PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 30 ožu 2011, 22:54

Autorski rad
Pčelar: Zvonimir Šarić -zvones

U Sarajevu zima 2010/11
Bosna i Hercegovina


PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI , MISTERIJE I DRUGAČIJI POGLED


Kažu da pametan uči na tuđim greškama . Nažalost ja najčešće učim na svojim greškama i to dobro
pamtim . Koliko god čudno zvučalo , u lošem uvijek ima ponešto dobro . Moja greška me natjera na
razmišljanje i traženja razloga zbog čega je nastala .Tada ne priznajem sistem po kojem su svi krivi
(varoa ,nozemoza ,CCD i ko zna što), jer sam uvijek ja taj koji je kriv, samo je pitanje na koji način.

Tako je bilo i ove zime. Gubitak nekoliko kasnih rojeva , kao i nekoliko spajanja , „natjerali“ su me
da ponovo preispitam sve što znam o zazimljavanju i zimovanju .
Premda osnovni razlog gubitaka nije ovo što stoji u naslovu, neke stvari do kojih sam došao i mene su iznenadile, pa i dovele do ovog teksta i ovakvog naslova . U svojim razmišljanjima i analizama koristio sam podatke iz tekstova onih koje nazivamo autoritetima pčelarstva.Tekstovi su prvenstveno iz časopisa „Pčelar„ i nešto iz knjiga.

Zbog obilja podataka iz tekstova ću izvuči značajne rečenice i zatim ću u analizi pokušat na osnovu
dijela podataka iznjet svoje mišljenje , koje će ponekad potvđivati ,a nekad ćak i osporavati dijelove.
Svako ko pročita, moći će zaključiti koliko je to uspješno .

Poslje dosta pročitane literature , pregledajući forume , internet ,lako je primijetiti da je jako puno
različitih stavova gotovo u svakoj oblasti pčelarstva ,ćak i kod autoriteta iz ove oblasti .Već nekoliko
godina, povremeno razmišljam o zimi ,zazimljavanju i pčelinjem klupku . Ne računajući ovu zimu
u prethodne tri ,stradalo mi je samo jedno slabo društvo u sječnju/januaru prošle godine .Pri pregledu
našao sam gotovo pun ram pčela na izlasku . Zanimljivo je da je ove godine na sličan način stradalo
jedno društvo . U analizi svega, ovo će društvo upaliti jednu sijalicu !

PČELINJE KLUPKO

Slika

Koliko je god pčelarima važna sezona medobranja, a zima opterečenje , jer donosi samo probleme,
pčelama je taj period pitanje njihovog opstanka. O samom klupku se uglavnom zna nekoliko stvari,
a to je da ima koru , kao vanjski dio klupka i unutrašnji dio ; da su u kori pčele gusto zbijene i da ih
je više na manjem prostoru. Sa druge strane središnji dio ima manje pčela ali zauzima više prostora,
pretežno na praznom saću. O odnosima u klupku i kako ono funkcioniše vrlo se malo zna, jer u vezi
toga malo je i nejasno napisanog. Da je tako potvrđuju i različiti stavovi kao : treba li zajednice
utopljavati ili ne ; zatvorena ili otvorena podnica ; koliko hrane treba društvima ostaviti ; treba li
stavljati pogače ili ne i kada
. Kod onih koji utopljavaju, različiti su pristupi odvođenja vlage. Često
se utopljava ispod krova ,a zatim se u tom dijelu prave otvori za ispust vlage, ili prvo se pravi vlaga,
a onda se odvodi. Tvrdi se da pčele najbolje zimuju i najmanje troše hrane pri temperaturi od 5* C
do 6 * C. Drugi opet tvrde da pčele najbolje zimuju na otvorenim AV podnicama (mreži), ali da
pri tome troše nešto više hrane .

Slika

Moje iskustvo je da pčele zaista bolje zimuju na otvorenoj podnici
ali da pri tome ne troše ništa više hrane.Nemam vagu,pa nisam mjerio,ali to je moj osječaj.Nekoliko
godina držim pčele na otvorenoj podnici i uvijek se iznenadim koliko malo potroše pčele ,odnosno
količinom hrane koja ostane ,kao da je nisu trošile .

Slika

U procesu zazimljavanja za ovu zimu sam zbog
pračenja varoe držao od jesenas ladice u podnicama i novine ispod krova .Rezultat toga je produženo
leglo u dosta zajednica,povećana potrošnja hrane i veće stradanje pčela,koje se nisu uspjele odhraniti
po izlasku iz legla. Moja osnovna namjena pisanja ovog teksta je pokušaj dokazivanja da pri padanju temperature pčele neće potrošiti više hrane.Tvrdnja je potkrepljena pisanjem u knjigama (Relić) gdje
kaže da ima više primjera, osobito u Rusiji gdje pčele zimuju na otvorenom, najčešće na izgrađenom
saću na nekom drvetu
, koje nije ničim zaštićeno i uspješno prezimljuju. U istoj knjizi ima slika koju
je poslao pčelar i opis da je naslikana u blizini Teslića (BiH),gdje se vidi dosta veliko saće na drvetu
i pčele u ulicama, a okolo snjeg .Također piše da je to društvo uspješno prezimilo .Isto tako nekoliko
izuzetnih video prikaza Ivana Brndušića pokazuju da pčele mogu preživjeti i u zemlji,buretu i ko zna
gdje još . Sve ovo me je navelo da ustanovim neko moje polazište koje glasi :

1. Bez obzira gdje su se pčele zazimile i u kojem prostoru , model njihovog organizovanja je uvijek isti .
2. Pčele da bi preživjele ,osobito u surovim uslovima zima ,kada je bilo i mnogo hladnije nego
sada,pa i duže zime, morale su razviti poseban sistem štednje hrane



ZNAČAJNE REČENICE AUTORITETA PČELARSTVA

A . prof. dr. G.F.Taranov „Kako pčele žive zimi“ - prevod iz „ Pčelovodstva „

1. Zimska generacija pčela se fiziološki razlikuje od ljetne i proljetne. U tijelu pčele skladište se
rezervne azotne materije,mast i glikogen,mjenja način metabolizma.

