedev od 24,5*C. Po njihovom
mišljenju toplotni centar grije cijelo klupko , a kora služi kako bi se ta toplota što više zadržala .
Lebedev je jednom prilikom izjavio da pčele raspoznaju promjenu temperature od 0,2*C. Uz to kad
je na vanjskom dijelu kore temperatura 6*C ili manje pčele u kori idu na skupljanje ili sažimanje
kore .

Jasno je da u takvom slučaju , sa padom temperature dolazi na manjem prostoru do sve većeg sažimanja i pčele u kori dolaze u sve čvršći kontakt , što dovodi do sve veće toplotne provodljivosti
zbog bliskog kontakta ( A 10). Iako je kora nejednake debljine, prema gore i prema letu, ipak je ona
najveće gustine i najdeblja u donjem dijelu, jer je tu najhladnije i očekivat je da su tu toplotni senzori
kore klupka . U A10 se kaže da pri sažimanju pčele dobijaju gušću strukturu i debljina kore se
povećava.Ta debljina kako piše Lebedev ide od 2,5 do 7,5 cm. Pčele što se tiče gustine,zaista stupaju
u čvršći kontakt i masa je gušća , ali što se tiće debljine ona može biti samo ista ili tanja . Zašto ?

Pretpostavimo da je naranča model klupka. Ako je presjećemo otprilike napola,od presjećenog dijela
donji dio naranče bi bio donji dio klupka , mesnati dio bi bio unutrašnji dio , a kora naranče , kora
klupka . Na kori sad možemo vidjeti unutrašnji i vanjski dio . Pretpostavka je da se zbog hladnoće
vanjski dio kore počne stezati , a unutrašnji stoji . Kora postaje tanja i gušća . Pretpostavimo da se
unutrašnji dio kore steže . Ako će se stezati jednako , kora će biti gušća ali će ostati iste debljine .
Kora može biti istovremeno gušća i deblja samo ako se unutrašnji dio kore više sabija , nego vanjski
dio . Gušća će biti zato što je na manjem prostoru . U stvarnosti to se nikad neće neće desiti , jer
unutrašnji dio kore ima manju mogučnost sabijanja .Vjerovatnost je obrnuta, jer je vanjski dio većeg
promjera.Ono što je u svemu odlučujuće je ipak zbijenost pčela. One sad svojom zbijenošću stvaraju
izvanredan toplotni omotač,kroz koji što je zbijeniji sporije izlazi toplota
.Ujedno pčele također zbog
svog bliskog kontakta,imaju bolju međusobnu toplotnu provodljivost, praktično se međusobno griju.
Zbog bliske fizičke veze , one su praktično nepokretne i što je veza čvršća , njihov metabolizam je
sporiji , pa zbog toga imaju manju potrebu za hranom, dakle med u mednim voljkama im duže traje
( F 1). Ujedno središnji dio klupka sa toplotnim centrom ima zbog boljeg omotača ili kvalitetnijeg ogrtača sporije gubljenje toplote.Zbog toga manji dio pčela treba da održava temperaturu toplotnog centra, što također dovodi do toga da te pčele rjeđe uzimaju hranu .
Zadovoljstvo što sam uspio sebi objasniti da pri padu temperature neće doći do povećanja potrošnje
hrane, trajalo je dva do tri dana . Jedno jutro se budim sa čudnim osjećajem da nešto nedostaje !

Kako izgleda pčelinje klupko ?

Razmišljajući o pčelinjem klupku , shvatim u neko vrijeme da nisam spoznao , niti gdje piše, sistem
komunikacije između pojedinih dijelova
.Sam pojam „klupko“je vjerovatno nastao od motanja kore,
konopa , neke pređe ili slično u neki oblik koji manje ili više podsjeća na kuglu , loptu . Kako god,
podrazumjeva se komunikacija između živih dijelova . Naravno prvo je trebalo da spoznam ,kako ti
dijelovi izgledaju. Prvo sam zamislio slabo klupko na tri ulice u LR košnici .Sljedilo je iznenađenje.
Klupko je ponajmanje ličilo na klupko. Naravno, znao sam kako izgleda ,ali nikad nisam gledao na taj način . Srednja ulica 6o do 70 % pune ulice po dužini ,ostale dvije često nejednake pola ili nešto
više u odnosu na srednju ulicu . Pčele , ako su vijenci deblji ,znatno ispod satonoša . Srednja ulica
do donje letvice i nekad nešto ispod ,ostale ulice često nisu ni do donje letvice. Ram LR unutrašnja
mjera u mm. 430 x 202 ili u cm. 43 x 20 . Ako se sad pogleda klupko ,vidjet će se dužina 30 do
najviše 35 cm , visina klupka cca 15 cm. ili i manje i širina 2 rama i dio ulice uz njih , ukupmo 8
do 8,5 cm. Klupko liči na dugo ,tanko šiljasto tijelo . Klupko na 8 ulica naprimjer može biti u bilo
kojem nastavku (ako imaju dva) . Pri tome ako je u donjem LR nastavku ispod je satonoša (često
strada zbog toga ) , a nekoliko ulica može izbit ispod donjih letvica . A ko je u gornjem nastavku
također ispod satonoša,nekoliko srednjih ulica izbija ispod donjih letvica a možda je neka ušla i niže
1 ili 2 cm ?. Klupko visine cca 20 cm , možda i niže , dužina cca 40 cm sa krajnjim ulicama nešto kraćim ; širina klupka 7 ramova + po pola ulice sa strane krajnjih ramova , ukupno 26 do 27 cm.

Slično je ako klupko zahvati oba nastavka , jer ni u jednom neće zahvatit više od polovine svakog
nastavka . Klupko ne liči ni na loptu ni na jaje , ponajviše liči na grčku lubenicu . Klupko nema
poveznicu ni iznad satonoša niti prema zidovima košnice . Jedina poveznica između pčela je ispod
donjih letvica i to ne svih ulica
. Klupko nema komunikaciju između dijelova . Najednom vidim
nešto što svima bode oči ali niko to ne primjeti - ramove . Ramovi presjecaju klupko ili mogu ih
vidjeti kako su vertikalno zabijeni u „lubenicu“. Ako sad isječem dijelove za širinu ramova dobit ću
pčelinje klupko, ulice i na samom dnu dio koji je prošao nekoliko ulica i čini krug promjera 15 ili
20 cm , nekad i nešto više .

DRUGAČIJI POGLED NA PČELINJE KLUPKO

Bio sam u panici , ništa više nije funkcionisalo . Ponovo sam sve pretresao . Vidio sam šta piše
Kasjanov da se klupko ne može beskonačno skupljati ( F 7 ) . On je pisao da se klupko neće
skupljati već pri temperaturi koja padne ispod – 3,5*C. Naravno nisam to uzimao u obzir jer mi
se nije slagalo sa mogučnošću pčela da prezime vrlo niske temperature. U prebiranju misli vidio
sam svoje stradalo društvo .Bilo je slabo sa dosta pčela na izlasku .Nešto pčela ,koje nisu pale sa rama , činile su jasan krug oko legla .Tog momenta se upalila lampica.
OSNOVNA ORGANIZACIJA PČELA ZIMI NIJE KLUPKO NEGO KOLUT ILI TOČAK U
ULICI
.
Ulice su povezane kao zajednica ili zadruga ulica . Osnovni način njihove komunikacije je preko toplotnih centara, koji postoji u svakoj ulici .Osnovna ulica je ulica u kojoj je matica i njen toplotni centar ima najvišu temperaturu , vjerovatno već naznačenu do 32*C , ostale ulice imaju niže , sve istu oko 24*C ili se od centralne ulice prema krajevima snižava temperatura ( trebat će mjeriti )
Šta ovo znači ? Znači da su pčele našle najbolji mogući način organizacije, jer su zavučene u ulice
potpuno izolovane saćem . Sada ulicu ili prostor između ramova možemo zaista vidjeti kako izgleda.
Kolut ili točak (asocijacija na dječiji bicikl) naravno, nije niti potpuno okrugao, niti pravilan, nego
razvučen u skladu sa izgledom rama i prestavlja koru koluta. Gornji dio je, jasno tanji i debeo je onoliko koliko pčele žele očistiti mednih poklopaca i koliko žele ispuštati toplote van ulice. Kora se dalje spušta niz bočne letvice i uz donju letvicu. U tom dijelu, koji je i najhladniji, kora je i najdeblja
pa prolazi i ispod donje letvice . Svakako da njena debljina u tom dijelu ovisi i o količini pčela i njihovom organizovanju već u ranoj fazi pripremanja za zimu i jasno da će ih najviše biti u ulici gdje je matica. Ako su se pčele organizovale u gornjem nastavku, dijelovi kore ispod donjih letvica
mogu proći i u donji nastavak
.Pitanje je sada, dali pčele mogu organizovati kolut kroz dva nastavka?
Vjerovatno da , ali tada je ispravno stanje , toplotni centar u gornjem nastavku, a sve ispod donjih letvica , je kora koja prolazi između ulica donjeg nastavka . Ako bi toplotni cenri bili u donjem nastavku , neizostavno bi pri zahlađenju došlo do povlačenja pčela iz gornjeg nastavka , prema toplotnim centrima i pčele bi završile ispod satonoša donjeg nastavka. Ukoliko bi se pak , desilo da
se toplotni centri organizuju u ulicama u oba nastavka, tada bi pri zahlađenju došlo do djelenja pčela
sažimanjem prema toplotnim centrima.Toplotni centar gravitira najvjerovatnije blizu kore u gornjem
dijelu . Na taj način je omogučeno dobro grijanje mednog vijenca , kojeg obuhvata gornji dio kore .
Istovremeno je time omogučeno dosta praznih čelija za smještaj pčela u čelijama , kao i ostalih pčela
koje se nalaze u središnjem dijelu i ne pripadaju kori. One popunjavaju cijeli prostor ulice, koji nije
zahvaćen korom . Zanimljivo je baciti pogled na pčele koje su ušle u čelije saća . Opće mišljenje je,
da su to pčele koje se odmaraju, te da je time njihov metabolizam usporen
. Mislim da je to „ olako „
iznešen stav ili mišljenje . Zašto namjena tih pčela ne bi bila grijanje saća? Time se dobijaju dvije stvari. Grije se saće , koje će kako znamo upijati toplotu, ali isto tako pri padanju temperature može
je emitovati . Pod dva , time se proširuje područje toplotnog centra , prema dole , a također preko
tankih zidova dna čelija na susjedne čelije druge strane rama (saća) . Pitanje , kako funkcionira kolut
pri zahlađenju.Pa,isto kao što je već objašnjeno kod klupka,samo se sada vidi da postoje mnogo veće
mogučnosti. Donji dio koluta će sa blagim padom temperature , početi polako sažimanje. Sažimanje
će ići tako da će se pomjerati samo vanjski dio kore . Pčele u tom dijelu postaju gušće i bolje je međusobno grijanje.
Njihovi toplotno osjetljivi dijelovi na ivicama vanjskog dijela kore im „govori“
koliko se kora treba sažimati. Pri tome kora postaje tanja ali i bolji toplotni izolator.Zbog toga i kora
i središnji dio se sporije „hladi“ Najviše su izložene pčele koje su na samoj ivici kore, ali i one zbog boljeg kontakta primaju s jedne strane više toplote i uz svoju toplotu , zbog potrošnje energije ,
moguće da nemaju veću ili imaju nešto veću potrebu za hranom,pa u skladu s tim trebaju ići po med.
Kad zgušnjavanje više nije moguće , to je već pri dosta niskim temperaturama , kompletna kora nastavlja stezanje ali sada pomjeranjem sa ivica rama unutar ulice . Gornji dio je već očistio manje
površine mednog vijenca,nije nemoguće da će se pomjeriti i nešto više i u tom dijelu podebljati koru.
Donji dio će se pomjerati unutar ulice u skladu sa padanjem temperature i pri tome će ako zatreba pomjerarati i sam toplotni centar , a postoji mogučnost da dio pčela, koje čine središnji dio i same
postanu dijelom unutrašnje kore , ćime se dobija još prostora za sažimanje. Ovim se ujedno , može
objasniti i zašto pčele mogu izdržati izuzetno niske temperature, a da pri tome troše vrlo malo hrane.

Najvažnija ulica, ulica u kojoj je matica, može praktično funkcionirati i preživjeti samostalno.
Važno je samo da ima dovoljno kvalitetnih dugoživućih pčela i dovoljno hrane. Nažalost, zbog konstrukcije suvremenog rama, čest je slučaj, da je upravo u ulici gdje je matica, najviše pčela, a najmanje hrane.
U nedostatku hrane pčele su u stresnom stanju. Zbog uzbuđenja dolazi do podizanja temperature, što se preko toplotnih centara prenosi dalje , pa tako uzbuđenje uz podizanje temperature, nastaje u svim
ulicama. Toplota, naravno uzrokuje bolju pokretljivost , pa će se cijelo društvo prebaciti na ramove u
kojima ima hrane . Uslov je da u ramu koji je neposredno na ivici „ klupka“ ima meda . Ako to nije slučaj tada je velika vjerovatnoća, da će društvo stradati . ,


Zvonimir Šarić
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la Stipo » 02 tra 2011, 02:46

Zvonimire čitam ovo tvoje duboko razmišljanje o pčelinjem klupku i većinom bih se složio s tvojim stavovima ali vidim da nisi spominjao fizičke principe ponašanja toplog tijela u hladnoj sredini. Dodao bi. Pčelinje klupko se ponaša kao jedno živo tijelo. Veće tijelo ima veću površinu i pri tome u okolinu emitira određenu količinu toplote. Padom okolne temperature po fizičkim principima tijelo u ovom slučaju klupko koje ima konstantnu temperaturu bi u tim uvjetima gubilo više toplote što bi dovelo do pada temperature u klupku. Da bi pčele zadržale potrebnu toplotu morale bi povećati treperenje svojih krilnih mišića i time podigli temperaturu u centru klupka na pravu veličinu kako ti gore kažeš na 32°C. Tada bi pčele morale povećati potrošnju hrane i povećati svoju biološku aktivnost što bi ih dodatno crpilo i znatno umajilo životni vijek. Kako su pčele štedljive i nastoje zadržati svoju biološku aktivnost na minimumu one se zbijaju čvršće jedna drugoj i time automatski smanjuju veličinu klupka i ekspotencijalno njegovu površinu tako da sada manje tijelo u još hladnijoj sredini zrači manje toplote tako da gubitci toplote iz klupka ostaju isti koji su bili dok je okolna temperatura bila nešto veća. Stezanjem klupka pčele ne mijenjaju svoju biološku aktivnost i time ne troše više hrane koja im je zimi glavni izvor toplote. Zvonimire mnogo si toga iznio pa ne mogu se sjetiti što bi još dodao.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2822
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 02 tra 2011, 20:03

Stipo napisao:Zvonimire čitam ovo tvoje duboko razmišljanje o pčelinjem klupku i većinom bih se složio s tvojim stavovima ali vidim da nisi spominjao fizičke principe ponašanja toplog tijela u hladnoj sredini. Dodao bi. Pčelinje klupko se ponaša kao jedno živo tijelo. Veće tijelo ima veću površinu i pri tome u okolinu emitira određenu količinu toplote. Padom okolne temperature po fizičkim principima tijelo u ovom slučaju klupko koje ima konstantnu temperaturu bi u tim uvjetima gubilo više toplote što bi dovelo do pada temperature u klupku. Da bi pčele zadržale potrebnu toplotu morale bi povećati treperenje svojih krilnih mišića i time podigli temperaturu u centru klupka na pravu veličinu kako ti gore kažeš na 32°C. Tada bi pčele morale povećati potrošnju hrane i povećati svoju biološku aktivnost što bi ih dodatno crpilo i znatno umajilo životni vijek. Kako su pčele štedljive i nastoje zadržati svoju biološku aktivnost na minimumu one se zbijaju čvršće jedna drugoj i time automatski smanjuju veličinu klupka i ekspotencijalno njegovu površinu tako da sada manje tijelo u još hladnijoj sredini zrači manje toplote tako da gubitci toplote iz klupka ostaju isti koji su bili dok je okolna temperatura bila nešto veća. Stezanjem klupka pčele ne mijenjaju svoju biološku aktivnost i time ne troše više hrane koja im je zimi glavni izvor toplote. Zvonimire mnogo si toga iznio pa ne mogu se sjetiti što bi još dodao.


Dobro si to primjetio i slažem se sa tvojim stavovima i obrazloženjem .Pošto to ide u prilog mojoj teoriji , nemam potrebe nešto mijenjati u tom smislu . Međutim, želio bih
ipak,objasniti razlog zašto nisam ništa pisao o termodinamici . Naime ja sam spomenuo opit koji su radili Lebedev i Kasjanov u [ G. Toplotni gubitci...] . Tada sam spomenuo
da nesmatram potpuno ispravnim bilo kakva mjerenja na živom organizmu , ako neznamo sve parametre . Ja sam jako dobar u matematci ,dosta dobar bio u fizici , ali me
termodinamika nikad nije privlačila . Kad bih htio raspravljati u tom dijelu , morao bih biti dobro potkovan . Međutim u ovom dijelu mene zanimaju konačna riješenja , njih
iznalaze pčele .Zato ću navesti jedan primjer , koji svi znamo , a može se primjeniti i kod pčela . Čovjek ide temperatura oko 20*C , sunce prigrijalo , dobro obućen i njemu
vruče,znoji se .Iznenada pljusak i pokisne do gole kože .Njemu je hladno , a nezna ništa o termodionamici . Dali bi mu bilo toplije ili hladnije da je bio slabije obučen ?
Sad ipak želim da objasnim nešto važnije .Kako sam rekao početak istraživanja o hrani me je doveo do spoznaje o klupku . Zašto sad kažem spoznaje ? Razlog je jednostavan.
Pčele su davno otkrile šta im je najbolje , ja sam to spoznao ili saznao ,sad u ovo vrijeme . Možda je nekome čudno što sam ja nešto shvatio , što gomila znanstvenika nije ?
Pa oni sve moraju riješiti znanstveno i nerazumljivo , jer ako neko kao ja , običan čovjek nešto shvatim , ko će im vjerovat . Šta tu treba znanje , kad je sve jednostavno !
Zašto sam siguran da je osnovni način organizacije pčela kolut ili disk ili kako god ko hoće nazvati, u ulici i da je klupko savez ili udruga ulica. Iz vrlo
jednostavnog , najjednostavnijeg razloga . Ne postoji ni jedan bolji način organizovanja . Pčele u ulici su svojom korom zaburkenisane između dva sata. Što ta kora dijelom
izlazi ispod donje letvice ne mijenja ništa na stvari ,jer ona postoji i iznad letvice , znači prostor u ulici je praktično zadihtan
.
Zanimljivo je još nešto .Društvo koje je stradalo i za koje sam rekao da je upalilo lampicu je imalo maticu , koju mi je Senad poslao.Društvo slabo mojom krivicom,ali matica
zasijala 2/3 rama .Jasno da je ostalo bez hrane .Kad sam to primjetio (poklopčići u zadnjem dijelu )bilo je jako hladno i odlučim da ću pogledati za nekoliko dana ,jer je bilo
najavljeno relativno otopljavanje . Nažalost to se nije desilo , a društvo je vjerovatno već bilo stradalo .Na ramu o kojem sam pisao bila je i matica i dosta pčela otvorile
poklopčiće . Bilo mi je žao , što se kaže mogao sam zaplakat i sve bih sam sebe šamarao .Tog trenutka nisam ništa mislio , a kad sam razmišljao o pčelinjem klupku i kad
nisam imao rješenje iznenada mi je palo napamet. Nije ono donjelo riješenje ali to svjetlo koje je blicnulo je pokazalo u kojem pravcu treba ići .
Ovom prilikom se želim zahvaliti Senadu na odličnim slikama koje je postavio , jer je ispalo bolje nego što sam mislio i kako kažu više govore od tisuću riječi .Nadam se da ću
imati priliku i njih objasniti .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la senad » 02 tra 2011, 21:38

JA sam svojevremno bušio rupe na saću kako bi pčel imale bolju komunikaciju. Međutim skoro uvjek bi te rupe bile zatvorene. To znači da pčelama nije bilapotrebna horizontalna komunikacije kroz saće.
Zvone dobro si ovo primjetio a posebno dobro obrazložio. Svaka ulica fercera za sebe koristeći oslonac (toplotu) na susjednu ulicu sa pčelama. Zvone mislim da ovim tvojim zapažanjem i objašnjenjem pada u vodu i teorija o križanju nastavaka kod RV kao nešto najfunkcionalnije za potrebe pčelinje zajednice.

MOžda je još bolje slikovit točak kao si ga nazvao ako posmatramo prirodna staništa, Neprekidni satovi od vrha do dna koji su zaljepljeni za stjenke i nema horizontalni prolaza .

Ovim istraživanjem , uzimauči u obzir prirodno stanište dolazi se do zaključka d aje jako bitno imati vjence meda. Klube se, tj. svaka ulica (točak) uvjek kreće prema gore, nema ugibanja. Ovo takođe ide u prilog DB košnici kao najbolja za prezimljavanje.


Zvone ako sam u ovom mom razmišljanju pogriješio ispravi me bez predrasuda ,

p.s. Što se tiče slike ništa se nemoj zahvaljivat sve što treba samo da unaprijedmo BH pčelarstvo. Se moje fotke stavljam svima na raspolaganje kako bi teme bile što bolje.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar korisnika
senad
Site Admin
 
Postovi: 3023
Pridružen: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la Ismet » 02 tra 2011, 21:40

kao i tebe, Zvones, tako i mene fakat nikada nije nešto pretjerano zanimala termodinamika i na momente mi je čak bivala i dosadna. međutim, kada se radi o pčelama onda me sve živo zanima, pa i termodinamika :)
mikro klima košnice je, po meni, izuzetno važna u životu pčelinjeg društva i pčele (iako ne znaju fiziku tj. termodinamiku :) ) je održavaju maltene savršeno. međutim, ne lezi vraže/šejtane, umiješa se pčelar i od silne brige za svojim pčelama, jel de, unese nered tim majstorima termodinamike i dođe do kuršluza. jedan od najtežih kuršluza (sa aspekta mikro klime) je vlaga u košnici. elem, nemoguće je ne očekivati vlagu u košnici u kojoj živi jako, veliko društvo i koja nema obezbijeđenu ventilaciju. sada se ne bih doticao raznih perioda kako kalendarske godine tako i razvoja, života pčelinje zajednice jer bih onda morao pisati puuuuuno stranica. a ne da mi se plaho tipkati i ima to sve lijepo objašnjeno u pčelarskoj literaturi :)
inače, mikro klima košnice je jako interesantna upravo u periodu kada su pčele u klupku-klubetu. ti si to zvones divno izanalizirao i objasnio. ne da mi se sada tražiti ali nekada davno sam negdje čitao objašnjenje (fizikalno) toga da veće društvo koristi manje energije (hrane) za održavanje odgovarajuće toplote klubeta. sada razmišljajući o tome ipak mi nije to jasno. naime, pošto veće društvo ima i veće klupko onda je neminovno da mu je potrebno više energije (hrane) da održava neku referentnu temperaturu na površini klupka nego što je to potrebno manjem društvu, sa manjim klupkom u istovjetnim uvjetima.
važan dio košnice glede njene mikro klime je podnica. sa aspekta termodinamike (mikro klime) trebalo bi da je povoljnija puna podnica. jednostavno je objašnjenje jer punom podnicom doprinosimo manjim gubicima energije klubeta koja ide na "dogrijavanje" u slučaju pada vanjske temperature. međutim, pčele imaju odgovor na to i prilikom pada vanjske temperature one vješto kompenziraju potrošnju energije smanjenjem prečnika klubeta tj. površine klubeta. naravno, energiju stvaraju iz hrane koju one i inače štedljivo koriste preko cijele godine. tako da je iluzorno očekivati da energiju potrebnu za održavanje života pčelinje zajednice u periodu dok su u klubetu pčele stvaraju iz ničega što bi se izravno kosilo sa jednim od osnovnih zakona fizike (termodinamike) koji kaže da se energija ne može uništiti niti stvoriti iz ničega već samo prijeći iz jednog oblika u drugi. s druge strane, s aspekta borbe protiv varoe naravno da je povoljnija AV podnica. uzmimo ovaj eksperiment. zazimit ćemo istovjetna društva (po snazi, količini pčela) u dvije košnice, jedna do druge i sa jednom jedinom razlikom. na jednoj košnici je puna a na drugoj AV podnica. smatram da će košnici sa AV podnicom trebati više energije (hrane) da prezimi. naravno da tu odmah ide kontra argument koji su Zvones i Stipo lijepo objasnili preko one kompenzacije smanjivanjem prečnika klubeta. ali šta kada prečnik klubeta ne mogu pčele više da smanje jer to više fizički nije izvodivo?

elem, što kaže Hajrudin, nadam se da nikoga nisam razočarao ovim što napisah.
nipošto ne negiram teoriju koja kaže da veće, jače društvo preko zime potroši manje hrane. tek iznesoh neka moja skromna razmišljanja.....
Dobru srcu sreća dođe.
Avatar korisnika
Ismet
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 594
Pridružen: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 02 tra 2011, 23:33

senad napisao:JA sam svojevremno bušio rupe na saću kako bi pčel imale bolju komunikaciju. Međutim skoro uvjek bi te rupe bile zatvorene. To znači da pčelama nije bilapotrebna horizontalna komunikacije kroz saće.
Zvone dobro si ovo primjetio a posebno dobro obrazložio. Svaka ulica fercera za sebe koristeći oslonac (toplotu) na susjednu ulicu sa pčelama. Zvone mislim da ovim tvojim zapažanjem i objašnjenjem pada u vodu i teorija o križanju nastavaka kod RV kao nešto najfunkcionalnije za potrebe pčelinje zajednice.

MOžda je još bolje slikovit točak kao si ga nazvao ako posmatramo prirodna staništa, Neprekidni satovi od vrha do dna koji su zaljepljeni za stjenke i nema horizontalni prolaza .

Ovim istraživanjem , uzimauči u obzir prirodno stanište dolazi se do zaključka d aje jako bitno imati vjence meda. Klube se, tj. svaka ulica (točak) uvjek kreće prema gore, nema ugibanja. Ovo takođe ide u prilog DB košnici kao najbolja za prezimljavanje.


Zvone ako sam u ovom mom razmišljanju pogriješio ispravi me bez predrasuda ,

p.s. Što se tiče slike ništa se nemoj zahvaljivat sve što treba samo da unaprijedmo BH pčelarstvo. Se moje fotke stavljam svima na raspolaganje kako bi teme bile što bolje.


Senade sve si dobro vidio što sam želio objasniti .Što se tiče prirodnog staništa, odlična je ona slika u "Biologiji". Satovi duplo i više viši,nego što im je dužina i ukupna širina
satova .Pčele skoncetrisane na leglu i pretežno prema dole .U gornjem dijelu med .Može se samo zamisliti koliki su medni vijenci , a pčele zimi baš organizuju točak ili jajast
oblik s tim da če dole biti špic ,a prema gore šota . U onakvom saću bih i ja prezimio :) . Tako i DB , naravno da je bolja za zimu i još bi bila bolja kad bi se visna i dužina
zamijenile .Nažalost zbog visoke medne kape , ne odgovara nam ljeti.Za RV me je pitao kolega (Mirza sa HPS-a ) šta mislim o njima .Nisam mogao nešto osobito reči obzirom
da sam imao slabu prošlu godinu,ali sam rekao da ukršteni nastavci zimi nemaju nikakvog smisla.Ulice iz gornjeg nastavka bi ulazile u donji u repovima ili bi se stopile kao
kapa između nastavaka.

Ismete slažem se s tobom i čini se da je isparavanje i vlaga najveći problem za termodinamiku jer je oni u stvari i ne mjere .Što se tiče bilo kakvog mjerenja trebalo bi imati
dosta mikro mjernih uređaja raspoređenih po svim ulicama + dosta termo kamera i sve sa mikropredajnicima .Nije jednostavno , ali će bit dostupno .Za mikro klimu bi se
također složio , niko to ne reguliše bolje od pčela. Međutim sporne su priče šta je to mikro klima .Ako mi utoplimo košnicu tada je mi regulišemo ,a ne pčele (mislim na zimu)
S druge strane postoji priča da kad pčele ljeti prave bradu , one mikroklimu uređuju isto tako unosom vode i ventiliranjem .Dakle regulišu mikro klimu . Ako ja otvorim ladicu
na AV podnici isti tvrde da pčele tada ne mogu regulirat mikro klimu . Ja se pitam , kako je reguliraju na otvorenom saću (pominjana slika ) .Zanimljivo da se svi pozivaju na
pčele u prirodi .Ima toga još , ali dosta zasad .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 03 tra 2011, 09:17

Malo sam uredio ovaj gore tekst ,jer je bilo i grešaka. Ne bih želio da se pomisli da previše pametujem, pa zato i pišem ovaj dodatak.Dakle , nameće se neki zaključak (barem
se meni tako čini) da ono što odgovara pčelama , ne odgovara pčelaru i obrnuto .Jasno je (po raznim slikama prirodnih staništa ) da se pčele opredjeluju za prostor u kojem
je moguće napraviti visoke satove ,koji dalje omogučuju visoke medne kape i sigurne zalihe u svim godišnjim dobima . To ipak ,ne odgovara pčelaru jer kad pčele naprave
dobru mednu kapu ,smanjuju interes za dalje punjenje mednih ramova . Pitanje je , dali se mogu pomiriti ove dvije stvari ili dva pojma -visoki plodišni ram i niski medišni ?
Vrlo teško .Vjerovatno je najbolji pokušaj , kako reče Senad , DB košnica , ali ona je već preglomazna i gotovo je nemoguće s njom seliti , iako sigurno ima i toga . S druge
strane profesionalni pčelari i svi oni koji imaju veći broj košnica , sigurno neće sebi praviti dodatne troškove ,kad je košnica kojom pčelare uspješna . Njima su ipak,najveći
problem kasne paše, koje onemogučavaju pravilnu pripremu društava za zimu.To se može riješiti dovoljnim brojem društava na "dobrom"stacionaru,koja će zatim pojačavati
izraubovana društva .Da zaključim , ni ja sam neću mijenjati svoje dosadašnje košnice (pretežno LR ) ali ću vjerovatno tražiti neke mogučnosti .Svakako ću razmišljati i o
načinu sigurnog zazimljavanja sa postojećim ramom i uvjeren sam da to ćak i neće biti teško .Kad kažem "sigurno" , mislim na manje,više stopostotno prezimljavanje .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la Stipo » 03 tra 2011, 15:53

Najveći problem u košnici je vlaga. Voda isparavanjem stvara efekat frižidera pa tako pod određenim uvjetima brzo isparavanje vode u košnici može izazvati pad temperature čak za 15°C. Imajući ovo u vidu jasno se vidi koliko je to veliki utjecaj na mikro klimu u košnicu kako u vrijeme kada su pčele u klupku tako i za vrijeme ljetnih vrućina. Vlaga u košnici je velika i široka tema. Pošto je ovo tema pčelinje klupko ja sam samo napomenuo da ona u velikoj mjeri utječe i na pčelinje klupko.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2822
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la Ismet » 03 tra 2011, 17:39

hm, teško je baš do tančina razdvojiti temu od teme, kad je sve povezano :-)
jeste ovo tema o klupku ali malke ću još dodati o mikro klimi. jedno moje zapažanje prošle zime nakon utopljavanja košnice novinom preko ventilacije na poklopnoj dasci. a poklopna daska je napravljena tako da je pola mreža (ventilacija) a pola hranilica. elem, kada sam nakon utopljavanja nešto podizao tu novinu koja je bila preko ventilacione mreže primjetih da je novina izbušena. pčele su same sebi napravile ventilaciju kroz novinu!! naravno da sam ih poslije još bolje utoplio i ne razmišljajući plaho o tim ventilacionim rupicama u novini. i da završim o mikro klimi - ventilacija je u košnici obavezna.
slažem se s tobom Zvone da izgleda da ono što odgovara pčelama ne odgovara pčelaru i obratno.

neko kaže da košnica treba imati što manje volumena pa je proširivati po potrebi, dok neko kaže da košnica mora biti prostrana (da bi pčele imale šta raditi, biva vole šetati po košnici :-) šalim se i malo karikiram, poznato je kada treba proširivati a kada sužavati volumen košnice). u jednom se svi slažemo: košnici prilaziti isključivo odzada? jel de?

kako god - medno nam bilo ove godine (a bogami i budućih godina)!!
Dobru srcu sreća dođe.
Avatar korisnika
Ismet
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 594
Pridružen: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 14 tra 2011, 22:04

Gledajući početak snimka koji je emkan postavio "Kako do visokih prinosa " , shvatim da posjedujem DVD sa istim naslovom i radi se o navodno prvom hrvatskom
edukativnom filmu u pčelarstvu .Film dobro urađen , edukativan i može se vidjeti cjelogodišnji rad i što je najvažnije Belčićev način pčelarenja u bagremovoj paši .
Razlog što ja pišem o tome u ovoj temi je prikaz zazimljavanja . Još prije nekoliko mjeseci ne bih imao primjedbi na prikazano . Sada u svjetlu novih spoznaja
smatram da je urađeno nekoliko grešaka , koje ću navesti i zatim objasniti što je trebalo učiniti .
U filmu pčelar polazi od košnice na dva nastavka . Navedeno je da se radi o desetom mjesecu i očigledno je lijepo i toplo vrijeme (za razliku od zadnje dvije godine)
jer je pčelar u majici kratkih rukava .U oba nastavka saće nešto starije ali ne prestaro.Gornji nastavak potpuno napunjen zapečaćenim medom ,a u nekim ramovima
ima nešto i perge . U donjem nastavku tri rama sa nešto zatvorenog legla , na jednom ima nešto perge i ostalo prazno i nimalo meda.Pčelar odlučuje prebaciti odozgor
tri rama zatvorenog meda umjesto praznih ramova , tako što će jedan staviti pri kraju , jedan u sredinu i jednim presječi ramove sa leglom . U ćemu je problem ?
Da vidimo šta pčele rade u prirodi . Satovi koji su prosjećno duplo viši nego im je dužina , gradeći odozgo prema dole prvo naseljavaju leglom .Zatim po izlasku legla
tu trpaju med , potiskujući leglo prema dole . Na kraju imamo situaciju da je med uvijek gore , a leglo uvijek dole .Pošto je saće po sredini najstarije ,a ujedno i
najzaštičenije pčele su stvorile naviku da starije saće u procesu zazimljavanja pune medom u gornjem dijelu , a da u donjem dijelu istog sata matica zaliježe zimske
pčele . U konkretnom slučaju vidimo gornji nastavak pun meda , što je za pčele ispravno stanje , jer one vide produžene satove , a ne podijeljene kako jesu u dva
nastavka. Pčelar ispravno zaključuje, da bi pčele zbog legla mogle ostati u donjem nastavku . Međutim u shvatanju zimskog klupka on zaključuje da je važno da pčele
imaju hrane bilo gdje u donjem nastavku .Neispravno jer pčele moraju imati hranu u svakoj ulici koju pokrivaju , ali moraju imati i dovoljno slobodnih čelija. U prirodi
pčele imaju najmanje pola slobodnog saća , što je visine gotovo uvijek iznad 20 cm , plus njihov gornji dio , kora koluta zauzima dodatnih nekoliko cm. meda .
Saće napunjeno medom između legla je nepovoljno jer pčele ne mogu ulaziti u slobodne čelije , niti organizovati toplotne centre i na taj način se prekida komunikacija
između ulica . Zašto pčele ne mogu preći u gornji nastavak ? Obično se kaže da je to zbog smrtnog prostora ! Ako bi pčele zimovale u donjem nastavku na vijencima
meda , one bi se polako pomjerale prema gore , kako bi trošile med .Ako nemaju meda ili bi ga potrošile , pri jačem zahlađenju kora bi se stezala i odozgor , jer bi
nastojale sačuvati temperaturu , tako da bi i milimetar prema gore prestavljao smrtni prostor.
Kako je trebalo zazimiti u konkretnom slučaju ? Sve ramove sa leglom staviti u sredinu , dva rama sa više perge i medom staviti na predposljednja mjesta , a dva rama
puna meda na krajeve .Do legla staviti najstarije ramove ako ima malo meda ili prazne i taj nastavak ide gore .U donji nastavak staviti tri do četiri rama puna meda,koje
treba ovlaš nasjeći (ne puno) nožem u sredinu nastavka.Ostatak prazni ramovi, ne moraju biti svi, a mogu i satne osnove.Najbolje da su svi ramovi puni medom kao i ovi
u donjem nastavku svijetli, zato što kako je rečemo u procesu zazimljavanja pčele odabiru starije ramove i tu će biti i leglo i med. Pčele bi u konkretnom slučaju iznad
legla napravile medne vijence , kao i na praznim ramovima uz leglo i tu formirale ulice .Perga u ramovima bi bila potrebna za izlazeće pčele kako bi dobile masno tkivo
(ukoliko potraje lijepo vrijeme , inače stradaju). Med u krajnjim ramovima služi kao rezerva , koju će pčele koristiti pri otopljenju , tako što će prenositi u sredinu .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 18 lip 2011, 23:47

KOLIKO HRANE TREBA ZA ZIMSKI PERIOD

Spoznajom pčelinjeg klupka , samim pisanjem teksta , razmišljanjem u vezi toga , došlo je do više promjena u ukupnom poimanju pčelinjeg društva , te sad na
drugačiji naćin vidim mnoge dijelove pčelinjeg života . Ovaj put pišem o tome koliko hrane treba ostaviti pčelama za sigurno prezimljavanje . Možda se čini da
bi prethodno trebalo riješiti neke druge stvari ali ja upravo polazim od ovog dijela , jer će to biti odrednica za ostalo .
Mnogi znanstvenici i pisci pčelarskih knjiga su pisali o hrani koju treba ostaviti pčelama za zimu .Gotovo svi ističu da treba ostaviti što više, uglavnom iznad 20 kg,
mnogi ističu 25 do 30 kg , a najdalje je otišao Farrar , koji je tvrdio da treba 35 do 40 kg . Poznat je također Farrarov eksperiment sa držanjem pčela 50 dana u
frižideru pri temperaturi - 45° C . Nažalost nisam nigdje vidio podatak , kolika je bila potrošnja hrane za to vrijeme , što bi bilo zanimljivo . Možda ni Farrar sam
sebi nije vjerovao , ili se ustručavao objaviti taj podatak . Zbog toga sam, sebi dao zadatak da izračunam, koliko je najmanje potrebno pčelama hrane za sigurno
prezimljavanje . Osnovna je pretpostavka da hranu treba smjestiti u ulice koje zauzima klupko .Prije nego krenem u konkretan izračun , ispričaću jednu priču :
Pročitam da su jednom poznatom pčelaru iz Srbije nastradale pčele u košnici Rodna Voja i naravno zimi . ( Da ne bude nesporazuma , ja ovom pčelaru nisam kako se
kaže ni do koljena , ali priča ide sa ovom temom ) Piše da je ostavio puno hrane , pa ipak pčele stradale . Pčelar koji je uglavnom pčelario sa DB košnicom ,shvati da
je kod RV prenizak ram i odluči da plodište modificira na veću visinu.Ste strane je u pravu ali je osnovno pitanje , zašto su pčele stradale . Ako nije varoa ,a utvrđeno
je da nije ,mnogi će reči da se radi o „smrtnom prostoru“ ili razmaku , jer pčele su ostale u donjem nastavku i nisu se uhvatile za medišne ramove . U stvari poenta
priče i jeste u tome – pčele stradaju od gladi , ali ne zbog smrtnog prostora nego zbog previše hrane Možda će neko pomisliti šta ovaj lupeta , pa ću zato dodatno
objasniti . Dobro ste pročitali , u nastavku punom meda nema mjesta za pčele , jer nema dovoljno slobodnih čelija za njihov smještaj . Dakle puno hrane u gornjem
nastavku prisiljava pčele da ostanu u donjem nastavku u kojem najčešće nema hrane ili je vrlo malo.Koliko onda hrane treba ? Polazim od toga šta su rekli znanstvenici.
Tako Taranov u citatu ( u ovoj temi pisano pod A 21 ) kaže :
Pčelinje društvo srednje jačine u prvoj polovini zime troši 20 do 25 gr meda na dan. Kad se pojavi leglo potrošnja hrane se poveća oko dva puta

Treba reči da je Taranov smatrao da je srednje društvo ono koje ima 6 i 7 ulica u košnicama koje su poznate kao ruska varijanta DB ( malo je kraća satonoša , nego
kod originalne DB ). Ako se uzme podatak o potrošnji 20 gr na dan, tada se jedan kg meda potroši za 50 dana, a ako se uzme ovaj drugi o 25 gr na dan tada 1 kg može
trajati 40 dana . Lebedev koji je doktorirao u klasi kod Taranova kaže da se potrošnja hrane u zimskom klupku smanjuje za 20 do 25 puta , a razmjena materija i
utrošak energije za 250 do 300puta.On opet kaže da potrošnja hrane ne prelazi 50 gr . dnevno . To bi opet ako uzmemo taj max. iznos o 50 gr . dnevno , iznosilo po
jednom društvu 1,5 kg mjesečno . Podatci koje sam često nalazio,a koje su pisali pčelari praktičari o potrošnji hrane zimi su najčešće , 12-ti mjesec približno 0,8 kg ;
prvi mjesec 1,1 do 1,2 kg ; i drugi mjesec 1,5 kg , što bi ukupno iznosilo 3,5 kg za 90 najhladnijih dana . Ovome treba još dodati „ psihološku rezervu „ pčela , za koju
kažu da iznosi oko 8 kg meda, koja ujedno znači da pčele u rano proljeće ne moramo prihranjivati . To je ukupno 11,5 kg , zaokruženo 12 kg meda i to je minimalna
količina koja je potrebna za sigurno prezimljavanje . Naravno ova hrana treba biti uskladištena dijelom ili sva u medne kape nastavka u kojem zimuju pčele .
Predpostavimo da će društvo na 8 ulica trošiti napr. 40 gr. na dan .To za mjesec iznosi 1,2 kg. Za tri mjeseca to će biti 3,6 kg.Ako tome dodamo duplo za treći mjesec,
što je 2,4 kg, to će ukupno iznositi 6 kg za 4 zimska mjeseca. 6 kg podijeljeno na 8 ulica iznosi 0,75 kg meda po ulici .Ako se zna da na jednom punom LR ramu može
stati 3 kg meda (nekad i više ), tada medna kapa treba zauzimati ¼ rama , što znači da bi pčele sigurno zimovale ova 4 mjeseca , u ulici u kojoj zimuju , potrebna je
minimalna medna kapa u visini ¼ rama sa svake strane , što iznosi 5 cm LR rama (također Farrarovog , DB ) od satonoše . Obzirom da je ova mjera po sredini rama
gdje je kapa najtanja ,a da se ona dalje proteže u blagom luku i najdublja je na čoškovima uz produbljenje čelija u gornjem dijelu , lako je pretpostavit da ovakva
medna kapa može sadržavati i do 1 kg meda . Može se uzeti kao pravilo : što je veća medna kapa , to je manje prostora za pčele i obrnuto .Sve ukupno za potpuno
sigurno zimovanje medna kapa ne bi trebala biti manja od navedene minimalne, niti veća od polovine rama . Rezerva meda može biti i u krajnjim ramovima iz kojih
će pčele prenositi med u vrijeme otopljavanja, kod pročisnih letova , ako im je potrebno , ali je bitna ova minimalna medna kapa . Svakako da je moguće ostaviti i
više hrane , ali to će biti objašnjeno u sljedećem nastavku , u kojem će biti odgovori i kako je smjestiti tamo gdje je potrebno i kako pčele podstaći da to urade .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 22 lip 2011, 22:42

Ovaj dio sam prvo napisao i postavio na HPS forumu , pa odatle kopiram :

Ovaj tekst se nastavlja na prethodni ali je prevashodno namijenjen pčelarima koji vrše zazimljavanje prije kraja osmog mjeseca .Naime pčelarima koji sele poslje
toga , pogotovo na bršljan teško da mogu šta reči , jer oni znaju što im je činiti poslje toga . Čitao sam o više načina zazimljavanja i svojevremeno smo i Marko
(Mirza ) i ja hvalili način kolege Amikola , koji kaže da poslje zadnjeg vrcanja prebacuje plodište gore . Također dobar je i Brletov način sa polunastavkom ili tzv.
Venerov sistem stimulacije i već je dao odgovore na neka pitanja . Posebno mi se dopadaju i dva posta kolege/a darko&antonija , pa ću citirati jedan , a drugi
navesti u sljedećem nastavku :
darko&antonija napisao:.......ne bakćem sa polumedištima,ali recimo iza suncokreta,a tada je i zlatošipka "odradila" dio (a to će biti u drugoj dekadi srpnja) izvrcam dio,a dio ostavim i podižem donji nastavak plodišta gore.........onaj dio meda ostavljen podbacim u donje plodište........mislim da kod nas nema smisla podbacivati tako rano jer su u srpnju primjetni unosi.......kolovoz je druga priča,ali ne previše čekati da odmakne..........a glede količine hrane,uzimajući u obzir dobre razvojne voćno- vrbove paše,te pašu uljane repice http://www.pcela.hr/forum/viewtopic.php?f=76&t=5018,na našem području ne treba ići sa većom količinom ,osim ako se ne žele rojevi za 01.travnja.........gdje je proljeće "mršavo" tamo treba onih desetak kila više........


Kolega Ćehić naprimjer kaže da voli da su mu " pčele na oku " Ja isto mislim .
Ima dosta pčelara koji kažu „pčele to najbolje znaju„Priznajem da sam i sam bio pristalica te teorije ali tada ja nisam znao . Naime od ranog proljeća, neko i
ranije stavlja pogače, pregledi pa rotiranja ,satne osnove,prevješavanja,a ponekad i razbijanje i mijenjanje cijelog plodišta i za sve to vrijeme „pčele neznaju„
Samo kad ih treba zazimiti one znaju .Red bi valjda bio da im vratimo nešto od onog što smo uzeli ! Pored ovoga što se slažem s kolegama u vezi zazimljavanja , ja
želim objasniti neke stvari iz razloga zbog čega je važno postupiti tako , a ne drugačije .
Ako se pogleda prirodno stanište pčela , može se vidjeti neprekinuto saće , često duplo više nego što je dužina središnjeg sata .Pčele grade iz sredine prema krajevima i odozgor prema dole . U takvo saće , pretežno centralni dio, matica polaže jaja i to je plodišni dio .Pčele je poslje unosom nektara potiskuju prema
dole i prave medne vijence. Naravno, pelud i med stavljaju i sa strane legla .Takav način ostaje sve dok pčele koriste to stanište,te su pčele stekle kroz milione
godina naviku da im je plodište u središnjem dijelu na saću u donjoj polovici ili nešto više , koje je naravno tamne boje , zbog izlaska više generacija pčela.
Uz sve ovo pčele nisu slučajno izabrale ovakvo saće za zimovanje .Stariji pčelari ,a i mnogi pisci će reči da se radi o toplom saću. Mislim da to nije dovoljno dobar
naziv uz sljedeće objašnjenje : Naime ako stavimo neku tamnu metalnu ploču ili taman kamen na sunce, tako će se brzo ugrijati da se može opržiti . Ako ih odmah poslje stavimo u hladovinu , velikom brzinom će toplotu ispustiti u prostor i biti hladniji od okoline .Zbog toga je tamno saće dobar provodnik toplote i kao takavo odličan regulator temperature .Pčele , za koje Lebedev kaže da osjećaju priomjenu temperature od 0,2 ° C , vanredno brzo mogu regulirati temperaturu unutar
ulice . Logična posljedica svega rečenog je leglo je dole , a med gore . Ništa se drugo ne događa ni u našim košnicama , leglo je dole , a med gore . Zato pčele u
aktivnoj sezoni i ne primjete dva nastavka ili dva okvira po vertikali , jer vide jedan visoki okvir sa leglom dole i medom gore .Zašto bi one sad med prenosile dole,
kad je njemu prirodno mjesto gore . U momentu zahlađenja dolazi do stezanja klupka . Ako je kora gornjeg dijela na medu stezaće se dijelovi na stranama i donji
dio . Ako su pčele u donjem dijelu gdje (često) nema meda , stežu se svi dijelovi i pčele se povlače ispod satonoša .
Ako sad pogledamo suvremene košnice , lako je primjetiti da je osnovna intencija niži ram , zbog smetnje koju prave medni vijenci ili medna kapa na okviru. Od
tih košnica najbolje za zimovanje su DB ; AŽ i pološka iz prostog razloga što je nešto viši ram , pa će pčele pri njegovom vrhu napraviti medni vijenac .Posebno me
se dojmila neka ukrajinska pološka ( na You Tube, skrenuo pažnju kolega Mačkić ) čiji je ram doslovno duplo viši u odnosu na dužinu . Što je onda potrebno uraditi ? Upravo ovako kako su kolege rekle , plodište gore ,medište dole uz par intervencija .
Dakle , treba shvatiti da je u desetoramnoj košnici plodište 6 ramova ili okvira . Ovi ramovi trebaju biti oni iz kojih je izlazilo više puta leglo .Da me nebi prozivali
zbog pogrešnih savjeta, reči ću okviri koje nemate namjeru pretopiti ove godine i naravno pravilno izgrađeni . Ostali okviri u tom nastavku mogu biti i svjetliji i
tamniji ali trebaju sadržavati pelud , kao predzadnji i med kao zadnji , a još bolje ako su svi peludni pa pokriveni medom . U donjem nastavku treba u središnjem dijelu staviti 3 do 4 okvira popunjena medom ili kompletan medišni nastavak , ukoliko ima , polunastavak također .Može i taman ram napunjen medom , jer se pčele neće više spuštati sa maticom iz gornjeg nastavka .Također u donjem nastavku može biti i neki peludni ram . Pčele u gornjem nastavku sad imaju ono što imaju i u prirodi ,cjelovite okvire i za leglo i za med , tako da će u gornjem dijelu praviti medne vijence , a matica će zanositi u donjem dijelu okvira .Treba reči da u ovo vrijeme matica zaliježe manje jaja nego u doba najvećeg razvoja , po pisanju najviše do 800 .Zbog toga su jaja krupnija, a larve odlično hranjene medom koji se
prenosi iz donjeg dijela , što je ujedno stimulacija .Ako neko iz bilo kojeg razloga nema ove količine meda , tada je dobro da ga nađe makar malo (vlastiti izvori sa pčelinjaka ) , kako bi ujutro , ranije davao male količine razrijeđenog meda zbog stimulacije . U ovo vrijeme se to obično radi šečernim sirupom , ali smatram da to
nije dobro iz razloga što bi se moglo desiti da zimske pčele budu odgajane na šečeru . Pregled treba obaviti u rujnu , a najdalje do sredine i to tako da se okviri
povuku tek toliko da se vide vijenci .Ukoliko su na središnjim okvirima vijenci po sredini 5 cm ili nešto više može se mirno čekati prolječe .Ukoliko su slabi medni
vijenci tada treba procjeniti koliko ali će svakako biti dovoljno 4 kg šečera po društvu . Uz ovo preporučujem, kome se da raditi,jabuke .Nakisele jabuke se preporučuju dijabetičarima zbog značajnog sadržaja fruktoze , a uz to mali sadržaj glukoze . Treba oguliti kožicu , samljeti ,procjediti sok , ostatak malo prokuhati
i sipati šečer u kompot .Jabuke jonatan , ajdared su vrlo jeftine u to vrijeme . Uvjeram da vještački med ima lijep okus po jabukama ,probano . Zašto ovu prihranu treba raditi u rujnu .Prije bih rekao što ranije . Međutim isto tako bi zimske pčele mogle bit odgajene na šečeru , a uz to u to vrijeme još uvijek ima dovoljno pčela radnika da smjeste taj sirup i da ga poklope , tako da se zimske pčele neće opteretiti time .Na ovakav način smo uradili najmanje tri stvari: Podstakli formiranje zimskog klupka na pravom mjestu uz dovoljno hrane do prvih značajnijih unosa .Stimulacju matice i pčela na kvalitetan odgoj zimskog legla i kvalitetno formiranje zimskih pčela .Nastavak koji ima deset ramova može imati najviše devet ulica pčela.Razlog tome je što dvije krajnje ulici jednom stranom izlaze na zidove nastavka, gdje pčele ne mogu organizovati toplotne centre . Dakako da se i to nekad dešava ali nije ispravno Na kraju dvije stvari .Bilo koji nukleus koji će imati najmanje tri ulice pčela može sigurno prezimiti ,ako po ramu ima 1kg meda (petoramni nukleus ) i sa strana ramove sa nešto perge . Ukoliko nemate u nukleusu perge , a imate neki lošiji ram sa pergom ili višak u nekom društvu ,može se isječi ,namrviti i staviti na satonoše u nekoj posudici (plast. tanjirić napr.)Takav nukleus u proljeće ima nevjerovatan razvoj , zahvaljujući kvalitetu dugovječnih pčela . O ovim pčelama nastavak u sljedećem tekstu , koji je koncetrisan na utopljavanje .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 23 srp 2011, 00:43

UTOPLJAVANJE ? ... i !

Pitanje utopljavanja pčelinjih društava je koliko god važno,toliko i još više kontroverzno . Valjda od pletare pa nadalje mnogi su se poznati pčelari bavili ovom temom ,
mnogo je tekstova napisano, pa je i dosta znanstvenika dalo svoj doprinos.Možemo se prisjetiti, najčešćeg utopljavanja putem novina ispod krova, kartona, pl. folija ,
stiropora preko ventilacione mreže ili ispod lima na krovu, platna ili novina preko satonoša do Ware-ovog načinasa struganim drvetom . Niti jedan način nije doprinjeo
odstranjivanju vlage, a tome i kvalitetnijem zimovanju. Ćak što više, mnogi od ovih načina služe proizvodnji vlage . Posebno su zanimljivi otvori iznad utopljavajučeg
materijala , jer prvo se vlaga proizvodi , a zatim se nastoji odstraniti , a da se nije otklonio uzrok vlage . Od kako su se počele upotrebljavati podnice sa mrežom ,
primjetno je manje vlage ali nije u potpunosti otklonjena. Zbog toga su pčelari počeli vaditi jedan ili dva krajnja rama/okvira, koji su redovno buđali. Iako je ukupno ,
sve bilo bolje rješenje, sve nije u potpunosti riješilo vlagu izuzev ako su svi okviri u potpunosti bili pokriveni pčelama. U suprotnom , vlaga bi napadala vanjsku stranu
krajnjeg okvira, koji nije pokriven pčelama. Zbog toga je sasvim opravdano postaviti pitanje od kuda ili zbog čega nastaje vlaga i kada se vremenski može uočiti njena
pojava . Pčelari se mogu prisjetiti , osobito oni koji tretiraju oksalnom kiselinom , da u prvom dijelu zime uglavnom nema vlage . Izuzetak su društva u kojima postoji
kasno leglo. Uvijek je pitanje , zašto u nekim društvima ima legla i odgovor je također jednostavan , krivac je uvijek pčelar , a uzroci su slaba priprema društava ,
pretjerano utopljavanje i pogače „ za nedaj Bože „. Ako će se pogledati kad se gotovo obavezno javlja vlaga , lako je ustanoviti da se to dešava sa ranim leglom,koje
prati gotovo obavezno prvo davanje pogača društvima.Jasno je i zbog čega se to dešava . Dok je klupko u fazi bez legla , troši izuzetno malo hrane ,jer je temperatura
u ulici gdje je matica do 32° C ( mjerenja koja su vršili znanstvenici), a u ostalim ulicama su niže temperature. Pojavi legla prethodi dizanje temperature u ulici gdje je
matica iznad 33°C , a ostale ulice to moraju slijediti . Naravno da bi se digla temperatura jedini je način povećan unos energije u vidu meda , što dovodi do pojačanih
metaboličkih procesa , a time i do većeg isparavanja uz povećanu koncetraciju ugljen dioksida. Ova vlaga dodatno rashlađuje prostor ( pčele su prije toga grijale samo
klupko) što povratno djeluje na još veću potrošnju energije i krug se zatvara. Moja priprema za zimu, što se tiće ovog dijela, počinje onog momenta kad se zbog ljetnih
temperatura počinju nazirati brade na košnicama. Ranije sam izvlačio ladice na AV podnicama, što je davalo dobre rezultate , ali sam u zadnje vrijeme primjetio , da je
dovoljno izvuči letvicu koja zatvara AV podnicu (ovo se tiče rješenja ladice,ali onaj ko nema letvice može malo povući ladicu ili staviti sa zadnje strane odstojnike/kajle
oko 2 mm, a isto se može primjeniti za pune podnice). Ovo nije dovoljno, pa treba takve odstojnike staviti i na ćoškove ispod krova. Ovakva rješenja se neće mnogima
dopasti , jer oni navode da to kvari mikroklimu u košnici . Ja smatram da jedino pčele uspostavljaju mikroklimu i ako napuštaju košnicu praveći bradu nemogu je niti
regulirati ,bez obzira na silni unos vode i lepezanje . S druge strane ako je glavnina pčela u košnici , osobito kućne pčele , regulirat će mikroklimu , bilo da sprjećavaju
preveliku toplotu,ili ventilaciju ili bilo što drugo. Također zbog boljeg isparavanja vode iz meda savjetuje se razmak između nastavaka. Ja isto to radim,samo na višem
mjestu , ispod krova , što je logičnije . Ovo ostaje i u jesen,te je prva je i glavna mjera za sprjećavanje kasnog legla . Moglo bi se reči da postoje tri osnovna faktora
koja utiću da se pčele pripremaju za zimu,a to su : Skraćenje dana , nestašica hrane uz ljetnje vrućine i zbog ciklusa cvjetanja i konaćno početak hladnijeg vremena .
Uvod za hladnije vrijeme je svakako skraćenje dana , a time i manje sunčanih sati ,ali i već hladnije noći tokom osmog mjeseca , kad su pčele često u labavom klupku .
Da se prisjetimo , temperatura zna biti oko 15°C ,pa i niža , a društva imaju leglo . Pitanje je zašto ja onda rashlađujem , ako leglo treba grijati . Pčele se pripremaju za
zimu i ovo leglo je grijano na nižoj temperaturi , nego ljetno leglo .
Lebedev , „Sem toga pčele u predzimskom periodu njeguju leglo u uslovima obilne snabdjevenosti društva medom i pergom,što uslovljava,u poređenju sa ljetnim
periodom, povišeni nivo ishrane larvi, koji obezbjeđuje i najbolji kvalitet pčela jesenjeg izvođenja .Pčele jesenje generacije razvijaju se pri nižim temperaturama od
pčela proljetno-ljetnjeg perioda , što se također može razmatrati kao njihova predzimska priprema .

Uz to već je rujan znatno hladniji , a posljednje dvije godine listopad je bilo primjerenije nazvati studeni .Oni koji su utopljavali u to vrijeme imali su leglo koje je bilo
teško odgojiti do odraslih pčela , a po izlasku trebale su dodatnu hranu , osobito u vidu perge , kako bi dobile rezerve bjelančevina i masti , a to često nije moguće .
Pčele ,koje su učestvovale u odgoju .Pčele , koje su učestvovale u odgoju kasnog legla , skraćuju svoj život , pa na taj način dobijemo nekvalitetne mlade pčele i gubitak
na kvalitetu pčela , koje su već bile dobro pripremljene . Zbog toga želim da pčele što prije osjete hladnoću i na taj način da već u listopadu prestane bilo kakvo leglo,
ćime će se smanjiti i potreba za višom temperaturom, pa pčele prelaze na režim zimske temperature . Kako sam već rekao , ranije sam izvlačio ladice i bile su izvučene
sve do drugog mjeseca i sa takvim načinom sam bio zadovoljan . Nedostatak tog načina je potreba za pračenjem (brojanjem) varoe , kako poslje tretiranja , tako i
prirodnog pada , a zatim i tzv. „čitanja podnice“ , kada se može dosta toga zaključiti o uspješnosti zimovanja . Pitanje je , kad treba izvršiti utopljavanje ? Prije nego
što dam odgovor na ovo pitanje ispričaću dvije priče :
Priča prva . Junak ove priče je kolega Asim i Sarajeva koji je po svom priznanju proljetos napunio prvu godinu samostalnog pčelarskog staža. Uglavnom Asim posumnja da
sa pčelama nešto nije u redu, otvori košnicu i nađe pčele poslagane na podnici, a među njima i maticu. Priča je standardna , pčele u donjem nastavku, a iznad pun nastavak
meda. Kako god Asimu bilo žao, pa je unjeo košnicu u kuću i poslje nekog vremena pčele počele oživljavati. Prihranio ih medom , preslagao okvire i iznio van. Sve se desilo
pred konac siječnja. Pitanje je kako pčele nisu stradale , bolje reči kako se nisu smrzle . Odgovor je u citatu Taranova ( već pisan u A 3 ) :
Kod pčela, koje se spremaju za zimu snižava se sadržaj slobodne vode u čelijama tijela,voda iz slobodnog stanja prelazi u vezano .Taj proces je naročito aktivan
kod insekata koji se zimi zamrznu . Slobodna voda zamrznuvši se , ruši strukturu čelija i insekt gine .

Kao što je poznato kod zimskih pčela je snižen nivo vode u organizmu , one su „suvlje „i spadaju u grupu insekata koji nemaju „slobodnu vodu „Izuzetak je kad su u previše vlažnom prostoru ,jer kao što je poznato ,sve što je „ suvo „ ili „suho“ je i higroskopno . Ovo i doslovno znači da se pčele, bez obzira koliko hladno bilo u suhom prostoru ne
mogu zamrznuti . Priča druga je osobno iskustvo . Kako sam ne izrađujem košnice , nego sve nabavljam kod stolara , čest je slućaj da uz nisku cijenu ide i nizak kvalitet .
Nekad ranije bih zatvarao procjepe koji su se zimi javljali između nastavaka , najčešće širokim trakama .Međutim ćesto bi dolazilo do odljepljivanja , a pošto sam udaljen
10 km od pčelinjaka , zimi bi se desio i duži period kad ga nisam mogao obić . Nikad se nije desilo da su ta društva lošije zimovala ,ćak što više,uvijek sam imao osjećaj da
su bolje zimovala i da su bila vitalnija uz nisku potrošnju hrane . Međutim desilo se nešto neobićno pretprošle zime , dakle zima 2009/1010 . Ka što je poznato listopad 2009
bio je izuzetno hladan ( kao i ovaj 2010 ) . Meni su pčele bile na otvorenim podnicama ali pod krovom je bio utopljavajući materijal od nekoliko listova novina . Kako je u
studenom otoplilo i kako su bile najave dužeg stabilnog perioda, odlučio sam izvući novine ispod krova kako nebi počelo leglo. Topao je bio i prosinac, ćak i kad je pao snijeg
pred Novu godinu . Negdje iza Nove godine je počela padat temperatura i ja sam uspio otići na pčelinjak tek kad je nekoliko dana temperatura bila ispod - 15° C . Pošto je
bilo vrlo hladno uz sjeverac koji je probijao, na brzinu sam stavio novine ,često i poslje više ponavljanja , jer bi ih vjetar dizao .Obično bih stavljao pogače početkom drugog mjeseca i tad bih stavljao i ladice , tako je bilo i ovaj put . Na moje iznenađenje , na dvije košnice nisam uopće stavio novine . Kod stavljanja pogača , iako je bilo dosta
hladno iz ove dvije košnice su izletile pčele kao da je proljeće i loše bih prošao da nisam imao pč.jaknu. Pri pregledu mreža na podnicama (pregledao sam prije stavljanja
pogača , a mreže se vade ) na jednoj je bilo desetak mrtvih pčela , što je ulazilo u prosjek onih sa najmanjim brojem , a na drugoj slovom i brojem dvije pčele .Tog proljeća
imao sam dosta snažnih zajednica ali ove dvije su bile među najjačim i imale odličan razvoj. Nažalost te godine iz ovoga nisam izvukao kvalitetne zaključke .
Ako je već konstatovano da je podizanje temperature osnovni razlog nastanku vlage ,važno je vidjeti gdje ona nastaje i zašto ? Lebedev je zajedno sa Kasjanovim ispitivao
gubitke toplote u košnici i ja sam već citirao njihove zaključke u G1 i G2 i sad ću ih ponovit :
1. Zaključci su da u zimskom periodu , bez legla , gubitci prema krovu su oko 17 % ; na zidovima
74 % , a na podnici svega 8,8 % . Gubitci na letu su zanemarljivi .

2. U ranoproljetnom periodu se povećavaju gubitci na krovu i iznose oko 42 % ,gubitci na zidovima
se nešto smanjuju 49,9 % , dok se na podnici neznatno povećavaju 9,3 % . U svim ispitivanjima
su gubitci na letu neznatni – zanemarljivi .
Također je ustanovljeno da nisu značajne razlike u gubitcima kod košnica rađenih od drveta ,
25 mm. ; 40 mm. ; 50 mm.

Ako se pogledaju podatci vidjet će se da su najveći gubitci na zidovima košnice .Vidljivo je da je to osobito izraženo u vrijeme kad nema legla ( 74 % ) . Zašto onda nema
vlage u vrijeme kad nema legla? Odgovor je vrlo jednostavan . Kad nema legla , potrošnja hrane je izuzetno mala , a time i isparavanje koje je produkt veoma smanjenog metabolizma . U momentu nastanka legla i dizanja temperature , te većeg utroška hrane dolazi do snažnijeg isparavanja , a para klizeći preko utopljavajućeg materijala
dolazi do bočnih zidova gdje temperatura odgovara vanjskoj . Dakle , topla para nailazi na vrlo hladan zid i tu se kondezuje . U ovisnosti koliko klupko zahvata ulica , sve
van toga je podložno kondezu ,jer sve što je van klupka teži da se izjednači sa vanjskom temperaturom . Razmišljajući o tome došao sam do zaključka da treba smanjiti
razlike temperature između klupka i zidova košnice . Vrlo brzo se nametnuo zaključak da će se to razriješiti ako se utopljavajući materijal nikako ne stavlja. Potpuno sam
svjestan da je ovo dosta kontroverzan zaključak. Pristalice raznih utopljavanja neće ovo nikad prihvatiti. Drugi će opet postaviti niz pitanja, od toga dali ikako treba
utopljavati, kada i kako organizovati rani razvoj , što je sa CO 2, jer postoji tvrdnja da pčele bolje zimuju i manje troše hrane kad je povećan ugljendioksid . Na koncu
dali će doći do podhlađivanja, a time do ugrožavanja pčelinje zajednice ? Na pitanja, koja sam postavio , dajem i odgovore obrnutim redom.
Taranov/ A6 : „Kako se troši hrana klube se polako premješta u vis prema medu. Na kojim satovima se klube našlo u jesen na tim satovima će se naći u proljeće
samo na većoj visini . „

Na kojim satovima se klube našlo u jesen na tim satovima će se naći u proljeće samo na većoj visini.
Zaključak- Ako je jedan dio pčela od jeseni do proljeća na istim satovima ,odnosno u istoj ulici , tada moraju sebi osigurati toplotu u istoj ulici.
Lebedev/ B5 : „Spoljni dio klubeta se sastoji iz gusto sjedečih pčela,koje obrazuju koru debljine od 2,5 do 7,5 cm. „

Taranov /A17: Zapremina klupka se mijenjau toku zime sa promjenom spoljne temperature .Pri zahlađenju ono se sažima a, pri relativnom otopljavanju se širi i
premještau smjeru čelija oslobođenih od meda. Pri sniženju temperature od 5°C ,prečnik klupka se smanji za 12% što je dovoljno za očuvanje prvobitne toplote .

Ako se pogleda sažimanje kore klupka prema unutra za 2 cm , pčele će iz krajnje ulice izaći na satonoše . Ukoliko je prečnik sažimanja veći ( 12 % za 5° C , kako kaže
Taranov) , pri većem zahlađenju bi pčele napustile po najmanje dvije krajnje ulice , ulazeći prema sredini . Kako to ne rade , zaključujem ono što sam ranije nazvao
„spoznaja o pčelinjem klupku „ , a to je da pčele unutar ulice organizuju kolut ,čiji izgled odgovara izgledu okvira, sa gornjom korom na vijencu meda ,a donja obično
prolazi ispod donje letvie , a prema krajnjim ulicama obično ne prolazi donje letvice . Pčele u prirodi, na neprekinutom saću , koje je često znatno veće ,nego na našim
širokoniskim okvirima , nemaju ni satonoše, ni donje letvice . One su potpuno smještene u ulici između dva sata , na ili u čelijama na tablama voska .
Ne postoji ni praktično ni teoretski bolji način od očuvanja toplote na taj način , što zorno potvrđuju eksperimenti Farrara sa pčelama u frižideru (50 dana na konstantnoj temperaturi – 45°C ) , a pogotovo zazimljavanje pčela na saću koje je izgrađeno na grani drveta , ničim štićeno . Pitao sam se koliko su hrane imale pčele u Farrar-ovom eksperimentu .Bez obzira o kojim okvirima se radilo ,morali su na istom okviru stati i pčele i med i tada nije moguče staviti puno meda . Lebedev kaže da slobodne čelije
na okviru zauzimaju do 75 % njegove površine . Sve skupa pčele se ne mogu podhladiti pri bilo kojim temperaturama ako ih je dovoljan broj u ulici , jer tada će pojačati
koru na onom dijelu ,gdje je to potrebno . Dali pčele bolje zimuju kad je povećan CO2 ?
Lebedev /B 8 : „.Kao rezultat razlaganja šečera i meda u organizmu pčela,obrazuje se voda i CO2, koji se izlučuje napolje kroz trahejni sistem.Dnevno izlučivanje
vode kvalitetnog društva , koje se zimi nalazi u zimovniku iznosi prosječno 46 gr.

Citat iz C5 : „. Količina ugljendioksida u zimskom pčelinjem klubetu se povećava (T. A. Avetisjan , 1950) , što smanjuje potrebu pčela za hranom čime se smanjuje stvaranje fekalija ( K. I. Mihajlov ; G. F. Taranov 1961. g. ) , Simson (1961. g.) pretpostavlja da sažimanje klubeta za vrijeme hladnoće može da dovede do povećanja koncetracije CO 2 u njegovom centru 4 % do 6 % , ćime sepojačava metabolizam centralnih pčela u klubetu .

Ako se CO2 stvara potrošnjom hrane , tada što je veća potrošnja, veća je izbaćena količina vodene pare i ugljen dioksida , a ne obrnuto . Ako se pogleda da je najmanja
potrošnja hrane u najhladnijim mjesecima , tada se može reči da je u to vrijeme i najmanja količina isparavanja , kao i CO2 .Iz svega proizilazi da pčele najbolje zimuju
pri niskoj koncetraciji CO2 . To također potvrđuje ono što vidimo napr. na AV podnicama . Koncetracija otpadaka je veća prema letu , , što dokazuje da pčelama više treba
kiseonik . Također Taranov u A11 kaže:
Debljina kore nije svuda ista , ona je tanja u blizini leta ,ovdje se pčele razmještaju rjeđe i vazduh može lako doprijeti do unutrašnjosti klubeta. Kora je tanja i u
gornjem dijelu klubeta.

Lebedev / B9 „. Pri relativno suvom vazduhu voda lako isparava oslobađajuči organizam od njezinog suviška .Pri visokoj vlažnosti vazduha u pčelinjem klubetu ti
procesi su otežani što dovodi do narušavanja usisavanja vode u debelom crijevu i do proliva .

Lebedev/ B10 : . Povećanje vlažnosti vazduha u gnijezdu uzbuđuje pčele,što dovodi do povećanja temperature i po pravilu do otpočinjanja polaganja jaja od matice,
što je skončano sa znatnom dopunskom biološki neopravdanom potrošnjom energije u tom periodu .

Zaključak :Da je pčelama potreban CO2 , one bi nastojale smanjiti dotok svježeg vazduha , a time i kiseonika ,a klupko bi se pozicioniralo više prema zadnjem dijelu košnice.
Lebedev/ B12 : U procesu evolucije kod medonosnih pčela izgrađen je adaptacioni mehanizam prema visokim koncetracijama CO 2 i nedostatku kiseonika.Ipak
vazduh koji sadrži manje od 5% kiseonika, a više od 10 % ugljendioksida, porazno djeluje na stanje pčela i opasan je za njihov život . U takvoj sredini pčele umiru za dva do
tri dana. Pri povečanju koncetracije CO 2 u klubetu iznad nivoa 4 % , pčele počinju aktivno da ventiliraju gnijezdo.

Mislim da je ovo prava istina i da su pčele sposobne prilagodit se različitim situacijama . Da nije tako nebi nikako mogle preživjeti na otvorenom saću . Koliki je tu CO2 ?
Kako tu pčele reguliraju mikroklimu ? Čini mi se da postoji samo jedan odgovor . Jako društvo u kojem je svaka ulica pojedinačno jaka . Jer , ulica je sve i ljeti i zimi .
Na njenim stranama su čelije saća u kojima se obavlja čitav život super organizma . Sve ostalo služi samo za komunikacije .
Kada treba utopliti , jer je to važno zbog legla , i daljeg razvoja ? Dok god ne utopljavamo i ako je temperatura relativno niska pčele neće krenuti u leglo . U skladu s tim
najbolji momenat za utopljavanje je onaj kad vidimo pčele da unose pelud . Zašto tada ? Iz prostog razloga što je temperatura tada dovoljno visoka da pčele mogu izlijetati,
kao i dovoljno toplo tlo za cvjetanje ranih biljaka. Najveća primjedba je da smo tad zakasnili sa razvojem i da nećemo spremiti pčele na vrijeme za glavnu pašu.Na to pitanje
ću odgovoriti uz pogled na rano stavljanje pogače . Naime poznato je da mnogi pčelari stavljaju pogaču početkom veljače , a i ja sam tako radio .Ima onih koji stavljaju i
ranije,smatrajući da sa početkom produživanja obdanice dolazi i do pojave legla .Ćak ima napisa da tako rade i pčele u prirodi. Dali je tako ? Zašto bi pčele u prirodi počinjale
leglo ,ako će biti još najmanje dva mjeseca debele zime i ako u to vrijeme nema nikakvog cvjetanja .Na kraju njih nije niko utopljavao . Po mom viđenju, rano leglo se
dešava samo u dobro utopljenim zajednicama . Kod onih koji drže najlon iznad poklopca može biti leglo tokom cijele godine .
Lebedev/B 11: U normalnim uslovima , polaganje matice rasa pčela otpornih na zimu i njega legla počinju kasnije . Ukoliko pčele manje njeguju leglo zimi, utoliko
se one više pošteđuju i intezivnije ga njeguju u proljeće. Međutim leglo njegovano u zimskom periodu,suviše skupo košta pčele.Kod njih se primječuje prijevremeno
fiziološko istrošenje organizma , smanjenje dužine života,slabljenje i ćak uginuće .

Da vidimo šta se dešava sa ranim davanjem pogače i normalno dodatnim utopljavanjem . Zimske pčele počinju uzimati izuzetno „tešku“ hranu . Sa pogledom na biologiju
pčela ,znamo da ljetnje pčele kod hranjenja legla učestvuju tako da mlađe hraniteljice hrane starije larve , a starije hraniteljice mlađe larve .Razlog je što mlađim
hraniteljicama nisu razvijene žlijezde , a osobito mliječna, za lučenje matične mliječi .Hraneći starije larve smjesom meda i perge uzimaju i same pergu i time dolazi do
razvoja svih žlijezda pa i mliječne. Međutim , kućnim pčelama kasnije , u vrijeme kad preuzimaju hranu od izletnica mliječna žlijezda lući enzim invertaze , koji je
aktivan i kasnije kad postaju izletnice . Međutim zimske pčele imaju razvijene ove žlijezde i veće su im nego kod ljetnih . One ove žlijezde pune iz svojih rezervnih zaliha . Umjesto da hrane larve što im je osnovna namjena, one su prisiljene žlijezde trošiti na preradu hrane .Poslje toga hrane larve i kao dosta istrošene još trebaju ići po lošem
vremenu donositi hranu . To često nije moguće i mi već od polovice trećeg mjeseca vidimo slabije izlijetanje . Tada se kaže da dolazi do smjene pčela . To je vrlo težak
period za slabija društva.Ako su društva jača , tada smjenu primjetimo tokom travnja kad su najjače razvojne paše .Leglo koje primjetimo kod prvog pregleda je pretežno zatvoreno i možemo ga vidjeti na 3 ili 4 strane okvira , veličine dlana ili malo veće .Dakle za veliku potrošnju pčela i njihovo rano nestajanje dobili smo malu količinu pčela,
koja po izlasku treba preuzeti odgoj novog legla. One ponovo ne mogu odgajati puno legla jer ostatak zimskih pčela (koje se nisu iscrpile )trebaju donositi hranu , .koje je
sve više . Ako ipak pričekamo da se uskladi vrijeme i počnu ozbiljnija rana cvjetanja, neće ni trebati pogača, jer je ostalo više hrane, koja nije neracionalno trošena,
imamo vitalne u pravom smislu riječi dugoživuće pčele,koje sad mogu ispuniti namjenu koja im je data, hranjenje legla, pa zatim i unos hrane. Ako je uzimljavanje
urađeno kvalitetno imamo i masu kvalitetnih zimskih pčela , koje i nemoraju sve učestvovati u uzgoju legla nego mogu odmah ići na unos hrane .Naravno,ćim primjetimo
unos peluda treba utopliti ispod krova i potpuno zatvoriti podnicu . Matica, veoma dobro hranjena će odmah zanijeti mnogo više prostora nego kad su , pčele u čvrstom
klupku. Razvoj ide mnogo brže, jer imamo znatno veći unos hrane i pčele brzo nadoknađuju „gubitak“ zbog sporijeg startanja. Sada, ni u trećem niti u četvrtom mjesec
ne primječujemo smjenu pčela, jer su naše zimske pčele još uvijek u punom kapacitetu. One učestvuju u radu, svo vrijeme kad je nestabilno ,jer su otpornije na hladnoću
i u punom su kapacitetu i u vrijeme cvjetanja voća . Nije nemoguće da najkvalitetnije učestvuju i jednim dijelom u unosu bagrema , a ako krajem travnja i u prvom dijelu
svibnja u nekim košnicama vidite puno crnih pčela kako vrijedno rade , budite uvjereni da su to vaše zimske pčele , koje netrebaju smjenu , jer su je već višestruko dobile . Jednostavno će jednog dana neprimjetno nestati. Možda će ovo mnogima izgledati kao priča puna obećanja , bez ikakvog ulaganja , ali prisjetite se koliko puta ste bili
razočarani razvojem uz obilje pogača i drugih stimulansa . Uz to pčele koje se nauče na pogače ili na sirup , gotovo stalno čekaju u zbjegu na novi dotok hrane i pitanje je
koliko je njihovo učešće u radu zajednice . Uz to nam često ostane zapečaćenog meda ,koje pčele nisu potrošile tokom zime i proljetnog razvoja . Njega isto tako treba
potrošiti , pogotovo ako je u jesen dodavan šečer , tako da je i to bolje potrošiti , jer je već prerađeno , nego dodavati pogaču ili kasnije sirup .
Ovdje bi trebao biti kraj ovog teksta, ali ću ga malo produžiti jer se u ovoj temi pojavio jedan izuzetan post koji je/su napisali kolega/ica Darko/Antonija.
darko&antonija napisao:.....svibanj je jedini mjesec kada radikalno interveniram u raspored okvira u leglu.........priložena fotka i način kako je matica zalegla rezultat
je činjenice da od prošlogodišnjeg lipnja centralnih šest okvira plodišnog nastavka nije micano sa svoga mjesta.......intervencije idu samo sa bočnih strana(mislim na
dodavanje satnih i izrezivanje građevnjaka)......

Zbog ćega je ovo važno . Svi ,obično stavljaju prvu satnu osnovu uz leglo . Ubrzo sljede rotiranja, horizontalno pa vertikalno . Pčelare su pisci knjiga ubjedili da je to dobra stimulacija , jer će pčele prenositi med . Možda i hoće ali to nije pouzdano , a svaki put se izgubilo po nekoliko dana vremena zbog uspostavljanja ravnoteže . Sa navedenim načinom ako uvodimo satnu osnovu , možemo odmah, ukoliko se radi nastavljačama, postaviti treći nastavak u koji se ubacuje peludni okvir. Ostatak možemo popuniti
satnim osnovama .Ovim načinom ne rashlađujemo leglo,a satne osnove upotrebljavamo kad god su prethodne izgrađene .Medišni okvir se može prebaciti u donji nastavak ,
a ako je poklopljen med malo nasjeći. Tada iz donjeg nastavka podižemo peludni okvir .Mogučnosti je puno , samo ne dirati leglo. Nije nemoguće da ćemo ovakvim načinomu vrijeme pripreme za glavnu pašu, kad ide demariranje,imati tri nastavka pčela.Prednosti do demariranja su da je kompletno leglo u dobrom toplotnom režimu; kako leglo nije
dirano ,tako pčele nisu zbunjivane i ne gube vrijeme na uspostavljanje prethodnog stanja; obzirom da pčele rado odlažu pelud ispod legla, tako je moguće da će napuniti prvi nastavak ali neće blokirati maticu u drugom nastavku .Zbog toga će do demariranja matici biti dovoljan nastavak u kojem se nalazi,pogotovo što se može desiti,da se leglo
proširi i na neki od novoizgrađenih okvira. Sa punim nastavkom peluda/perge široke su mogučnosti . Naravno moguća su i druga rješenja .

Ovim je serija ovih tekstova završena . U početku sam imao namjeru samo napisati prvi tekst . Kasnije se to razvilo u nekoliko nastavaka , od kojih je ovaj zadnji najduži i vjerovatno najkontroverzniji . Možda sam neke stvari komplikovano objašnjavao , ali sve je postavljeno da bude što prostije , prirodnije i sa što manje troškova , a da se to istovremena ne odrazi na lošiji razvoj i ukupno stanje pčelinjeg društva.
Ukoliko bude pitanja , rado ću odgovoriti . Također mi neće smetati kritike ,jer će neko možda vidjeti nešto što ja nisam , a to je uvijek novi kvalitet .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la Ismet » 25 srp 2011, 14:16

Zahvaljujem Zvone na kvalitetnim tekstovima i to o tematici koja me jako zanima.
Pčele su mi prošlu zimu zimovale u Hercegovini. Dolje je klima znatno toplija nego u Bosni i po nekom automatizmu i utopljavanje je, valjda, drukčije. Smatram da ne bi uopće trebalo biti dileme da li utopljavati ili ne košnice već samo kako utopljavati i kada. Tvrdnja da je pčeli isto (sa aspekta potrebne energije za održavanje potrebne temperature klupka) bila ona u košnici od lima, stiropora, daske i sl. je netačna jer bi se ta tvrdnja morala kositi sa zakonima termodinamike.
Elem, zimus sam utopljavao košnice prvo novinom (preko ventilacije, ispod krova) a zatim kartonom preko te novine. Prije dodavanja kartona (za dodatno utopljavanje) primjetio sam na onoj novini preko ventilacione mreže male rupice. Pčele su izbušile rupice kroz novinu koja je bila na ventilacionoj mreži, i to samo onoliko rupica (nisam ih brojao :-) ) koliko im je tada trebalo. Onda je došao njihov "pomoćnik" (tj. ja) i, pošto on bolje zna od njih kada im je hladno a kada ne, preko te novine stavio karton (e haj sad karton izbušite ako možete! :-) ). Na stotine mjesta se može pročitati da pčele zimi umiru prije od gladi (i bolesti, naravno) nego li od hladnoće. Moje zapažanje je da je jako važno obezbijediti kvalitetnu ventilaciju u košnici. Sasvim dobra ventilacija (barem u podneblju Hercegovine, a garant i u Bosni) je ulazak zraka kroz leto, dalje kroz košnicu i izlaz kroz ventilacionu mrežu pa ispod krova košnice. U tu svrhu je korisno napraviti mala udubljenja u ramu na kojem je hranilica i ventilaciona mreža kako bi se omogućilo fino strujanje zraka ispod krova košnice. A vjerujem da je još ljepše, efikasnije na ramu hranilice izbušiti rupe promjera od nekih 25-30 mm, te iz zamrežiti ventilacionom mrežom da se spriječi ulazak insekata. Ovo drugo rješenje (sa rupama) bi čak trebalo biti puno efikasnije (nisam probao) jer bi pčele imale mogućnost kontrole strujanja zraka i to tako da zatvaraju nepotrebne rupice propolisom (na ventilacionoj mreži kojom su zamrežene te rupe). Inače, površinu ventilacione mreže pčele dovode na potrebnu tako što nepotrebni dio (za ventilaciju) jednostavno zatvore propolisom ili voskom, a isto tako u slučaju potrebe buše rupice kroz već zatvorena okca ventilacione mreže. Dakle, nipošto ne "čačkati" po ventilacionoj mreži niti je "čistiti" skidanjem propolisa, voska sa iste.
Imam osjećaj da je u hercegovačkim klimatskim uvjetima nepotrebno bilo kakvo utopljavanje košnica ako ne želimo bilo kakvo forsiranje pčela. Međutim, u januaru je to utopljavanje neminovno želimo li forsirati pčele na ubrzani razvoj i što bolju spremnost za pašu bagrema s početkom maja.
Nemam iskustva sa utopljavanjem košnica u Bosni ali pretpostavljam da i tu treba košnice što manje utopljavati uz obavezno nezatvaranje svih prolaza za zrak (da ne dolazi do nepoželjnog kondenza, vlage) kroz košnicu od leta do krova.
Zamolio bih Zvone tvoje mišljenje o ovome što napisah, unaprijed zahvaljujem.
Dobru srcu sreća dođe.
Avatar korisnika
Ismet
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 594
Pridružen: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 25 srp 2011, 18:25

Ismet napisao:Zahvaljujem Zvone na kvalitetnim tekstovima i to o tematici koja me jako zanima.
Pčele su mi prošlu zimu zimovale u Hercegovini. Dolje je klima znatno toplija nego u Bosni i po nekom automatizmu i utopljavanje je, valjda, drukčije. Smatram da ne bi uopće trebalo biti dileme da li utopljavati ili ne košnice već samo kako utopljavati i kada. Tvrdnja da je pčeli isto (sa aspekta potrebne energije za održavanje potrebne temperature klupka) bila ona u košnici od lima, stiropora, daske i sl. je netačna jer bi se ta tvrdnja morala kositi sa zakonima termodinamike.
Elem, zimus sam utopljavao košnice prvo novinom (preko ventilacije, ispod krova) a zatim kartonom preko te novine. Prije dodavanja kartona (za dodatno utopljavanje) primjetio sam na onoj novini preko ventilacione mreže male rupice. Pčele su izbušile rupice kroz novinu koja je bila na ventilacionoj mreži, i to samo onoliko rupica (nisam ih brojao :-) ) koliko im je tada trebalo. Onda je došao njihov "pomoćnik" (tj. ja) i, pošto on bolje zna od njih kada im je hladno a kada ne, preko te novine stavio karton (e haj sad karton izbušite ako možete! :-) ). Na stotine mjesta se može pročitati da pčele zimi umiru prije od gladi (i bolesti, naravno) nego li od hladnoće. Moje zapažanje je da je jako važno obezbijediti kvalitetnu ventilaciju u košnici. Sasvim dobra ventilacija (barem u podneblju Hercegovine, a garant i u Bosni) je ulazak zraka kroz leto, dalje kroz košnicu i izlaz kroz ventilacionu mrežu pa ispod krova košnice. U tu svrhu je korisno napraviti mala udubljenja u ramu na kojem je hranilica i ventilaciona mreža kako bi se omogućilo fino strujanje zraka ispod krova košnice. A vjerujem da je još ljepše, efikasnije na ramu hranilice izbušiti rupe promjera od nekih 25-30 mm, te iz zamrežiti ventilacionom mrežom da se spriječi ulazak insekata. Ovo drugo rješenje (sa rupama) bi čak trebalo biti puno efikasnije (nisam probao) jer bi pčele imale mogućnost kontrole strujanja zraka i to tako da zatvaraju nepotrebne rupice propolisom (na ventilacionoj mreži kojom su zamrežene te rupe). Inače, površinu ventilacione mreže pčele dovode na potrebnu tako što nepotrebni dio (za ventilaciju) jednostavno zatvore propolisom ili voskom, a isto tako u slučaju potrebe buše rupice kroz već zatvorena okca ventilacione mreže. Dakle, nipošto ne "čačkati" po ventilacionoj mreži niti je "čistiti" skidanjem propolisa, voska sa iste.
Imam osjećaj da je u hercegovačkim klimatskim uvjetima nepotrebno bilo kakvo utopljavanje košnica ako ne želimo bilo kakvo forsiranje pčela. Međutim, u januaru je to utopljavanje neminovno želimo li forsirati pčele na ubrzani razvoj i što bolju spremnost za pašu bagrema s početkom maja.
Nemam iskustva sa utopljavanjem košnica u Bosni ali pretpostavljam da i tu treba košnice što manje utopljavati uz obavezno nezatvaranje svih prolaza za zrak (da ne dolazi do nepoželjnog kondenza, vlage) kroz košnicu od leta do krova.
Zamolio bih Zvone tvoje mišljenje o ovome što napisah, unaprijed zahvaljujem.


Slažem se sa tvojim razmišljanjem u vezi ventilacionih otvora . Da ne bih bušio ja sam stavio odstojnike na v.mrežu-hranilicu , pa krov dobro ne dihtuje , a i inače nebi dobro
dihtao , samo ne treba stavljati materijal za utopljavanje . Što se tiče termodinamike ja se u nju ne upuštam iz dva razloga . Prvi je što nisam dobro potkovan da bih mogao
stručno raspravljati u vezi toga .Drugi je što u pčelinjem društvu nisu konstantni parametri .Lebedev je zajedno sa Kasjanovim ispitivao model pčelinjeg klupka tako što je
napravljena šuplja metalna kugla sa grijačima i stavljena unutar košnice sa termostatima i mjeračima temperature .Podešavale su se razne temperature pčelinjeg klupka .
Za mene je dobar podatak u vezi gubitaka na raznim dijelovima košnice , a ostolo ne . Zašto ? Kao prvo pčelinje klupko nije kugla ( Taranov i Lebedev su dali podatke koliki
je promjer pčelinjeg klupka u ovisnosti koliko ulica zauzima , nakraju je napisano koliki je za dvije ulice i jednu ulicu . Tako je napisan podatak da je promjer za 12 ulica 26
cm ,a za dvije ulice 14 cm . Za jednu ulicu piše da je 2 cm .Vjerovatno je greška , pa bi trebalo da piše 12cm . Kako god netačno je jer ulica je širine ispod 1 cm + saće sa
strana oko 2 ,5 centimetara , sve max. oko 3,6 cm . Šta hoću reči ? Ne postoji promjer ili prečnik za klupko , jer nije kugla , niti kad zauzima 12 ulica , pogotovo što u odnosu
na visinu nastavka nije više od jednog nastavka . Dakle klupko može biti veće ili manje ; svaka ulica također može imati više ili manje pčela , bez obzira na broj ulica jer je
u pitanju i raspoloživi prostor na svakom ramu ; ima li legla ili ne ; koliko ima vlage u košnici , kvalitet hrane . Uz to kaže se da pčele griju klupko ,a ne prostor .One ipak i
nešto energije ispuštaju u prostor i to također može biti promjenljivo .Kad se sve zbroji trebalo bi imati niz instrumenata za mjerenje toplote i vlage i sve spojeno preko
osciloskopa svo vrijeme dok su pčele u klupku .Pri tome stavljati društvo u razne uslove utopljavanja i bez , pa na osnovu sabranih podataka donjeti određene zaključke .
Sve ostalo je nagadanje uključujući i mene koji pokušavam nagađati uz pomoć onoga što vidimo i što znamo . Kad smo već kod "viđenja" , pčelari , pogotovo znalci ili
znanstvenici su nekad neke stvari krivo vidjeli i to se proteže do današnjih dana .Tako je propolisanje ,osim drugih razloga , viđeno kao potreba za toplotom . Ja ću sad
navesti nekoliko primjera . Ako postoji razmak između nastavaka , pčele će pred jesen to propolisati . Ako se isti razmak pojavi u zimu neće , hladno je . Međutim kad
krenu izlijetati ,ponovo ga ne propolišu nego ako je dovoljne širine koriste ga kao leto . Ako će neko naći razlog da nemaju tad propolisa , kako ga imaju kad treba zalijepiti
pl.foliju preko nastavka ili onu od pogače .Zašto uopće lijepe foliju od pogače ? Ja namjerno neću reči ono što mislim , ne iz razloga da nekoga maltretiram ili pogotovo da se pravim pametnim , nego bih vas volio malo "potjerati" na razmišljanje .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la Stipo » 26 srp 2011, 03:24

Taranov i Lebedev nisu imali termo kameru pa njihova mjerenja nisu baš tačna.
Danas postoji termo kamera koja kroz dasku košnice točno mjeri unutrašnju temperaturu.
Zvones je ovo dobro obrazložio i sa svime se slažem. Pčelinje klupko je skup više diskova pčela kao jedna donekle zasebna cjelina.
Ali bi dodao da ti diskovi međusobno komuniciraju i pčele se u njima lagano izmjenjuju. Tako da pčele koje su bile neko vrijeme u vanjskim diskovima prelaze ka centralnim diskovima i prenose med da nahrane mlađe pčele koje su većinom u srednjem disku i koje su glavni izvor toplote pčelinjeg klupka.
To je interesantno kako su pčele sa minimalnim utroškom energije riješile svoje grijanje klupka. U centru klupka se proizvodi toplota i ona se širi kroz pčele prema vanjskom dijeku klupa. I ako je na rubovima klupka temperatura mala pčele se pomiču prema unutrašnjosti tražeći toplije mjesto. Tako se prostor između pčela smanjuje, smanjuju se i gubitci koje odnosi zrak te se smanjuje i klupko. Smanjenjem gubitaka uz konstantnu toplotu u centru klupka na vanjskom dijelu tog klupka podiže se temperatura pa pčelama na rubnim dijelovima klupka je toplije.
Ako se vanjska temperatura poveća smanjuju se gubitci toplote u klupku pa uz konstantnu toplotu u centru klupka raste temperatura na vanjskom dijelu klupka i klupko nema više potrebu da bude stisnuto pa se klupko širi i na kraju raspušta, a pčele se razmile po košnici okupljene svojim potrebama te premještaju med i proviruju na leto.
Pčele su prvo organizovane za poslove po ulicama između saća pa tek onda za cijeli prostor unutar košnice.
Kako se s vremenom mijenja stanje saća odnosno šta se nalazi u saću tako se sukladno s tim mijenja i struktura pčela koja se nalazi u ulicama između saća. Zato tumbanje i prebacivanje položaja pojedinog okvira stvara šok po pčele i potrebno im je neko vrijeme da se ponovo rasporede i pronađu ulice koje im tada najbolje odgovaraju. Za to vrijeme dok se pčele ponovo organiziraju nastaje zastoj u izvršavanju njihovih kućnih zadataka koje može potrajati satima.
Naj kritičnije vrijeme je kada je klupko raspuštano i tada naglo zahladi da pčele nemaju vremena da se skupe u jedno klupko nego formiraju dva ili čak i vidio dam i 4 klupka koji se međusobno ne dodiruju i većina ih je na lošoj poziciji. Ako tada ostane hladno više dana ta mala klupka troše suviše meda i brzo ga potroše na tom dijelu saća gdje su formirana, a zbog male snage klupka nemogu se pomjerati za hranom te jedno po jedno klupko stradava od gladi. Tada neuki pčelar se čudi kako su mu stradale pčele, a imale su još dosta meda. Ovo se često dešava kod zazimljenih slabijih društava. Kod jačih društava naglo vanjsko zahlađenje ne zahlađuje tako naglo unutrašnjost košnice i pčele imaju dovoljno vremena da se skupe u jedno klupko. Ako slučajno počmu formirati dva klupka zbog mase pčela ona se dodiruju i ubrzo pređu u jedno klupko na najpovoljnijoj poziciji.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2822
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 26 srp 2011, 22:17

Stipo napisao:Taranov i Lebedev nisu imali termo kameru pa njihova mjerenja nisu baš tačna.
Danas postoji termo kamera koja kroz dasku košnice točno mjeri unutrašnju temperaturu.
Zvones je ovo dobro obrazložio i sa svime se slažem. Pčelinje klupko je skup više diskova pčela kao jedna donekle zasebna cjelina.
Ali bi dodao da ti diskovi međusobno komuniciraju i pčele se u njima lagano izmjenjuju. Tako da pčele koje su bile neko vrijeme u vanjskim diskovima prelaze ka centralnim diskovima i prenose med da nahrane mlađe pčele koje su većinom u srednjem disku i koje su glavni izvor toplote pčelinjeg klupka.
To je interesantno kako su pčele sa minimalnim utroškom energije riješile svoje grijanje klupka. U centru klupka se proizvodi toplota i ona se širi kroz pčele prema vanjskom dijeku klupa. I ako je na rubovima klupka temperatura mala pčele se pomiču prema unutrašnjosti tražeći toplije mjesto. Tako se prostor između pčela smanjuje, smanjuju se i gubitci koje odnosi zrak te se smanjuje i klupko. Smanjenjem gubitaka uz konstantnu toplotu u centru klupka na vanjskom dijelu tog klupka podiže se temperatura pa pčelama na rubnim dijelovima klupka je toplije.
Ako se vanjska temperatura poveća smanjuju se gubitci toplote u klupku pa uz konstantnu toplotu u centru klupka raste temperatura na vanjskom dijelu klupka i klupko nema više potrebu da bude stisnuto pa se klupko širi i na kraju raspušta, a pčele se razmile po košnici okupljene svojim potrebama te premještaju med i proviruju na leto.
Pčele su prvo organizovane za poslove po ulicama između saća pa tek onda za cijeli prostor unutar košnice.
Kako se s vremenom mijenja stanje saća odnosno šta se nalazi u saću tako se sukladno s tim mijenja i struktura pčela koja se nalazi u ulicama između saća. Zato tumbanje i prebacivanje položaja pojedinog okvira stvara šok po pčele i potrebno im je neko vrijeme da se ponovo rasporede i pronađu ulice koje im tada najbolje odgovaraju. Za to vrijeme dok se pčele ponovo organiziraju nastaje zastoj u izvršavanju njihovih kućnih zadataka koje može potrajati satima.
Naj kritičnije vrijeme je kada je klupko raspuštano i tada naglo zahladi da pčele nemaju vremena da se skupe u jedno klupko nego formiraju dva ili čak i vidio dam i 4 klupka koji se međusobno ne dodiruju i većina ih je na lošoj poziciji. Ako tada ostane hladno više dana ta mala klupka troše suviše meda i brzo ga potroše na tom dijelu saća gdje su formirana, a zbog male snage klupka nemogu se pomjerati za hranom te jedno po jedno klupko stradava od gladi. Tada neuki pčelar se čudi kako su mu stradale pčele, a imale su još dosta meda. Ovo se često dešava kod zazimljenih slabijih društava. Kod jačih društava naglo vanjsko zahlađenje ne zahlađuje tako naglo unutrašnjost košnice i pčele imaju dovoljno vremena da se skupe u jedno klupko. Ako slučajno počmu formirati dva klupka zbog mase pčela ona se dodiruju i ubrzo pređu u jedno klupko na najpovoljnijoj poziciji.

Svjestan sam da koliko god pokušavao jednostavnije napisati, sa primjerima koji su potpuno uprošteni da je što razumljivije , ipak je ovaj kompletan tekst veoma opširan
te nije pisan za početnike , pa treba dobro teoretsko predznanje da bi se razumio . Svakako da ovdje ima dosta kolega sa takvim znanjem , a meni je drago ,što sam
razriješio neke dileme kod sebe i što kanačno mislim da shvatam jedan izuzetno važan dio pčelinjeg života. Moja je namjera bila da svoja saznanja izložim , a na svakome
posebno je dali će nešto preuzeti za sebe i koliko ili neće ništa .
Da, što se tiče termo kamera da su imali u ono vrijeme , vjerovatno bi mnogo toga vidjeli .Taranov i Lebedev su dali ogroman doprinos i ja ga nimalo ne podcjenjujem .
Što se tiče komunikacije pčela , kad sam shvatio da je najvažnija ulica i kolut ili točak, kako sam ga nazvao , a ti lijepo disk sa ćim se slažem i mislim da sam i ja jednom
taj pojam upotrijebio , najviše me je mučila komunikacija između dijelova , konkretno između diskova .Rješenje sam upravo našao u toplotnim centrima koje je Lebedev
opisao ,jer on kaže da pčele u centralnom dijelu ulice na satu organizuju toplotni centar , ali da na istom satu s druge strane , znači u drugoj ulici prave isti takav toplotni
centar . To ide do kraja i ja sam tako shvatio da je to jedina prava komunikacija pčela preko toplotnih centara , samo što je najviša temperatura toplotnog centra tamo
gdje je matica ( s obje strane ulice ) To je vrlo važno jer kad dolazi do promjene temperature u toj ulici , tada je mjenjaju i ostale . Tu ulogu ima i tamno saće koje vrlo
brzo reaguje. Dokaz za to je da se može desiti i da jedna ulica strada , recimo zbog nedostatka hrane , a da ostatak društva normalno preživi. Vrlo je zanimljivo i djeljenje
društva na dva dijela .Dosad je bilo raznih teorija u vezi toga , sad mislim da je gotovo sigurno da je zato kriv neki svjetli ram koji presjeca tamne , jer u takav pčele
ne odlažu med (ukoliko ima tamnih ) niti matica zaleže . Što se tiče hranjenja pčela , Lebedev tvrdi da one uzimaju hranu samo za sebe i da neće hraniti druge . Naravno
ukoliko imaju leglo,tada se mijenja situacija . Od svega je ipak na kraju najvažnije shvatiti da na istom ramu ili okviru mora biti i medni vijenac i dovoljno praznih čelija za pčele .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la Ismet » 27 srp 2011, 00:28

Kad spominješ tamno i svijetlo saće, sjetih se jednog detalja u vezi toga pa da ne otvaram posebnu temu. Naime primjetio sam da su mi pčele jednu satnu osnovu izvukle u tamno saće, ima li objašnjenje?
Dobru srcu sreća dođe.
Avatar korisnika
Ismet
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 594
Pridružen: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 27 srp 2011, 07:08

Ismet napisao:Kad spominješ tamno i svijetlo saće, sjetih se jednog detalja u vezi toga pa da ne otvaram posebnu temu. Naime primjetio sam da su mi pčele jednu satnu osnovu izvukle u tamno saće, ima li objašnjenje?


Ima , pčele su penosile vosak sa susjednih ramova , ili im je negdje smetao pa su ga izgrizle . Ovo je odavno primječeno , ali nije obavezno .Nekad pčele jednostavno
ignorišu satnu osnovu i neće da je grade iako je društvo dosta jako . Pogotovo je to čest slučaj u narednom periodu . Kad kažem tamni ram , ne mislim isključivo na
crni , nego onaj iz kojeg je izašlo nekoliko generacija pčela . Međutim pčele neće koristiti ni svaki tamni ram , jer sve čelije moraju bit ispolirane , a možda nemaju
dovoljno pčela za taj posao .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la sahista » 05 ruj 2011, 23:19

Zvones,
Zamisli da imamo otprlike dva ista drustva.Zazime ne istoj kolicini meda.Imaju ste uslove za zimu.
Da li jedno drustvo moze biti gladnije(prozdrvljivije)nego drugo.Ko blizanci..jedan je debeo zato sto ima vecu potrebu dok je drugi i sa manje hrane zadovoljan :roll:
Nadam se da te nisam nasmijao. :?:
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Avatar korisnika
sahista
Aktivan
 
Postovi: 1053
Pridružen: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 06 ruj 2011, 00:25

sahista napisao:Zvones,
Zamisli da imamo otprlike dva ista drustva.Zazime ne istoj kolicini meda.Imaju ste uslove za zimu.
Da li jedno drustvo moze biti gladnije(prozdrvljivije)nego drugo.Ko blizanci..jedan je debeo zato sto ima vecu potrebu dok je drugi i sa manje hrane zadovoljan :roll:
Nadam se da te nisam nasmijao. :?:


Samo sam se nasmješio :wink: . U stvari , pčele nisu ljudi ,pa nejedu preko svojih potreba . Međutim različite vrste pčela se različito ponašaju napr. talijanka u
odnosu na sivku . Ako govorimo o sivki ,ona je poznata po vrlo maloj potrošnji hrane zimi .Ali da bi dva društva imala istu potrošnju , morala bi biti identična:
po broju pčela ; po količini legla u jesen ; po vremenu prestanka legla , po količini hrane i njenom rasporedu i na kraju da su košnice na isti način spremljene ,
mislim na moguće utopljavanje . Tada sam prilično siguran da bi potrošnja bila približno ista !
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la Samir » 09 lis 2011, 14:27

Nisam znao gdje da podijelim svoju radost :D sa vama pa se odluči da je ova tema najprilagodnija. Iako sam više volio otvoriti svoj mali kutak, al to u proljeće kako bi početak te teme bio na pravi način predstavljen.

Pregledom u prije podne na temp + 8 C želio sam ustanovit brojčano stanje ulica kako bi mogao odrediti šta se spaja po povratku malo toplijeg vremena. Na moju radost i veliko iznenađenje sve su mašala na pet do sedam ulica ( ovdje računam samo pune potpuno ulice od prednje do zadnje letvice), a ima još po dvije do tri ulice po nekih u prosjeku 50-60 % popunjene i na nekim plus na zadnjim okvirima po veća grupa pčela sa vanjske strane do zidova. Sve su mi na devet okvira jedne su na dva LR nastavka, LR+polunastavak, i sve zauzimaju donji nastavaka ili polunastavak sa nekih 10 cm koliko sam mogao da vidim podizanjem zadnje strane po 4-5 ulica.
Jedna me stvarno iznenadila koja je na tri nastavka, al na osam okvira, zauzima sva tri nastavka. Moja procjena da je klube u dužini od preko 50 cm u formaciji na prvom nastavku 4 ulice po 10 cm, drugi glavni plodišni nastavak 7 potpuno punih ulica+ sa vanjske strane okvira pčele na oko 30-40 % pokrile saće i zadnji nastavak 6 ulica isto pune al do ispod satonoše nekih 10-15 cm.

Poredeći prošlu godinu, da imam matica mogao sam ove godine oformiti još koje društvo na spram prošlogodišnjih. Na kraju što je najbitnije nema spajanja ovih što su kod kuće. Prva prilika i hladno vrijeme provjera istog na drugom pčelinjaku kako bi ustanovio imal potrebe spajanje.

Pozdrav iz Srebrenika i svima lijepo izimljavanje želim bez gubitaka i jedne zajednice.
Samir
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 441
Pridružen: 22 kol 2010, 15:00
Lokacija: Srebrenik Mehmeduša

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la senad » 02 ožu 2012, 09:46

Da malo osvježimo ovu temu i potkrjepim argumentima zvonetovo zapažanje glede klube i kao funkcioniše .

Juče ( 1.MART) razgovarali smo o stanju pečlinjihzajednica tokom zimovanja . Jedan primjer stradanja 1/2 pčelinje zajednice zbog nedostatka hrane u ulicama gdje su bile pčele.

Naime, pola klubeta je stradalo i to na onim ulicama gdje nije bilo hrane , a druga polovica preživjela i na tom djelu sasvim dovljno ima hrane. Niske temperature su dovele do toga da klube iako je kompaktno 1/2 je stradala .
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar korisnika
senad
Site Admin
 
Postovi: 3023
Pridružen: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 05 ožu 2012, 12:09

senad napisao:Da malo osvježimo ovu temu i potkrjepim argumentima zvonetovo zapažanje glede klube i kao funkcioniše .

Juče ( 1.MART) razgovarali smo o stanju pečlinjihzajednica tokom zimovanja . Jedan primjer stradanja 1/2 pčelinje zajednice zbog nedostatka hrane u ulicama gdje su bile pčele.

Naime, pola klubeta je stradalo i to na onim ulicama gdje nije bilo hrane , a druga polovica preživjela i na tom djelu sasvim dovljno ima hrane. Niske temperature su dovele do toga da klube iako je kompaktno 1/2 je stradala .


Nisam previdio ovaj post, koji je za mene veoma važan , nego sam htio pustiti da se pročitaju drugi koji su se pojavili u približno vrijeme .

Gotovo sam siguran da je razlog takvog stanja neki svjetliji ram koji je prouzrokovao dijeljenje zajednice . Dok su pčele bilo koliko aktivne to se ne primjeti i pčele
pokrivaju sve ramove . Kao što je poznato, pčele u vrijeme priprema za zimu vole više ramove ili okvire iz kojih je više puta izlazilo leglo, tzv. tamnije ramove i one
će na tim ramovima praviti medne vijence i pripremati matici za zalijeganje . Ukoliko je i bilo meda u svjetlijem ramu, postoji mogučnost da će ga prebacivati u
tamnije ramove. Kod zahlađenja pčele formiraju jasno vidljivo klupko po ulicama . Šta je u ovom slučaju problem ?
Na SPOS-u se nedavno povela diskusija o utopljavanju i gubitcima toplote u pčelinjem saću. Došlo je do zaključka da tamno saće ima veće gubitke , a da najmanje ima
svjetlo saće u kojem je med, pa tako ono može služiti kao utopljavajući materijal ili izolacija .Ćak je postojao i neki zaključak da bi svjetlo saće možda bilo bolje za
zimovanje . Naravno greška , jer pčele nisu odabrale ono saće koje ima manje gubitke nego saće koje ima bolju toplotnu provodljivost.
Ovakvo saće od toplije okoline brzo upija toplotu (u ovom slučaju pčele u ulici ) ali je isto tako brzo ispušta u hladniju okolinu. Kako to funkcionira u pčelinjem klupku?
Osim što sve pčele u ulici imaju svoju toplotu, postoje i pčele grijači, zabijene u prazne čelije i tvore toplotni centar na konkretnom ramu u konkretnoj ulici .Sa druge strane
rama pčele organizuju sličan toplotni centar , koji će jednim dijelom pokrivati onaj sa druge strane i zbog dobre toplotne provodljivosti pčele osjećaju tu toplotu i ujedno im
treba manje napora da organizuju grijanje svoje ulice .Taj način se nastavlja i sa jedne i sa druge strane , počevši od ulice gdje se matica nalazi , ali najviša temperatura
je u ulici gdje je matica i ona lagano pada u svakoj sljedećoj ulici prema periferije . Iako postoje neke pretpostavke , a ja sam o tome pisao, ja neznam koje su to
temperature jer nisam mjerio , a oni koji su ih navodili, nisu vidjeli klupko kako ga ja vidim. Sad kad pogledamo onaj svjetli ram, pčele su se podijelile na dva klupka,
jer na njemu nemogu organizirati toplotne centre i pojačale su ulice lijevo i desno od njega . Sada pčele u odjeljenom dijelu nemaju više toplotu koja je dolazila iz toplijeg
toplotnog centra i prisiljene su da svoju toplotu postižu na račun većeg utroška hrane . One zbog toga nastoje i podići još više svoju temperaturu, što dovodi do ubrzane
potrošnje preostale hrane . Kako izgledaju pčele umrle od gladi ? Na ramu, u ulici u kojoj se nalaze, gusto su nabijene sa glavom prema dnu čelija . To je dio gdje je bila
posljednja hrana , najčešće ispod same satonoše. To su pčele grijači, koje su pokušale ugrijati pčele u ulici i kad je hrane nestalo . Preko njih su obično nabijene pčele u ulici,
koje su se grijale na njihovim tijelima i činile neku vrstu kore, kako bi smanjile gubitak toplote , tako da sve liči na omanje klupko u ulici . Naravno ovo su pčele koje nisu
popadale, dok pčele u saću ostaju dok se ne izvade . Ipak postoji mogučnost da u plodištu gdje će biti zimsko klupko dobro dođe i svjetliji ram. Takav ram bi dobro došao
recimo na drugo i deveto mjesto u nastavku i to pred samo zahlađenje, ramovi puni meda, kako bi se već potpuno spremljeno društvo za zimu "prisililo" da organizuju
klupko na šest tamnih ramova, što bi bilo šest do osam pojačanih ulica pčela i ujedno bi oni činili izolaciju prema zidovima košnice i dodatu rezervu hrane.
U posljednjem dijelu ove teme sam iznio neka razmišljanja o utopljavanju i vlazi, pa sam tu napravio i neke previde . Zbog toga ću vrlo brzo napisati dodatni napis, koji će
nadam se pokazati koje su greške bile i donekle popraviti taj dio .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Sljedeće

Vrati se na: EDUKACIJA-ODABRANE TEME

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron