Uvod u temu uzgoj matica

Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

Sorry to je bio "typo" greska u kucanju,mislila sam da je u pitanju ch
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la zvones »

beequeen je napisao/la:Zvones,
Koji faktori uticu na broj trutova u kosnici,mislim cime je uglavnom uslovljen?Hvala lijepa :D
Kada ih zatvore one su 'ispucenije" jelde?Samo da potvrdim ,sto je sigurno,sigurno
(pitanje br.1)
Vidio sam da na ovo pitanje nisam odgovorio i nažalost na njega ti ne mogu dati potpuno zadovoljavajući odgovor . Iskusni pčelari će reč da kad matica počne
zalijegati trutovska jaja da je to priprema za rojenje .To se događa prilično rano (često već u trećem mjesecu ) i zavisi i od snage društva ,jer ako pčele nemaju
dovoljno radilica , sigurno će nastojati prvo obezbjediti dovoljno jedine radne snage .Pošto pčele pripremaju čelije za zalijeganje ,ja sam razmišljanja da ipak
one odlučuju šta će se raditi u tom društvu ,pa i to jeli dovoljan broj trutova ili nije (koje su to pčele ,to je posebno pitanje i protivi se nauci ili znanosti )Ipak
među nekim pčelarima (posebnim )provlaći se teorija da u društvima gdje su mlade matice ima više trutova ,što i ima neke logike ,jer bilo koja mlada matica
u društvu , bez obzira kako se našla u njemu stvara privid izrojenog društva ,pa je moguče da će pčele pripremati više trutovskih čelija .
I ja uvijek nešto previdim.Jesu trutovske čelije ispupčenije , zato što su veće od radiličkih ,kao što su trutovi veći od radilica .
Elvira , nek ti neko ko zna instalira ove naše jezike sa kvakama ,da se ovi naši više ne šale na tvoj račun ( a to je i simpatično ) i sve će biti lakše .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
SEVDA(H)LIJA
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 318
Pridružen/a: 03 vel 2010, 18:14

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la SEVDA(H)LIJA »

Prirodno i vještački?!
Elvira, povodom onog Relićevog citata,
Dođe veterinar u selo i u prirodnom ambijentu "prirodno" oplodi kravu, a ako je odvedemo u veterinarsku pa to dolje izvrši, onda je vještački?! Zaboravismo na bika.
Zvone,
Povedi računa malo i o sljedećem. Ko bolje može ocijeniti kvalitet larvice za buduću maticu, čovjek ili pčele? I, "prošetkaj" malo pa vidi u okruženju i šire zakonsku regulativu povodom ove problematike (možemo uz kupovinu matice kupiti i platiti i štošta neželjeno).
Ovo je samo u smislu pripomoći i smjernica ako već želite temeljito obraditi temu. Sretno.
Pozdrav.
Pred ljubavlju pada novac, ali i pred novcem pada ljubav, samo ne znam šta je češće i ko više kleči.
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

Na prirodan način dolazi do uzgoja matica iz rojevog nagona , matice tihe smjene i tako zvane
prisilne matice ili matice iz nužde . Prisilne matice mogu bit dobijene i zbog uticaja čovjeka,
pčelara , ali je u svakom slučaju razvijen tokom evolucije pčela.
hvala Zvones,
opet osta br.3(ovaj tekst gore)
Ma kakvo instalirati-moramo imati razloge za salu-inace razgovor je posan ,jeli tako? :D
Musa moze se reci i "napucen"
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la zvones »

SEVDA(H)LIJA je napisao/la:Prirodno i vještački?!
Elvira, povodom onog Relićevog citata,
Dođe veterinar u selo i u prirodnom ambijentu "prirodno" oplodi kravu, a ako je odvedemo u veterinarsku pa to dolje izvrši, onda je vještački?! Zaboravismo na bika.
Zvone,
Povedi računa malo i o sljedećem. Ko bolje može ocijeniti kvalitet larvice za buduću maticu, čovjek ili pčele? I, "prošetkaj" malo pa vidi u okruženju i šire zakonsku regulativu povodom ove problematike (možemo uz kupovinu matice kupiti i platiti i štošta neželjeno).
Ovo je samo u smislu pripomoći i smjernica ako već želite temeljito obraditi temu. Sretno.
Pozdrav.
Ja sam o ovom dijelu teme više teoretski pisao nego što sam mislio iz razloga što će biti posebno obrađena tema uzgoja matica sa praktičnim radom ,gdje će teorija
(vjerujem )biti uključena , samo koliko bude potrebno .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
SEVDA(H)LIJA
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 318
Pridružen/a: 03 vel 2010, 18:14

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la SEVDA(H)LIJA »

beequeen je napisao/la:
Da ne bi zbunila početnike: nisu "ispucenije", nego "ispupčenije" jer nije isto ispućiti (grah) i ispupčiti.
Pozdrav.
Ama Musa nemam cirilicna slova na tastaturi,jeli ti smeta ili me zezas?
Kakva ćirilica, jadna ne bila?! Evo su me suze oblile od smijeha. Pa, naravno da se šalim. Nego, o-hooo, vidim novi potpis, ali na engleskom. E, sad ću i ja jedan na arapskom da ne možete pročitati.
Pred ljubavlju pada novac, ali i pred novcem pada ljubav, samo ne znam šta je češće i ko više kleči.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la zvones »

beequeen je napisao/la:
Na prirodan način dolazi do uzgoja matica iz rojevog nagona , matice tihe smjene i tako zvane
prisilne matice ili matice iz nužde . Prisilne matice mogu bit dobijene i zbog uticaja čovjeka,
pčelara , ali je u svakom slučaju razvijen tokom evolucije pčela.
hvala Zvones,
opet osta br.3(ovaj tekst gore)
Ma kakvo instalirati-moramo imati razloge za salu-inace razgovor je posan ,jeli tako? :D
Musa moze se reci i "napucen"
Ok. Napisao sam i o uticaju čovjeka , ali ti možda nije sve jasno . Pčelar kad radi oko košnica, može nepažnjom pritisnuti maticu ili da kod pregleda nekog rama matica
padne ili da na drugi način strada .To je uticaj čovjeka -pčelara ali nesvjestan .Međutim ima i drugi primjer kad pčelar svjesno uklanja maticu ,bilo zbog dobijanja druge
matice ili više njih , bilo zbog dobijanja više meda i tu ima više varijanti , a nešto je spominjao i Esad ( Đerzonovo zlatno pravilo ili dijamantni rez )
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

[quote][Đerzonovo zlatno pravilo ili dijamantni rez/quote]

To je vec jasnije,ja se nadam da nisam dosadna,samo punim rupe u glavi sa podatcima(ima ih koliko hoces),Sta je dijamantni res ili Djerzonovo zlatno pravilo? :D
Esade procitaj novi potpis ako mozes ,huh?
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
SEVDA(H)LIJA
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 318
Pridružen/a: 03 vel 2010, 18:14

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la SEVDA(H)LIJA »

beequeen je napisao/la:
[Đerzonovo zlatno pravilo ili dijamantni rez/quote]

To je vec jasnije,ja se nadam da nisam dosadna,samo punim rupe u glavi sa podatcima(ima ih koliko hoces),Sta je dijamantni res ili Djerzonovo zlatno pravilo? :D
Esade procitaj novi potpis ako mozes ,huh?
Pročitao sam, baš je lijep: dupli. Kako NAPUĆEN? Od PUT pa NAPUTAK i NAPUĆEN ili negdje UPUĆEN ili.., ma jednostavno: nabubrio ili se ISPUPČIO.
Dijamantno ili Zlatno Đerzonovo pravilo (poljski sveštenik, ako nisam zaboravio). Davno je došao do zaključka da je za prinos važan omjer otvorenog i zatvorenog legla. Što manje otvorenog legla (gladnih usta) to manje potrošnje: zaključak, više meda u košnicama. Da bi to postigao, ubijao je matice prije glavne paše (sad to neki rade različito: na 7, 10, 15, 21 dan prije glavne paše, dok neki ne ubijaju, nego oduzimaju matice i formiraju nukleuse, a ima još podvarijanti). No nije on samo po tome poznat. Ma, šta ćeš ti od tolikog znanja, stvarno? Nabubriće ti glava.
Pozdrav, nema ljutnje.
Pred ljubavlju pada novac, ali i pred novcem pada ljubav, samo ne znam šta je češće i ko više kleči.
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

Napucen - kao "napucila je usne" :D
To je super za leglo-veoma interesantno,ali moras imati zalihu matica jeli tako da im das "nakon :?: " svako pitanje ima podpitanje.Pa sta ja znam sve kontam nesto cu propustiti,vama je lako ja sama :D
hvala ali ne morate odgovarati ako nemate kad :D
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la zvones »

beequeen je napisao/la:Napucen - kao "napucila je usne" :D
To je super za leglo-veoma interesantno,ali moras imati zalihu matica jeli tako da im das "nakon :?: " svako pitanje ima podpitanje.Pa sta ja znam sve kontam nesto cu propustiti,vama je lako ja sama :D
hvala ali ne morate odgovarati ako nemate kad :D
Upravo si postavila pitanje o kojem i pčelari vode mnogobrojne rasprave i koje traži širi odgovor.Najkraće sve ovisi o procjeni , pašnim prilikama i sposobnostima
samog pčelara .A jedna od mogučnosti je i to što si spomenula u odgovarajućem momentu .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

znaci to cemo raspravljati u buducnosti :)
sad sam trazila malo vise o tome (zasto se i zove dijamantski rez :?: )
pa nasla ovaj link sa nekoliko interesantnih "uputstava"
http://pets.groups.yahoo.com/group/pcela/message/365
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar
Vahid
Čita i piše, odličan
Postovi: 541
Pridružen/a: 06 vel 2010, 22:45
Lokacija: Inostranstvo

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la Vahid »

E kolege pcelari odosmo mi od teme sa ovim nasim pitanjima i odgovorima a pogotovo sa nasim lapsuzima i nasim greskama sa tastaturom ha koleginice E..... :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :oops: evo me i stomak zaboli od smijeha a za suze da i ne govorim koliko sam se smijo probudijo sam zenu i djecu.
Pcelar u bijelom svijetu.
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

Lako se tebi Vahide smijat,mi ovdje "ucimo" veoma ozbiljno :D
Nego se ukljuci u konverzaciju,valjda nisam opet "zavintala" :?:
moracu odsada proofread ,sad znam kako je Asimu
Zadnja izmjena: beequeen, dana/u 07 sij 2011, 23:51, ukupno mijenjano 1 put.
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar
Vahid
Čita i piše, odličan
Postovi: 541
Pridružen/a: 06 vel 2010, 22:45
Lokacija: Inostranstvo

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la Vahid »

beequeen je napisao/la:Lako se tebi Vahide smijat,mi ovdje "ucimo" veoma ozbiljno :D
Nego se ukljuci u konverzaciju,valjda nisam opet "zavintala" :?:
Ma jok bona debi ti to uradila nego ovdje pomenuse i neku kravu i bika a mi ucimo uzgoj matica pa jos neka cirilica a ja sam uvijek tu i ja ucim il ponavjam gradivo a docu i ja na red samo nemoj da mi postavjas teska pitanja posto sam i ja tu nesto obradijo al otom potom
Pcelar u bijelom svijetu.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la zvones »

Zvones je napisao/la:
VJEŠTAČKI UZGOJ MATICA

(20) slika

Vjerovatno je prvi vještački uzgoj matica bio svjesno uzgajanje matica iz prisile,jer je tako
najjednostavnije. Ima više metoda na taj način, ali kod nas su najpoznatije Hunjadi-jeva metoda,gdje on stvara posebne akomulatore , prebacujući mlado leglo iz proizvodnih zajednica u izdvojene nastavke , kojih slaže više na jednoj podnici. Ovu mjeru izvodi kad
poteću prve kapi nektara na bagremovoj paši. Na ovaj način oslobađa mlade pčele hranjenja
legla u proizvodnim zajednicama , a u akomulatorima pri obilnoj stimulaciji i puno mladih pčela izvode se dobre prisilne matice .Metod Zdravka Ilijeva se još naziva i metod petog dana,
a sastoji se u tome da se po isteku petog dana svi zatvoreni matičnjaci i oni koji su blizu toga poruše jer su građeni na starijim larvama. Ostave se samo oni koji su bogato punjeni matičnim mliječom sa mlađim larvama i oni dobijaju mogučnost da budu dobro othranjeni..Od onih koji
zahtjevaju malo više posla od navedenih imamo još Milerov i Alejev.

(21) slika

Milerov metod je poznat po tome što se na odabranom tek zaleženom saću polukružno isjeće dio do najmlađih larvi . Najčešće se ostavi svaka treća larva na otsjećenom dijelu . Takav okvir se zatim ubac ubaci
u sredinu jakog,obezmatičenog društva i pčele će graditi matičnjake na ostavljenim larvama
odsjećenog dijela . Alejev metod podrazmijeva isjecanje užih traka sa mladim larvama,koje
se zatim lijepe na letvice ,koje se ubacuju na prazan ram i sve u obezmatičeno društvo.

VJEŠTAČKI UZGOJ MATICA PRESAĐIVANJEM LARVI

(22slika

Ovaj način podrazumijeva prenošenje mladih larvi iz radiličkih čelija u početke matičnjaka.
Matični početci se mogu praviti od voska ili nabaviti plastične početke pojedinačno ili u kompletu kao što su Jenter ili Nikot . U vještačke početke ili osnove matičnjaka dobijene od voska (obično vosak od voštanih poklopčića ili djevičanskog saća ,zaperaka )se presađuju što
mlađe najčešće jednodnevne larve 12 do 15 sati starosti . Matice se najčešće stave u posebno
pripremljene izolatore ,kako bi se dobila što krupnija jaja i larve iste starosti .Takve larve se
presađuju obično u pripremljene matičnjake koji su prije toga bili kod društva na poliranju.To može biti i starter u koji se stavljaju ramovi sa larvama na tzv.startanje . Larve se prenose u
matične osnove pomoću igala za presađivanje.Poznati načini presađivanja su : presađivanje na
suho; jednostruko presađivanje na mliječ i dvostruko presađivanje na mliječ . Jenter i Nikot imaju u svojim kompletima izolator i uz to određenu prednost jer se larve prenose pomoću radiličkih osnova(dno osnove) u kojima su zaležene .Kod Jentera se radilička osnova uklapa u matičnu osnovu

(23) slika

slika


dok je kod nikota dno osnove ili čelije jedinstveno . Proizvođaći matica koji rade u velikim serijama ,prvenstveno za tržište koriste uglavnom matične osnove od voska,jer Jenter i Nikot imaju ograničen kapacitet i vjerovatno, za njih još neke nedostatke .

Veći proizvođaći bez obzira dali matice proizvode za tržište ili za svoje potrebe ili posebnu proizvodnju matičnjaka za dobijanje matične mlijeći ,prave uvijek više posebno obrazovanih društava za razne namjene kao što su : materinska društva ,koja daju kvalitetne larve za uzgoj
matica ,koja se na poseban način prate odabirajući matice rodonačelnice po više određenih
kriterija . Materinska društva su najčešće i uzgojna društva ,koja su posebno pripremljena sa dijelom za izolaciju matice kako bi se dobile kvalitetne larve za presađivanje ; više očinskih društava sa odgojem kvalitetnih trutova koji nisu u rodbinskoj vezi sa maticama koje daju uzgojni materijal ; prihvatna društva ili starteri u koja se stavljaju ramovi sa sa matičnjacima u kojima su presađene larve .Tu se larve stavljaju na tzv. startanje i drže obično jedan dan i zatim se prebacuju u posebna odgojna društva koja se često nazivaju i bilderi .Sva društva u
kojima se vrši uzgoj larvi moraju biti posebno pripremljena sa masom mladih pčela koje su
sposobne dobro hraniti larve .Redovno se prihranjuju kvalitetnom hranom i u ovisnosti od
broja matičnjaka koji se uzgajaju neke faze se mogu u istim društvima obavljati.Starter se kod
relativno manjeg uzgoja ćesto mogu koristiti za nastavak odgoja larvi . Poslje faze startanja
ramovi sa matičnjacima se pregledaju i odstranjuju se matičnjaci koji nisu prihvaćeni.Poslje
poklapanja matičnjaka često se koriste finišeri ili inkubatori koji mogu biti kako formirana društva za tu namjenu tako i električni inkubatori sa strogo kontrolisanom temperaturom i
vlagom . Pred izlazak matica pripremaju se oplodnjaci ,a kad će se sipati mlade pčele ovisi
od toga hoće li se dodavati matičnjaci prije izlaska matica ili će se to desiti po izlasku matica
što je obično u vještačkim inkubatorima gdje su matice u posebnim kavezima ili „viklerima“
pa se matica ubacuje istovremeno sa stresanjem pčela .

SPARIVANJE MATICE

(24) slika

Matica na sparivanje može izaći poslje šest do sedam dana ,a najkasnije po mišljenju nekih autora do mjesec dana .Postoje i tvrdnje da ukoliko matica za tri sedmice/ tjedna ne izađe na svadbeni let ostat će nesparena . Postupak parenja matice obično kreće izlaskom na orjentacioni let , kada matica vrši osmatranje terena da bi se znala vratiti u svoje društvo.
Sljedeći dan,ukoliko je vrijeme odgovarajuće ,matica izlazi na tzv. svadbeni let . Događaj se
obično dešava na tzv.sparivalištima gdje se okuplja veliki broj trutova .Matica se najčešće spari sa pet do petnest trutova i pošto mlada matica brzo leti , samo je najbrži trutovi mogu stići. Oko samog sparivanja ima dosta različitih informacija ,od toga da poslje parenja samo prvi trut ugine zato što ga matica ubode žaokom ,a ostali ostanu živi i matica izlazi jedan ili dva dana na parenje do popune svojih spremnika. Drugi tvrde da je trutovski spolni organ toliko komplikovan , pa i čin sparivanja , poslje ćega mora biti otkinut tako da svaki trut strada.Kod ovog slučaja praktično se matica poslje svakog , pojedinačnog parenja mora vratiti
u košnicu da je pčele očiste i poslje toga može ponovo izaći na sljedeće sparivanje . Svadbeni izleti su završeni kad matica ocjeni da je dovoljno popunila spremnike , od čega , konačno i
ovisi njena plodnost. Ukoliko se matica ne spari iz bilo kog razloga ili postoji neko oboljenje
matica ostaje neoplođena i može leći samo neoplođena jaja što je poznato pod terminom „matica trutuša“ . Poslje oplodnje matica za nekoliko dana počne polagati jajašca i više ne izlazi iz košnice ,osim u posebnim slučajevima kao što je rojenje . Postoje , također i različita
mišljenja o tome ko prenosi i koliko genetskog materijala na svoje potomke. Tako postoji mišljenje da trutovi mogu uticati i do 75 % na genetski materijal svojih potomaka upravo iz
razloga što imaju upola manje hromozoma nego matice .Tablice pomoću kojih se to dokazuje su dosta komlikovane i teško shvatljive . Drugi , opet dokazuju da matica izvorno prenosi genetski materijal što je važnije , a činjenica je da trutovi u svojim genima preko majke imaju
i nasljedne osobine i muških i ženskih predaka .


PČELE RADILICE

slika

Ako se uzme da pčelinji rod ne bi mogao opstati bez bilo kojeg od svoja tri člana: matica, trut,
radilica ,ova posljednja je svakako u žiži čovjekove pažnje,jer ona obavlja sve poslove kako u košnici tako i van nje i ostvaruje ono što nas najviše interesuje , pčelinje proizvode. Odrasla radilica je duga 12 do 14 mm (u savremenom uzgoju) i teška oko 100 mg. Smatra se da u 1 kg
ima od 10.000 do 11.000 pčela radilica . Progrizajući voskovni poklopčić mlada radilica izlazi
iz svoje čelije kao odrasla pčela.Često joj pri tome pomažu pčele koje su je do tada grijale .U
tom dobu je obrasla dlakicama svjetlije boje ,slaba je pa se polako kreće i vrlo gladna ,jer je u
preobrazbi istrošila svoje zalihe.Starije pčele je zato čiste,pri ćemu vrše i obilježavanje svojim
mirisom i uz to je i hrane. To se dešava u prva dva do tri dana i za to vrijeme mlada pčela ojaća . U dobi od trećeg do petog dana mlada pčela vrši čišćenje , poliranje stanica iz kojih su
izašle nove mlade pčele i jedan dio grije leglo .Od petog dana mlade pčele postaju hraniteljice
i do otprilike osmog dana hrane starije larve ,larve starije od tri dana . Te larve treba hraniti smjesom meda i polena (perge ) dodajući im sekrete svojih pljuvačnih žlijezda.Važnost ovoga
je što osim nekih (vilične i pljuvačne žljezde) , koje se razvijaju u fazi ispružene larve , pred
pletenje košuljice ,ostale žljezde se mogu razviti tek poslje uzimanja perge ,što mlade pčele čine tako što pripremajući hranu za hranjenje starijih larvi i same konzumiraju potrebnu
količinu perge . Od osmog dana dovoljno se razvila mliječna žlijezda ,koja može nakon toga
lučiti matičnu mlijeć pa pčele hraniteljice tad mogu hraniti tek izležene larve i to mogu raditi
sve do otprilike dvanestog dana .

slika

Jedan manji dio tih pčela postaju pčele pratilice i opslužuju maticu ,jer kao što je poznato matica se svo vrijeme hrani matičnom mlijeći. U to vrijeme razvile su se i voskovne žlijezde ,koje najbolje, luće vosak od dvanestog do osamnestog dana njihovog života , a mliječna žljezda smanjuje lučenje mlijeća i počinje lučiti enzime invertaze pa ove pčele uz to mogu primati i nektar koji donose izletnice . Naravno primajući nektar i prenoseći iz čelije u čeliju one uvijek dodaju enzim invertaze koji je potreban da bi došlo do
razdvajanja složenih šečera u proste .

U tom procesu nektar koji prolazi sve do mednog mjehura i nazad dobija i druge sekrete,sekrete pljuvačnih žljezda ,pa osim invertaze ,med
dobije enzime amilaze,diastaze ,proteaze i druge koji još nisu dovoljno ispitani ,jer u medu
i pergi ima raznoraznih vrlo vrijednih mikroelemenata, enzima i aminokiselina ,koji se ćesto
ne mogu naći u nektaru koji je donesen .Ove pčele, također u procesu zrenja meda odstranjuju
višak vode (jedan dio odstrane izletnice tokom doleta) i pri tome lepezanjem krila doprinose
sazrijevanju meda . Med je spreman za poklapanje kad ima ispod 20% vode (zavisno od vrste
meda ) i tada ga pčele poklapaju.Pčele u ovom periodu povremeno izlijeću na orjentacone letove ,kako bi poslje znale kuda se kreću .U posljednoj fazi kućnih pčela od dva do tri dana ove pčele provedu kao pčele stražarice .U vrijeme kad su pčele počele uzimat pergu počela
je raditi i otrovna žljezda. Ona puni otrovom otrovni mjehur i pri kraju perioda kućnih pčela
je na svom vrhuncu .

Dalje se neće puniti ,jer pčele prelaze na isključivo ugljikohidratnu hranu
ali pčela zadržava svoj otrov do kraja života ukoliko ga ne potroši prije . Pčele u ovom periodu odlično raspoznaju po mirisu sve pčele i lako mogu razlučiti koje su njihove u odnosu na tuđice .Tako ,ukoliko je jaka paša dozvolit će ulaz i tuđici ukoliko je natovarena hranom,a i mladoj pčeli koja je zalutala .Međutim ukoliko je bespašni period napast će sve tuđice pa ćak i svoju mladu pčelu ukoliko je slabo obilježena. Poslje tri sedmice / tjedna svog života kao kućne pčele,ove pčele postaju izletnice .Ovaj period može maksimalno trajati još tri sedmice,
ali često je kraći . Izletnice ili sakupljačice se dijele na tri grupe : pčele koje traže hranu , a obavljaju i neke druge funkcije ( još nedovoljno istraženo ) koje ćesto nazivamo izvidnice ili
tražiteljice ; pčele sakupljačice i pri kraju života pčele vodonoše. Svakako da je najveća grupa
sakupljačica , koje se međusobom dijele na pčele koje isključivo donose nektar , pčele koje
donose samo polen/ pelud i ima manja grupa koja donosi i jedno i drugo .Kako je rečeno mliječne žljezde koje su ranije lučile mlijeć kod ovih pčela sada luče fermente ili enzime invertaze ,dijastaze ,oksidaze uz malo bjelančevina .

Nastavak ubrzo slijedi
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

:wink:
ako se ceka "na mene" nemojte-jer nemam nikakvih pitanja u ovom dijelu.Sve mi je vec poznato jer bas sam nedavno citala o tome tako da je ovo nadopuna.Ovo su osnove i znam da cemo podrobnije pricati kasnije.Hvala Senadu i Zvones na trudu
P.S.Ma gdje su nam drugi ucenici?Gdje Pasha?
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la zvones »

Zvones je napisao/la:
PČELINJA ZAJEDNICA KROZ GODINU

Poznato je da mijenjanje vremenskih prilika kroz godišnja doba utiće kako na rast biljaka cvjetanje, medenje ,tako uslovno u odnosu na nabrojano i na pčele kao živi organizam.
U obradi ove teme u najvećem dijelu ću koristiti predavanje prof.dr. Vječeslav Ivanovič
Lebedev –a , koje je održao u Brčkom 1999. na skupu pčelara pod nazivom „Savjetovanje
u Brčkom Drina , Sava , Majevica“ uz prisustvo pčelara iz B i H , Hrvatske i Srbije .
Lebedev je čitav život pčela tokom godine podijelio na pet perioda .Prvi period je vrijeme
proljećnog buđenja i zamjena dugoživućih pčela , kratkoživućim . U ranoj fazi još tokom
januara/ siječnja matica počne sa polaganjem jaja . Pošto je još hladno pčele su još uvijek
u klupku .Prve količine hrane larvama pčele daju iz svojih tjelesnih rezervi ( kod zimskih
pčela ždrijelne žljezde su dva do četiri puta veće nego kod ljetnih ,a uz to hranljive materije
mogu crpiti iz svojih masnih rezervi ) Sa uspostavljanjem sve toplijeg vremena ,kreće sve
više polaganje jaja . Lebedev kaže da je u to vrijeme različita moć odgajanja mladih pčela.

slika

U jakom društvu jedna pčela je u stanju odhraniti 1,14 larvi ; u srednjem 1 larvu ; a u
slabom samo 0,7 larvi . Zbog toga u prvoj fazi ovog perida dolazi do daljeg slabljenja
slabih društava ; srednja ostaju ista ; dok jaka imaju blagi rast . Zato je ovaj period ,koji
traje otprilike koliko izlijeganje jedne generacije pčela ,krizno razdoblje osobito slabih društava i pitanje njihovog preživljavanja.U to vrijeme su zimske pčele sterilne ,pa ne mogu
biti lažne matice i zbog toga se mogu lako spajati i lako primaju tuđe matice ,što se može po potrebi iskoristiti. Kako počinju prva cvjetanja dolazi do toga da mlade ljetne pčele , koje
su se već izlegle, preuzimaju njegu legla ,a zimske pčele koje su to do tada obavljale postaju
poljske pčele , izletnice ( ove su pčele bolje prilagođene hladnom vremenu ,pa je ovo logično) i donose nektar i osobito polen . Naravno sve ovo je stimulans za maticu i dolazi do sve većeg
zalijeganja .

slika

slika

Isto tako zbog jako promjenljivog vremena i zahlađenja pri tome potrebno je pčele stimulirati . Tada najviše odgovara čvrsta hrana (pogače) iz razloga što tečna hrana previše uzbuđuje pčele pa one izljeću i po hladnom vremenu, što može dovesti do stradanja.
Naravno,potrebno je društvo dodatno utopliti , osobito odozgor . Pri završetku smjene pčela društvo ulazi u drugi period svog razvoja, koji karakteriše izuzetno ubrzan razvoj.U to vrijeme
je kod jakih društava tempo rasta iznad 15 % , dok je kod slabih 3% , dakle jako društvo ima preko pet puta jači razvoj od slabog. Zbog toga se jaka društva uspjevaju razviti do jače paše,
a slaba moraju nastaviti razvoj. U tom periodu jako društvo ima preko 20.000 pčela ili više
i ono već stvara višak pčela ili nezaposlene pčele . Lebedev kaže da je za njegovanje dobre matice dovoljno 2,5 kg pčela i sve preko toga i iznad 7 ramova legla je višak.Višak se može koristiti za formiranje rojeva i izvođenje mladih matica. Ovakvi rojevi sa mladim maticama su dobri za škartiranje slabića , bilo spajanjem ili na drugi način . Kad nastupi jača paša pčele ulaze u treći period svog razvoja.

slika

Jaka se društva tada koncetrišu na iskorištenje paše i tada višak pčela dolazi do punog izražaja , jer se za kratko vrijeme popune medišni nastavci zbog zanemarivanja , pa i blokiranja matice ,unos prati izvjesno slabljenje ovih društava . Kod srednjih društava ima unosa , ali je slabiji nego kod jakih ali nema slabljenja , dok se slaba nastave intezivno razvijati ali meda nema jer je sav unos potrošen na ishranu legla i pčela
hraniteljica. Na kraju jake paše , slaba društva po snazi stižu jaka društva . Lebedev kaže da
pčele preko 90% svojih zaliha naprave u relativno kratkom periodu, za nešto više od mjesec dana (ovo ne vrijedi za seleće pčelare ) i u njihovom evolutivnom razvoju opstajala su samo ona društva koja su bila u stanju obezbjediti rezerve u tako kratkom periodu . Isto tako kod
slabih paša jaka društva čuvaju višak pčela , ne puštajući ih na pašu i na taj način one čuvaju
svoje rezerve za jaču pašu ili rojenje . Naravno višak se može i oduzet .

slika

Sada nastupa četvrti period razvoja drušva ,koji je u stvari priprema pčela za zimu. Njega karakteriše skračivanje
dana , ljetne vručine , suša i sukladno tome smanjenje hrane u prirodi , što dovodi i do smanjenja zalijeganja matice . Kako matica manje zaliježe ,utoliko su jaja krupnija sa boljim
rezervama hrane u njima. Samim tim su stvorene pretpostavke za kvalitetnije mlade pčele koje će izaći. Međutim to nije sve jer i larve po izlijeganju trebaju imati kvalitetnu ishranu i
dosta mladih pčela , koje će ih hraniti i grijati ili rashlađivati . Ovaj period karakteriše i istjerivanje trutova. Ako je istjerivanje trutova ranije ,odmah se može posumnjati da su zalihe hrane smanjene. Bez obzira kad će nastupiti istjerivanje trutova , nema više potrebe za trutovskim leglom pa se varoa mora razmnožavati u radiličkom leglu , što stvara mogućnost
oštećenja na budućim pčelama koje trebaju ući u zimu . Ove pčele poslje izlijeganja trebaju
dodatnu proteinsku ishranu ćime se stvaraju zalihe bjelančevina i masno tkivo. Također se u organizmu pčela koje će postati dugoživuće smanjuje količina vode i one uz ovakvu pripremu
postaju otpornije na hladnoću .

Kada se prekine njega legla pčele ulaze u peti period razvoja.
Karakteristike tog perioda je da se nastavlja skraćivanje dana , noći su odavno hladnije pa su pčele noću već odavno u klupku ,a za dana kad su temperature više klupko se razbija i pčele po potrebi izlaze ali sve rjeđe . Kako je vrijeme sve hladnije pčele formiraju stalno klupko .
Klupko se formira u ovisnosti od temperature između 9*C i 13*C i snazi društva. Slabije
zajednice formiraju klupko pri višim temperaturama. Klupko ima dva sloja, vanjski , koji čini
kora klupka ,gdje su pčele gusto nabijene i na čijoj se površini održava temperatura od 6,1*C
do 12* C . Drugi ,unutrašnji dio je rjeđi , dosta pčela je u praznim čelijama saća ,održavaju temperaturu čitavog klupka radom svojih mišića .U ovom dijelu klupka nalazi se i mali centralni dio gdje je matica .Lebedev kaže da je u unutrašnjem dijelu klupka temperatura oko
24* C i da se iz njega grije cijelo klupko .Pčele po njegovim riječima imaju savršen osjećaj za
temperaturu i mogu razlikovati promjenu od 0,2* C. Kada se vanjska temperatura spusti ispod
6,1* C , pčele stežu klupko i što je temperatura niža , troše više hrane . Kad temperatura pređe
12* C , klupko se raspušta i pčele postaju aktivnije , pa ponovo troši više hrane . Po ovome
ispada da je najmanja potrošnja hrane kad je temperatura između 6* C i 12* C.Lebedev kaže
da su u središnjem dijelu klupka najvitalnije i biološki najmlađe pčele , što dovodi do pomisli
da se mijenjaju među sobom samo pčele u jednom i drugom dijelu klupka, a nikako između ova dva dijela . Ovdje moram napomenuti da sam našao podatak o mjerenje temperatura u
klupku (Pčelar) izvedeno u Engleskoj ,gdje je u središtu centralnog dijela temperatura 32* C
Nije rečeno o kakvim se pčelama radi ,a ja mislim da su u pitanju žute , talijanske pčele .

DUGOŽIVUĆE PČELE

slika

Svakako da je jedan od najspornijih dijelova života priprema za zimu i život pčela u zimskom
peridu . Koliko god bio važan njihov život kroz cijelu godinu ,a za pčelara najvažniji dio kad
je unos meda,za pčele je ovaj dio pitanje opstanka .Ma koliko se trudili u pčelarskoj literaturi, raznim medijima , forumima , internetu , nećete pronaći jasno napisano na koji način nastaju zimske pčele . Ima dosta mišljenja da se zimske pčele sasvim prirodno rađaju . Neće to niti u
ovom tekstu biti sasvim jasno kazano , ali ću u interpretaciji raznih ,tekstova ,mišljenja koji su
probudili moje zanimanje, pokušat navesti na razmišljanje pa i zaključivanje, svakoga ko čita.
Potrebno je reči da je najvažniji zadatak ovih pčela da društvo prezimi , zatim da izvede prve
kratkoživuće pčele koje mi obično nazivamo ljetne , a zatim kako su otpornije na hladnoću ,
urade i ranoproljetne unose polena i nektara ,te vrlo često vitalnije uspiju koristiti i dio voćne paše . Život kvalitetne zimske pčele kreće se oko šest ali može trajati i do osam mjeseci .
Zanimljivo je reči da duži život pčele može biti i u nekim drugim periodima i svaki put je uglavnom vezan za smanjenje ili nestanak legla i za ljenstvovanje . Tako naprimjer pripreme za rojenje karakteriše smanjenje, pa i prestanak legla, stvaranje nezaposlenih pčela , koje se uz to hrane pergom, što uslovljava bujanje njihovih žljezda , pa i jajnika ali i produžava njihov život, koji može biti duži od dva mjeseca.

Ovdje se mogu zapaziti dvije stvari: dodatna ishrana proteinskom hranom u vidu perge i odsustvo rada ,dakle ljenstvovanje . U pčelarskoj literaturise također mogu naći podatci o tome da se pčelama koje ostanu bez matice produžava život ,prvenstveno zbog toga što ne odgajaju leglo . U košnici dolazi do snižavanja temperature na oko 22* C , usporava im se metabolizam , stvaraju masne rezerve ,također uzimanjem perge , počinju im bujati jajnici .Analizom organizma naučnici su pronašli da po svemu podsjećaju na zimske pčele jer ukoliko bi ostale u tom stanju život bi im se produžio oko pet puta uodnosu na ljetne pčele, kojima pripadaju. Zanimljiv članak je napisan u jednom Pčelaru podnazivom „Kako i kada nastaju zimske pčele“ Tekst se bavi ispitivanjima koja su rađena u Švicarskoj i piše da su u višegodišnjim praćenjima označenih pčela utvrdili da zimske pčele nastaju od kraja jula/ srpnja do pred kraj oktobra/ listopada . Isto tako , kaže se da pčele radilice koje su se izvodile u isto vrijeme iz istog okvira mogu biti kako zimske ,tako i ljetne.

U jednom društvu najveći broj zimskih pčela može biti izveden koncem jula ili početkom avgusta/ kolovoza , dok u drugom to može biti tokom septembra / rujna . Najveća smrtnost obilježenih pčela je bila tokom septembra , pa je zaključak da su to u najvećoj mjeri ljetne pčele. Najveći broj obilježenih pčela koje su prezimile se izlegao od polovine osmog i prvoj
polovini devetog mjeseca.Također su pravljeni opiti sa stimulacijama i zaključak je da velika masa pčela u jesen ne garantuje i jako društvo u proljeće ,što može dovesti do razmišljanja da
je ipak kvalitet hrane u pitanju . Zaključak istraživanja je da nije potpuno jasan mehanizam nastanka zimskih pčela .

ZALIHE HRANE

slika

Ovo je isto tako sporno područje ,pa ga ne želim učiniti još spornijim , jer o ovom pitanju se vode vječite rasprave i postoji znatno neslaganje ,pa ću ja navesti ono što se najčešće može
pronaći u literaturi . Smatra se da su psihološke rezerve ili minimum meda koji treba da je u
društvu oko 8 kg . Ispod toga pčele smanjuju leglo do potpunog prestanka i pri znatno nižim
rezervama su u stanju da pojedu i vlastite larve , boreći se za spasavanje društva . Za zazimljavanje većina teoretičara smatra da treba ostaviti iznad 20 kg meda , a najdalje je otišao Farar čije je mišljenje da treba ostaviti između 35 i 40 kg meda. Potrebno je reči da za tri najhladnija mjeseca ( 90 najhladnijih dana ) nije potrošnja veća od pet do šest kg hrane ,a često je manja ,samo treba biti na pravom mjestu . Potrošnja se naglo poveća kod otopljavanja i pogotovo kad ima legla . Za zimu se isto tako ističe da treba ostaviti dva do tri dobro puna
rama sa pergom . Zimske pčele neprovarene ostatke zadržavaju u zadnjem crijevu i smatra se
da bez pročišćavanja mogu držati do oko 45 mg,što čini nešto manje od polovice njene težine.
Dati su i neki podatci o količinama nesvarljivih ostataka u pojedinoj hrani. Tako , najmanje nesvarljivih ostataka ima bijeli šečer 0,6 % ,zatim medovi koji sadrže više fruktoze pa je tako
naveden cvjetni med sa prosječno 1,8 % otpadnih materija . Medljikov med ili medljikovac ima više od 12 % , a uz to ima dosta minerala koji su za pčele neprobavljivi , pa se mogu i
stisnuti u zadnjem crijevu (betonirati) što dovodi do pucanja.Perga ima više od 20 % otpadaka
a zamjene za polen / pelud mogu imati i više od 30 % otpadnih materija.

UMJESTO ZAKLJUČKA

U ovoj oblasti kao što je biologija pčela je teško nešto reči što u literaturi već nije zapisano.
Zbog toga sam se u temama do „Pčelinja zajednica kroz godinu“ u najvećoj mjeri koristio
sljedećom literaturom : „Pčelarstvo“ , Belčić Josip i grupa autora ; „ Matica misaona imenica“ , Kantar N. Jovo ; „Dvomatično pčelarenje i apiekonomija“ , Velagić Ferid
„ Racionalno vođenje pčelinjaka“ , Relić Branko ; „ Uzgoj matica i pčela po sistemu TF“ , Tomažin G. Franjo . U temi „Pčelinja zajednica kroz godinu“ sam se koristio video
trakom sa pomenutog predavanja „ prof.dr. Vječeslav Ivanovič Lebedev „ ; zadnje dvije
teme su bile u mojoj interpretaciji pročitanih štiva i podataka .

Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la zvones »

Evo, kako nije bilo pitanja u ovom dijelu , mogao bih ja dati neka dodatna objašnjenja .Prvo shvatio sam Senadov prvi prigovor u vezi matica ,jer sam stalno spominjao
uzgoj matica , a ovdje na nekoliko mjesta proizvodnja i proizvođać . Ja zaista mislim da se radi o uzgoju matica uvijek, kad ih neko uzgaja za sebe ,za prijatelje ,pa i
kad se proda neki dio da se podmire troškovi ,jer to nije ni jednostavno ,ni jeftino .Ukoliko to neko radi u velikom obimu ,prvenstveno za tržište ,tada je moje mišljenje
da on radi proizvodnju za tržište i da je proizvođać matica .Neznam koliko sam u pravu ali tako je otprilike napisano .
Druga stvar prisilne matice sam spomenuo samo toliko da se zna da postoje , jer tema o uzgoju neće biti okrenuta njima .Zato malo pojašnjenje za one koji nisu pročitali
ništa o tome .Ima nekoliko varijanti Milerovog rama i svi su sa podrezivanjem saća .Po literaturi (časopis Pčelar) Miler je prve uzgoje matica radio kružnim podrezivanjem
što je najjednostavnije ,da bi kasnije prešao na izrezivanje cik-cak ,što slika lijepo pokazuje .Također Alejev način možda nije dobro objašnjen .Dakle izrezuje se nekoliko
traka sa najmlađim larvama i zatim se nalijepe na letvice na već pripremljenom ramu . Naravno poštujući pravilo da će manje matičnjaka biti bolje hranjeno i odgojeno
izbacuju se larve ,tako da na jednoj letvici ostane 10 do 12 komada (po Belčiću i netreba ići više za jedno društvo ) .

Uh,sad vidim da sam zakasnio i da je u međuvremenu bio i nastavak !
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la senad »

Zahvaljujem se zvones,, na prezentaciji prve pod teme u sklopu teme UZGOJ MATICA..

Znam da nimalo nije bilo lahko iako je bila dostupna literatura. Biologija pčele nešto što se mora znati napamet.. Sve ovo kada se čita izgleda mnogo podataka,, međutim kako se stvari budu kristalisale biće mnogo jasnije ovo što je zvones pripremio .. Hvala

Do slijedeće podteme GENETIKA želim da iskristališemo sve nejasnoće oko ove prve podteme.

Ujedno želim da najavim novu temu GENETIKA instruktor schumy.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

Hvala Zvones i hvala Senadu,
moram nocas da ucim.Puno podataka ali ponavljanje je majka znanja.Idem sad jer pravim veceru(sirnica pita) :D
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar
Vahid
Čita i piše, odličan
Postovi: 541
Pridružen/a: 06 vel 2010, 22:45
Lokacija: Inostranstvo

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la Vahid »

beequeen je napisao/la:Hvala Zvones i hvala Senadu,
moram nocas da ucim.Puno podataka ali ponavljanje je majka znanja.Idem sad jer pravim veceru(sirnica pita) :D
Hehehehe evo opet Vahida da te zeza imal bujruma eto vidis da sam ja uvijek tu :P :P :P :P :P
Pcelar u bijelom svijetu.
SEVDA(H)LIJA
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 318
Pridružen/a: 03 vel 2010, 18:14

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la SEVDA(H)LIJA »

Vahide,
Umro "bujrum" davno, a tema je "Uzgoj matica".
Pozdrav.
Pred ljubavlju pada novac, ali i pred novcem pada ljubav, samo ne znam šta je češće i ko više kleči.
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la beequeen »

SEVDA(H)LIJA je napisao/la:Vahide,
Umro "bujrum" davno, a tema je "Uzgoj matica".
Pozdrav.
ma nije ,nije ,ja zaboravih,izvini Vahide-naravno da ima bujruma.Bojim se samo da bi se ohladila pita dok Vahid stigne :D
Opet nema moga posta!!!Jer ja sam odgovorila Vahidu-ovo je sad cenzura ,moracemo iskljucivo o "maticama"
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
SEVDA(H)LIJA
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 318
Pridružen/a: 03 vel 2010, 18:14

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la SEVDA(H)LIJA »

beequeen je napisao/la:
SEVDA(H)LIJA je napisao/la:Vahide,
Umro "bujrum" davno, a tema je "Uzgoj matica".
Pozdrav.
ma nije ,nije ,ja zaboravih,izvini Vahide-naravno da ima bujruma.Bojim se samo da bi se ohladila pita dok Vahid stigne :D
Opet nema moga posta!!!Jer ja sam odgovorila Vahidu-ovo je sad cenzura ,moracemo iskljucivo o "maticama"
Ma, nemoguće, Elvira! Mene napraviše budalom, ali me nisu ubijedili. Ma, važna je sirnica.
Pozdrav.
Pred ljubavlju pada novac, ali i pred novcem pada ljubav, samo ne znam šta je češće i ko više kleči.
Odgovorite