2. Ako se kod ljetnih pčela osnovni procesi stvaranja toplote vrše pod dejstvom fermenata oksidaze, razlažući šečere uz pomoć kisenika iz vazduha , to kod zimskih pčela dolaze do izražaja procesi metabolizma pod dejstvom grupe fermenata dehidrogeneze,koji koriste kiseonik vezan sa mašću, koji je s jeseni stvoren u tjelu pčele.

3. Kod pčela, koje se spremaju za zimu snižava se sadržaj slobodne vode u čelijama tijela,voda iz
slobodnog stanja prelazi u vezano .Taj proces je naročito aktivan kod insekata koji se zimi
zamrznu . Slobodna voda zamrznuvši se , ruši strukturu čelija i insekt gine .

4. Pčele se zimi nalaze u „toplim“ uslovima , temperatura njihovog tijela čak na periferiji
klubeta ne spušta se niže od 6* C .

5. U dupljama drveća zimsko klube pčela uvijek se razmješta između mednih satova ( gore )
i praznih( dole ) . Osnovna masa pčela razmješta se u prazne satove , obrazujući „ ložu „
klubeta . Gornji dio klubeta uvijek obuhvaća saće s medom , što omogučava pčelama da
imaju hranu u zagrijavanom dijelu klubeta .

6. Kako se troši hrana klube se polako premješta u vis prema medu . Na kojim satovima se
klube našlo u jesen na tim satovima će se naći u proljeće samo na većoj visini .

7. Za vrijeme hladnog perioda zime, društvo potroši 8 do 10 kg meda i ako se klupko smjestilo na
6 do 8 satova , onda na svakom satu potroše oko 1,5 kg meda .Zato postoji pravilo za zimu da u
svakom satu ne bude manje od 2 kg meda .

8. Zimsko klupko ima tačno izraženu konstrukciju – spoljnu koru(spoljašnje)i unutrašnje jedro-klube

9. Pčele koje formiraju klupko su nepokretne , gusto pripijene jedna uz drugu. Ovdje su one
razmještene ne samo u ulicama već i u praznim čelijama.Zbog toga je kora u svom većem dijelu
sastavljena od mase pčela u obliku gusto nabijenog omotača , koji je razdjeljen samo tankim
zidovima čelija .Kora uspješno čuva toplotu ,koju su proizvele pčele u sredini klupka .

10. Debljina kore zavisi od spoljne temperature. Pri njenom sniženju klube se zgušnjava : više
pčela zalazi u čelije kora postaje deblja i gušća .

11. Debljina kore nije svuda ista , ona je tanja u blizini leta ,ovdje se pčele razmještaju rjeđe i
vazduh može lako doprijeti do unutrašnjosti klubeta. Kora je tanja i u gornjem dijelu klubeta.
Stepen stanjivanja kore regulišu same pčele , što obezbjeđuje neophodan nivo ventilacije.
Naročito mnogo pčela se razmješta u čelijama krajnjih satova i s donje strane klubeta u kojoj
preovlađuju pčele starijih uzrasta .

12. Pčela se nalazi u kori sve dotle dok u njenoj mednoj voljci ima rezerve meda . Kada se rezerva
istroši pčela „zaroni“ u debljinu kore, izlazi iz nje i penje se po satu ka rezervama meda gdje puni
svoju mednu voljku .

13. U zimskim uslovima pčele ne predaju med jedna drugoj – svaka pčela uzima ga za sebe iz
čelija . Med na granicama kore pčele prvo raspečate i med postaje rjeđi zbog hidroskopnosti
usljed vlažnog vazduha .Što je vazduh suvlji pčele više čelija drže raspečaćenim.

14. Napunivši mednu voljku ,pčela se primakne unutrašnjem sloju kore u čijem sastavu ostaje
duže vrijeme . Pčele u čelijama se nalaze u stanju pokoja i razlikuju se od drugih pčela veoma
niskim stepenom metabolizma .

15. Jedro klubeta ( unutrašnje klube ) sastoji se uglavnom od fiziološki mladih pčela . One su
razmještene relativno slobodno i mogu da se premještaju po satovima.Toplota uglavnom izvire
od pčela koje su smještene u centru klubeta.Ona se stvara na račun pjedenog meda ili mehaničkih
(podrhtavanja krila i muskulature tijela).U hladno vrijeme ćuje se tihi šum koji proizvode te pčele.

16. Unutar klubeta pčele održavaju relativno visoku temperaturu na nevelikom dijelu , u sredini
ona dostiže 28* C do 32* C (toplotni centar). Od toplotnog centra u smjeru na gore temperatura
se postepeno snižava, a u smjeru na dole ,snižava se naglo usljed uticaja dotoka svježeg hladnog
vazduha. U kori (spoljnom klubetu) temperatura se kreće od 6* C do 10* C .

17. Zapremina klubeta se mijenja u toku zime,sa promjenama spoljne temperature . Pri zahlađenju
ono se sažima ,a pri relativnom otopljavanju se širi i premješta u smjeru čelija oslobođenih od
meda. Pri sniženju temperature na 5* C , prečnik klubeta se smanji za 12 % , pšto je dovoljno za
očuvanje prvobitne toplote .

18. Oštra kolebanja temperature u košnici omekšavaju satove sa poklopljenim medom . Pri
hlađenju topliji satovi polako emituju toplotu , a pri otopljenju obrnuto , upijaju toplotu , što
omogučava spori rast temperature.

19. Temperatura u centru klubeta u u toku zime koleba se vrlo malo , ne više od 1 do 2* C na
dan, međutim kako se približava proljeće ona u cjelini raste .

20. Krajem februara temperatura u centru klubeta dostiže 32* C do 33* C , što pobuđuje maticu
da počne polaganje jaja.

21. Pčelinje društvo srednje jačine u prvoj polovini zime troši 20 do 25 gr. meda na dan .Kad se
pojavi leglo potrošnja hrane se poveća oko dva puta .


B . prof. Dr. V. I. Lebedev

Također u „ Pčelar-u „ je objavljen rad V. I. Lebedeva sa njegovim suradnikom Torocevim pod
naslovom „ Naučno obrazloženi načini uspješnog zimovanja pčelinjih društava „ . Lebedev je doktorirao u klasi kod Taranova i bio njegov suradnik.Sasvim je jasno da se u njegovom pisanju vidi
i rad sa Taranovom .Zbog toga će iz Lebedovog, proširenog teksta , koji je objavljen u dva dijela biti
citirane rečenice kojih nema kod Taranova .


1. Sa opadanjem spoljašnje temperature do13* C i niže,pčele počinju da se koncetrišu u blizini leta,
na dijelovima saća iz kojeg je izašlo posljednje leglo i ovdje se obrazuje „ ležište“ zimskog klubeta.

2. Do 75 % ukupne površine zauzeto pčelama čini saće oslobođeno od meda .

3. Kod pčela koje se nalaze u praznim čelijama , masa mednih voljki je za 30% do 60% veća ,
opterećenje debelog crijeva za 12% do 14%,a intezivnost razmjene bjelančevina za 20,4 % niža
nego kod pčela koje se nalaze na površini saća .

4. Kod pčela sjedinjenih u klube gubitci toplote se smanjuju 9 puta, a potrošnja hrane 25 puta.
Razmjena materija i utrošak energije u zimskom periodu su 250 do 300 puta niži nego u aktivnom
periodu života .

5. Spoljni dio klubeta se sastoji iz gusto sjedečih pčela,koje obrazuju koru debljine od 2,5 do 7,5 cm.

6. Pčele se raspoređuju na taj način da iskoriste toplotu jedinki,koje se nalaze ususjednoj ulici.U vezi
s tim ,one zauzimaju prazne čelije saća , koje su sa suprotne strane zauzete i zagrijavane od drugih
pčela. Zahvaljujući tome centri koncetracije pčela u susjednim ulicama se praktično poklapaju .

7. U kori klubeta minimalna temperatura održava se na nivou od 6,1*C do 12*C.Najviša i stabilna
temperatura (minimum 24,5 * C) zapaža se u centru klubeta koji nazivamo toplotnim centrom .

8. Kao rezultat razlaganja šečera i meda u organizmu pčela , obrazuje se voda i CO 2 , koji se
izlučuje napolje kroz trahejni sistem .Dnevno izlučivanje vode kvalitetnog društva , koje se zimi
nalazi u zimovniku iznosi prosječno 46 gr.

9. Pri relativno suvom vazduhu voda lako isparava oslobađajuči organizam od njezinog suviška.
Pri visokoj vlažnosti vazduha u pčelinjem klubetu ti procesi su otežani što dovodi do narušavanja
usisavanja vode u debelom crijevu i do proliva .

10. Povećanje vlažnosti vazduha u gnijezdu uzbuđuje pčele , što dovodi do povećanja temperature
i po pravilu do otpočinjanja polaganja jaja od matice , što je skončano sa znatnom dopunskom
biološki neopravdanom potrošnjom energije u tom periodu .

11. U normalnim uslovima , polaganje matice rasa pčela otpornih na zimu i njega legla počinju
kasnije . Ukoliko pčele manje njeguju leglo zimi, utoliko se one više pošteđuju i intezivnije ga
njeguju u proljeće. Međutim leglo njegovano u zimskom periodu,suviše skupo košta pčele.Kod
njih se primječuje prijevremeno fiziološko istrošenje organizma , smanjenje dužine života,
slabljenje i ćak uginuće .

12. U procesu evolucije kod medonosnih pčela izgrađen je adaptacioni mehanizam prema visokim
koncetracijama CO 2 i nedostatku kiseonika. Ipak vazduh koji sadrži manje od 5 % kiseonika,
a više od 10 % ugljendioksida , porazno djeluje na stanje pčela i opasan je za njihov život . U
takvoj sredini pčele umiru za dva do tri dana . Pri povečanju koncetracije CO 2 u klubetu iznad
nivoa 4 % , pčele počinju aktivno da ventiliraju gnijezdo.

13. Potrošnja pčela po ulici zimi je kod slabih društava ( 4 do 5 ulica ) 1,9 kg ; kod srednjih (6 do
7 ulica ) 1,3 kg i kod jakih (8 do 9 ulica i više ) 1 kg .

14. Jaka društva ,s velikim brojem pčela , mnogo bolje izdržavaju zimovanje i imaju 2 do 2,5 puta
manje uginuće i manje oboljevaju od nozemoze , nego pčele srednjih i slabih društava .

15. U normalnim uslovima , polaganje jaja od matice rase pčela otpornih na zimu i njega legla kod
društava koja uspješno zimuju počinju od druge polovine marta ( 10 do 15 dana prije njihovog
iznošenja iz zimovnika i prvog proljećnog izleta ) .

16. Rezultati ispitivanja vršeni u Naučno istraživačkom institutu za pčelarstvo , ubjedljivo pokazuju
da nauspješnije zimuju društva , s minimalnom potrošnjom hrane i energije pri minimalnoj
temperaturi + 6 (+ / - 1 * C ) , koja se opaža u omotaću zimskog pčelinjeg klubeta .



C . prof . dr . Slobodan Miloradović „ Pčelinja zajednica u zimskom periodu „
Rad je sažetak onoga što su pisali znanstvenici u vezi zimskog perioda .


1. Evropske medonosne pčele su se prilagodile ogromnim klimatskim razlikama , obitavaju svugdje gdje biljke daju nektar i polen , od ekvatora do sjevernih geografskih širina bez obzira na velike temperaturne razlike od + 49* C do - 45* C .

2. Odvojena pčela od klubeta već pri - 4* C nemože da živi više od jednog sata , dok klube u kojem
je 17500 pčela može da živi pri temperaturi od - 15* C , 329 sati (K.L. Korkin 1932 g. )

3. Kao kod drugih hladnokrvnih bića osnovnni nivo metabolizma i upotrebe hrane kod pčela
smanjuje se padanjem temperature do 10* C,kada postaje minimalna. S daljim padom temperature
proporcionalno se uvećava potrošnja hrane ( Ž. B. Fri ; Z. Simpson 1963 . )

4. Pčele izolovane od klubeta , između 10* C i 7* C postaju nepokretne od 0* C do 10 * C mogu
da žive 2 do 3 dana ; pri - 3* C do tri sata , a pri - 4* C do jednog sata ( Ž. B. Fri 1966 . g. )

5. Količina ugljendioksida u zimskom pčelinjem klubetu se povećava (T. A. Avetisjan , 1950) , što
smanjuje potrebu pčela za hranom čime se smanjuje stvaranje fekalija ( K. I. Mihajlov ; G. F.
Taranov 1961. g. ) , Simson (1961. g.) pretpostavlja da sažimanje klubeta za vrijeme hladnoće
može da dovede do povećanja koncetracije CO 2 u njegovom centru 4 % do 6 % , ćime se
pojačava metabolizam centralnih pčela u klubetu .

6. K. D. Ouzis je 5 godina mjerio temperaturu između 01. 12. i 31. 03. Ustanovio je da se u
spoljašnjem dijelu kore klubeta održava temperatura od 6,1* C do 12* C . S rastom ili padom
spoljne temperature klube se širilo ili skupljalo,uvečavajći ili smanjujući odnos između njegove
površine i mase,izazivajući na taj način uvećanje ili smanjenjeodvođenje toplote iz njegovog centra

7. Temperatura u centru klubeta,bez legla ,kolebala se od 13* C do 30* C .Češće je bila oko 30* C .
Kada je spoljna temperatura bila stabilna , temperatura unutar klubeta se također nije mijenjala .
Dulitl je ustanovio da pri promjeni temperature od 8,3* C u centru klubeta nastaje promjena
temperature za 0,6* C .

8. Kada počne izvođenje legla temperatura u centru klubeta znatno se povečava dostižući 33* C do
33* C do 36* C u ulici između dva rama s leglom i 29,5* C do 33* C ako je leglo bilo samo na
jednoj strani ulice . Najviša temperatura koja je bila izmjerena u klubetu je 40,5* C ( K. D. Ouzis )

9. Zajednice slične po snazi i rezervama hrane mogu da se razlikuju po temperaturi čak za 9* C .
Društva najjača po snazi i s velikim rezervama hrane nisu uvijek bila i „najtoplija„ (P.Lavi 1954)

10. Himer tvrdi da se pčele perifernog sloja klubeta ne zamjenjuju pčelama unutrašnjih slojeva.
To tvrđenje protivrječi opće prihvaćenom mišljenju .

11. Međutim , pčele mijenjaju položaj klubeta krečući se prema drugim satovima da bi uzele med
(P. Lavi 1954 ; D. Ouzis 1971 ) , ako ih ili ne zadržava prisustvo legla na istom mjestu .

12. Eksperimenti koji su izvedeni (K. L. Farrar ) ubjedljivo su pokazali da pčele ne stradaju od
hladnoće ako im je uvijek dostupna kvalitetna hrana . U utopljenim košnicama s električnim
zagrijavanjem podržavala se temperatura od +12,7* C do - 3,9*C, a u drugim na nivou od
- 3,9*C .Pčele u ovim drugim košnicama izlazile su iz zime s jačom životnom snagom od onih
koje su bile zagrijavane . Zatim su i jedne i druge košnice stavljali na 50 dana u frižidere gdje
je bila konstantna temperatura - 45*C . Pčele su ostale žive .


D . „ Temperaturna regulacija pčelinje zajednice „

Prijevod sa engleskog iz časopisa „The Hive and the Honey Bee“ uradio Milenko Stevanović , a odnosi se na tekst i sliku na kojojsu prikazane temperature u pčelinjem klupku .
Na crtežu se vide temperature u gotovo pravilnim koncentričnim krugovima , gdje se vidi mali
toplotni centar sa temperaturom od 32* C ; zatim sljedeći širi krugovi sa temperaturama 23* C ;
16* C ; i na kraju najširi krug sa temperaturom 9* C . Piše da je sve mjereno pri vanjskoj
temperaturi od 5* C .


E . Iz knjige Branka Relića

1. Ima slučajeva da i kod nas , pa ćak i u sjevernim dijelovima Rusije pčele izgrade svoje gnijezdo
( saće ) na granama stabla i tu uspješno prezime , iako su izložene zimskim atmosferlijama
( snijegu i mrazu ) .

2. Pčelar iz Doboja ( B i H ) poslao je autoru fotografiju na kojoj je snimljena pčelinja zajednica
koja je izgradila saće na grani i uspješno prezimila ( na slici se vidi prilično veliko saće , koje je
otprilike duplo veće visine , nego što ima dužinu jednog sata , kao i ukupnu širinu saća .Vidljiv
je snijeg , kako na drvetu , tako i okolo ) .

3. Još davnih šesdesetih godina u časopisu „ Jugoslovensko pčelarstvo „ opisan je slučaj života
pčelinje zajednice u željezničkom signalu nedaleko od Subotice . U taj signal , koji je imao
oblik zarubljene piramide , visine tri metra , napravljen od gvozdene konstrukcije obložene
limom uselio se roj . U njemu je roj izgradio ogromno saće , boraveći tu nekoliko godina. Ta
zajednica je izložena surovim hladnoćama u toku zime i visokim ljetnim temperaturama. Ko
zna koliko bi opstala da je nisu uništili ljudi , kako bi povadili med .

F. A. I. Kasjanov „ Grijanje pčelinjeg gnijezda „

1. Prije svega nepravilno je stvaranje toplote pripisivati samo centralnom dijelu klubeta kao nekom
toplotnom centru . I pčele koje se nalaze na perifernom dijelu klubeta ponašaju se kao živi
organizam , koji kao rezultat svojih životnih aktivnosti stvaraju toplotu metabolizmom i njom
se također griju .
2. H. Eš (1970 ) je utvrdio pomoću termostata priljepljenih na pojedinačnu pčelu i pustio je u klube,
da se više puta premještala u centar i van njega , te je ustanovio da je njena temperatura viša od
okoline . Po tome zaključuje da na svakom mjestu tijelo pčele odaje toplotu .

3. Radovima D. Burkada ( 1954 ) , H. Eša ( 1964) , M. Rota ( 1965 ) je ustanovljeno da stvaranje
toplote pčelama omogučavaju vibracije mišića grudi , koje su vizuelno neprimjetne i mogu biti
zabilježene samo pomoću specijalne aparature .

4. Razumije se da omotač od pčela koje su sabijene oko klubeta prestavlja dobar toplotni izolator i
specijalno se stvara da bi pčele sačuvale toplotu u centru . Prema opadanju spoljašne temperature
zbijenost pčela i debljina omotača klubeta prema uvriježenom mišljenju raste .

5. Sa tom tvrdnjom također je teško se saglasiti . Ako bi kora klubeta zaista imala ulogu toplotnog
izolatora ,onda bi u saglasnosti sa zakonitostima prenosa toplote na granici između zone grijanja
i omotača se primjećivao nagli skok temperature. Takav skok niko od istraživaća nije primjetio .

6. Kako se može zaključiti , toplotna provodljivost sloja sa njegovom gustinom, ne samo da se ne
smanjuje , nego raste . Prema tome smatrati koru klubeta kao instrument za regulisanje odavanja
toplote pčelinjeg klubeta nije opravdano .

7. Ali klube se ne može beskonačno skupljati , već pri temperaturi od - 3,5*C jedna polovina pčela
zauzima 90% svih praznih čelija,a druga isti takav obim u ulicama (O. S. Ljvov 1954) Sa velikom
vjerovatnoćom može se pretpostaviti da pri – 5*C do – 6*C skupljane klubeta o kome se tako
mnogo govore pčelari , nije više moguće. Ako se pad temperature produžava , temperaturni režim
klubeta isključivo zavisi od povećanog sopstvenog izlučivanja toplote , što je očigledno na crtežu,
koji je nastao na osnovu izučavanja termogeneze pčelinjeg društva , postrojenjem koje je bilo u
specijalnoj košnici -- kalorimetru .

8. U tekstu je data i tabela veličine klupka po broju pčela i ulica preko prečnika , pa tako 12 ulica
pčela čini klupko od 30.000 pčel = 26 cm. ; 10 ulica = 25.000 = 25 cm. ; 8 ulica =20.000= 23 cm.
6 ul. = 15.000 = 21 cm. ; 4 ul. = 10.000 = 18 cm. ; 2 ul. = 5.000 = 14 cm. ; 1 ul. = 2.500 = 2 cm .


G . V. I. Lebedev , A. I. Kasjanov

„ Toplotni gubitci pčelinjih društava tokom zimovanja i proljetnog razvoja „


Ispitivanja su vršena u košnici kalorimetru , košnica u kojoj su raspoređeni elekrični grijači na
podnici , krovu ,zidovima . Napravljena su dva kalorimetra i u jedan su išli ramovi spoljne mjere
435 X 230 mm . ( 10 ramova slični LR , sa kraćom satonošom ) ; u drugom su bili ramovi
435 x 300 mm. ( također 10 ramova , koji su ruska varijanta i koji podsjećaju na DB ) .
Kao model klupka urađena je šuplja aluminijska lopta prečnika 200 mm ( 20 cm. ) montirana u
pčelinje saće i zagrijavana električnom energijom . Ispitivani su toplotni gubitci sa modelom pč.
klupka ibez , zatim gubitci prema krovu , zidovima i dnu (podnici)


1. Zaključci su da u zimskom periodu , bez legla , gubitci prema krovu su oko 17 % ; na zidovima
74 % , a na podnici svega 8,8 % . Gubitci na letu su zanemarljivi .

2. U ranoproljetnom periodu se povećavaju gubitci na krovu i iznose oko 42 % ,gubitci na zidovima
se nešto smanjuju 49,9 % , dok se na podnici neznatno povećavaju 9,3 % . U svim ispitivanjima
su gubitci na letu neznatni – zanemarljivi .
Također je ustanovljeno da nisu značajne razlike u gubitcima kod košnica rađenih od drveta ,
25 mm. ; 40 mm. ; 50 mm.


Napomena : Ovaj dio teksta iznad, nisu citati , nego moj slobodan opis dijela teksta koji je urađen
u prevodu iz „Pčelovodstva „ a objavljen u „Pčelaru „ ; --- Z . Š .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: PČELINJE KLUPKO – ZANIMLJIVOSTI

PostPostao/la zvones » 31 ožu 2011, 22:50

ANALIZA

Kao što sam u uvodu napisao , osnovni cilj ove rasprave je dokazati da pčele zimi pri padanju
temperature , neće trošiti više hrane, nego približno , a moguće čak i smanjivati . Međutim dužom
analizom navedenih citata i podataka , došao sam do novih spoznaja , koje će dovesti do onoga što
sam nazvao „drugačiji pogled na pčelinje klupko„. Da bi bilo jasnije iz kojeg razloga sam došao do
određenih zaključaka , molim čitaoca da sljedi nastavak napisanog teksta !

Smatra se i najčešće je mišljenje , da pčele najbolje zimuju i da tada imaju najmanju potrošnju
hrane , ako je vanjska temperatura u blagom plusu . Za takvo mišljenje , vjerovatno su zaslužni
Taranov i Lebedev i njihovi tekstovi . Tako Lebedev u B16 kaže :
„da najuspješnije zimuju društva , s minimalnom potrošnjom hrane i energije pri minimalnoj
temperaturi [b] + 6 (+ / - 1 * C )
, koja se opaža u omotaću zimskog pčelinjeg klubeta „ .
[/b]

Sljedeći njihove ranije misli,moglo bi se zaključiti , da pri temperaturi od 6* C na vanjskoj kori
klupka pčele idu na sažimanje , odnosno zbijanje i tada bi se moglo pomisliti da je najmanja
potrošnja,svaki put kad pada temperatura.Većina je ipak pretpostavila da je to temperatura koja se
javlja na ivicama klupka , a glasi 6*C (+ - 1*C) .
Ako je tako, tada je logično za pretpostavit da će pri svakom , pa i najmanjem padu temperature, rasti potrošnja hrane.Ispočetka minimalno i sporo, ali kako bi temperatura padala u značajniji minus , potrošnja bi rasla u skladu s tim sve više .

Tada bi teško bilo zamislit da mogu prezimiti pčele na grani,okovane mrazom ; pčele u frižideru
50 dana na – 45*C (eksperiment Farrar u C12 )
. Uz navedeno , nije potpuno jasno na koji način
su vršili mjerenja , jer se vrlo često spominje zimovnik. Ako su mjerenja vršena u zimovniku ili
kod utopljenih košnica , rezultati mjerenja mogu biti netačni. To se najbolje vidi po mjerenjima
vršenim uz pomoć košnice kalorimetra. Ako mjerenja gubitaka toplote u košnici mogu biti potpuno
tačna , jer se mjere na zidovima ili krovu , mjerenja koja su vršena pomoću modela klupka
ne mogu nikako pokazati prave rezultate jer kao što se zna,pčele su žive,u pokretu, metabolizam im
radi , imaju isparavanje itd .

Često se mogu vidjeti napisi o potrošnji hrane zimi . Najčešće se može vidjeti da je najmanja potrošnja u 12-om mj. ispod 1 kg , zatim u 1-om oko 1 kg ili malo iznad i 2-om oko 1,5 kg.. Kako mnogi kažu već u prvom mjesecu počinje matica leći , pa je jasno zašto je
U prvom mjesecu nešto veća potrošnja nego u 12-om , ali sve skupa to je 3 do 4 kg u najhladnijem
periodu godine . Ipak sve je ovo priča , treba nešto i dokazati , pa polazim opet od Taranova i
Lebedeva . I jedan i drugi objašnjavaju način formiranja klupka i njegovo djelovanje.I stina Taranov
spominje temperaturu toplotnog centra od 32*C (bez legla ) , a Lebedev od 24,5*C. Po njihovom
mišljenju toplotni centar grije cijelo klupko , a kora služi kako bi se ta toplota što više zadržala .
Lebedev je jednom prilikom izjavio da pčele raspoznaju promjenu temperature od 0,2*C. Uz to kad
je na vanjskom dijelu kore temperatura 6*C ili manje pčele u kori idu na skupljanje ili sažimanje
kore .

Jasno je da u takvom slučaju , sa padom temperature dolazi na manjem prostoru do sve većeg sažimanja i pčele u kori dolaze u sve čvršći kontakt , što dovodi do sve veće toplotne provodljivosti
zbog bliskog kontakta ( A 10). Iako je kora nejednake debljine, prema gore i prema letu, ipak je ona
najveće gustine i najdeblja u donjem dijelu, jer je tu najhladnije i očekivat je da su tu toplotni senzori
kore klupka . U A10 se kaže da pri sažimanju pčele dobijaju gušću strukturu i debljina kore se
povećava.Ta debljina kako piše Lebedev ide od 2,5 do 7,5 cm. Pčele što se tiče gustine,zaista stupaju
u čvršći kontakt i masa je gušća , ali što se tiće debljine ona može biti samo ista ili tanja . Zašto ?

Pretpostavimo da je naranča model klupka. Ako je presjećemo otprilike napola,od presjećenog dijela
donji dio naranče bi bio donji dio klupka , mesnati dio bi bio unutrašnji dio , a kora naranče , kora
klupka . Na kori sad možemo vidjeti unutrašnji i vanjski dio . Pretpostavka je da se zbog hladnoće
vanjski dio kore počne stezati , a unutrašnji stoji . Kora postaje tanja i gušća . Pretpostavimo da se
unutrašnji dio kore steže . Ako će se stezati jednako , kora će biti gušća ali će ostati iste debljine .
Kora može biti istovremeno gušća i deblja samo ako se unutrašnji dio kore više sabija , nego vanjski
dio . Gušća će biti zato što je na manjem prostoru . U stvarnosti to se nikad neće neće desiti , jer
unutrašnji dio kore ima manju mogučnost sabijanja .Vjerovatnost je obrnuta, jer je vanjski dio većeg
promjera.Ono što je u svemu odlučujuće je ipak zbijenost pčela. One sad svojom zbijenošću stvaraju
izvanredan toplotni omotač,kroz koji što je zbijeniji sporije izlazi toplota
.Ujedno pčele također zbog
svog bliskog kontakta,imaju bolju međusobnu toplotnu provodljivost, praktično se međusobno griju.
Zbog bliske fizičke veze , one su praktično nepokretne i što je veza čvršća , njihov metabolizam je
sporiji , pa zbog toga imaju manju potrebu za hranom, dakle med u mednim voljkama im duže traje
( F 1). Ujedno središnji dio klupka sa toplotnim centrom ima zbog boljeg omotača ili kvalitetnijeg ogrtača sporije gubljenje toplote.Zbog toga manji dio pčela treba da održava temperaturu toplotnog centra, što također dovodi do toga da te pčele rjeđe uzimaju hranu .
Zadovoljstvo što sam uspio sebi objasniti da pri padu temperature neće doći do povećanja potrošnje
hrane, trajalo je dva do tri dana . Jedno jutro se budim sa čudnim osjećajem da nešto nedostaje !

Kako izgleda pčelinje klupko ?

Razmišljajući o pčelinjem klupku , shvatim u neko vrijeme da nisam spoznao , niti gdje piše, sistem
komunikacije između pojedinih dijelova
.Sam pojam „klupko“je vjerovatno nastao od motanja kore,
konopa , neke pređe ili slično u neki oblik koji manje ili više podsjeća na kuglu , loptu . Kako god,
podrazumjeva se komunikacija između živih dijelova . Naravno prvo je trebalo da spoznam ,kako ti
dijelovi izgledaju. Prvo sam zamislio slabo klupko na tri ulice u LR košnici .Sljedilo je iznenađenje.
Klupko je ponajmanje ličilo na klupko. Naravno, znao sam kako izgleda ,ali nikad nisam gledao na taj način . Srednja ulica 6o do 70 % pune ulice po dužini ,ostale dvije često nejednake pola ili nešto
više u odnosu na srednju ulicu . Pčele , ako su vijenci deblji ,znatno ispod satonoša . Srednja ulica
do donje letvice i nekad nešto ispod ,ostale ulice često nisu ni do donje letvice. Ram LR unutrašnja
mjera u mm. 430 x 202 ili u cm. 43 x 20 . Ako se sad pogleda klupko ,vidjet će se dužina 30 do
najviše 35 cm , visina klupka cca 15 cm. ili i manje i širina 2 rama i dio ulice uz njih , ukupmo 8
do 8,5 cm. Klupko liči na dugo ,tanko šiljasto tijelo . Klupko na 8 ulica naprimjer može biti u bilo
kojem nastavku (ako imaju dva) . Pri tome ako je u donjem LR nastavku ispod je satonoša (često
strada zbog toga ) , a nekoliko ulica može izbit ispod donjih letvica . A ko je u gornjem nastavku
također ispod satonoša,nekoliko srednjih ulica izbija ispod donjih letvica a možda je neka ušla i niže
1 ili 2 cm ?. Klupko visine cca 20 cm , možda i niže , dužina cca 40 cm sa krajnjim ulicama nešto kraćim ; širina klupka 7 ramova + po pola ulice sa strane krajnjih ramova , ukupno 26 do 27 cm.

Slično je ako klupko zahvati oba nastavka , jer ni u jednom neće zahvatit više od polovine svakog
nastavka . Klupko ne liči ni na loptu ni na jaje , ponajviše liči na grčku lubenicu . Klupko nema
poveznicu ni iznad satonoša niti prema zidovima košnice . Jedina poveznica između pčela je ispod
donjih letvica i to ne svih ulica
. Klupko nema komunikaciju između dijelova . Najednom vidim
nešto što svima bode oči ali niko to ne primjeti - ramove . Ramovi presjecaju klupko ili mogu ih
vidjeti kako su vertikalno zabijeni u „lubenicu“. Ako sad isječem dijelove za širinu ramova dobit ću
pčelinje klupko, ulice i na samom dnu dio koji je prošao nekoliko ulica i čini krug promjera 15 ili
20 cm , nekad i nešto više .

DRUGAČIJI POGLED NA PČELINJE KLUPKO

Bio sam u panici , ništa više nije funkcionisalo . Ponovo sam sve pretresao . Vidio sam šta piše
Kasjanov da se klupko ne može beskonačno skupljati ( F 7 ) . On je pisao da se klupko neće
skupljati već pri temperaturi koja padne ispod – 3,5*C. Naravno nisam to uzimao u obzir jer mi
se nije slagalo sa mogučnošću pčela da prezime vrlo niske temperature. U prebiranju misli vidio
sam svoje stradalo društvo .Bilo je slabo sa dosta pčela na izlasku .Nešto pčela ,koje nisu pale sa rama , činile su jasan krug oko legla .Tog momenta se upalila lampica.
OSNOVNA ORGANIZACIJA PČELA ZIMI NIJE KLUPKO NEGO KOLUT ILI TOČAK U
ULICI
.
Ulice su povezane kao zajednica ili zadruga ulica . Osnovni način njihove komunikacije je preko toplotnih centara, koji postoji u svakoj ulici .Osnovna ulica je ulica u kojoj je matica i njen toplotni centar ima najvišu temperaturu , vjerovatno već naznačenu do 32*C , ostale ulice imaju niže , sve istu oko 24*C ili se od centralne ulice prema krajevima snižava temperatura ( trebat će mjeriti )
Šta ovo znači ? Znači da su pčele našle najbolji mogući način organizacije, jer su zavučene u ulice
potpuno izolovane saćem . Sada ulicu ili prostor između ramova možemo zaista vidjeti kako izgleda.
Kolut ili točak (asocijacija na dječiji bicikl) naravno, nije niti potpuno okrugao, niti pravilan, nego
razvučen u skladu sa izgledom rama i prestavlja koru koluta. Gornji dio je, jasno tanji i debeo je onoliko koliko pčele žele očistiti mednih poklopaca i koliko žele ispuštati toplote van ulice. Kora se dalje spušta niz bočne letvice i uz donju letvicu. U tom dijelu, koji je i najhladniji, kora je i najdeblja
pa prolazi i ispod donje letvice . Svakako da njena debljina u tom dijelu ovisi i o količini pčela i njihovom organizovanju već u ranoj fazi pripremanja za zimu i jasno da će ih najviše biti u ulici gdje je matica. Ako su se pčele organizovale u gornjem nastavku, dijelovi kore ispod donjih letvica
mogu proći i u donji nastavak
.Pitanje je sada, dali pčele mogu organizovati kolut kroz dva nastavka?
Vjerovatno da , ali tada je ispravno stanje , toplotni centar u gornjem nastavku, a sve ispod donjih letvica , je kora koja prolazi između ulica donjeg nastavka . Ako bi toplotni cenri bili u donjem nastavku , neizostavno bi pri zahlađenju došlo do povlačenja pčela iz gornjeg nastavka , prema toplotnim centrima i pčele bi završile ispod satonoša donjeg nastavka. Ukoliko bi se pak , desilo da
se toplotni centri organizuju u ulicama u oba nastavka, tada bi pri zahlađenju došlo do djelenja pčela
sažimanjem prema toplotnim centrima.Toplotni centar gravitira najvjerovatnije blizu kore u gornjem
dijelu . Na taj način je omogučeno dobro grijanje mednog vijenca , kojeg obuhvata gornji dio kore .
Istovremeno je time omogučeno dosta praznih čelija za smještaj pčela u čelijama , kao i ostalih pčela
koje se nalaze u središnjem dijelu i ne pripadaju kori. One popunjavaju cijeli prostor ulice, koji nije
zahvaćen korom . Zanimljivo je baciti pogled na pčele koje su ušle u čelije saća . Opće mišljenje je,
da su to pčele koje se odmaraju, te da je time njihov metabolizam usporen
. Mislim da je to „ olako „
iznešen stav ili mišljenje . Zašto namjena tih pčela ne bi bila grijanje saća? Time se dobijaju dvije stvari. Grije se saće , koje će kako znamo upijati toplotu, ali isto tako pri padanju temperature može
je emitovati . Pod dva , time se proširuje područje toplotnog centra , prema dole , a također preko
tankih zidova dna čelija na susjedne čelije druge strane rama (saća) . Pitanje , kako funkcionira kolut
pri zahlađenju.Pa,isto kao što je već objašnjeno kod klupka,samo se sada vidi da postoje mnogo veće
mogučnosti. Donji dio koluta će sa blagim padom temperature , početi polako sažimanje. Sažimanje
će ići tako da će se pomjerati samo vanjski dio kore . Pčele u tom dijelu postaju gušće i bolje je međusobno grijanje.
Njihovi toplotno osjetljivi dijelovi na ivicama vanjskog dijela kore im „govori“
koliko se kora treba sažimati. Pri tome kora postaje tanja ali i bolji toplotni izolator.Zbog toga i kora
i središnji dio se sporije „hladi“ Najviše su izložene pčele koje su na samoj ivici kore, ali i one zbog boljeg kontakta primaju s jedne strane više toplote i uz svoju toplotu , zbog potrošnje energije ,
moguće da nemaju veću ili imaju nešto veću potrebu za hranom,pa u skladu s tim trebaju ići po med.
Kad zgušnjavanje više nije moguće , to je već pri dosta niskim temperaturama , kompletna kora nastavlja stezanje ali sada pomjeranjem sa ivica rama unutar ulice . Gornji dio je već očistio manje
površine mednog vijenca,nije nemoguće da će se pomjeriti i nešto više i u tom dijelu podebljati koru.
Donji dio će se pomjerati unutar ulice u skladu sa padanjem temperature i pri tome će ako zatreba pomjerarati i sam toplotni centar , a postoji mogučnost da dio pčela, koje čine središnji dio i same
postanu dijelom unutrašnje kore , ćime se dobija još prostora za sažimanje. Ovim se ujedno , može
objasniti i zašto pčele mogu izdržati izuzetno niske temperature, a da pri tome troše vrlo malo hrane.

Najvažnija ulica, ulica u kojoj je matica, može praktično funkcionirati i preživjeti samostalno.
Važno je samo da ima dovoljno kvalitetnih dugoživućih pčela i dovoljno hrane. Nažalost, zbog konstrukcije suvremenog rama, čest je slučaj, da je upravo u ulici gdje je matica, najviše pčela, a najmanje hrane.
U nedostatku hrane pčele su u stresnom stanju. Zbog uzbuđenja dolazi do podizanja temperature, što se preko toplotnih centara prenosi dalje , pa tako uzbuđenje uz podizanje temperature, nastaje u svim
ulicama. Toplota, naravno uzrokuje bolju pokretljivost , pa će se cijelo društvo prebaciti na ramove u
kojima ima hrane . Uslov je da u ramu koji je neposredno na ivici „ klupka“ ima meda . Ako to nije slučaj tada je velika vjerovatnoća, da će društvo stradati . ,


Zvonimir Šarić
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo


Vrati se na: EDUKACIJA-ODABRANE TEME

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron