VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la trutusa » 20 ožu 2011, 10:27

Medno!
Juce sam bio na konferenciji o temi "Prakticna selekcija na varoa tolerantne pcele".
Predavaci su bili:prof. INGEMAR FRIES sa Svedskog Upsala univerziteta, prof. PETER ROSENKRANZ sa Njemackog univerziteta Hobenhein i DR JOHAN KEFUS.
Ono sto sam cuo zelio bih podijeliti svama jer ovakve informacije iz prve ruke su "zlta vrijedne ".
Mozda tema nije za pcelare koji se ne bave ozbiljnije selekcijom i rasplodom ali je svakako u edukacione svrhe izuzetno zanimljiva.
Lenk: http://trixster.se/svenskbiavel/
P:P
trutusa
Čita, piše dovoljno
 
Postovi: 27
Pridružen: 04 ožu 2011, 21:51

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la senad » 20 ožu 2011, 15:49

trutusa napisao:Medno!
Juce sam bio na konferenciji o temi "Prakticna selekcija na varoa tolerantne pcele".
Predavaci su bili:prof. INGEMAR FRIES sa Svedskog Upsala univerziteta, prof. PETER ROSENKRANZ sa Njemackog univerziteta Hobenhein i DR JOHAN KEFUS.
Ono sto sam cuo zelio bih podijeliti svama jer ovakve informacije iz prve ruke su "zlta vrijedne ".
Mozda tema nije za pcelare koji se ne bave ozbiljnije selekcijom i rasplodom ali je svakako u edukacione svrhe izuzetno zanimljiva.
Lenk: http://trixster.se/svenskbiavel/
P:P


Pozdrav

Da li ste mislili da uzmete na sebe obavezu da obradite ovu temu ili je nešto drugo u pitanju.
Ako si mislio da obradiš ovu temu kao tvoj rad i da budeš instruktor na ovoj temi bilo bi korisno obzirom da većina nas ne zna švedski.

Ako se prihvatiš posla onda bi mogli to da uradimo kvalitetno sa slikam i da udvostručimo teme , Jedna za komentare a druga za čitanje bez komentara/ educiranje.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar korisnika
senad
Site Admin
 
Postovi: 3020
Pridružen: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la Azem » 20 ožu 2011, 23:12

Ovo je dobra ideja!
Postoje tri vrste ljudi- oni koji vide, oni koji vide tek kad im se pokaže i oni koji ne vide uprkos svemu. ( Leonardo da Vinci )
Azem
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 588
Pridružen: 01 pro 2010, 18:01
Lokacija: Modriča

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la trutusa » 22 ožu 2011, 09:33

S obzirom da je tema jako kompleksna i vazna u danasnjem pcelarstvu ja sam zelio da uputim zainteresovane da iz prve ruke saznaju nesto vise o ovoj problematici. Predavanja prof.Rosenkranza i dr.Kefusa su na engleskom,jedino predavanje prof.Friesa je na Svedskom.Da komentarisem ili da prevodim ono sto su rekli svjetski strucnjaci na ovu temu bilo bi suvisno i rizicno jer mogu napraviti gresku.
trutusa
Čita, piše dovoljno
 
Postovi: 27
Pridružen: 04 ožu 2011, 21:51

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la Ismet » 22 ožu 2011, 11:23

trutusa napisao:S obzirom da je tema jako kompleksna i vazna u danasnjem pcelarstvu ja sam zelio da uputim zainteresovane da iz prve ruke saznaju nesto vise o ovoj problematici. Predavanja prof.Rosenkranza i dr.Kefusa su na engleskom,jedino predavanje prof.Friesa je na Svedskom.Da komentarisem ili da prevodim ono sto su rekli svjetski strucnjaci na ovu temu bilo bi suvisno i rizicno jer mogu napraviti gresku.


vjerujem da sviju jako interesira ta tema.
možda nam ti, beequeen, možeš pomoći tako da nam prevedeš sa engleskog?
ili možeš (ako hoćeš, naravno) i ti Jazz prevesti sa engleskog?

nipošto nije ni suvišno ni rizično da nam neko ko dobro zna jezik (engleski ili švedski) prevede ta predavanja. pa da mi to forumaški malo "razradimo" :-)
konačno, ako u prijevodu bude i koja riječ pogrešno prevedena - neće niko u zatvor zbog toga :-)
Dobru srcu sreća dođe.
Avatar korisnika
Ismet
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 594
Pridružen: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la Asim » 22 ožu 2011, 13:25

apsolutno sam za
Avatar korisnika
Asim
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 415
Pridružen: 23 tra 2010, 15:47
Lokacija: Sarajevo

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la trutusa » 22 ožu 2011, 23:23

Evo ja cu da "probijem led"pokusat cu u "kratkim crtama" prepricati i pevesti sta je prof.Fries rekao, jer decidno prevesti njegovo izlaganje bi uzelo strasno puno vremena.
Ako sta preskocim ili izostavim neka neko dopuni od "Svedjana na forumu".

Varoa potjece od Azijske pcele Apis Cerana gdje normalno zivi ali ne pravi stetu na svom domacinu.
Kaze da se bavi ovom problematikom otprilike od pojave varoe u zap. Evropi od 1977 g.Vec od pocetka se zna da postoje populacije i Evropske pcele koje su "tolerantne" na varou odnosno da varoa nepravi toliku stetu da bi onemogucila normalnu reprodukciju drustva.danas postoji mogucnost da se genetskim testovima odrede i oznace razlike u populacijama i na taj nacin ubrza put do cilja .Moguc je i postoji i prirodni put da se dodje do tog cilja jer postoje populacije koje su bez ljudskog uplitanja postale tolerantne na nametnika.U Svedskoj je izveden pokusan na ostrvu Gotlandu da se stvori populacija otporna na varou u tome se nije potpuno uspjelo ali se doslo do pozitivnih saznanja koja ce se koristiti ubuduce. Vrsena su studija na A.C.Indica u juznom Vijetnamu koja se ne ostecuje prisustvom varoe u kosnici.
Od pocetka se zna da Azijska pcela i dalje zivi neometano zajedno sa parazitom u kosnici.nije A.C. imuna na varou nego nepogresivo pronalazi bez izuzetka sve celije radilicnog legla koje su inficirane varoom te ih cisti i tako ne dozvoljava varoi da se dalje reprodukuje.Zbog te osobine A.C.nepostoji reprodukcija varoe na radilicnom leglu ali postoji na trutovskom i zato ima bolju reprodukciju nego na nasim pcelama(A.Melifera).Radjene su simulacije na nasoj pceli i doslo se do rezultata da varoa kada bi se reprodukovala samo na trutovskom leglu ne bi uzrokovala velike stetejer dinamika progresivnosti u tom slucaju je vrlo smanjena i pcele bi bez problema podnosile varou.Istrazivanjim a u Kini doslo se do zakljucka da upravo ta sposobnost ciscenja radilicnih stanica zaposjednute varoom kao i ostecenja zivih nametnika je presudni faktor koji nedozvoljava varoi dinamicnu reprodukciju. Iz toga mozemo pretpostavi da i nase pcele koje imaju te osobine mogu da opstaju sa varoom. Zahvaljujuci tom zakljucku, koji je bio pocetna tacka u selekciji, doslo se do pozitivnih rezultata i ovdje kod nas. (Svedska) Na otpadnutoj varoi pronadjena su ostecenja.Izmedju ostalog radio sam pokusaj zajedno sa Pererom u ovom projektu na Gotlandu da Mravljom kiselinom i temperaturom unistimo varou u zatvorenom leglu,(moguce je ubiti svaku varou ovim metodama u ztvorenom leglu i tako doci do potpunog izlijeganja legla) na taj nacin smo pokazali da su pcele jako dobre u "struganju"napasnika a poslije smo nalazili ostecene otpadnute nametnike, ali ovo nam ne govori da li je napasnik bio zivotno sposoban prije ostecenja i pada. Najvaznija osobin akod A.C.je ta sto pronalazi varou u celiji i unistava je,osim toga trutovska pupa je takve konstrukcije da su kokoni izuzetno tvrdi tako da pcele nemogu da ga odstrane i ociste celiju a pored toga pupa je tako osjetljiva da moze uginuti kada varoa udje u celiju.I to je razlog sto jedan dio nametnika ugine i ne dolazi do mnogostruke reprodukcije i zbog toga se nametnik nemoze razmnoziti u tolikoj mjeri da osteti domacina.Nemozemo ocekivati da nasa Evropska pcela razvije tu karakteristiku da trutovsko legloda bude kao kod Cerane ali mozemo selekcijom utjecati na osobinu ciscenja legla i skidanja nametnika jer vec imamo varijacije kod pcela iz koih se moze "izvuci" ta osobina,tu postoji mogucnos za razvoj ako zelimo i odlucimo da slekcionisemo na te karakteristike.Ako pogledamo nekoliko populacija koje imaju te osobine od najvise poznatih su ili najveca je afrikanizirane pcele (pcele ubice (moja opaska) koje postoje u Juznoj Americi one se baziraju na dvadesetak drustava koja su uvezena iz juzne Afrike u Brazil sredinom 50-tih godina zbog genetskih eksperimenata, zeljela se povecati produkcija meda. zbog njihovog temperamenta (ljute ubadaju) mislilo se da ce nece biti problema selekcijom odstraniti tu osobinu jer znamo da nije problem za nekoliko generacija odstraniti agresivitet,ali se pokazalo da nije tako lahko kod afrikanizirane pcele pcele su bile jos agresivnije i vise su se rojile i uskoro su zaposjele cijelu juznu Ameriku i prosirile na jdan dio sjeverne.Gledajuci genetski ove koje zovemo Afrikanizirane pcele su skoro identicne sa Africkim koje postoje u zapadnoj Africi juzno od Sahare,one su resistentne na varou.Mi neznamo pozadinu kako su postale resistentne znamo da su bile resistentne kad je varoa dosla preko Japana 40.tih godina. Mozda je bila potpuno porazena varoom i mozda neke prezivjele od koih su se razmnozile ostale mi neznamo.Znamo da je (u Brazilu) doslo do potpunog kolapsa pcelarstva ljudi nisu bili navikli da pcelare tako agresivnom pcelom.Doslo je do potpunog kaosa i iz tog kaosa pojavila se populacija koju nije trebalo tretirati protiv varoe. Jedan moj kolega Skot Kanasi pokazao mi je kako kod afrikaniziranih pcela polovina zenki varoe ne nosi jaja jer su fertilne.Vec tako jedna mala karakteristika ima ogromni ucinak na progresiju razvoja populacije varoe u kosnici. Kasnije studije su pokazale da starost izmedju nametnika i domacina ne utjece na razvoj ali ipak ne treba tretirati u odnosu na evropsku,i tu je malo tesko razumjeti zasto je to tako.Ako pokusamo sagledati razlicite djelove koji utjecu na sesistentnost kao karakteristiku ciscelja celija skidanja snamernika ,vrijeme poklapanja celije netrefa velike promjene da bi se doslo do nivoa kad netreba tretirati.Jedan drugi primjer populacije tolerantne na nametnika je populacija pcela u sumama sjeveroistocne USA koje se zovu Arent Forest gdje Tom Sili on zajedno sa Rodjer Mor s kojim saradjuje vec dugo vremena prati divlje pcele od 70-tih kada se pojavila varoa nestalo je pcela tako da ih nije bilo 80-tih i 90-tih da bi s epojavile ponovno 2000.negdje su prezivjele od koih su poslije nastale ove.sada postoji populacija u Arent Forestu koju netreba tretitati. U juznoj Francuskoj ima jedan drugi primjer gdje se takodje populacija divljih pcela povratila tu imamo primjer gdje su pcele iz prirode prenesene u kosnice sa pokretnim ramovima i koje prezivljavaju bez tretmana i proizvode med.Barbara koja sjedi ovdje je malo studirala te pcele i sve ukauje na to da fertilitet kod zenki varoe je puno veci kod pcela obicnih pcela nego kod ovih prezivjelih.Ima jos jedan primjer gdjeA.M. Lugistica italijanska "zuta" pcela na jednom otoku kod Brazila Lahu de laronja(ili nesto tako) u stvari jedan dio populacije pcela na tom otoku netreba da se tretira.Vazno je napomenuti da s eneradi o afrikaniziranim pcelama nego da se radi o A.M.Ligurica.Postoje poulacije u USA i u svevernoj Africi gdje takodje netreba tretirati,
i da s eradi o pcelama A.M.Iberica.Ovdje je bitno reci da se ne radi o pcelarim akoji su isli na produkciju i kojisu suimali znanje o pcelarstvu nego su drzali pcele u glinenim cupovima ili glinenim trupcima i pcele su prezivjele.Ovaj primjer se ponovio u juznoj Africi kad se pojavila varoa 1997 radi se o pceli a.M.Seculata slucajnim propustom nije se tretirao jedan dio poslije ekonomskih gubitaka vrlo brzo se pojavila populacija koju nije trebalo tretirati.Opet je i u ovom slucaju doslo do prirodne selekcije iz koje su proizisle pcele koje netreba tretirati. Nesto sto je zajednicko iz ovih slucajeva osim afrikaniziranih (on je malo drugaciji) je to da su proizisli iz prirodne selekcije gdje su ljudi imali vrlo malo upliva u genetisku strukturu.U juznoj Africi uprkos intenzivnom pcelarstvu samo je oko 5 % pcela u kosnicama dok je u Svedskoj skoro obrnuto mozda i jos losije ispod 5% je u prirodi moze se reci da se odvija prirodna selekcija na malom dijelu populacijei tesko je prirodi da napravi selekciju na tako maloj populacij.Mozemo reci da priroda prizvodi pcele koje netreba tretirati iz toga izlazi ako ne tretiramo pcele Apis melifera nece nestati sa zemlje ali ce imati svakako druge konsekvence.Pojedini parametri koje su ispitivani kod ove izgradnje balabsa iznmedju parazita i domacina kao sto je fertilitet kod zenki je reduciran jos je primjeceno da je nizi procenat privlacnosti za varou kod afrikaniziranih pcela nego kod evropskih tako da invazija varoe je sporija kod afrikaniziranih tako da prirastaj varoe bude manji.U meksiku su radjena istrazivanja na tu temu.Pored ovog sto sam govorio ofertilitetu zenki varoe kod afrikaniziranih pcela vaznu ulogu igra i klima temperatura a najvaznije je higijensko ponasanj pcela pronalazenje inficirane celije i njeno ciscenje bilo od varoa nametnika ili neke druge bolesti legla kao i glancanje samigh pcela.Ima puno primjera gdje je dokazano da su ove stvari vazne na razvoj varoe a takodje i drugih bolesti.ali kad je u pitanju varoa samo su marginalne razlike iskazane.Postoje sveobuhvatna ispitivanja u USA na velikim komercijalnim pcelinjacima pokazalo se cinjenicno da treba manja radna angazovanost,ali je tesko izvodljivo zbog toga sto se nemogu izdvojiti drustva koja imaju vecu higijensku izrazenost.Sve ovo sto je definisano pod higijensko ponasanje tesko je u praksi izmjeriti iodrediti.Moze se reci da usmjerena selekcija na specificne karakterisrike je uspjesna kako u Evropi tako i u USA uspjelo se podici nivo ostecenih otpalih varoa kao i u pojedinim slucajevima smanjiti vrijeme poklapanja stanica,nazalost napredak je bio marginalanuprkos sto su se sve ove godine velika sredstva ulozila.Jedan drugi put do populacije koji zelimi je kroz Bond projekat "Zivi i dozvoli umrijeti" odnosno uovom slucaju sto prezivi ima veci kapacitet da zivi.Ovaj Bond radili smo na Gotlandu poceli smo sa 150 drustava 1999. Sva drustva su bila bez varoe te godine zarazena su drustva varoom i ta drustv anisu bila tretirana.Uskoro su drustva bila desetkovana do sigurnog propadanja i da im nismo pomogli sigurno bi uginula.I evo kako izgleda krivulja smrtnosti: prve godine ima li smo 3% gubitaka sto je normalno druge godine smo vec na 30% smrtnosti i tad smo imali sva drustva zarazena u velikoj mjeri nakon trece zime imali smo 75% smrtnost i sva drustva bi uginula u toku godine da im nismo pomogli. Cudno je ovo sto slijedi poslije cetvrte zime drustv su pocela da se reprodukuju odnosno da se roje pa tako imamo da 64% drustava se rojilo iako ne mal broj cifre govore za sebe. Pauza
trutusa
Čita, piše dovoljno
 
Postovi: 27
Pridružen: 04 ožu 2011, 21:51

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la Ismet » 22 ožu 2011, 23:50

odavno ne pročitah interesantniji tekst.
puno ti hvala trutuša.
Dobru srcu sreća dođe.
Avatar korisnika
Ismet
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 594
Pridružen: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la Asim » 23 ožu 2011, 11:19

Hvala na tekstu , izuzetno interesantno ali eto ništa za našu sivku a , za nju je glavni po meni problem varoa .
Avatar korisnika
Asim
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 415
Pridružen: 23 tra 2010, 15:47
Lokacija: Sarajevo

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la Stipo » 23 ožu 2011, 22:05

Koliko sam shvatio iz ovog Švedskog predavanja da kod svih vrsta pčela može se dogoditi na nekom području povećana tolerantnost pčela na varrou i da mi pčelari obratimo pažnju na tu pojavu. Znači da moramo voditi evidenciju na pčelinjaku, da moramo imati AV podnice, da redovno pratimo zaraženost varroe za svako društvo. Ovo je jedan od načina da lako uočimo ističe li se neko društvo po manjoj zaraženosti varrom i ako se to društvo u narednoj godini ponovo pokaže kao društvo s najmanje varroe od njega treba uzimati rasplodni materijal.
evo jedan primjer na: http://www.limed.ba/BV_test_2010.html
po mojoj evidenciji vidljivo u tabeli 5 košnica br. 19 ima najmanje varroe i upala mi je u oko za dalje praćenje.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2822
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la schumy » 24 ožu 2011, 06:33

Bravo Stipo, opsežan rad, puno podataka, izvrsno prikazani rezultati!
Nesebično si prikazao kompletan proces, svatko tko se pčelarstvom malo dulje bavi zna koliko rada i truda stoji iza toga što si ti uredno i pregledno prikazao tabelarno od tretmana do tretmana. Svojim si propagiranjem BeeVital HIVE CLEANA "privukao" puno pčelara da započnu sa primjenom, jedan od njih sam i ja, i sada ja ovdje u Istri radim isto što i ti u Livnu, hvalim ovaj preparat i zagovaram njegovu primjenu jer ima višestruko djelovanje na pčele. Čestitke!
Pozdrav........schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar korisnika
schumy
Aktivan
 
Postovi: 881
Pridružen: 30 sij 2010, 11:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la Stipo » 25 ožu 2011, 02:45

Hvala Schumi na pohvalama. Mene je BeeVital oduševio i riješio mi bez posljedica jedan moj veliki problem oko varroe. Meni je veliki problem zadavala varroa zbog vrijeskove paše koja kod mene počinje početkom 8. mjeseca. U to vrijeme ostali pčelari tretiraju svoje pčele protiv varroe i polako pripremaju za zimu, a kod mene tek počinje glavna paša. Probao sam do tog vremena razno raznim BIO tehničkim mjerama varrou držati pod kontrolom i mogu reći imao sam neke solidne uspjehe ali to je muka živa i čim bi mi malo popustila pažnja varroa bi se razmahala. U vrijeme cvijetanja vrijeska nestaje trutovskog legla i varroa dostiže svoj maksimum. Zbog povećanog unosa s vrijeska poveća se i količina radiličkog legla i sva varroa ode u radiličko leglo,a pošto vrijesak cvijeta 60 i varroa zaleže još 2 generacije ako nije i 3 generacije. Od silne varroe možeš zamisliti na što izgledaju pčele koje se tada izlegu. BeeVital mi daje mogućnost da brzo i lako pčele očistim prije vrijeskove paše bez ostataka rezidua. Nadam se da ću dobiti tih 60 dana vremena prije konačnog obračuna s varrom. Mnogo nade polažem u BeeVital, a o rezultatima će se čuti.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2822
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la beequeen » 27 ožu 2011, 00:31

Ismet napisao:
trutusa napisao:S obzirom da je tema jako kompleksna i vazna u danasnjem pcelarstvu ja sam zelio da uputim zainteresovane da iz prve ruke saznaju nesto vise o ovoj problematici. Predavanja prof.Rosenkranza i dr.Kefusa su na engleskom,jedino predavanje prof.Friesa je na Svedskom.Da komentarisem ili da prevodim ono sto su rekli svjetski strucnjaci na ovu temu bilo bi suvisno i rizicno jer mogu napraviti gresku.


vjerujem da sviju jako interesira ta tema.
možda nam ti, beequeen, možeš pomoći tako da nam prevedeš sa engleskog?
ili možeš (ako hoćeš, naravno) i ti Jazz prevesti sa engleskog?

nipošto nije ni suvišno ni rizično da nam neko ko dobro zna jezik (engleski ili švedski) prevede ta predavanja. pa da mi to forumaški malo "razradimo" :-)
konačno, ako u prijevodu bude i koja riječ pogrešno prevedena - neće niko u zatvor zbog toga :-)

Tu sam ako sta treba :)
uvijek na raspolaganju.Vidim trutusa se snasao/la i dobro predaje :)
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar korisnika
beequeen
Aktivan
 
Postovi: 882
Pridružen: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la Ismet » 27 ožu 2011, 10:41

lijep pozdrav beequeen i svako dobro ti želim.
vidi, nije problem prevesti tekst sa engleskog ili bilo kojeg drugog jezika jer za to postoji google translator i gomila stranica-rječnika. onome ko slabije poznaje engleski jezik (taj sam :-) ) je problem prevesti govor. pa bih te zamolio da nam prevedeš predavanje-govor sa engleskog koje je trutuša postirao, ako ti se da, naravno. :-)
Dobru srcu sreća dođe.
Avatar korisnika
Ismet
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 594
Pridružen: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la trutusa » 28 ožu 2011, 15:45

Evo ja sam se prihvatio posla da prevedem Prof.Friesa, ti ako imas vremena uzmi nekog od ova dva druga mozda Rosenkranza jer je njegov naglasak za mnoge tezak ja nisam bas toliko dobar u engleskom da nemogu pogresiti pa molim jos koga da nam pomogne jer je tema zaista vazna za pcelarstvo.Mozda nije za sve ali je svakako dobro znadi kojim se putem moze do zajednickog cilja pa ko zeli da radi na tom pitanju moze izvuci nesto iz ovih predavanja. Jako mi je tesko prepricati ono sto je govorio izgubio bih sigurno puno toga sto je bitno,zato ovako pa koliko uspijem uspijem.Uskoro slijedi drugi dio heheh.
P.P
trutusa
Čita, piše dovoljno
 
Postovi: 27
Pridružen: 04 ožu 2011, 21:51

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la trutusa » 28 ožu 2011, 19:12

Znači da moramo voditi evidenciju na pčelinjaku, da moramo imati AV podnice, da redovno pratimo zaraženost varroe za svako društvo.
Upravo tako Stipo to j ejedini nacin da nadjemo + varijante odnosno drustva koja su prirodno razvila bolju otpornost na varou.u posljednjih 12-ak sezona radim intenzivno na pronalazenju takvih drustava ali vjeruj put je dug i pun neuspjeha ,taman se ponadas da je neko drustvo odskocilo od ostalih kad sljedece godine samo marginalna poboljsanja.Morao sam nauciti osjemenjavati matice vjestacki da bih imao punu kontrolu parenja a i opet spooooori pomaci,cini mise da treba vrijeme kao utjecajni faktor da bi dosli do dobrih rezultata.Ali samo napred do pobjede nad varoom valjda ce neko i dozivjeti da netreba tretirati pcele.
P.P
trutusa
Čita, piše dovoljno
 
Postovi: 27
Pridružen: 04 ožu 2011, 21:51

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la Ismet » 28 ožu 2011, 19:39

trutusa napisao:
Upravo tako Stipo to j ejedini nacin da nadjemo + varijante odnosno drustva koja su prirodno razvila bolju otpornost na varou.u posljednjih 12-ak sezona radim intenzivno na pronalazenju takvih drustava ali vjeruj put je dug i pun neuspjeha ,taman se ponadas da je neko drustvo odskocilo od ostalih kad sljedece godine samo marginalna poboljsanja.Morao sam nauciti osjemenjavati matice vjestacki da bih imao punu kontrolu parenja a i opet spooooori pomaci,cini mise da treba vrijeme kao utjecajni faktor da bi dosli do dobrih rezultata.Ali samo napred do pobjede nad varoom valjda ce neko i dozivjeti da netreba tretirati pcele.
P.P


"vještačko osjemenjavanje matice" - svaka čast.
sumnjam, po mom skromnom mišljenju, da će iko doživjeti da pčelicama ne treba pomoći ("tretirati") kada obole ili ih napane neki parazit. glede varoe je valjda jasno da pčela i varoa mogu egzistirati uz našu skromnu pomoć tj. ne može varoa "pojesti" pčelice pčelara koji brine o svojim pčelicama. dočim, kod bezobraznog, neodgovornog pčelara osim što varoa "pojede" pčele, iste umru od gladi. ponekad. pomalo se i bojim nestanka varoe jer može doći nešto žešće da je zamijeni. ne daj Bože.
Dobru srcu sreća dođe.
Avatar korisnika
Ismet
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 594
Pridružen: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la trutusa » 28 ožu 2011, 21:23

Evo poslije duze pauze da nastavimo sa prevodom predavanja Prof.Friesa.
(Ako je neko zainteresiran da pogleda dijagrame neka pogleda na video snimku ja nemogu prenijeti sliku na forum)

.....Da nastavimo sa iskustvima sa Gotland projekta mi znamo da postoje poulacije varoatolerantnih pcela ali nazalost nigdje proces nije ili je jako lose dokumentovan.Ovi podaci koje smo skupili... necu reci da imamo resistentne pcele one su ostecene ali imamo prezivjele pcele u razlicitom stanju i imamo dokumentovan proces i ovo je fakticno unikatno do danas. Ovo je rast populacije u jednoj sezoni gdje smo, uzimajuci uzorke pcela procjenjivali njihov broj, uzimajuci uzorke legla odredili njegov broj i naosnovu toga izracunali broj varoa u drustvu.U svakom stapu je reprezentovano deset drustava kako u prezivjelim tako i u kontrolnim iz cega se vidi da kontrolna drustva imaju puno puno veci razvoj u odnosu na prezijela.Ono sto takodje mislimo i vidimo je niza produkcija legla kod prezivjelih drustava.Drustva su u prosjeku manja u odnosu na kontrolna drustva,to moze biti jedan parametar koji poboljsava mogucnost prezivljavanja u manjim drustvima u stvari da funkcionise u manjim jedinicama,da produkuje manje legla i da prezimljava u manjim jedinicama.To je osobina za koju pcelari nisu zainteresirani ako nesto zele onda su to velika drustva koja se neroje.Svi znaju sto je vece drustvo veci je prinos,gledajuci i po pceli.Ovo sto vidimo indicira da su ovakva drustva manje vrijedna u ovom kontekstu.Ja bih rekao dozvoliti prirodi da vrsi selekciju sa ovim relativno ekstremnim selekcijskim kriterijem na ovaj egzoticni parazit najvjerovatnije upucuje na to da cemo dobiti pcele koje ce izgubiti prijasnje karakteristike, koje smo godinama selekcionisali, kao sto su nerojenje mirne (ne ubadaju) dobri sakupljaci...dobro one ce prezivjeti sa varoom ali ce izgubiti ove dobre karakteristike koje smo godinama selekcionisali. John (Kefus) ce poslije o kako se moze mozda kombinovati i uskladiti prirodna selekcija i usmjerena. Ovo sto jos vidimo kod ovih pcela je i to da trutovsko leglo je puno manje, fakticno izgleda da ove pcele proizvode puno mane trutova,znamo da drustva proizvode viska truova u stvri one i netrebaju toliki broj trutova,proizvode viska i polen a i meda veliki dio i ne upotrijebe; netreba im toliko ali to je prirodni put da se osigura da ima ako zatreba.Zato mislim uprkos svemu da pcele netrpe ako ima manje trutova, a znamo da za varou je vrlo vazno trutovsko leglo u njemom razvoju,ono je puno bitnije sto pcelari mogu i pretpostaviti.Pokazali smo da razvoj varoe je puno veci u vrijeme kada ima vise trutovskog legla.Ako bi se odstranilo trutovsko leglo i reprodukcija varoe svela samo na radilicno leglo varoa nebi mogla da raste.Mi smo dokumentovali ovaj slucaj i mozda je ovo jos jedan razlog sto je varoa imala manji prirastaj u Gotlandskim drustvima.Kad govorimo o ovom nemozemo a da ne naglasimo i ne govorimo o osobini higijenskom ponasanju pcela.Kad govorimo o tome naglasavam da to nije osobina gdje pcele pronalaze varou u celijama i ciste ih ali je to osobina koja je izuzetno vazna kada je u pitanju tolerancija na A.G na EG na krecno,kameno i mjesinasto leglo i jednim ogranicenim djelom na varou. Ovo je najvaznija osobina, (ako negledamo varoatoleranciju) kad je u pitanju otpornost i zdravlje pcela.Ako gledamo generalno na imunsku zastitu kod pcela koja je dobro istrazena i dokumentovana i uporedimo sa naj ispitivanijim insektom bananskom musicom(vinska musica) ako uporedimo genomet banana musice sa pcelom i sekvence gena moze se identifikovati dosta puno gena i njihova funkcija ako ih uperedimo dobit cemo samo oko 30% gena koji kodiraju na resistentnost i infekcije na gljivice,bakterije viruse.jedinka pcela je puno manje opremnjena na napade mikroba od vinske musice.Pa kako onda prezivljava? Kod pcela je imunoloski sistem na razini drustva i zato je ta osobina ciscenja izuzetno bitna za zdravlje pcela.Varoa utjece na imuni sistem kod pcele ali to nepredstavlja veliku opasnost drustvo jos uvijek.Za pcele je izuzetno vazno sto imunoloska odbrana ne lezi na individualnom nivou nego na nivou drustva.Da se vratimo nazad na stiudiju i zakljucke,doslo se do zakljucaka
-Odabir na higijensko ponasanje mora ulaziti u svaku selekciju
-Ima ograniceni efekat na varoatoleranciju
Evo jedan primjer-ovdje smo ubili leglo u razlicitim drustvima u isto vrijeme i ovdje vidimo koje drustvo je lose na ovu osobinu
Ovo nije tesko izvesti zahtjeva vremena ali je sigurno vrijedi uraditi. Nemora se raditi na svim drustvima ali ona drustva koja ulaze u selekciju obavezno. Drugi zakljucak je
-Jedini realni kriterij u praksi je brzina kojom populacija varoe raste.
Gdje god se radilo u USA u Evropi i bilo gdje i odabiralo na pojedine karakteristike, dalo je marginalne rezultate ali nigdje se nije doslo do pcela koje se nemoraju tretirati lijekovima,ali ako mjerimo porast varoe u drustvima koja imaju izrazene neke osobine i uporedimo drustva vidjet cemo razliku u napredovanju varoe.I ako nadjemo te +varijante koje su izuzetno dobre ja nemogu reci svedskim pcelarima prestanite tretirati pcele i za deset godina imat cete resistentne pcele, to se mozda moze desiti ali put do toga je jako neizvjesan i mucan.Sigurni smo u ovo jer gledajuci znacenje pcele za privredu i prirodu nemozemo dozvoliti da takvim nacinom dodjemo do cilja,mi moramo iznalaziti nacina i forme da dodjemo do cilja na bezbolniji nacin gdje cemo dozvoliti selekciju na oba nacina i dozvoliti pcelama i napasniku da pokazu sta mogu i na taj nacin najveci dio drustava prezivi.
Ovo je simulacija kroz vijeme od 4 godine gdje imamo varou na y i vrijeme na x pravi, razvoj koji vidite na ovom dijagramu ogleda porast populacije varoe u stvarnosti gdje otprilike 80-85% zenki varoa je fertilno svaka 10 ili 15 zenka ne nosi jaja kada udje u celiju.Ako simuliramo razvoj varoe gdje polovina napasnika ne polozi jaja u radilicno leglo dolazimo do toga da skoro dodjemo do stabiliteta toliko osjetljivo,ovo je exponencijalni prirast i ako samo malo utjecemo na razvoj dolazi do dramaticnog preokreta u razvoju varoe u buducnosti.Iz ovog proizilazi da netreba puno da bi pcele dosle u balans, dosta malo treba da parazit-domacin dodju u balansni odnos.Kako se ponasati?
U pozadini ovog sto sam rekao trebao bih izvuci strategiju koja je primjenjiva i u praksi neznam da li cu uspjeti to ce buducnost da pokaze.Strategija se zasniva na Njemackom konceptu sa varijacijama koje ja mislim da su bolje.-Da se mjeri napredovanje varoapopulacije u vrijeme kada je prirast najveci April/maj do jula.U ovm vremenu imamo radilicno i trutovsko leglo u punom zamahu.
Vazno je da nedozvolimo da se drusvo ne osteti varoom jer tad imamo reducirani prirast varoe i poremecenu dinamiku isto tako vazno je da drustvo nema premalo varoe kad brojimo varou u maju ili aprilu ako drustva imaju jednu ili dvije varoe i to nemoze jer dolazi do smetnji u sistemu i nemoze se mjeriti porast varoe ako je pocetak sa nekoliko jedinki,mi smo zainteresirani za uvecanje u procentima,mora se imati neki minimalni nivo zarazenosti da bi slika razvoja bila ispravna i da bi se mogla opisati na korektan nacin.Da,kazemo da cemo pracenje zavrsiti u julu, zasto ne poslije? jer jos uvijek ima legla i varoa se razvija pa zato sto tad jos imamo vremena da korigujemo varou da nebi napravila stetu na pcelama koje ce se izleci poslije i kako se nebi prezivljavanje u toku zime kompromitovalo.Ako utvrdimo velik broj varoe u julu pcele koje ce se zaleci u augustu i septembru bit ce jako zarazene i oslabljene i nece moci prezivjeti. U julu imamo jos sansu da utvrdimo koja su drustva + varijante i jos uvijek imamo vremena da pomognemo pcelama.neulazim u to koja tretiranja izvesti, mozda mravljom kiselinom.Znaci mjerimo prirast varoe u tom periodu,postavlja se pitanje kako to mjerenje izvesti? Mjerenje mora biti sto jednostavnije a istovremeno sigurno i dovoljno dobro da bi nam dalo podatke za pametne odluke.Ja nisam bas siguran da je samo to dovoljno ali se nadam dajeste. Pitanje se postavlja kako da uzimamo probe sto jednostavnija a da dobijemo sto sigurniji rezultat treba postaviti uslov da podaci budu sto siurniji da bi mogli izvesti dobre zakljucke,a ja nism bas siguran da je to dovoljno.Probat cemo samo to sad naljeto pa da uporedimo rezultate.MI znamo da podjela varoe u kosnici varira. I do 70% moze biti u zatvorenom leglu,zato samo ova metoda nije pouzdana, jer manji dio od ukupnog broja je na pceli i nazalost taj broj je dosta varijabilan i zato kazem da samo proba pcela nije sigurna metoda ali je jako jednostavna da se uzme proba prebroje pcele opere se varoa sa pcela i prebroji i izracuna broj varoe u drustvu.A nakon dva mjeseca ponovi postupak.Prirodno da je bolje da se uzme proba sa pcele i legla ali je to posao i trzi puno vremena a pored toga i da se procjeni broj pcela i stanica u leglu.I u ovom sistemu ima gresaka jer nije tacan broj pcela i celija u leglu,ali iskustvo pokazuje da se moze dosta tacno odrediti broj pcela i stanica u leglu. I na taj nacin doci do dosta tacnog broja varoa u drustvu.Ali je to dosta velika razlika u vremenu i poslu da se pregleda leglo uzme dosta vremena.Potrosi se i desetak minuta da se uzme proba sa pcela a mozda i 45 min sa legla, to je velika razlika.Nazalost.Kada smo predledali pcele na Gotlandu radili smo ovom zahtjevnom metodom jer smo svakako htjeli doci do sto preciznijih i tacnih podataka.Ovo smo radili zbog istrazivanja ali u praksi je tesko ostvarljivo skupljanje podataka na ovaj nacin.(pitanje iz sale) Koliko je losa metoda proracuna varoe ako se samo gleda pad varoe (varoa podnjace).
Ja nemogu reci koliko je losa ali i ja i moje kolege ce se sloziti samnom da je to jako gruba procjena i da neoslikava stvarno stanje sve vise i vise se odustaje od tog nacina odjedzivanja varoe to je dobro da se odredi puno nagrubo broj varoe u drustvu.Jer pojedinacna mjerenja imaju jako velike varijacije,Ovdje se usudjujem reci, da ako se uzima proba sa jako puno drustava i izracunava prosjek moze se doci do grubog proracuna ali na pojedinim drustvima ne, tom metodom jednostavno nemoze.(Preskocit cu dio sa pitanjima ucesnika konferencije).
Uh dosadilo mi vise dosta za sad prevodit cu opet kad nadjem vremena.
p.p
trutusa
Čita, piše dovoljno
 
Postovi: 27
Pridružen: 04 ožu 2011, 21:51

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la Hajrudin Zivinice » 07 tra 2011, 21:41

trutusa napisao:Uh dosadilo mi vise dosta za sad prevodit cu opet kad nadjem vremena.
p.p


Pa kolega i ovo je za pohvalu,
hvala na velikom trudu, dosta zanimljivih stvari je rečeno iako sam pomalo razočaran kada kažu da još nisu pronašli način koji bi obezbjedio sigurno preživljavanje pčela, ovdje koliko sam shvatio se radilo sa društvima naseljenim na normalne satne osnove i koje su vjerovatno sa širokim ćelijama preko 5,2 ili više mm, što lično smatram da je šteta ovako obimna ispitivanja obaviti samo u tkz. "normalnim" košnicama na standardnom kupovnom saću tj satnim osnovama :roll:
Onaj ko u moru nebo gleda, taj na drvetu vidi ribe!
http://www.mojepcele.host56.com/
http://www.upvrijesakzivinice.comli.com/
Avatar korisnika
Hajrudin Zivinice
Čita i piše, nedovoljno
 
Postovi: 18
Pridružen: 01 tra 2011, 23:41
Lokacija: Živinice

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la trutusa » 09 tra 2011, 18:44

Medno!

ovdje koliko sam shvatio se radilo sa društvima naseljenim na normalne satne osnove i koje su vjerovatno sa širokim ćelijama preko 5,2 ili više mm, što lično smatram da je šteta ovako obimna ispitivanja obaviti samo u tkz. "normalnim" košnicama na standardnom kupovnom saću tj satnim osnovama


Prije desetak godina napravljena je obuhvatna studija na temu "utjecaj velicine celija na razvoj varoe" tada su ispitivane velicine celija 4,9, 5,1 i 5,3mm doslo se do zakljucka da velicina celije nema utjecaja na razvoj varoe pa se od tada skoro svugdje koriste satne osnove od 5,1mm, sto je otprilike velicina koju pcele prave kad izvlace sace bez satne osnove.
Postoje pcelari koji koriste jos uvijek i ove druge velicine iz nekih drugih razloga a koje se mogu normalno kupiti u prodavnicama pcelarske opreme,sto bi se reklo "svakom navolju "ali su testovi rekli svoje.Celije preko 5,3mm smatraju se trutovske jer u njih matica cesto polaze neoplodjena jaja.
P.P
trutusa
Čita, piše dovoljno
 
Postovi: 27
Pridružen: 04 ožu 2011, 21:51

Re: VAROA TOLERANTNE PCELE, SELEKCIJA U PRAKSI

PostPostao/la maneoo » 09 vel 2012, 12:09

Pozdrav svima... Pretrazujuci ova nesaglediva internet prostranstva dodjoh do ovog foruma i ove zanimljive teme. Inace, bavio sam se pcelarstvom nekada davno, bio sam u obavezama i pomalo neiskusan tako da sam to malo zapostavio. Sad opet nekad planiram da nabavim drustva pa pokusavam sto vise da se edukujem. Danas, u eri interneta nije problem doci do informacija, probem je sve informacije procitat ( i zapamtit). Vidim da ste pisali o ovoj cudnoj bolesti, pa pretrazujuci internet zadnjih dana nasao sam ovu zanimljivu temu na drugom forumu...
http://spos.info/forum/index.php?topic=8961.0 (nadam se da nije zabranjeno postavljat linkove na druge forume)

Ima puno nauke i svega, al u biti govori da pcela sama moze stvorit uslove u kosnici koji ce uticat na smanjenje varoe sto se donekle poklapa s ovom temom. Slucajno sam naisao na ove 2 teme u prostranstvima interneta pa nadam da ce se i Vama ovo ucinit zanimljivo.... Nadam se da ce doprinijeti razvoju teme....

Svako dobro.....
maneoo
Registrovan
 
Postovi: 1
Pridružen: 09 vel 2012, 11:56


Vrati se na: EDUKACIJA-ODABRANE TEME

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron