G.Liebig - zapažanja

G.Liebig - zapažanja

PostPostao/la Kreso » 01 tra 2013, 21:35

Zima se oteeegla, hladno vrijeme, nimalo pcelarsko.Pa se cita, posjecuju sajmovi i polako se priprema za predstojecu nam sezonu.
U zadnjem broju naseg pcelarskog mjesecnika, izasao je tekst, preuzet i preveden iz januarskog broja njemackog Bienen journal.
Tekst napisan, a od koga drugog nego li G.Liebiga, u kome on navodi rezultate dvadesetogodisnjeg istrazivanja na polju pcelarstva u Badem Wurttembergu.
Istrazivanje sevrsilo u pocetku sa 100, aposlije sa 200 drustava, rasurih na vise mjesta sirom pokrajine. Metod se zasnivao na procjeni kolicine legla, hrane, pcela,
kolicine prisutne varoe na pcelama i u leglu, te varoe na podnjaci. Svaki 21 dan se drustva otvarala, te ram po ram pregledavao i vrsila procjena situacije.
Liebig je s ekipom za ove godine vrsio procjenu na nekih 3000 drustava i to nekih 400000 puta. Podaci obradjeni i rezultati dosta kontroverzni. Evo nekih.
-Granica, kad varoa postaje opasna po drustvo, je prirodni dnevni pad od 100 varoa u punoj sezoni, 10 u jesen i 1 zimi.
-Vrsta hrane, za dopunu zimnice, ne igra nikakvu ulogu.Secerno tjesto, secerni sirup u bilo kom omjeru ili invertovani sirup dobiven iz skroba. Svejedno.Iliti scheisse egal.
-Stimulacija pcela u proljece u cilju boljeg razvoja, nema nikakvog smisla. Ni otvaranje mednih vijenaca, ni dodavanja pogace, ni premetanje nastavaka ramova ili njihovo prevjesavanje.
-Dodavanje velikih kolicina secernog sirupa kao nadoopuna u jesen, nema uticaj narazvoj legla. Jedino pripaziti na mlada drustva na jednom nastavku, da ih nezatrpamo hrenom.
-Pcelinja drustva prezive svaku zimu na svakom standu ako su zdrava, dovoljno jakai s dostatnim zaliohama hrane. Zdrava, znaci manje od 10% zimskih pcela zarazeno varoom.Plus mlade matice i mlado sace;
-zimske pcele se radjaju tek u jesen, ilio se tek tada uzgajaju. Prerada sirupa dodanog o augustu i septembru ne kosta pcele nista. Isto tako ni kane pase kao senf ili brsljan;
-zivotni vijek pcele u sezoni trjae 2-3 sedmice. Zimske i rojevne pcele zive duze.Duzina zivota je odredjena samo tim dalise odgaja leglo ili ne.( sad znamo zasto ogranicavati leglo);
-iskoristavanje jake pase ne iznuruje pcele, cak ni kad donose 10 kg dnevno. Neovisno cvjetni nektar ili medljika. 99% pcela sabiracica se vraca s pase;
-nema razlike izmedju Carnice i bucfakst pcele.Prihodi meda i rojevni nagon su ovisni o pasi i nacinu pcelarenja. Bruder Adam je svoje tvrdnje zasnovao na pogresnim pretpostavkama;
-za razvoj drustva nema veze da li se nalaze u drvenoj kosnici ili od stiropora. Nema veze da li su plodisni ramovi iz jednog dubokog dijela ili vise kracih okvira;
-slaba drustva razlikuju se od jakih zbog njihovog boljeg odnosa spram kolicine legla. Rijetkost je da drsutvo koje je najjace u martu da i najvise meda;
-svaka matica je dobra, cak i ona prisilna.Kvalitet matice oplodjene na svom standu ravna je onoj s oplodne stanice. Umjetna oplodnja je nepotrebna;
-na svakom pcelinjakau sa vise od sest kosnica se isplati proizvoditi matice za svoje potrebe. Najbolje drustvo s pcelinjaka je dovoljno dobro za rasplodni materijal.

Ovo su s brda s dola nabacani pojedini rezultati istrazivanja. Pozz, Kreso
Kreso
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 598
Pridružen: 28 vel 2010, 23:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Moji radovi

PostPostao/la senad » 01 tra 2013, 21:44

Dosta korisni infomacija . Hvala Kreso za ovaj prevod , svaka čast .

Ovo je otišlo sada u tačku sa zapažanjima a nije mali broj košnica niti pregleda . Svaka mu čast . Sa ovim tekstom mnogi su prozvani i mnoge teorije pale u vodu .

Kreso ako se slažeš da ovaj tekst postavim kao posebnu temu ?
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar korisnika
senad
Site Admin
 
Postovi: 3020
Pridružen: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica

Re: Moji radovi

PostPostao/la medonosa » 01 tra 2013, 21:55

Kreso, u sljedecem broju Bienen Journala,ako se prevede,Liebig objavljuje efikasnost preparata i metode tretiranja,najuspjesniji preparat Mravlja kiselina 60%!4 puta tretirano sa trulex krpom.zapazanja veoma interesantna!Ucinak 77,8%
Slika
www.apisfarm.de www.apisfarm.de
Avatar korisnika
medonosa
Aktivan
 
Postovi: 1660
Pridružen: 02 sij 2012, 16:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka

Re: Moji radovi

PostPostao/la Kreso » 01 tra 2013, 22:28

Sto se men tice, slobodno prebaci u posebnu temu.
Ako stignes, medonosa, mogao bi i ti u kratkim crtama navesti rezultate iz novog B. journala.
Kreso
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 598
Pridružen: 28 vel 2010, 23:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Moji radovi

PostPostao/la medonosa » 01 tra 2013, 22:32

Kreso napisao:Sto se men tice, slobodno prebaci u posebnu temu.
Ako stignes, medonosa, mogao bi i ti u kratkim crtama navesti rezultate iz novog B. journala.

Ako stignem Kolega,ne obecavam!Imam posla preko glave! 8)
www.apisfarm.de www.apisfarm.de
Avatar korisnika
medonosa
Aktivan
 
Postovi: 1660
Pridružen: 02 sij 2012, 16:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka

Re: Moji radovi

PostPostao/la sahista » 01 tra 2013, 22:37

Kreso,odlican tekst.
U nasim razgovorima,prije nego sto su izasli ovi rezultati istrazivanja, pricali smo o ovim stvarima.Mogu reci reci da smo se ja i ti slozila sa 95% navedenog teksta.Jednostavno i prije svega logicno.Pitam se sta ce sada autori svih onih knjiga.Ha'jde,necemo o nacinu uzimljavanja pcelinjih zajednica,to je zadatak za sledecu grupu naucnika,ako se sjete da to uopste prestavlja problem.Jedino sam skeptican u vezi Varroe.Sto komada po danu. :roll: .
Pozdrav.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Avatar korisnika
sahista
Aktivan
 
Postovi: 1053
Pridružen: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Re: Moji radovi

PostPostao/la halid_s » 01 tra 2013, 22:43

Svaka čast za istraživanje i postignuti rezultat. Očito da su svi zaključci proizašli iz sveobuhvatne analize i logičnog razmišljanja. I sam sam istraživao i postavljao raznorazne metode i pristupe u tehnologiji pčelarenja i uvijek sam dolazio do zaključka da, kako god da postupim rezultat je skoro isti, i sa stimulacijom i prihranom i jesenjom i proljetnom i okretanjem nastavaka i prevješavanjem i drugim stvarima, ako nema u prirodi dovoljno nektara ništa ne može pomoći, a ako ga ima onda su raznorazne metode suvišne i nepotrebne.
''Teorija osvjetljava put praksi a praksa daje hranu teoriji''
halid_s
Čita, piše dovoljno
 
Postovi: 53
Pridružen: 05 lip 2012, 07:21
Lokacija: Zavidovići

Re: Moji radovi

PostPostao/la saperica » 01 tra 2013, 23:17

zamolio bih kolege ako imaju scan ili u bllo kojem obliku ovo istraživsnje od liebiga. Bienen Journal fotografija teksta ili scan. Bio bih zahvalan. BDW kod mene opet na Medvednici snježi. lheska i vrba smrzli, ne cvate ama baš ništa od proljetnica. Uglavnom kako će biti javim. Ja sutra s kolegom sjedam da dogovorimo selekciju i uzgoj matičnjaka ciljno za 15.5.
saperica
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 240
Pridružen: 14 lis 2012, 22:22

Re: Moji radovi

PostPostao/la medonosa » 01 tra 2013, 23:19

saperica napisao:zamolio bih kolege ako imaju scan ili u bllo kojem obliku ovo istraživsnje od liebiga. Bienen Journal fotografija teksta ili scan. Bio bih zahvalan. BDW kod mene opet na Medvednici snježi. lheska i vrba smrzli, ne cvate ama baš ništa od proljetnica. Uglavnom kako će biti javim. Ja sutra s kolegom sjedam da dogovorimo selekciju i uzgoj matičnjaka ciljno za 15.5.
Kako vrsis selekciju maticnjaka?
www.apisfarm.de www.apisfarm.de
Avatar korisnika
medonosa
Aktivan
 
Postovi: 1660
Pridružen: 02 sij 2012, 16:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka

Re: Moji radovi

PostPostao/la sahista » 01 tra 2013, 23:21

halid_s napisao:Svaka čast za istraživanje i postignuti rezultat. Očito da su svi zaključci proizašli iz sveobuhvatne analize i logičnog razmišljanja. I sam sam istraživao i postavljao raznorazne metode i pristupe u tehnologiji pčelarenja i uvijek sam dolazio do zaključka da, kako god da postupim rezultat je skoro isti, i sa stimulacijom i prihranom i jesenjom i proljetnom i okretanjem nastavaka i prevješavanjem i drugim stvarima, ako nema u prirodi dovoljno nektara ništa ne može pomoći, a ako ga ima onda su raznorazne metode suvišne i nepotrebne.

Odlicno,prije svega moderan i logican pristup pcelarstvu.
Prosle godine,vrsio sam sve moguce stimulacije pcelinje zajednice.Horizotalne,vertikalne i sam ne znam kakve vise rotacije.Ove godine nista nisam radio,i pored loseg vremena imam puno jace zajednice nego prosle godine,u ovo vrijeme.
Covjek,kolega koji je u vrlo kratkom vremenu totalno promjenio prije svega moj pogled na pcele,pcelare, i na samo pcelarstvo, je kolega Kreso.Onako rutinski,spusta loptu na zemlju.Sve to posmatra uvazeni kolega,Medonosa,koji uskace po potrebi kad mi zabrljamo. :D .
Pozdrav.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Avatar korisnika
sahista
Aktivan
 
Postovi: 1053
Pridružen: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Re: Moji radovi

PostPostao/la senad » 01 tra 2013, 23:26

medonosa napisao:Kreso, u sljedecem broju Bienen Journala,ako se prevede,Liebig objavljuje efikasnost preparata i metode tretiranja,najuspjesniji preparat Mravlja kiselina 60%!4 puta tretirano sa trulex krpom.zapazanja veoma interesantna!Ucinak 77,8%
Slika



Da li navodi koje je preparate koristio u ljetnom tretmanu?
Da li navodi šta sa ovih preostalih 22,2 % varroe ?
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar korisnika
senad
Site Admin
 
Postovi: 3020
Pridružen: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica

Re: Moji radovi

PostPostao/la medonosa » 01 tra 2013, 23:37

senad napisao:
medonosa napisao:Kreso, u sljedecem broju Bienen Journala,ako se prevede,Liebig objavljuje efikasnost preparata i metode tretiranja,najuspjesniji preparat Mravlja kiselina 60%!4 puta tretirano sa trulex krpom.zapazanja veoma interesantna!Ucinak 77,8%
Slika



Da li navodi koje je preparate koristio u ljetnom tretmanu?
Da li navodi šta sa ovih preostalih 22,2 % varroe ?

Koristena je Mravlja kiselina 60% i Bayvarol,(registrirana srestva)ova tretiranja se odnose na period ljetnog tretmana,Mravlja kiselina u razlicitim pomagalima za izparavanje,trulex krpa,liebig dispenser,nassenhedier itd,a ovih 22,2 %ostaje za oksalnu i zimski tretman!
www.apisfarm.de www.apisfarm.de
Avatar korisnika
medonosa
Aktivan
 
Postovi: 1660
Pridružen: 02 sij 2012, 16:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka

Re: Moji radovi

PostPostao/la saperica » 02 tra 2013, 00:07

svjetlom provjerim (kao i jaja) pa se odabiru najveći i oni u kojima su najljepši primjerci, oni koji su ispod 25mm isključujem.
saperica
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 240
Pridružen: 14 lis 2012, 22:22

Re: Moji radovi

PostPostao/la medonosa » 02 tra 2013, 00:28

saperica napisao:svjetlom provjerim (kao i jaja) pa se odabiru najveći i oni u kojima su najljepši primjerci, oni koji su ispod 25mm isključujem.
Meni netreba lijepa i velika matica,vec ona koja dobro leze i zadrzava osobine dobivene od majke i oca truta,a to se ovom navedenom metodom sa svjetlom ne dobiva,to je moje misljenje,a svako radi onako kao misli da je najbolje!
www.apisfarm.de www.apisfarm.de
Avatar korisnika
medonosa
Aktivan
 
Postovi: 1660
Pridružen: 02 sij 2012, 16:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka

Re: Moji radovi

PostPostao/la pot » 02 tra 2013, 21:10

Ja sam vec dugo stava da pcelarstvo nije komplikovano koliko ga ljudi cine takvim, nekako mi I ovaj post kolege Krese govori da sam u pravu, naravno nije mi cilj stvari realtivizirat I podcjenuti rad struke ali I ja se druzim sa pcelama I smatram da imam pravo na vlastito zapazanje. Neke stvari su I za mene malo kontrdiktorne ali definitivno ce pomoci pcelarima da progledaju vlastitim ocima.
pot
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 355
Pridružen: 20 tra 2012, 16:47
Lokacija: Konjic, B&H

Re: Moji radovi

PostPostao/la Stipo » 02 tra 2013, 23:27

pot napisao:Ja sam vec dugo stava da pcelarstvo nije komplikovano koliko ga ljudi cine takvim, nekako mi I ovaj post kolege Krese govori da sam u pravu, naravno nije mi cilj stvari realtivizirat I podcjenuti rad struke ali I ja se druzim sa pcelama I smatram da imam pravo na vlastito zapazanje. Neke stvari su I za mene malo kontrdiktorne ali definitivno ce pomoci pcelarima da progledaju vlastitim ocima.

Tako je u suštini pčelarstvo i nije tako komplikovano.
Samo ljudi svojim težnjama da poprave loše sitnice kojih u pčelarstvu ima jako puno pčelarstvo čine komplikovanim.
Mi ljudi težimo savršenstvu i ta težnja nas jaku skupo dođe.
Treba li pčelama sve to.
Liebig je napisao da to savršenstvo pčelarstvu ne treba i po njegovim istraživanju koje je Krešo gore naveo pčelama ne donosi ništa dobro.
Na nama je da procjenimo što je od toga istina, a po mom iskustvu čini mi se da tu u tom Krešinom tekstu ima dosta istine.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2822
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: Moji radovi

PostPostao/la schumy » 03 tra 2013, 08:06

Slažem se u mnogo čemu sa dr. Liebigom koji je uvaženi strunjak na području pčelarstva. Puno hvala Kreso tebi na trudu i dobroj volji da nam preneseš rezultate ovih opsežnih istraživanja.
Ima samo jedna okolnost koja se može, i u biti se jako razlikuje od objavljenog, a to je mikrolokacija sa sastavom paše na kojoj se nalazi pčelinjak.
Iz ove činjence proizlaze i sve radnje koje pčelar poduzima za proljetni razoj društava. Totalno zanemarivanje razvoja u proljeće sa neproširivanjem prostora za omogućavanje matici da zaleže jaja bez horizontalnih i vetikalnih rotacija po mome skromnom mišljenju "ne pije vodu.... To s razloga ako pčelar ne interveira pravilno pčele sigurno ulaze u rojevni nagon i onda - ništa od medobranja...
Isto tako bez stimulacije i simulacije dotoka hrane u proljeće koje pčelar u prividu ostvaruje dodavanjem pogače (npr.), nema burnog razvoja društava kojima težimo jer glavna paša barema (opet uvjetno, kako na kojoj lokaciji) nastupa veoma rano u odnosu na izlazak iz zimskog perioda mirovanja pčela.
U svemu ostalom se slažem a napisom, tip i vrsta košnice ("sanduka") stvarno ne igra nikakvu ulogu kod medobranja, s napomenom da previše ograničena košnica po volumenu (AŽ-standard) iziskuje mnogo više rada oko oslobađanja "tereta-meda" da pčele nebi ušle u rojevni nagon...
Ponavljam da je to moje osobno mišljenje koje sa stekao iskustvom pčelarenja u mojem okruženju i nije pravilo za ostale pčelare niti iz toga treba izvlačiti neka "sigurna pravila" na koji način općenito pčelariti...
"Sigurnih" pravila za pčelarenje kao općenitim tezama za postizanje maksimalnih učina kod medobranja za sve lokacije i svaki sastav paša, jednostavo - nema...
Pozdrav..........schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar korisnika
schumy
Aktivan
 
Postovi: 881
Pridružen: 30 sij 2010, 11:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: Moji radovi

PostPostao/la zvones » 03 tra 2013, 10:49

Već ranije sam pisao da mi se dopada Liebig , a posebno mi se dopada što radi sa pčelama i drži predavanja sa praktičnom nastavom , a ne kao mnogobrojni stručnjaci
koji nisu ni otvorili košnicu . Meni se, opet, posebno dopada i njegov opis proljetnog razvoja i također smatram ukoliko se društva pripreme prije zime tako, da im hrana
može trajati do cvjetanja voća, onda bilo što drugo može biti nepotrebno. Pisao sam i ranije da su mi pčele u proljeće slabo uzimale pogače. Znam da ima i drugačijih
pisanja ali sve je za diskusiju i pčelari o gotovo svemu drugačije razmišljaju. Ja ove godine još nisam pregledao društva, ali sam zadovoljan i izgledom (pogledom kroz
ventilacionu mrežu ) i izletom . Slično je i Senad pisao da nemisli stavljati pogače i vjerujem da je zadovoljan razvojem. Naravno za sve napisano uslov je da su pčele
dobro pripremljene za zimu.
Male primjedbe su , da nije svejedno koja će se hrana staviti za zimu ( istina kod njih se to uglavnom gotovo nabavlja ) i da se može raspravljati ovo oko varoe . Tu
posebno mislim na moje ljetno praćenje kad varoe gotovo nije bilo ni u prirodnom padu niti kod tretiranja ( iluzorno i spominjati ovih 100 kom.), a onda se kod zimskog
tretiranja pojavila na svim ulošcima, negdje i značajno.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Moji radovi

PostPostao/la pot » 03 tra 2013, 13:06

Kod mene je pcelnjak blizu mjesta stanovanja ali sam do sad otvoriu 2 kosnice, malo me cudilo zasto brzo pjedu pogacu. I ja se slazem da proljetno stimulisanje nije potredno, mada ih ove godine stimulisem a dobre su bile I u godinama bez stimulisanja, naravno da moraju biti zdrave pcele, matica I sl. I na proljece to ide bez problema dovoljne kolicine hrane ne treda ni spominjati ali ne I previse. Kolega schumy rece da bi se takva drustva izrijila tu bi se slozio ali mislim da su ona okretanja suvisna, one se lagano prosiruju kako njima odgovara.
Mozemo mi ovako pricat na dugo I na siroko koliko hocemo ali covjek je tolike godine vrsio ispitivanj I na velikom broju drustava tako da primjedbe I nemju nekog smisla,. Moze se mozda nesto prigovorit u vrzi pasnih I klimatskih prilika ali ima tu dost zanimljivog materijala.
pot
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 355
Pridružen: 20 tra 2012, 16:47
Lokacija: Konjic, B&H

Re: Moji radovi

PostPostao/la sahista » 03 tra 2013, 19:47

Mislim da je dosao kraj kada su pcelari kao pojedinci iznosili svoja zapazanja u obliku knjiga.Tehnika je toliko uznapredovala,da sva zapazanja koja nisu naucno dokazana apsolutno nisu prihvatljiva.Pcelarstvo se prebacuje u labaratorije,sto je po meni pozitivno.Ove zakljucke i analize nije mogao napraviti jedan pcelar(ako prihvatimo da je istina),nego grupa pcelara koji su usko povezani sa modernom tehnologijom.Sa drugestrane imamo razgovore(ovdje na forumu),gdje se spominju razne bolesti,ujedno i resenja za te bolesti a nemamo odgovarajucu tehnologiju da utvrdimo bolest.Nesto nestima.
Toliko je napisano o pcelinjim zajednicama.Toliko knjiga.Jedva cekam analizu jednogodisnjeg iztrazivanja Njemackih studenata koji su sa 10 najsavremenijh aparata(istrumenata,camera),365 dana pratili jednu pcelinju zajednicu.Kompjuter ce izracunati koliko su puta pcele poletjele sa poletaljke,vlagu,mikroklimu,klube,sace,med...sve.Mislim da ce mo posle njihovih podataka, sa nekim knjigama moci samo odlagati vatru.
Da se vratimo na ovu zadnju analizu...
Proizvodjaci matica,kako vi gledate na cinjenicu(ako je istina),da proizvedene matice nisu nista bolje nego one koje su nastale prirodnim putem.Pa cak i one iz oplodnih stanica.
Ja bih ipak za pocetak volio da imam matice sa raznih strana,a posle nemam namjeru nikada vise kupiti maticu.
Pozdrav.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Avatar korisnika
sahista
Aktivan
 
Postovi: 1053
Pridružen: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Re: Moji radovi

PostPostao/la medonosa » 03 tra 2013, 22:04

Vecina je se slozila sa Liebigovim zakljuccima,ali vecina ne pcelari kako Liebig preporucuje,pa me radi toga i cudi zakljucak da je Liebig u pravu!
-Granica, kad varoa postaje opasna po drustvo, je prirodni dnevni pad od 100 varoa u punoj sezoni, 10 u jesen i 1 zimi.Ko oduzima leglo i pravi inkubatore,ili radi u augstu podjelu zajednica??Niko ali svi se slazu sa ovim brojevima
-Vrsta hrane, za dopunu zimnice, ne igra nikakvu ulogu.Secerno tjesto, secerni sirup u bilo kom omjeru ili invertovani sirup dobiven iz skroba. Svejedno.Iliti scheisse egal."DOPUNA" ne igra ulogu,ko zazimljava sa 25-30kg zimnice?
-Stimulacija pcela u proljece u cilju boljeg razvoja, nema nikakvog smisla. Ni otvaranje mednih vijenaca, ni dodavanja pogace, ni premetanje nastavaka ramova ili njihovo prevjesavanje.Ako je dovoljno zimnice ostavljeno,slazem se!
-Dodavanje velikih kolicina secernog sirupa kao nadoopuna u jesen, nema uticaj narazvoj legla. Jedino pripaziti na mlada drustva na jednom nastavku, da ih nezatrpamo hrenom.
-Pcelinja drustva prezive svaku zimu na svakom standu ako su zdrava, dovoljno jakai s dostatnim zaliohama hrane. Zdrava, znaci manje od 10% zimskih pcela zarazeno varoom.Plus mlade matice i mlado sace;Vecina uzimljava na starom sacu jer je "toplije" a Liebig kaze da je staro sace izvor bolesti,on uzimljava na mladome sacu!Svi se slazu?
-zimske pcele se radjaju tek u jesen, ilio se tek tada uzgajaju. Prerada sirupa dodanog o augustu i septembru ne kosta pcele nista. Isto tako ni kane pase kao senf ili brsljan;Ko radi po Liebigu u augustu djelenje zajednice???Niko ali se svi slazu??
-zivotni vijek pcele u sezoni trjae 2-3 sedmice. Zimske i rojevne pcele zive duze.Duzina zivota je odredjena samo tim dalise odgaja leglo ili ne.( sad znamo zasto ogranicavati leglo);Kreso je odgovorio
-iskoristavanje jake pase ne iznuruje pcele, cak ni kad donose 10 kg dnevno. Neovisno cvjetni nektar ili medljika. 99% pcela sabiracica se vraca s pase;Ko je imao zadnje 3 godine ovakav dnevni prionos da bi dosao do ovoga zakljucka,svi se slazu??
-nema razlike izmedju Carnice i bucfakst pcele.Prihodi meda i rojevni nagon su ovisni o pasi i nacinu pcelarenja. Bruder Adam je svoje tvrdnje zasnovao na pogresnim pretpostavkama;Ko je procitao knjige Brata Adama??? svi se slazu??Ko pcelari sa obje rase pcela??Svi se slazu???
-za razvoj drustva nema veze da li se nalaze u drvenoj kosnici ili od stiropora. Nema veze da li su plodisni ramovi iz jednog dubokog dijela ili vise kracih okvira;Kako cu dezinficirati kosnicu od stiropora,sa let lampom,ili u vreloj vodi??? Svi se slazu???
-svaka matica je dobra, cak i ona prisilna.Kvalitet matice oplodjene na svom standu ravna je onoj s oplodne stanice. Umjetna oplodnja je nepotrebna;Ja necu nikada uzgajati matice iz prisilnih maticnjaka,radje cu ih umjetno oploditi!Vecina je se slozila???
-na svakom pcelinjakau sa vise od sest kosnica se isplati proizvoditi matice za svoje potrebe. Najbolje drustvo s pcelinjaka je dovoljno dobro za rasplodni materijal.
Ko kupuje med i matice nije pcelar,to je pcelarska izreka u Njemackoj!Djelomicno se slazem sa ovim zaljuckom od Liebiga!Pozz
www.apisfarm.de www.apisfarm.de
Avatar korisnika
medonosa
Aktivan
 
Postovi: 1660
Pridružen: 02 sij 2012, 16:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka

Re: Moji radovi

PostPostao/la Kreso » 03 tra 2013, 22:14

Senade, ako mozes ovo prebaciti u neku novo temu pocev od onog prvog posta, pa da nastavimo diskusiju.
Nije mi dakle namjera ni braniti ni opvrgavati navedene stavove, jer nisu moji. Dosta ovoga uvazavam, jer jednostavno i nalazim se u tome.
Naravno da pcelarstvo nije komplicirano ukoliko postujemo osnovna pravila igre. Greske, ukoliko nisu kardinalne, pcele popravljaju.
Od stimuliranja pogacama te okretanjem i prematanjem nastavaka sam definitivno odustao. Pogace, samo u nuzdi, uzgoju mladih drustava, i dopuna zimske zalihe.
Kad je rijec o prosirenju prostora u proljece, tu vodim racuna da matica ima mjesta za zalijeganje. Ponekad vadim ramove s hranom jer ih obicno ima vise nego dovoljno.
Ukoliko je drustvo uzimljeno na jednom nastavku, pri prosirenju podbacim nastavak ispod s izgradjenim sacem, satnom osnovom ili kombinacijom ova dva.
Ne spustam leglo.Nek se spustaju kad misle da treba. Kad vidim da je i donji nastavak popunjenem pcelama i leglom, slijedi ogranicavanje matice na gornji nastavak s dvije MR
te postavljanje medista.I opet bez prevjesavanja, jer imam polunastavke.Strogo odvojena plodista i medista. Liebig radi svo vrijeme sa dva nastavka u plodistu bez ogranicenja.
Mozda igra ulogu debljina nase satonose koja je 10 mm. Kod kontrole rojevnog nagon, polunastavak se nagne naprijed, dimilicom potjeraju pcele na gore, i ako nema zvoncica, ztvara kosnica.
Ukoliko ima zalazenih zvoncica, vadi se okvir po okvir i ruse maticnjaci.Ovisno o stadiju rojevnog nagona, te stanja pase i potrebe na pcelinjaku, moze se eventualno vaditistara matica
s par ramova legla i pcela i smjestiti u novu kosnicu. Bogate rane pase poput bagrema nemam. Mozda ove godine skolegom dobijem mjesto za novi pcelinjak na mjestu gdje ima dosta bagrema
pa bumo vidjeli da li fercera ova moja metoda bez prevjesavanja i pod tim uvjetima.
Kreso
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 598
Pridružen: 28 vel 2010, 23:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Moji radovi

PostPostao/la zvones » 03 tra 2013, 22:22

medonosa napisao:Vecina je se slozila sa Liebigovim zakljuccima,ali vecina ne pcelari kako Liebig preporucuje,pa me radi toga i cudi zakljucak da je Liebig u pravu!
-Granica, kad varoa postaje opasna po drustvo, je prirodni dnevni pad od 100 varoa u punoj sezoni, 10 u jesen i 1 zimi.Ko oduzima leglo i pravi inkubatore,ili radi u augstu podjelu zajednica??Niko ali svi se slazu sa ovim brojevima
-Vrsta hrane, za dopunu zimnice, ne igra nikakvu ulogu.Secerno tjesto, secerni sirup u bilo kom omjeru ili invertovani sirup dobiven iz skroba. Svejedno.Iliti scheisse egal."DOPUNA" ne igra ulogu,ko zazimljava sa 25-30kg zimnice?
-Stimulacija pcela u proljece u cilju boljeg razvoja, nema nikakvog smisla. Ni otvaranje mednih vijenaca, ni dodavanja pogace, ni premetanje nastavaka ramova ili njihovo prevjesavanje.Ako je dovoljno zimnice ostavljeno,slazem se!
-Dodavanje velikih kolicina secernog sirupa kao nadoopuna u jesen, nema uticaj narazvoj legla. Jedino pripaziti na mlada drustva na jednom nastavku, da ih nezatrpamo hrenom.
-Pcelinja drustva prezive svaku zimu na svakom standu ako su zdrava, dovoljno jakai s dostatnim zaliohama hrane. Zdrava, znaci manje od 10% zimskih pcela zarazeno varoom.Plus mlade matice i mlado sace;Vecina uzimljava na starom sacu jer je "toplije" a Liebig kaze da je staro sace izvor bolesti,on uzimljava na mladome sacu!Svi se slazu?
-zimske pcele se radjaju tek u jesen, ilio se tek tada uzgajaju. Prerada sirupa dodanog o augustu i septembru ne kosta pcele nista. Isto tako ni kane pase kao senf ili brsljan;Ko radi po Liebigu u augustu djelenje zajednice???Niko ali se svi slazu??
-zivotni vijek pcele u sezoni trjae 2-3 sedmice. Zimske i rojevne pcele zive duze.Duzina zivota je odredjena samo tim dalise odgaja leglo ili ne.( sad znamo zasto ogranicavati leglo);Kreso je odgovorio
-iskoristavanje jake pase ne iznuruje pcele, cak ni kad donose 10 kg dnevno. Neovisno cvjetni nektar ili medljika. 99% pcela sabiracica se vraca s pase;Ko je imao zadnje 3 godine ovakav dnevni prionos da bi dosao do ovoga zakljucka,svi se slazu??
-nema razlike izmedju Carnice i bucfakst pcele.Prihodi meda i rojevni nagon su ovisni o pasi i nacinu pcelarenja. Bruder Adam je svoje tvrdnje zasnovao na pogresnim pretpostavkama;Ko je procitao knjige Brata Adama??? svi se slazu??Ko pcelari sa obje rase pcela??Svi se slazu???
-za razvoj drustva nema veze da li se nalaze u drvenoj kosnici ili od stiropora. Nema veze da li su plodisni ramovi iz jednog dubokog dijela ili vise kracih okvira;Kako cu dezinficirati kosnicu od stiropora,sa let lampom,ili u vreloj vodi??? Svi se slazu???
-svaka matica je dobra, cak i ona prisilna.Kvalitet matice oplodjene na svom standu ravna je onoj s oplodne stanice. Umjetna oplodnja je nepotrebna;Ja necu nikada uzgajati matice iz prisilnih maticnjaka,radje cu ih umjetno oploditi!Vecina je se slozila???
-na svakom pcelinjakau sa vise od sest kosnica se isplati proizvoditi matice za svoje potrebe. Najbolje drustvo s pcelinjaka je dovoljno dobro za rasplodni materijal.
Ko kupuje med i matice nije pcelar,to je pcelarska izreka u Njemackoj!Djelomicno se slazem sa ovim zaljuckom od Liebiga!Pozz


Meni se on istina dopada ali nije da nisam davao neke primjedbe . Neke od primjedbi su navedene ovdje , a neke koje si i ti naveo su na http://www.pcela.hr/forum/viewtopic.php ... 898#p90859
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: G.Liebig - zapažanja

PostPostao/la Stipo » 04 tra 2013, 02:25

Ja sam shvatio da Liebig govori o jakom proizvodnom društvu i nepotrebnim radnjama koje radili ili ne radili ne donose više meda.
Pomoćna društva, rojevi su druga priča i on o njima ne govori.
Dnevni pad varroe do 100 varroa kada je društvo na vrhuncu razvoja ja isto mislim da tada varroa neće uništiti to društvo ali će 2 mjeseca poslje toga to društvo biti uništeno. Pad od 100 varroa u vrhuncu razvija pčelinjeg društva govori da se u društvu u to vrijeme nalazi oko 6000 varroa i društvo od 50 000 pčela tada to može izdržati. Moje iskustvo oko kupljenih matica od cijenjenih uzgajivača mi govori da one nisu ništa bolje od mojih. Za prisilne matice ne može se reći da su to matice jer to su u stvari malo radilica malo matica i ne mogu biti dobre matice, a Liebig ne spominje prisilne matice.
Stimulacija pa ako je riječ o jakom društvu sa dosta hrane zar njega treba stimulisati.
Prerada šećera i nektara ne iscrpljuje pčele nego odgoj legla. Isto se slažem jer u rojevnom nagonu su isto većinom dugoživuće pčele koje su natrpale košnicu nektarom ali se nisu iscrpile odgojem legla jer je odnos pčela i legla u velikom omjeru u korist pčela. Da nektar iscrpljuje pčelu tada roj nebi imao dugoživuće pčele i u nastanbi bez saća brzo bi roj propao. Iz toga proizlazi ni da prerada sirupa za zimovanje pčela ne crpi pčele pa samim time ni prerada pogače. Istina je da nedostatak perge ne može stvoriti dugoživuću pčelu i to je razlog kada nema rojenja i dolazi do velikog zimskog slabljenja pčelinje zajednice pa čak i propasti.
Životni vijek pčele u aktivnoj sezoni od 2 do 3 sedmice je premalo :?: možda je mislio na radni vijek pčele koja nije bila u rojevom nagonu.
Možda je riječ o greški u prepiski teksta.
O razlikama o dvije rase pčela nemam iskustva pa nemam komentara.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2822
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: G.Liebig - zapažanja

PostPostao/la zvones » 04 tra 2013, 10:15

Potrebno je reči da Kreso nije prenosio integralni Liebig-ov tekst nego osnovna zapažanja u crticama ili skraćenim rečenicama . Ja sam najviše primjetio proljetni razvoj
i tu bih se mogao apsolutno složiti uz ogradu koju sam i ranije napomenuo , a koju je i medonosa podvukao- dovoljno hrane u pripremi za zimu .
Što se tiče varoe nemoguće je sve jasno napisati , a da se ne napiše dugačak tekst. Zbog toga sam napisao u tekstu ćiji sam link postavio da sam i ja redovno pratio
prirodni pad i varou poslje tretiranja i u ljetnom periodu. Sam razvoj varoe (pa i sve ranije tablice u raznim tekstovima ) govore da je varoe malo početkom godine,a
da idući prema drugom dijelu raste . Samim tim iluzija je govoriti o prirodnom padu varoe u velikim brojevima dnevno u najjačem razvoju jer to bi značilo da nije bilo
nikakvih tretiranja prethodne godine, a pratiti varou i netretirati je besmisleno. Zbog toga onakva cifra se može desiti samo u eksperimentalne svrhe . Obzirom da sam
neko ko je pomalo potcjenjivao varou i pravio usporedbe sa brojem pčela i varoe, meni ćak i odgovara. Što se tiče matica, ja se oslanjam samo na citiranu rečenicu :
"svaka matica je dobra, cak i ona prisilna" Ovdje nema ni ali ni ili , to je tvrdnja. Nije jedini, jer će dosta pčelara reći da je prisilna matica bolja od napr. one iz tihe
smjene, a da je ubjedljivo najbolja rojeva. Ja se uzdržavam komentara , jer se iz raznih razloga nisam bavio planskim uzgojem matica.
Oko životnog vijeka pčela se može samo orijentaciono govoriti, jer sam siguran da će još mnogo vremena proteći dok se sve sa sigurnosti utvrdi( a možda neće nikad)
Ko može utvrditi jeli svaka pčela uzgajala leglo i koliko , dali je svaka pčela učestvovala u lučenju voska i gradnji saća, koliko će od tih pčela uopće postati izletnice,
jer ako neka pčela intezivno uzgaja leglo, možda će život završiti i prije nego postane izletnica . Dakle ko je taj koji može pratiti recimo stotinjak hiljada pčela u
jednom društvu sa svim njihovim radovima i iznjeti univerzalnu tvrdnju o dužini života života pčele . Ovdje treba dodati i kvalitet hrane kojom su pčele uzgojene.
Niti je u tom pogledu kvalitet svakog meda isti , niti peluda , a u ovim odnosima o zamjenama ne treba ni govoriti.
Zbog toga se nemogu ni složiti da hrana sa šečerom, dakle ni pogače ne opterečuju pčele. Zašto to onda pčele prerađuju ? Dajte pčelama velike porcije šečerne
hrane u desetom ili jedanestom mjesecu i vidite šta će se desiti! Svojevremeno su slovenci utvrdili da su imali veliko stradanje zajednica upravo zbog kasne prihrane.
O tome da će pčele balegati po košnicama ukoliko im je prihrana "obogačena" raznim dodacima ne treba ni govoriti. Zato šečerna prihrana može biti povoljna u hladnom
periodu ali bez dodataka bjelančevina i masnoća. Mislim da je i čvrsta hrana koja se daje u jesen pčelama u zap.evropskim zemljama, pogača od čistog (invertovanog)
slada. Zanimljiva je i ova usporedba košnica . Možda je tako ?, samo nije naglašeno da je kod košnica koje dobro dihtuju i nema nikakve prozrake, podnica obavezno
sa mrežom , koja je uvijek cijela ili djelom otvorena sa donje strane.
Utoliko su i sva mjerenja ( toplotna i bilo koja ) upitna , jer bez obzira na košnicu ( pa ćak i ako je nema , pčele na otvorenom ) neka će mjerenja u vezi klupka biti
jako slična, a neka druga kao napr. kretanje zraka van klupka biti potpuno različita. To je ono što sam napisao da model pčelinjeg klupka nemože ništa pokazati, jer
pčelinje klupko je živi organizam gdje u njegovim raznim dijelovima postoje različite temperature, koje se vrlo brzo mogu mjenjati pomoću osjetljivih pčelinjih senzora,
a model radi po unaprijed zadatim parametrima koji su zadati na pretpostavkama onoga koji ga i postavlja .
Što se tiče Bruder Adam-a , vrlo malo o njemu znam (iz tekstova kolega), tako da se nisam ni zabrinuo zbog njegovog omaložavanja :oops: .
Na kraju, opet treba gledati na to, da je po pisanju pregledano 3.000 društava uz 400.000 pregleda, što čini prosjećno oko 133 pregleda po jednom društvu . Mogao bih
i ovdje dati jednu primjedbu ( ne Liebeg-u) ali bih, vjerovatno, bio pogrešno shvaćen , pa neću.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Sljedeće

Vrati se na: EDUKACIJA-ODABRANE TEME

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron