Ekrem - Tešanj - Vlašić

Registrovani članovi , radi bolje komunikacije
Odgovorite
Avatar
Ekrem-Tesanj-Vlasic
Čita i piše, dobar
Postovi: 108
Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Ekrem-Tesanj-Vlasic »

medonosa je napisao/la:
Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:Pozdrav svim kolegama forumašima, naravno pozdrav i kolegi Sahisti.
Izvinjavam se forumašima na predhodnoj, možda neugodnoj raspravi. Zahvaljujem kolegama: Medonosi, Emkanu, Senadu i Stipi na njihovim žurnom, dobronamjernom posredovanju u nesporazumu između kolega forumaša.
Eto, to je, nadam se, ohladilo i bilo je jučer. A danas, jeste li se umorili na svojim pčelnjacima ili ste uživali u njihovom radu. Ja sam se Bogami umorio i tek danas sam završio sa zamjenom podnica.
Pozdrav, pozdrav svima. Medno!
Ja mislim da nije bilo nesporazuma,to je bila diskusija"povisenog"tona,i da ce takvih diskusija biti dok je foruma i nas!To je na jednu ruku i pozitivno da se brane svoja stajalista,ali ako se greska uoci u svome stajalistu da se ista i prizna!Kolega Ekreme mene interesuje ono pcelinje drustvo,kojem si zaboravio staviti ladicu na podnici poslije povratka sa pase na stacionar,znaci da je prezimilo sa otvorenom podnicom na mrezi,bez nekog posebnog utopljavanja u poredjenju sa ostalim tojim drustvima,kakavo je njegovo stanje,sta si primjetio prilikom dodavanja pogace,i ubuduce njegov razvoj i ostale osobine tog drustva,ako nije previse,pozdrav!
Pitaš za ono društvo koje je prezimilo bez latice u podnici (na mreži). Dobro je prezimilo, može se reći da je među boljima (vidjelo se to i na podnici). Bilo je kod mene takvih slučajeva i ranijih godina. Inače, ima mnogo pčelara kod koji pčelinje zajednice tako zimuju. I ja mislim da je tako bolje, ali za one zajednice koje zimuju u nekakvoj "zavjetrini", naročito ove godine, kada je nakon prvog buđenja pčela (početak januara) došlo do velikog zahlađenja. Zajednice koje su bila na mreži (a uz to da nisu previše utopljene odozgo) vjerovatno da ne bi u provoj polovini krenule sa leglom pa bi nakon ovih hladnoća u odnosu na druge zajednice bile u velikoj prednosti.

Pozdrav!
"Protiv neugodnih istina ima samo jedan lijek - treba se s njima pomiriti." Albert Camus
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la medonosa »

Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:
medonosa je napisao/la:
Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:Pozdrav svim kolegama forumašima, naravno pozdrav i kolegi Sahisti.
Izvinjavam se forumašima na predhodnoj, možda neugodnoj raspravi. Zahvaljujem kolegama: Medonosi, Emkanu, Senadu i Stipi na njihovim žurnom, dobronamjernom posredovanju u nesporazumu između kolega forumaša.
Eto, to je, nadam se, ohladilo i bilo je jučer. A danas, jeste li se umorili na svojim pčelnjacima ili ste uživali u njihovom radu. Ja sam se Bogami umorio i tek danas sam završio sa zamjenom podnica.
Pozdrav, pozdrav svima. Medno!
Ja mislim da nije bilo nesporazuma,to je bila diskusija"povisenog"tona,i da ce takvih diskusija biti dok je foruma i nas!To je na jednu ruku i pozitivno da se brane svoja stajalista,ali ako se greska uoci u svome stajalistu da se ista i prizna!Kolega Ekreme mene interesuje ono pcelinje drustvo,kojem si zaboravio staviti ladicu na podnici poslije povratka sa pase na stacionar,znaci da je prezimilo sa otvorenom podnicom na mrezi,bez nekog posebnog utopljavanja u poredjenju sa ostalim tojim drustvima,kakavo je njegovo stanje,sta si primjetio prilikom dodavanja pogace,i ubuduce njegov razvoj i ostale osobine tog drustva,ako nije previse,pozdrav!
Pitaš za ono društvo koje je prezimilo bez latice u podnici (na mreži). Dobro je prezimilo, može se reći da je među boljima (vidjelo se to i na podnici). Bilo je kod mene takvih slučajeva i ranijih godina. Inače, ima mnogo pčelara kod koji pčelinje zajednice tako zimuju. I ja mislim da je tako bolje, ali za one zajednice koje zimuju u nekakvoj "zavjetrini", naročito ove godine, kada je nakon prvog buđenja pčela (početak januara) došlo do velikog zahlađenja. Zajednice koje su bila na mreži (a uz to da nisu previše utopljene odozgo) vjerovatno da ne bi u provoj polovini krenule sa leglom pa bi nakon ovih hladnoća u odnosu na druge zajednice bile u velikoj prednosti.

Pozdrav!
Da za to drustvo,interesuje me sve :D !Ako nisu u zavjetrini,da im se ubaci na jesen nastavak sa praznim sacem na podnicu,samo radi vjetra da nebi udarao direktno u klube,vec se "razbio"o ramove sa sacem,a za utopljavanje odozgo drzim,tj moje je misljenje da je neophodno,radi mikroklime u kosnici!Pozdrav kolega!
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la beequeen »

Ovdje se diskutuje uveliko :) Znaci zimski san je zavrsen :) Pozdrav svim forumasima :D :D :D
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar
Ekrem-Tesanj-Vlasic
Čita i piše, dobar
Postovi: 108
Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Ekrem-Tesanj-Vlasic »

Dragi kolega, Medonosa. Upravu si što kažeš da im se u jesen treba podbaciti nastavak sa praznim saćem. Inače, ja u prvom tijelu i držim osam i manje ramova, a u drugom najviše devet. Prošle jeseni tako nisu uzimljene sve. Bilo je razloga zašto. A što se tiče latice u podnici, vjerovatno ću tu ubuduće nešto mjenjati. Sve se mjenja osim dragog kamenja.
Pozdrav. Medno!
"Protiv neugodnih istina ima samo jedan lijek - treba se s njima pomiriti." Albert Camus
Avatar
Ekrem-Tesanj-Vlasic
Čita i piše, dobar
Postovi: 108
Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Ekrem-Tesanj-Vlasic »

beequeen je napisao/la:Ovdje se diskutuje uveliko :) Znaci zimski san je zavrsen :) Pozdrav svim forumasima :D :D :D
Gdje Ti bi do sada. Zimski san je završen. Sada se mora više vremena posvetiti pčelama, pa će tako sve manje biti vremena za naše diskutovanje, a ipak će ga biti.
Tebi želim mednu ovu godinu i ujedno Ti čestitam 8. mart.
S poštovanjem!
"Protiv neugodnih istina ima samo jedan lijek - treba se s njima pomiriti." Albert Camus
Avatar
beequeen
Aktivan
Postovi: 882
Pridružen/a: 02 lip 2010, 04:36
Lokacija: USA
Kontakt:

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la beequeen »

Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:
beequeen je napisao/la:Ovdje se diskutuje uveliko :) Znaci zimski san je zavrsen :) Pozdrav svim forumasima :D :D :D
Gdje Ti bi do sada. Zimski san je završen. Sada se mora više vremena posvetiti pčelama, pa će tako sve manje biti vremena za naše diskutovanje, a ipak će ga biti.
Tebi želim mednu ovu godinu i ujedno Ti čestitam 8. mart.
S poštovanjem!
Hvala Ekreme,ja radim dok ti analiziras forum :D :D :D
Kod nas je proljece granulo pa sutra na pregled kosnica ako ne bude vjetra.Izvjestaj slijedi.Mednu godinu zelim svim forumasima :D :D :D
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
Avatar
Ekrem-Tesanj-Vlasic
Čita i piše, dobar
Postovi: 108
Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Ekrem-Tesanj-Vlasic »

Idemo dalje! Zašto su mi pčele brzo pojele pogaču?
http://i1175.photobucket.com/albums/r62 ... ure066.jpg
Jučer i danas sam pčelama dao druge pogače na satonoše. 80% pčelinjih zajednica veoma brzo su konzumirale predhodne pogače koje sam im dao u periodu 02.02. do 05.02.o.g. Pogače su teške 1,3 do 1,5 kg. Rijetko koje godine, kao ove, da pčelinjim zajednicama dajem i drugu pčelinju pogaču na satonoše. Procjenjujem da u mom kraju (ove godine), vegetacija toliko kasni da mi još uvjek pogače na satonošama neće ometati moje buduće aktivnosti sa pčelinjim zajednicama, a s druge strane (u ovim vremenskim prilikama, kada pčele još ne unose nektar iz prirode), prekidanjem započetog stimuliranja pogačama, znatno bih umanjio efekat ranije dodatih pogača. Istovremeno sam pristupio aktivnostima oduzimanja prvog tijela (nastavka) sa podnice u svim zajednicama gdje je to moguće. Ovu aktivnost ja radim svakog proljeća. Tako ja dovedem pčelinju zajednicu na mjeru, izvršim neživu dezinfekciju oduzetog tijela i ramova sa praznim saćem a pored toga preciznije odredim „pravo vrijeme“ dodavanja takvog (dezinficiranog) drugog tijela (nastavka). O tom potom, jedan naš kolega će više reći o pomenutoj dezinfekciji, a ja ću još malo da naradim: Ja u svoje prve proljetne pogače stavljam i 80% Sirćetne kiseline - Acetatna kiselina - AcOH (naša je domaća „Destilacija“ Teslić). :) Malo, ali ne od oka, već 25 g na 50 kg pogače. Nekada davno ovo sa Sirćetnom kiselinom „prepisao“ sam od Rusa a oni od Kineza i to još prije nego što smo otkrili da su Kinezi izvozili patvoreni med u EU spravljen od šećera, vode, sirćetne kiseline i pravog meda (naravno malog dijela). Šta mislite da je na našem tržištu patvoreni med od maslačka? Ja znam da ovisno o dozi i kiseline mogu biti toksične i letalne pčelama, varoi, nozemozi, voskovom moljcu,... Ali ja ovu našu domaću –Sirćetnu kisleinu preferiram, naročito u zelenoj salati, a pače ili škembići (tipice) bez nje nemaju dobar ukus. :) Možda da je i pčelama pogača ukusnija pa su je tako brzo konzumirale. Nama pčelarima je bitno da pare sirćetne kiseline efikasno djeluju na Nozemozu i da se baš u ovom periodu godine može lako i jednostavno izvršiti neživa a potpuna dezinfekcija slobodnih ramova, saća, tijela.

Pčelari medno!
"Protiv neugodnih istina ima samo jedan lijek - treba se s njima pomiriti." Albert Camus
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Stipo »

Ekreme i moje su pčele za 10 dna pojele prvu pogaču. Obično im je ranijih godina prva pogača trajala oko mjesec dana.
Kod prijatelja i on se žali da su mu pčele nikad ka do sada brzo pojele prvu pogaču. Odmah sam im dodao drugu i evo gledam danas i nju su prošarale ali čini mi se da će im trajati duže nego prva. Moje su pogače marke PIP kupljene za 2,90 KM.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
Ekrem-Tesanj-Vlasic
Čita i piše, dobar
Postovi: 108
Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Ekrem-Tesanj-Vlasic »

Kolegama forumašima evo na poklon još nekoliko istrgnutih citata iz „moje neobjavljene“ a u cilju iznalaženja odgovora na pitanje: Mislite li da su te takozvane „nozecid – pogače“ (ili pogače sa dodatkom nekog drugog preparata) ljekovite? Kako? Kako da i preventivno djeluju? Da li je u njima ugrađena i cijena našeg neznanja?
Citat br.1.
Nozemoza na medonosnoj pčeli rasprostranjena je širom svijete medonosne pčele izuzev Malajskog ahripelaga i nekih dijelova Bliskog istoka i Afrike. (Napomena! Ovo sledeće nije citat iz moje neobjavljene: „U zadnje vrijeme imamo informacije da je dospjela na medonosnu pčelu Bliskog istoka i Afrike, a jedan kolega našeg foruma javlja da je više nema u nekim dijelovima velike zemlje Holandije“). U cijeloj Bosni i Hercegovini veoma je raširena pa pčelarstvu nanosi velike štete. Pored toga o ovoj zaraznoj, veoma teško izlječivoj bolesti naši pčelari malo znaju. (Napomena! Ovo sledeće nije citat iz moje neobjavljene: „Naučnici, naravno znaju. Neki su i uzročnika „prekvalificirali“ samo još da nam odrede adekvatan i efikasan lijek“).
Citat br.2.
Pčelinja zajednica zaražena Nozemozom ne može se sama osloboditi zaraze (uzročnika). U povoljnim životnim uslovima pčela, bolest u zajednici jenjava. U nepovoljnim životnim uslovima pčela, nastaju povoljni uslovi za razvoj Nosseme apis i Nosseme cerenae pa se bolest (kao) nanovo „budi“, a stresne situacije pogoduju njihovom ubrzanom razvoju i razmnožavanju, odnosno napredovanju nozemoze.
Citat br.3.
Ovisno od oblika bolesti i životnog perioda pčelinjih zajednica (čitaj: godišnjeg doba) različiti su prepoznatljivi znakovi nozemoze.
Citat br.4.
Bolest se može pojaviti u svim životnim periodima pčela, a svoju „prikrivenost“ pčelirama najčešće „otkrije“ krajem zime i početkom proljeća. Zato je pravilno kada ju nazivamo „prikrivenom zaraznom bolesti odraslih pčela“ ali nije pravilno kada je nazivamo „zimskom bolesti odraslih pčela“
Citat br.5.
Znakove Nozemoze pčelari često zamjene s znakovima drugih bolesti, naročito virusnim, a veoma često sa trovanjem pčela. Neiskusni pčelari (naročito u jesen) raspadanje pčelinje zajednice usljed nozemoze pripisuju „grabeži“, obično nekih tuđi pčela „staromodnih pčelara“ svoga okruženja.
Citat br.6.
Iskusni pčelar svojom pravilnom tehnologijom (ne namjerno) prikrije nozemozu, a nakon izrazito nepovoljne pčelarske godine ona bukne.
Citat br.7.
Manje iskusni pčelari bolest otkrije u njenoj zadnjoj fazi ili je uopće i ne otkrije. Pčelari polaznici (mladi pčelari) u prvim godinama pčelarenja nemaju gubitaka uzrokovanih bilo kakvim bolestima a naročito nozemozom. Njihovi pčele (rojevi) su nastanjeni u novo čisto stanište. (Napomena! Ovo sledeće nije citat iz moje neobjavljene: „Taj uspjeh neki polaznici pripisuju sebi, svom „naročitom znanju“. Tek u trećoj godinu „kula od karata“ se sruši pa oni koji ukapiraju da pčele tako dugo mogu da prežive i u bukvi bit će pčelari, a oni koji tu bukvu ne budu vidjeli od šume .....“).
Citat br.8.
Mogućnosti širenja i prenošenja infekcije među pčelama u njihovoj zajednici veće je tokom zime a među zajednicama tokom ljeta.
Citat br.9.
Ako se bolest uoči u kasnu zimu i rano proljeće to nije svježa infekcija već primarna infekcija zimskih pčela iz prošle jeseni, ljeta ili još od ranije.
Citat br.10.
Liječenje oboljelih pčela od nozemoze je u svari sprečavanje parazitiranja tj. Razvoja i razmnožavanja protozoe Nosema Apis i Nosema cerenae u stanicama epitela srednjeg crijeva pčele koje uzrokuju Nozemozu. Na životni razvoj i reprodukciju ovog jednostaničnog, a veoma otpornog interstaničnog parazita utiče se putem njegovog domaćina – pčele, peroralnom primjenom lijeka.
Citat br.11.
Liječenje oboljele pčelinje zajednice zaražene Nosemom apis i Nossemom Cerenae podrazumjeva zaustavljanje razvoja bolesti, liječenje pčelinjih jedinki i eliminiranje uzročnika (spora) iz pčelinjeg staništa. Odlični rezultati postižu se istovremenim liječenjem pčelinjih jedinki i eliminiranjem uzročnika iz pčelinjeg staništa.
Citat br.12.
Ovisno o životnim periodima pčela (uslovno-godišnjeg doba) različite su mogućnosti zaustavljanja razvoja i liječenja bolesti a naročito eliminiranja uzročnika iz pčelinjeg staništa.
Citat br.13.
Samim eliminiranjem uzročnika iz pčelinje zajednice postižu se višestruko bolji rezultati nego samim liječenjem pčelinjih jedinki (pčelinjih zajednica).
Citat br.14.
Lijekovi ne mogu uticati na spore nozeme koje se nalaze van organizma pčelinjih jedinki.
Citat br.15.
Lijekovi se ne daju preventivno. Preventiva je stvaranje povoljnih uslova za razvoj i život pčela u svim njenim životnim periodima. Povoljni uslovi za život i razvoj pčelinjih zajednica jesu nepovoljni uslovi za razvoj nozemoze.
Citat br.16.
Za liječenje nozemoze primjenjuju se mnogi lijekovi sa manjom ili većom učinkovitošću. Najefikasniji lijekovi su antibiotici čija je biološki aktivna tvar diciklohekisilamin a dobije iz kulture jednog broja gljiva iz vrste aspergillus fumigatus.Na tržištu se nalaze pod različitim nazivima preparata. Primjena ovih lijekova u pčelarstvu nije dozvoljena u EU pa i kod nas (naravno da njih vama nepreporučujem, ali stoji činjenica da su od poznatih do danas najefikasniji ali i da uskoro njih neće ni biti u proizvodnji – znate zašto). Manje efikasni su oni lijekovi (za liječenje ali ne i za suzbijanje) čija je osnovna ljekovita tvar na bazi joda. Pčelarska praksa potvrđuje učinkovitost takvih lijekova a nauka nije potvrdila da ti lijekovi zaustavljaju razvoj i razmnožavanje spora nozemoze u organizmu pčele. Pčelarska praksa potvrđuje i učinkovitost pripravaka, tinktura, čarobnih napitaka, spravljenih u „narodnim kuhinjama“ u raznim konbinacijama od gorkog pelna, limuna, bijelog luka, žalfije, vrijeska, borovih pupoljaka, ljute paprike, majčine dušice, metve, lipovog cvata, bagremovog cvata, mente, muške bokvice, bosiljka, šipka, cikorije, lavande, gavezi, sirćeta, sirutke (žešće), alkohola, i td. i td. i još dalje. Međutim, nauka ni za ove pripravke (preparate) koji se na našem tržištu nalaze pod raznim nazivima nije potvrdila da zaustavljaju razvoj i razmnožavanje spora nozemoze u organizmu pčele.
Citat br.17.
Ovisno o životnim periodima pčela (uslovno-godišnjeg doba) različite su mogućnosti zaustavljanja razvoja i liječenja bolesti a naročito eliminiranja uzročnika iz pčelinjeg staništa.
Toliko, treba da bude dovoljno.
Kolege forumaši! Vi čitajte sve, ali ne uzimajte sve „zdravo za gotovo“. Tako i ja radim. MEDNO!
"Protiv neugodnih istina ima samo jedan lijek - treba se s njima pomiriti." Albert Camus
Avatar
ErminH
Čita i piše, odličan
Postovi: 672
Pridružen/a: 04 lip 2009, 09:27
Lokacija: Breza
Kontakt:

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la ErminH »

Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:Kolegama forumašima evo na poklon još nekoliko istrgnutih citata iz „moje neobjavljene“ a u cilju iznalaženja odgovora na pitanje: Mislite li da su te takozvane „nozecid – pogače“ (ili pogače sa dodatkom nekog drugog preparata) ljekovite? Kako? Kako da i preventivno djeluju? Da li je u njima ugrađena i cijena našeg neznanja?
Citat br.1.
Nozemoza na medonosnoj pčeli rasprostranjena je širom svijete medonosne pčele izuzev Malajskog ahripelaga i nekih dijelova Bliskog istoka i Afrike. (Napomena! Ovo sledeće nije citat iz moje neobjavljene: „U zadnje vrijeme imamo informacije da je dospjela na medonosnu pčelu Bliskog istoka i Afrike, a jedan kolega našeg foruma javlja da je više nema u nekim dijelovima velike zemlje Holandije“). U cijeloj Bosni i Hercegovini veoma je raširena pa pčelarstvu nanosi velike štete. Pored toga o ovoj zaraznoj, veoma teško izlječivoj bolesti naši pčelari malo znaju. (Napomena! Ovo sledeće nije citat iz moje neobjavljene: „Naučnici, naravno znaju. Neki su i uzročnika „prekvalificirali“ samo još da nam odrede adekvatan i efikasan lijek“).
Citat br.2.
Pčelinja zajednica zaražena Nozemozom ne može se sama osloboditi zaraze (uzročnika). U povoljnim životnim uslovima pčela, bolest u zajednici jenjava. U nepovoljnim životnim uslovima pčela, nastaju povoljni uslovi za razvoj Nosseme apis i Nosseme cerenae pa se bolest (kao) nanovo „budi“, a stresne situacije pogoduju njihovom ubrzanom razvoju i razmnožavanju, odnosno napredovanju nozemoze.
Citat br.3.
Ovisno od oblika bolesti i životnog perioda pčelinjih zajednica (čitaj: godišnjeg doba) različiti su prepoznatljivi znakovi nozemoze.
Citat br.4.
Bolest se može pojaviti u svim životnim periodima pčela, a svoju „prikrivenost“ pčelirama najčešće „otkrije“ krajem zime i početkom proljeća. Zato je pravilno kada ju nazivamo „prikrivenom zaraznom bolesti odraslih pčela“ ali nije pravilno kada je nazivamo „zimskom bolesti odraslih pčela“
Citat br.5.
Znakove Nozemoze pčelari često zamjene s znakovima drugih bolesti, naročito virusnim, a veoma često sa trovanjem pčela. Neiskusni pčelari (naročito u jesen) raspadanje pčelinje zajednice usljed nozemoze pripisuju „grabeži“, obično nekih tuđi pčela „staromodnih pčelara“ svoga okruženja.
Citat br.6.
Iskusni pčelar svojom pravilnom tehnologijom (ne namjerno) prikrije nozemozu, a nakon izrazito nepovoljne pčelarske godine ona bukne.
Citat br.7.
Manje iskusni pčelari bolest otkrije u njenoj zadnjoj fazi ili je uopće i ne otkrije. Pčelari polaznici (mladi pčelari) u prvim godinama pčelarenja nemaju gubitaka uzrokovanih bilo kakvim bolestima a naročito nozemozom. Njihovi pčele (rojevi) su nastanjeni u novo čisto stanište. (Napomena! Ovo sledeće nije citat iz moje neobjavljene: „Taj uspjeh neki polaznici pripisuju sebi, svom „naročitom znanju“. Tek u trećoj godinu „kula od karata“ se sruši pa oni koji ukapiraju da pčele tako dugo mogu da prežive i u bukvi bit će pčelari, a oni koji tu bukvu ne budu vidjeli od šume .....“).
Citat br.8.
Mogućnosti širenja i prenošenja infekcije među pčelama u njihovoj zajednici veće je tokom zime a među zajednicama tokom ljeta.
Citat br.9.
Ako se bolest uoči u kasnu zimu i rano proljeće to nije svježa infekcija već primarna infekcija zimskih pčela iz prošle jeseni, ljeta ili još od ranije.
Citat br.10.
Liječenje oboljelih pčela od nozemoze je u svari sprečavanje parazitiranja tj. Razvoja i razmnožavanja protozoe Nosema Apis i Nosema cerenae u stanicama epitela srednjeg crijeva pčele koje uzrokuju Nozemozu. Na životni razvoj i reprodukciju ovog jednostaničnog, a veoma otpornog interstaničnog parazita utiče se putem njegovog domaćina – pčele, peroralnom primjenom lijeka.
Citat br.11.
Liječenje oboljele pčelinje zajednice zaražene Nosemom apis i Nossemom Cerenae podrazumjeva zaustavljanje razvoja bolesti, liječenje pčelinjih jedinki i eliminiranje uzročnika (spora) iz pčelinjeg staništa. Odlični rezultati postižu se istovremenim liječenjem pčelinjih jedinki i eliminiranjem uzročnika iz pčelinjeg staništa.
Citat br.12.
Ovisno o životnim periodima pčela (uslovno-godišnjeg doba) različite su mogućnosti zaustavljanja razvoja i liječenja bolesti a naročito eliminiranja uzročnika iz pčelinjeg staništa.
Citat br.13.
Samim eliminiranjem uzročnika iz pčelinje zajednice postižu se višestruko bolji rezultati nego samim liječenjem pčelinjih jedinki (pčelinjih zajednica).
Citat br.14.
Lijekovi ne mogu uticati na spore nozeme koje se nalaze van organizma pčelinjih jedinki.
Citat br.15.
Lijekovi se ne daju preventivno. Preventiva je stvaranje povoljnih uslova za razvoj i život pčela u svim njenim životnim periodima. Povoljni uslovi za život i razvoj pčelinjih zajednica jesu nepovoljni uslovi za razvoj nozemoze.
Citat br.16.
Za liječenje nozemoze primjenjuju se mnogi lijekovi sa manjom ili većom učinkovitošću. Najefikasniji lijekovi su antibiotici čija je biološki aktivna tvar diciklohekisilamin a dobije iz kulture jednog broja gljiva iz vrste aspergillus fumigatus.Na tržištu se nalaze pod različitim nazivima preparata. Primjena ovih lijekova u pčelarstvu nije dozvoljena u EU pa i kod nas (naravno da njih vama nepreporučujem, ali stoji činjenica da su od poznatih do danas najefikasniji ali i da uskoro njih neće ni biti u proizvodnji – znate zašto). Manje efikasni su oni lijekovi (za liječenje ali ne i za suzbijanje) čija je osnovna ljekovita tvar na bazi joda. Pčelarska praksa potvrđuje učinkovitost takvih lijekova a nauka nije potvrdila da ti lijekovi zaustavljaju razvoj i razmnožavanje spora nozemoze u organizmu pčele. Pčelarska praksa potvrđuje i učinkovitost pripravaka, tinktura, čarobnih napitaka, spravljenih u „narodnim kuhinjama“ u raznim konbinacijama od gorkog pelna, limuna, bijelog luka, žalfije, vrijeska, borovih pupoljaka, ljute paprike, majčine dušice, metve, lipovog cvata, bagremovog cvata, mente, muške bokvice, bosiljka, šipka, cikorije, lavande, gavezi, sirćeta, sirutke (žešće), alkohola, i td. i td. i još dalje. Međutim, nauka ni za ove pripravke (preparate) koji se na našem tržištu nalaze pod raznim nazivima nije potvrdila da zaustavljaju razvoj i razmnožavanje spora nozemoze u organizmu pčele.
Citat br.17.
Ovisno o životnim periodima pčela (uslovno-godišnjeg doba) različite su mogućnosti zaustavljanja razvoja i liječenja bolesti a naročito eliminiranja uzročnika iz pčelinjeg staništa.
Toliko, treba da bude dovoljno.
Kolege forumaši! Vi čitajte sve, ali ne uzimajte sve „zdravo za gotovo“. Tako i ja radim. MEDNO!
Jako poucno,zanima me,sta vi uradite povodom ove vrste bolesti kada vam se pojavi na pcelinjaku? :roll:
Iskrenost je najbolja vrlina kod čovjeka
Avatar
Ekrem-Tesanj-Vlasic
Čita i piše, dobar
Postovi: 108
Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Ekrem-Tesanj-Vlasic »

Nekoliko „istrgnutih slajdova“ (1, 3, 5, 9, 11, 15, 16, 17, 18 i 20) iz prezentacije jednog od mojih predavanja na temu: Pripreme pčelinjih zajednica za glavnu pašu U PERIODU INTEZIVNOG RAZVOJA.

http://www.slideshare.net/elmaringispil ... ezentacija
"Protiv neugodnih istina ima samo jedan lijek - treba se s njima pomiriti." Albert Camus
Avatar
Ekrem-Tesanj-Vlasic
Čita i piše, dobar
Postovi: 108
Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Ekrem-Tesanj-Vlasic »

ErminH je napisao/la:
Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:Kolegama forumašima evo na poklon još nekoliko istrgnutih citata iz „moje neobjavljene“ a u cilju iznalaženja odgovora na pitanje: Mislite li da su te takozvane „nozecid – pogače“ (ili pogače sa dodatkom nekog drugog preparata) ljekovite? Kako? Kako da i preventivno djeluju? Da li je u njima ugrađena i cijena našeg neznanja?
Citat br.1.
Nozemoza na medonosnoj pčeli rasprostranjena je širom svijete medonosne pčele izuzev Malajskog ahripelaga i nekih dijelova Bliskog istoka i Afrike. (Napomena! Ovo sledeće nije citat iz moje neobjavljene: „U zadnje vrijeme imamo informacije da je dospjela na medonosnu pčelu Bliskog istoka i Afrike, a jedan kolega našeg foruma javlja da je više nema u nekim dijelovima velike zemlje Holandije“). U cijeloj Bosni i Hercegovini veoma je raširena pa pčelarstvu nanosi velike štete. Pored toga o ovoj zaraznoj, veoma teško izlječivoj bolesti naši pčelari malo znaju. (Napomena! Ovo sledeće nije citat iz moje neobjavljene: „Naučnici, naravno znaju. Neki su i uzročnika „prekvalificirali“ samo još da nam odrede adekvatan i efikasan lijek“).
Citat br.2.
Pčelinja zajednica zaražena Nozemozom ne može se sama osloboditi zaraze (uzročnika). U povoljnim životnim uslovima pčela, bolest u zajednici jenjava. U nepovoljnim životnim uslovima pčela, nastaju povoljni uslovi za razvoj Nosseme apis i Nosseme cerenae pa se bolest (kao) nanovo „budi“, a stresne situacije pogoduju njihovom ubrzanom razvoju i razmnožavanju, odnosno napredovanju nozemoze.
Citat br.3.
Ovisno od oblika bolesti i životnog perioda pčelinjih zajednica (čitaj: godišnjeg doba) različiti su prepoznatljivi znakovi nozemoze.
Citat br.4.
Bolest se može pojaviti u svim životnim periodima pčela, a svoju „prikrivenost“ pčelirama najčešće „otkrije“ krajem zime i početkom proljeća. Zato je pravilno kada ju nazivamo „prikrivenom zaraznom bolesti odraslih pčela“ ali nije pravilno kada je nazivamo „zimskom bolesti odraslih pčela“
Citat br.5.
Znakove Nozemoze pčelari često zamjene s znakovima drugih bolesti, naročito virusnim, a veoma često sa trovanjem pčela. Neiskusni pčelari (naročito u jesen) raspadanje pčelinje zajednice usljed nozemoze pripisuju „grabeži“, obično nekih tuđi pčela „staromodnih pčelara“ svoga okruženja.
Citat br.6.
Iskusni pčelar svojom pravilnom tehnologijom (ne namjerno) prikrije nozemozu, a nakon izrazito nepovoljne pčelarske godine ona bukne.
Citat br.7.
Manje iskusni pčelari bolest otkrije u njenoj zadnjoj fazi ili je uopće i ne otkrije. Pčelari polaznici (mladi pčelari) u prvim godinama pčelarenja nemaju gubitaka uzrokovanih bilo kakvim bolestima a naročito nozemozom. Njihovi pčele (rojevi) su nastanjeni u novo čisto stanište. (Napomena! Ovo sledeće nije citat iz moje neobjavljene: „Taj uspjeh neki polaznici pripisuju sebi, svom „naročitom znanju“. Tek u trećoj godinu „kula od karata“ se sruši pa oni koji ukapiraju da pčele tako dugo mogu da prežive i u bukvi bit će pčelari, a oni koji tu bukvu ne budu vidjeli od šume .....“).
Citat br.8.
Mogućnosti širenja i prenošenja infekcije među pčelama u njihovoj zajednici veće je tokom zime a među zajednicama tokom ljeta.
Citat br.9.
Ako se bolest uoči u kasnu zimu i rano proljeće to nije svježa infekcija već primarna infekcija zimskih pčela iz prošle jeseni, ljeta ili još od ranije.
Citat br.10.
Liječenje oboljelih pčela od nozemoze je u svari sprečavanje parazitiranja tj. Razvoja i razmnožavanja protozoe Nosema Apis i Nosema cerenae u stanicama epitela srednjeg crijeva pčele koje uzrokuju Nozemozu. Na životni razvoj i reprodukciju ovog jednostaničnog, a veoma otpornog interstaničnog parazita utiče se putem njegovog domaćina – pčele, peroralnom primjenom lijeka.
Citat br.11.
Liječenje oboljele pčelinje zajednice zaražene Nosemom apis i Nossemom Cerenae podrazumjeva zaustavljanje razvoja bolesti, liječenje pčelinjih jedinki i eliminiranje uzročnika (spora) iz pčelinjeg staništa. Odlični rezultati postižu se istovremenim liječenjem pčelinjih jedinki i eliminiranjem uzročnika iz pčelinjeg staništa.
Citat br.12.
Ovisno o životnim periodima pčela (uslovno-godišnjeg doba) različite su mogućnosti zaustavljanja razvoja i liječenja bolesti a naročito eliminiranja uzročnika iz pčelinjeg staništa.
Citat br.13.
Samim eliminiranjem uzročnika iz pčelinje zajednice postižu se višestruko bolji rezultati nego samim liječenjem pčelinjih jedinki (pčelinjih zajednica).
Citat br.14.
Lijekovi ne mogu uticati na spore nozeme koje se nalaze van organizma pčelinjih jedinki.
Citat br.15.
Lijekovi se ne daju preventivno. Preventiva je stvaranje povoljnih uslova za razvoj i život pčela u svim njenim životnim periodima. Povoljni uslovi za život i razvoj pčelinjih zajednica jesu nepovoljni uslovi za razvoj nozemoze.
Citat br.16.
Za liječenje nozemoze primjenjuju se mnogi lijekovi sa manjom ili većom učinkovitošću. Najefikasniji lijekovi su antibiotici čija je biološki aktivna tvar diciklohekisilamin a dobije iz kulture jednog broja gljiva iz vrste aspergillus fumigatus.Na tržištu se nalaze pod različitim nazivima preparata. Primjena ovih lijekova u pčelarstvu nije dozvoljena u EU pa i kod nas (naravno da njih vama nepreporučujem, ali stoji činjenica da su od poznatih do danas najefikasniji ali i da uskoro njih neće ni biti u proizvodnji – znate zašto). Manje efikasni su oni lijekovi (za liječenje ali ne i za suzbijanje) čija je osnovna ljekovita tvar na bazi joda. Pčelarska praksa potvrđuje učinkovitost takvih lijekova a nauka nije potvrdila da ti lijekovi zaustavljaju razvoj i razmnožavanje spora nozemoze u organizmu pčele. Pčelarska praksa potvrđuje i učinkovitost pripravaka, tinktura, čarobnih napitaka, spravljenih u „narodnim kuhinjama“ u raznim konbinacijama od gorkog pelna, limuna, bijelog luka, žalfije, vrijeska, borovih pupoljaka, ljute paprike, majčine dušice, metve, lipovog cvata, bagremovog cvata, mente, muške bokvice, bosiljka, šipka, cikorije, lavande, gavezi, sirćeta, sirutke (žešće), alkohola, i td. i td. i još dalje. Međutim, nauka ni za ove pripravke (preparate) koji se na našem tržištu nalaze pod raznim nazivima nije potvrdila da zaustavljaju razvoj i razmnožavanje spora nozemoze u organizmu pčele.
Citat br.17.
Ovisno o životnim periodima pčela (uslovno-godišnjeg doba) različite su mogućnosti zaustavljanja razvoja i liječenja bolesti a naročito eliminiranja uzročnika iz pčelinjeg staništa.
Toliko, treba da bude dovoljno.
Kolege forumaši! Vi čitajte sve, ali ne uzimajte sve „zdravo za gotovo“. Tako i ja radim. MEDNO!
Jako poucno,zanima me,sta vi uradite povodom ove vrste bolesti kada vam se pojavi na pcelinjaku? :roll:



Izvini kolega što si dugo čekao na odgovor. Rekao sam „kada ševa zapjeva ja ću sve manje imati vremena za naš forum“. Bit će i dužih perioda kada uopće internet neću moći koristiti. Sezona pčelarska je krenula, a „kratko traje“. Brzo će zima kada ćemo svakodnevno na ovom forumu biti skupa. Prije odgovora, kao uvod da ponovim, samo ono što je za odgovor na tvoje pitanje veoma bitno:

I Uvod:

Citat br.17.
Ovisno o životnim periodima pčela (uslovno-godišnjeg doba) različite su mogućnosti zaustavljanja razvoja i liječenja bolesti a naročito eliminiranja uzročnika iz pčelinjeg staništa.

Citat br.11.
Liječenje oboljele pčelinje zajednice zaražene Nossemom apis i Nossemom Cerenae podrazumjeva zaustavljanje razvoja bolesti, liječenje pčelinjih jedinki i eliminiranje uzročnika (spora) iz pčelinjeg staništa. Odlični rezultati postižu se istovremenim liječenjem pčelinjih jedinki (pčelinje zajednice) i eliminiranjem uzročnika iz pčelinjeg staništa.

Citat br.13.
Samim eliminiranjem uzročnika iz pčelinje zajednice postižu se višestruko bolji rezultati nego samim liječenjem pčelinjih jedinki (pčelinje zajednice).

Citat br. 18.
Samo po znakovima „fleke na saću ili satonošama“ ne može se 100% tvrditi da su uzrokovane Nozemozom (prvo: fleke mogu biti uzrokovane i drugim poremećajima, drugo: pčelinja zajednica može uginuti od Nozemoze a da u njenom staništu nema takvih fleka). U oboljeloj zajednici uvijek ima više karakterističnih znakova. Pravilo je slati uzorke na analizu. Ili da se poslužite ovom „dječijom igračkom“ (vidi slike - dobra igračka, uvećava do 900 x).

slika

slika

slikać

slika

II Odgovor:

1. Oboljelu pčelinju zajednicu „dovedem na mjeru“. Oduzmem joj sve ramove koje pčele ne zaposjedaju, naravno i tijela (nastavke). Ukoliko oboljela zajednica zaposjeda dvije ili tri ulice ja joj skratim muke (bolest je uznapredovala), ne mogu joj ja pomoći. Mogu, ali me tada nema nigdje. Izvršim zamjenu: podnice, poklopne daske (hranilice) i tijela (sve što se zamijeniti može).

2. Izvršim tzv. „živu“ dezinfekciju ramova sa pčelama nekim od registrovanih antiseptika na bazi joda (to su uglavnom preparati za „liječenje“ nozemoze koji se na tržištu nalaze pod različitim imenima. Ja imena preparata neću navoditi. Nisam plaćen. Vi u ovom postupku koristite onaj u kojeg vjerujete. Može neki i iz „narodne kuhinje“, ali tada „oprez“! (Svejedno ova „živa“ dezinfekcija nije potpuna). Ovu radnju ponavljam svakih 3 – 5 dana ako to dozvoljavaju vremenske prilike i to sve dok se ne steknu uslovi za prevješavanje ili dok se pčelinja zajednica ne „otme“ (smrt ili život).

3. Pčelinjoj zajednici dajem lijek ali tako da ga pčele odmah uzimaju. Lijek doziram u pogače ili šećerni sirup (sada ljekovite pogače ili ljekoviti šećerni sirup), ovisno od vremenskih prilika. Bitno je da je doza pravilno odmjerena, da pčele odmah dođu do lijeka i da ga u što kraćem vremenu konzumiraju. Pčelinja pogača kao i šećerni sirup su pogodne ali ne i pouzdane pomoćne ljekovite tvari (to je naša nužda) ali mi moramo znati da se ljekovita tvar u „našim pomoćnim ljekovitim tvarima (pogačama ili sirupu)“ vremenom razgrađuje. Ovisno o vrsti ljekovite tvari (lijeka) neke se razgrađuju veoma brzo, a neke u „našim pomoćnim ljekovitim tvarima“ mogu zadržati svoja ljekovita svojstva i do nekoliko dana. To je pored ostalog, osnov moje sumnje „da pogače koje nabavljamo na našem tržištu za liječenje nozemoze nisu ljekovite“. Ja ne znam da li je i koliko u njih ugrađeno lijeka, ali znam da je u njihovu cijenu ugrađeno naše neznanje. Ne znam, da li ima neki ozbiljni institut ili institucija u svijetu koji može dati certifikat o ljekovitim svojstvima takvih pogača. Nažalost...
Ukoliko lijek doziram u sirup (s ciljem da pčele odmah dođu do sirupa) tada sirup pčelama dajem u pčelama lako pristupačnim hranilicama (nisu takve sve hranilice i nije to uvijek ni Milerova).
Ukoliko lijek doziram u pogače tada pogače postavim na satonoše pa nakon dan – dva, kada pčele „napadnu“ pogaču u taj dio (oreol) pogače medicinskom špricom doziram lijek u pogaču (vidi sliku).

slika


Ovu radnju (doziranje lijeka) ponavljam svakih 3 – 5 dana i to sve dok se ne steknu uslovi za prevješavanje ili dok se pčelinja zajednica ne „otme“ u život.

4. Ovim radnjama pčelinja zajednica najčešće se oporavi, „otme se u život“. Kada tako bude, moj postupak s njom je završen. Gurnem je u proizvodnju. Svjestan da nisam završio postupak liječenja (nisam zajednicu „prevjesio“ urađena je samo prva faza postupka). Za drugu fazu postupka treba više vremena i truda (brzo prođe pčelarska sezona). Evidentiram. Evidentiram sve, a ramove označim (rajsnagla u satonošu). Budućim radnjama (pčelarskom tehnologijom) nastojim da ti ramovi što ranije budu slobodni (bez legla i meda) kako bih ih dezinficirao. Razumijem ja da ovdje ima mjesta kritici (malkice pušta vodu), ali tako to ja radim. Ja ću sebe kritizirati. Vi ste tražili iskren odgovor. Ukoliko se pčelinja zajednica sporo oporavlja, tu zajednicu (kada se stvore povoljni vremenski uslovi) prevjesim, završim drugu fazu postupka. Da napomenem, postupak prevješavanja je opće poznat, obavlja se u dvije faze, a za cijelo vrijeme trajanja postupka (a traje 21 dan) zajednica je pod tretmanom liječenja. Ako se pravilno izvede ovaj postupak pčelinja zajednica (pčele) i njeno stanište su oslobođeni nozemoze i spora nozemoze. I opet istina (naglašavam svoju površnost), ja izvedem samo prvu fazu, a veoma rijetko drugu. Dezinfekcija, dezinfekcija i dezinfekcija (naročito „neživa“) i stvaranja povoljnih uslova za život i razvoj pčela, a nepovoljnih za razvoj uzročnika nozemoze.

5. Podnicu i tijela koja sam oduzeo oboljeloj zajednici (zamijenio) očistim i „opalim“ brenerom (tijela samo s unutrašnje strane). S podnicom je sada završeno. Iz ramova u kojima ima nešto meda isječem saće pa ga pretopim (kuhanjem s vodom) u kazanu. Kada se sve to ohladi izvadim vosak koji je sada sa žicama pa u topionik. Medni sirup (voda i med) dam pčelama, a veoma često (kada ima uslova) pojačam slad komu (da vidiš kako baca). U sljedećoj fazi ramove i tijela dezinficiram parama 80% sirćetne kiseline. Inače svake godine, krajem zime (još uvijek to možete uraditi) od svih zajednica oduzimam slobodna tijela i ramove te s njima izvršim isti postupak kao i sa ovim (utvrđeno zaraženim). Žice u ramovima ne štitim voskom, kako to pišu teoretičari. Nama praktičarima ta žica (parama sirćetne kiseline nagrižena) može poslužiti još koju godinu.

III Zaključak:

Dragi kolega Ermine, „to je to“, tako ja radim. Sve treba čitati i svakoga pitati, ali ne treba uzimati sve „zdravo za gotovo“ pa ni ovo. Ti pitaj što želiš da pitaš, ali me više nemoj persirati. Znaš, mi smo kolege pčelari pa ne ide. Je l' da, ne bi išlo da sam ti odgovorio da na mom pčelinjaku nema nozemoze. Uh što bi mi to bilo lahko.
Pozdrav, medno!
"Protiv neugodnih istina ima samo jedan lijek - treba se s njima pomiriti." Albert Camus
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Kreso »

Pozdrav kolegi Ekremu i ostalim ucesnicima u raspravi.Vrlo iscrpna i poucna rasprava.
Kao doprinos temi, evo malo i mog pogleda na stvari iz malo drugacijeg ugla.
Pcelarim nekih sedam godina na jugu Nizozemske, tromedja sa Belgjom i Njemackom.
Praksa je ovdje, da se nozemozi ne predaje neki veliki znacaj.Na kursevima se spominje, postoji mogucnost da se ispitaju uzorci pcela na prisusutvo uzrocnika bolesti, ali se drustva ne tretiraju.Ni preventivno, a ni kurativno.Na jednom predavanju sam upitao predavaca sta onda uraditi ukoliko se utvrdi prisustvo nozemoze, sta je najbolji lijek.Odgovor je bio "svjez polen".
Ovu dakle praksu, upraznjavam i sam.Pcelama ne dajem nista protiv nozemoze.I da kucnem u drvo, hvala Bogu, za sad sve fercera bezprijekorno.
Bude na proljece pokoja flekica na prednjim stijenkama kosnice, no Boze moj, i sam ponekad imam slicnih problema.Kad vidim bogat unos polena, sve brige prestaju.
Razlog tome lezi mozda u cinjenici, da je ovdje uvrijezena praksa nadopune zimske hrane secernim sirupom.Sva moja drustva dobiju do polovice septembra odredjenu kolicinu secernog sirupa.
Ukoliko koje drustvo i strada, vjerovatno i nije bilo dovoljno jako da opstane.Smatram da na ovaj nacin pomazem prirodnoj selekciji i opstanku najjacih.
Cinjenica je naravno da sam ja pcelar hobiista.Za one, koji su od pcelarstva napravili zvanje, je naravno stavr drugacija.Oni si nemogu priustiti kikseve.Mada nevjerujem dasu postotci gubitaka manji nego li kod nas koji ne tretiramo.
Pozdrav,Kreso.
Avatar
ErminH
Čita i piše, odličan
Postovi: 672
Pridružen/a: 04 lip 2009, 09:27
Lokacija: Breza
Kontakt:

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la ErminH »

Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:
ErminH je napisao/la:
Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:Kolegama forumašima evo na poklon još nekoliko istrgnutih citata iz „moje neobjavljene“ a u cilju iznalaženja odgovora na pitanje: Mislite li da su te takozvane „nozecid – pogače“ (ili pogače sa dodatkom nekog drugog preparata) ljekovite? Kako? Kako da i preventivno djeluju? Da li je u njima ugrađena i cijena našeg neznanja?
Citat br.1.
Nozemoza na medonosnoj pčeli rasprostranjena je širom svijete medonosne pčele izuzev Malajskog ahripelaga i nekih dijelova Bliskog istoka i Afrike. (Napomena! Ovo sledeće nije citat iz moje neobjavljene: „U zadnje vrijeme imamo informacije da je dospjela na medonosnu pčelu Bliskog istoka i Afrike, a jedan kolega našeg foruma javlja da je više nema u nekim dijelovima velike zemlje Holandije“). U cijeloj Bosni i Hercegovini veoma je raširena pa pčelarstvu nanosi velike štete. Pored toga o ovoj zaraznoj, veoma teško izlječivoj bolesti naši pčelari malo znaju. (Napomena! Ovo sledeće nije citat iz moje neobjavljene: „Naučnici, naravno znaju. Neki su i uzročnika „prekvalificirali“ samo još da nam odrede adekvatan i efikasan lijek“).
Citat br.2.
Pčelinja zajednica zaražena Nozemozom ne može se sama osloboditi zaraze (uzročnika). U povoljnim životnim uslovima pčela, bolest u zajednici jenjava. U nepovoljnim životnim uslovima pčela, nastaju povoljni uslovi za razvoj Nosseme apis i Nosseme cerenae pa se bolest (kao) nanovo „budi“, a stresne situacije pogoduju njihovom ubrzanom razvoju i razmnožavanju, odnosno napredovanju nozemoze.
Citat br.3.
Ovisno od oblika bolesti i životnog perioda pčelinjih zajednica (čitaj: godišnjeg doba) različiti su prepoznatljivi znakovi nozemoze.
Citat br.4.
Bolest se može pojaviti u svim životnim periodima pčela, a svoju „prikrivenost“ pčelirama najčešće „otkrije“ krajem zime i početkom proljeća. Zato je pravilno kada ju nazivamo „prikrivenom zaraznom bolesti odraslih pčela“ ali nije pravilno kada je nazivamo „zimskom bolesti odraslih pčela“
Citat br.5.
Znakove Nozemoze pčelari često zamjene s znakovima drugih bolesti, naročito virusnim, a veoma često sa trovanjem pčela. Neiskusni pčelari (naročito u jesen) raspadanje pčelinje zajednice usljed nozemoze pripisuju „grabeži“, obično nekih tuđi pčela „staromodnih pčelara“ svoga okruženja.
Citat br.6.
Iskusni pčelar svojom pravilnom tehnologijom (ne namjerno) prikrije nozemozu, a nakon izrazito nepovoljne pčelarske godine ona bukne.
Citat br.7.
Manje iskusni pčelari bolest otkrije u njenoj zadnjoj fazi ili je uopće i ne otkrije. Pčelari polaznici (mladi pčelari) u prvim godinama pčelarenja nemaju gubitaka uzrokovanih bilo kakvim bolestima a naročito nozemozom. Njihovi pčele (rojevi) su nastanjeni u novo čisto stanište. (Napomena! Ovo sledeće nije citat iz moje neobjavljene: „Taj uspjeh neki polaznici pripisuju sebi, svom „naročitom znanju“. Tek u trećoj godinu „kula od karata“ se sruši pa oni koji ukapiraju da pčele tako dugo mogu da prežive i u bukvi bit će pčelari, a oni koji tu bukvu ne budu vidjeli od šume .....“).
Citat br.8.
Mogućnosti širenja i prenošenja infekcije među pčelama u njihovoj zajednici veće je tokom zime a među zajednicama tokom ljeta.
Citat br.9.
Ako se bolest uoči u kasnu zimu i rano proljeće to nije svježa infekcija već primarna infekcija zimskih pčela iz prošle jeseni, ljeta ili još od ranije.
Citat br.10.
Liječenje oboljelih pčela od nozemoze je u svari sprečavanje parazitiranja tj. Razvoja i razmnožavanja protozoe Nosema Apis i Nosema cerenae u stanicama epitela srednjeg crijeva pčele koje uzrokuju Nozemozu. Na životni razvoj i reprodukciju ovog jednostaničnog, a veoma otpornog interstaničnog parazita utiče se putem njegovog domaćina – pčele, peroralnom primjenom lijeka.
Citat br.11.
Liječenje oboljele pčelinje zajednice zaražene Nosemom apis i Nossemom Cerenae podrazumjeva zaustavljanje razvoja bolesti, liječenje pčelinjih jedinki i eliminiranje uzročnika (spora) iz pčelinjeg staništa. Odlični rezultati postižu se istovremenim liječenjem pčelinjih jedinki i eliminiranjem uzročnika iz pčelinjeg staništa.
Citat br.12.
Ovisno o životnim periodima pčela (uslovno-godišnjeg doba) različite su mogućnosti zaustavljanja razvoja i liječenja bolesti a naročito eliminiranja uzročnika iz pčelinjeg staništa.
Citat br.13.
Samim eliminiranjem uzročnika iz pčelinje zajednice postižu se višestruko bolji rezultati nego samim liječenjem pčelinjih jedinki (pčelinjih zajednica).
Citat br.14.
Lijekovi ne mogu uticati na spore nozeme koje se nalaze van organizma pčelinjih jedinki.
Citat br.15.
Lijekovi se ne daju preventivno. Preventiva je stvaranje povoljnih uslova za razvoj i život pčela u svim njenim životnim periodima. Povoljni uslovi za život i razvoj pčelinjih zajednica jesu nepovoljni uslovi za razvoj nozemoze.
Citat br.16.
Za liječenje nozemoze primjenjuju se mnogi lijekovi sa manjom ili većom učinkovitošću. Najefikasniji lijekovi su antibiotici čija je biološki aktivna tvar diciklohekisilamin a dobije iz kulture jednog broja gljiva iz vrste aspergillus fumigatus.Na tržištu se nalaze pod različitim nazivima preparata. Primjena ovih lijekova u pčelarstvu nije dozvoljena u EU pa i kod nas (naravno da njih vama nepreporučujem, ali stoji činjenica da su od poznatih do danas najefikasniji ali i da uskoro njih neće ni biti u proizvodnji – znate zašto). Manje efikasni su oni lijekovi (za liječenje ali ne i za suzbijanje) čija je osnovna ljekovita tvar na bazi joda. Pčelarska praksa potvrđuje učinkovitost takvih lijekova a nauka nije potvrdila da ti lijekovi zaustavljaju razvoj i razmnožavanje spora nozemoze u organizmu pčele. Pčelarska praksa potvrđuje i učinkovitost pripravaka, tinktura, čarobnih napitaka, spravljenih u „narodnim kuhinjama“ u raznim konbinacijama od gorkog pelna, limuna, bijelog luka, žalfije, vrijeska, borovih pupoljaka, ljute paprike, majčine dušice, metve, lipovog cvata, bagremovog cvata, mente, muške bokvice, bosiljka, šipka, cikorije, lavande, gavezi, sirćeta, sirutke (žešće), alkohola, i td. i td. i još dalje. Međutim, nauka ni za ove pripravke (preparate) koji se na našem tržištu nalaze pod raznim nazivima nije potvrdila da zaustavljaju razvoj i razmnožavanje spora nozemoze u organizmu pčele.
Citat br.17.
Ovisno o životnim periodima pčela (uslovno-godišnjeg doba) različite su mogućnosti zaustavljanja razvoja i liječenja bolesti a naročito eliminiranja uzročnika iz pčelinjeg staništa.
Toliko, treba da bude dovoljno.
Kolege forumaši! Vi čitajte sve, ali ne uzimajte sve „zdravo za gotovo“. Tako i ja radim. MEDNO!
Jako poucno,zanima me,sta vi uradite povodom ove vrste bolesti kada vam se pojavi na pcelinjaku? :roll:



Izvini kolega što si dugo čekao na odgovor. Rekao sam „kada ševa zapjeva ja ću sve manje imati vremena za naš forum“. Bit će i dužih perioda kada uopće internet neću moći koristiti. Sezona pčelarska je krenula, a „kratko traje“. Brzo će zima kada ćemo svakodnevno na ovom forumu biti skupa. Prije odgovora, kao uvod da ponovim, samo ono što je za odgovor na tvoje pitanje veoma bitno:

I Uvod:

Citat br.17.
Ovisno o životnim periodima pčela (uslovno-godišnjeg doba) različite su mogućnosti zaustavljanja razvoja i liječenja bolesti a naročito eliminiranja uzročnika iz pčelinjeg staništa.

Citat br.11.
Liječenje oboljele pčelinje zajednice zaražene Nossemom apis i Nossemom Cerenae podrazumjeva zaustavljanje razvoja bolesti, liječenje pčelinjih jedinki i eliminiranje uzročnika (spora) iz pčelinjeg staništa. Odlični rezultati postižu se istovremenim liječenjem pčelinjih jedinki (pčelinje zajednice) i eliminiranjem uzročnika iz pčelinjeg staništa.

Citat br.13.
Samim eliminiranjem uzročnika iz pčelinje zajednice postižu se višestruko bolji rezultati nego samim liječenjem pčelinjih jedinki (pčelinje zajednice).

Citat br. 18.
Samo po znakovima „fleke na saću ili satonošama“ ne može se 100% tvrditi da su uzrokovane Nozemozom (prvo: fleke mogu biti uzrokovane i drugim poremećajima, drugo: pčelinja zajednica može uginuti od Nozemoze a da u njenom staništu nema takvih fleka). U oboljeloj zajednici uvijek ima više karakterističnih znakova. Pravilo je slati uzorke na analizu. Ili da se poslužite ovom „dječijom igračkom“ (vidi slike - dobra igračka, uvećava do 900 x).

slika

slika

slikać

slika

II Odgovor:

1. Oboljelu pčelinju zajednicu „dovedem na mjeru“. Oduzmem joj sve ramove koje pčele ne zaposjedaju, naravno i tijela (nastavke). Ukoliko oboljela zajednica zaposjeda dvije ili tri ulice ja joj skratim muke (bolest je uznapredovala), ne mogu joj ja pomoći. Mogu, ali me tada nema nigdje. Izvršim zamjenu: podnice, poklopne daske (hranilice) i tijela (sve što se zamijeniti može).

2. Izvršim tzv. „živu“ dezinfekciju ramova sa pčelama nekim od registrovanih antiseptika na bazi joda (to su uglavnom preparati za „liječenje“ nozemoze koji se na tržištu nalaze pod različitim imenima. Ja imena preparata neću navoditi. Nisam plaćen. Vi u ovom postupku koristite onaj u kojeg vjerujete. Može neki i iz „narodne kuhinje“, ali tada „oprez“! (Svejedno ova „živa“ dezinfekcija nije potpuna). Ovu radnju ponavljam svakih 3 – 5 dana ako to dozvoljavaju vremenske prilike i to sve dok se ne steknu uslovi za prevješavanje ili dok se pčelinja zajednica ne „otme“ (smrt ili život).

3. Pčelinjoj zajednici dajem lijek ali tako da ga pčele odmah uzimaju. Lijek doziram u pogače ili šećerni sirup (sada ljekovite pogače ili ljekoviti šećerni sirup), ovisno od vremenskih prilika. Bitno je da je doza pravilno odmjerena, da pčele odmah dođu do lijeka i da ga u što kraćem vremenu konzumiraju. Pčelinja pogača kao i šećerni sirup su pogodne ali ne i pouzdane pomoćne ljekovite tvari (to je naša nužda) ali mi moramo znati da se ljekovita tvar u „našim pomoćnim ljekovitim tvarima (pogačama ili sirupu)“ vremenom razgrađuje. Ovisno o vrsti ljekovite tvari (lijeka) neke se razgrađuju veoma brzo, a neke u „našim pomoćnim ljekovitim tvarima“ mogu zadržati svoja ljekovita svojstva i do nekoliko dana. To je pored ostalog, osnov moje sumnje „da pogače koje nabavljamo na našem tržištu za liječenje nozemoze nisu ljekovite“. Ja ne znam da li je i koliko u njih ugrađeno lijeka, ali znam da je u njihovu cijenu ugrađeno naše neznanje. Ne znam, da li ima neki ozbiljni institut ili institucija u svijetu koji može dati certifikat o ljekovitim svojstvima takvih pogača. Nažalost...
Ukoliko lijek doziram u sirup (s ciljem da pčele odmah dođu do sirupa) tada sirup pčelama dajem u pčelama lako pristupačnim hranilicama (nisu takve sve hranilice i nije to uvijek ni Milerova).
Ukoliko lijek doziram u pogače tada pogače postavim na satonoše pa nakon dan – dva, kada pčele „napadnu“ pogaču u taj dio (oreol) pogače medicinskom špricom doziram lijek u pogaču (vidi sliku).

slika


Ovu radnju (doziranje lijeka) ponavljam svakih 3 – 5 dana i to sve dok se ne steknu uslovi za prevješavanje ili dok se pčelinja zajednica ne „otme“ u život.

4. Ovim radnjama pčelinja zajednica najčešće se oporavi, „otme se u život“. Kada tako bude, moj postupak s njom je završen. Gurnem je u proizvodnju. Svjestan da nisam završio postupak liječenja (nisam zajednicu „prevjesio“ urađena je samo prva faza postupka). Za drugu fazu postupka treba više vremena i truda (brzo prođe pčelarska sezona). Evidentiram. Evidentiram sve, a ramove označim (rajsnagla u satonošu). Budućim radnjama (pčelarskom tehnologijom) nastojim da ti ramovi što ranije budu slobodni (bez legla i meda) kako bih ih dezinficirao. Razumijem ja da ovdje ima mjesta kritici (malkice pušta vodu), ali tako to ja radim. Ja ću sebe kritizirati. Vi ste tražili iskren odgovor. Ukoliko se pčelinja zajednica sporo oporavlja, tu zajednicu (kada se stvore povoljni vremenski uslovi) prevjesim, završim drugu fazu postupka. Da napomenem, postupak prevješavanja je opće poznat, obavlja se u dvije faze, a za cijelo vrijeme trajanja postupka (a traje 21 dan) zajednica je pod tretmanom liječenja. Ako se pravilno izvede ovaj postupak pčelinja zajednica (pčele) i njeno stanište su oslobođeni nozemoze i spora nozemoze. I opet istina (naglašavam svoju površnost), ja izvedem samo prvu fazu, a veoma rijetko drugu. Dezinfekcija, dezinfekcija i dezinfekcija (naročito „neživa“) i stvaranja povoljnih uslova za život i razvoj pčela, a nepovoljnih za razvoj uzročnika nozemoze.

5. Podnicu i tijela koja sam oduzeo oboljeloj zajednici (zamijenio) očistim i „opalim“ brenerom (tijela samo s unutrašnje strane). S podnicom je sada završeno. Iz ramova u kojima ima nešto meda isječem saće pa ga pretopim (kuhanjem s vodom) u kazanu. Kada se sve to ohladi izvadim vosak koji je sada sa žicama pa u topionik. Medni sirup (voda i med) dam pčelama, a veoma često (kada ima uslova) pojačam slad komu (da vidiš kako baca). U sljedećoj fazi ramove i tijela dezinficiram parama 80% sirćetne kiseline. Inače svake godine, krajem zime (još uvijek to možete uraditi) od svih zajednica oduzimam slobodna tijela i ramove te s njima izvršim isti postupak kao i sa ovim (utvrđeno zaraženim). Žice u ramovima ne štitim voskom, kako to pišu teoretičari. Nama praktičarima ta žica (parama sirćetne kiseline nagrižena) može poslužiti još koju godinu.

III Zaključak:

Dragi kolega Ermine, „to je to“, tako ja radim. Sve treba čitati i svakoga pitati, ali ne treba uzimati sve „zdravo za gotovo“ pa ni ovo. Ti pitaj što želiš da pitaš, ali me više nemoj persirati. Znaš, mi smo kolege pčelari pa ne ide. Je l' da, ne bi išlo da sam ti odgovorio da na mom pčelinjaku nema nozemoze. Uh što bi mi to bilo lahko.
Pozdrav, medno!
Kao sto si rekao(crvenom bojom oznaceno) sve treba pitati,saslusati a na kraju sjesti razmislit i naravno onda primjenit :)
Hvala vam na iscrpnom odgovoru. 8)
P.S.Nema vise persiranja :lol:
Iskrenost je najbolja vrlina kod čovjeka
Avatar
Ekrem-Tesanj-Vlasic
Čita i piše, dobar
Postovi: 108
Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Ekrem-Tesanj-Vlasic »

Kreso je napisao/la:Pozdrav kolegi Ekremu i ostalim ucesnicima u raspravi.Vrlo iscrpna i poucna rasprava.
Kao doprinos temi, evo malo i mog pogleda na stvari iz malo drugacijeg ugla.
Pcelarim nekih sedam godina na jugu Nizozemske, tromedja sa Belgjom i Njemackom.
Praksa je ovdje, da se nozemozi ne predaje neki veliki znacaj.Na kursevima se spominje, postoji mogucnost da se ispitaju uzorci pcela na prisusutvo uzrocnika bolesti, ali se drustva ne tretiraju.Ni preventivno, a ni kurativno.Na jednom predavanju sam upitao predavaca sta onda uraditi ukoliko se utvrdi prisustvo nozemoze, sta je najbolji lijek.Odgovor je bio "svjez polen".
Ovu dakle praksu, upraznjavam i sam.Pcelama ne dajem nista protiv nozemoze.I da kucnem u drvo, hvala Bogu, za sad sve fercera bezprijekorno.
Bude na proljece pokoja flekica na prednjim stijenkama kosnice, no Boze moj, i sam ponekad imam slicnih problema.Kad vidim bogat unos polena, sve brige prestaju.
Razlog tome lezi mozda u cinjenici, da je ovdje uvrijezena praksa nadopune zimske hrane secernim sirupom.Sva moja drustva dobiju do polovice septembra odredjenu kolicinu secernog sirupa.
Ukoliko koje drustvo i strada, vjerovatno i nije bilo dovoljno jako da opstane.Smatram da na ovaj nacin pomazem prirodnoj selekciji i opstanku najjacih.
Cinjenica je naravno da sam ja pcelar hobiista.Za one, koji su od pcelarstva napravili zvanje, je naravno stavr drugacija.Oni si nemogu priustiti kikseve.Mada nevjerujem dasu postotci gubitaka manji nego li kod nas koji ne tretiramo.
Pozdrav,Kreso.
Kolega Krešo, ovo ti je super, odlično. Znači: Ne predavati velik značaj nozemozi već samo ispitati uzorke, ne tretirati, već samo „svjež polen“ - kao najbolji lijek i prirodna selekcija (opstanak najjači). Dobro,OK. Znaš, ja sam i ranije ukapirao da sam badava „vintao“ nozemozu. Neću više, obećavam. Samo da te pitam: Koliko ja grješim što pčelama, tokom jedne pčelarske sezone, oduzmam više od 300 (tristotine) kg svježeg polena?

Pozdrav!
"Protiv neugodnih istina ima samo jedan lijek - treba se s njima pomiriti." Albert Camus
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la medonosa »

Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:Idemo dalje! Zašto su mi pčele brzo pojele pogaču?
http://i1175.photobucket.com/albums/r62 ... ure066.jpg
Jučer i danas sam pčelama dao druge pogače na satonoše. 80% pčelinjih zajednica veoma brzo su konzumirale predhodne pogače koje sam im dao u periodu 02.02. do 05.02.o.g. Pogače su teške 1,3 do 1,5 kg. Rijetko koje godine, kao ove, da pčelinjim zajednicama dajem i drugu pčelinju pogaču na satonoše. Procjenjujem da u mom kraju (ove godine), vegetacija toliko kasni da mi još uvjek pogače na satonošama neće ometati moje buduće aktivnosti sa pčelinjim zajednicama, a s druge strane (u ovim vremenskim prilikama, kada pčele još ne unose nektar iz prirode), prekidanjem započetog stimuliranja pogačama, znatno bih umanjio efekat ranije dodatih pogača. Istovremeno sam pristupio aktivnostima oduzimanja prvog tijela (nastavka) sa podnice u svim zajednicama gdje je to moguće. Ovu aktivnost ja radim svakog proljeća. Tako ja dovedem pčelinju zajednicu na mjeru, izvršim neživu dezinfekciju oduzetog tijela i ramova sa praznim saćem a pored toga preciznije odredim „pravo vrijeme“ dodavanja takvog (dezinficiranog) drugog tijela (nastavka). O tom potom, jedan naš kolega će više reći o pomenutoj dezinfekciji, a ja ću još malo da naradim: Ja u svoje prve proljetne pogače stavljam i 80% Sirćetne kiseline - Acetatna kiselina - AcOH (naša je domaća „Destilacija“ Teslić). :) Malo, ali ne od oka, već 25 g na 50 kg pogače. Nekada davno ovo sa Sirćetnom kiselinom „prepisao“ sam od Rusa a oni od Kineza i to još prije nego što smo otkrili da su Kinezi izvozili patvoreni med u EU spravljen od šećera, vode, sirćetne kiseline i pravog meda (naravno malog dijela). Šta mislite da je na našem tržištu patvoreni med od maslačka? Ja znam da ovisno o dozi i kiseline mogu biti toksične i letalne pčelama, varoi, nozemozi, voskovom moljcu,... Ali ja ovu našu domaću –Sirćetnu kisleinu preferiram, naročito u zelenoj salati, a pače ili škembići (tipice) bez nje nemaju dobar ukus. :) Možda da je i pčelama pogača ukusnija pa su je tako brzo konzumirale. Nama pčelarima je bitno da pare sirćetne kiseline efikasno djeluju na Nozemozu i da se baš u ovom periodu godine može lako i jednostavno izvršiti neživa a potpuna dezinfekcija slobodnih ramova, saća, tijela.

Pčelari medno!
Kolega Ekreme ,jedno pitanje imam oko sircetne kiseline,tj oko doziranja sircetne kiseline u pogace,25gr ili 25 ml u 50 kg pogace!?(da bi meni bilo jasnije moze li se staviti 5ml na 10kg pogace)?Pozdrav,hvala i medno!
Marko
Čita i piše, dobar
Postovi: 136
Pridružen/a: 07 tra 2011, 19:11
Lokacija: Županja

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Marko »

Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:ja sam i ranije ukapirao da sam badava „vintao“ nozemozu. Neću više, obećavam. Samo da te pitam: Koliko ja grješim što pčelama, tokom jedne pčelarske sezone, oduzmam više od 300 (tristotine) kg svježeg polena?
Nisi Ekreme badava, u tvojim postovima svaki pčelar dobre pčelarske praksemože uočiti mnogo korisnih podataka i primjeniti u većoj i manjoj mjeri kod svoga blaga. O oduzimanju polena svako neka sam prosudi šta dobiva šta gubi. Priroda u jednom trenu daje preobilno i tada je pohvalno uzeti "višak", i sačuvati za škrte periode.
M.B. Mirza=mir-zakon
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Kreso »

Izgleda, kolega Ekreme,da se mi nismo razumijeli.Ja sam naglasio da je ovo pogled na problematiku nozemoze iz drugog ugla.
Nisam kazao da je to sto ti radis lose, a ovo kako ja postupam dobro.Jos jedanput, ja neradim nista po pitanju nozemoze.Ni kao prevenciju, niti suzbijanje iste.
I moze i tako vjeruj mi.Pcelice zivahne, ja zadovoljan.
Namjera mi je sto manje se uplitati u radzajednice, sto manje tretirati (varou nazalost jos uvijek moram), i prepustiti pcelama da rade svoj posao.
Ne prihranjujem stimulativno,ne okrecem nastavke niti im mijenjam mjesta, ne prevjesavam leglo niti ramove.I ipak sve fercera.Bezprijekorno.
Naglasavam da sam pcelar hobiista, i da mi egzistencija, kao ni mojoj obitelji, ne ovisi o pcelarstvu.
Polena i ja izvadim nekih par stotina grama.Alergijski reagujem na njega, pa mi nije interesantan.
Neznam cemu ljutnja i zamjeranje.Mislim da smo se dogovorili, do pcelarenja bez predrasuda.
Poenta je razmjena misljenja, i sirenje vidika.To je valjda i smisao ovog foruma.
Ako cemo razmisljati u stilu "postoji samo jedna istina i to ona moja", onda sve ovo nema puno smisla.
Pozdrav i mednu godinu svima.
Avatar
keno83
Čita i piše, odličan
Postovi: 675
Pridružen/a: 16 tra 2010, 20:09
Lokacija: capljina

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la keno83 »

ekreme moze i koja rijec o vađenju polena..imam hvatace odavno, do sada ih nisam koristio, sada zeim, zanima me koliko ih smijem drzati na kosnici, da ne uzmem ono sto je potrebno pcelama. koliko se moze uzeti godisnje i tako slicne podatke..pozdrav
simke
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 221
Pridružen/a: 15 svi 2011, 15:22
Lokacija: banja luka

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la simke »

i mene interesuje uzimanje polena, sad sam nabavio 5 podnica za hvatanje polena...i usput da upitam imam jedno društvo slabo mi napreduje meda ima 4 rama puna do vrha, da li možda med blokira maticu da leže.. pozzz
Dođu tako ponekad vremena, kada pamet zaćuti,
budala progovori, a fukara se obogati. ... IVO ANDRIC
Avatar
Ekrem-Tesanj-Vlasic
Čita i piše, dobar
Postovi: 108
Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Ekrem-Tesanj-Vlasic »

Kreso je napisao/la:Izgleda, kolega Ekreme,da se mi nismo razumijeli.Ja sam naglasio da je ovo pogled na problematiku nozemoze iz drugog ugla.
Nisam kazao da je to sto ti radis lose, a ovo kako ja postupam dobro.Jos jedanput, ja neradim nista po pitanju nozemoze.Ni kao prevenciju, niti suzbijanje iste.
I moze i tako vjeruj mi.Pcelice zivahne, ja zadovoljan.
Namjera mi je sto manje se uplitati u radzajednice, sto manje tretirati (varou nazalost jos uvijek moram), i prepustiti pcelama da rade svoj posao.
Ne prihranjujem stimulativno,ne okrecem nastavke niti im mijenjam mjesta, ne prevjesavam leglo niti ramove.I ipak sve fercera.Bezprijekorno.
Naglasavam da sam pcelar hobiista, i da mi egzistencija, kao ni mojoj obitelji, ne ovisi o pcelarstvu.
Polena i ja izvadim nekih par stotina grama.Alergijski reagujem na njega, pa mi nije interesantan.
Neznam cemu ljutnja i zamjeranje.Mislim da smo se dogovorili, do pcelarenja bez predrasuda.
Poenta je razmjena misljenja, i sirenje vidika.To je valjda i smisao ovog foruma.
Ako cemo razmisljati u stilu "postoji samo jedna istina i to ona moja", onda sve ovo nema puno smisla.
Pozdrav i mednu godinu svima.
Krešo. Ne ljutim se ja, zašto bih? Ti i ja i svi drugi ovdje slobodno iznosimo svoja saznanja i iskustva, poglede. Šta će ko od svega prihvatiti ili neće ništa, to je njegov problem. A što ja obeća da više neću vintati nozemozu, to je moj problem (skup okolnosti). Istina, pogrešio sam što baš to izneso u odgovoru tebi. Pogrešio sam, oprosti mi.
Pozdrav Krešo.
"Protiv neugodnih istina ima samo jedan lijek - treba se s njima pomiriti." Albert Camus
Avatar
Ekrem-Tesanj-Vlasic
Čita i piše, dobar
Postovi: 108
Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Ekrem-Tesanj-Vlasic »

Dobro je što imaš hvatače polena (polenarnike) a šteta što ih nisi koristio. Predlažem svima koi imaju pčele da nabave hvatače polena i da pčelama oduzimaju višak polena. Korisno i pčelaru i pčelama. Odmah, ove godine nabavite makar jednu plastičnu letvicu – hvatač (košta 0,50 KM), izvadite leto sa podnice, uvucite poklopac od kartonske kutije (recimo one od cipela), pričvrstite letvicu - hvatač za tijelo (sanduk), sa strane letvice - hvatača zatvoriš eventualne otvore u podnici (spužvom) i to je to. Kada vidite korist od ovih 0,50 KM sebi nabavite prave sakupljače polena i ponekad se sjetite „kartonske kutije od cipela“i...

Hvatač polena na košnici možeš držati tokom cijele pčelarske sezone ali ne i aktiviran. On se aktivira u vrijeme intenzivnog unos polena, kada ocjenite da oduzimanjem polena nećete umanjiti (značajno ili uopće) razvoj pčelinje zajednice. U našim prilikama to je april, maj, juni i na većim nadmorskim visinama (planine) juli.
Hvatači se aktiviraju u prijepodnevnim satima svaki ili svaki drugi dan. Nema takvih hvatača polena da pčelama potpuno spriječi unos polena u njeno stanište.

Jedna prosječno razvijena pčelinja zajednica, tokom jedne godine, za svoje potrebe potoši 50 kg polena (ima različitih podataka kao i različitih metoda utvrđivanja). Tokom jednog dana na jakoj polenovoj paši jedna zajednica može donijeti 1 kg polena (svu količinu ne mogu skinuti hvatač polena). Tako to piše. Inače, mi praktičari, dobri smo i udovoljni kada pročitamo (u laticama naših hvatača) da je dnevni unos polena 200 g.

Ima perioda i polenovih paša kada je samoj pčelinjoj zajednici od velike koristi oduzeti višak polena. Pčele kada imaju priliku prikupiti polen kao i nektar one nemaju mjere, blokiraju svoje plodište tada slijedi rojenje. Odloženi polen iz stanice saća pčele nemogu dislocirati, za razliku od nektara ili meda. Na amorfi mogu se prikupiti velike količine polena. Rijetke su godine da i pored svakodnevno aktiviranih polenarnika ne dođe do blokade plodišta.
Kada je polenova paša intenzivna, a nektarna smanjena, često pčele obole od jedne nezarazne ali za pčelinje jedinke smrtonosne bolesti, nepravilno nazvane „majska bolest“ a radi se o zatvoru rektuma pčele (postoje još dvije bolesti pčela koju uzrokuje polen i naravno polenska toksikoza, ali njih ne uzrokuje višak, već vrsta polena).

Pozdrav: Keni, Simke i Marku!
"Protiv neugodnih istina ima samo jedan lijek - treba se s njima pomiriti." Albert Camus
Avatar
Ekrem-Tesanj-Vlasic
Čita i piše, dobar
Postovi: 108
Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Ekrem-Tesanj-Vlasic »

Ekrem-Tesanj-Vlasic je napisao/la:Nekoliko „istrgnutih slajdova“ (1, 3, 5, 9, 11, 15, 16, 17, 18 i 20) iz prezentacije jednog od mojih predavanja na temu: Pripreme pčelinjih zajednica za glavnu pašu U PERIODU INTEZIVNOG RAZVOJA.

http://www.slideshare.net/elmaringispil ... ezentacija
OPREZ OKO PROŠIRENJA LEGLA

Iskreno preporučujem kolegama pčelarima iz Bosne i jednog dijela Hercegovine, da je ove godine rano za veće zahvate proširenja pčelinjeg legla, bilo koliko legla da imate u pčelinjoj zajednici. To su posljedice duge zime i prekida u zalijeganju usljed niskih temperatura. Kako su tako niske temperature dugo trajale (do prije 20 dana) još uvijek je mortalitet pčela veći od nataliteta. Zadnjih dana visoke temperature, unos polena i nektara uslovilo je da imamo nesrazmjerno brojnosti pčela znanto uvećano pčelinje leglo. Kod eventualnog skorog, a jačeg zahlađenja (a bit će ga), pčele će teško zaštititi svoje leglo. Sve dok ne dođe do prirasta pčela, nije dobro pojedinačno okretati ramove sa leglom (razbijati kompaktnost legla). Plodište se može okrenuti za 180°, ali nikako pojedinačno ramovi s leglom niti prevješavati tijela (to su već neki radili). Prostor matici za leglo se može dati ramom uz leglo, ali samo s jedne strane. Ramove s medom puštati u donje tijelo i tako sve dok u plodištu ima i jedan ram leglom nezaposjednut.
Oprez! Nemojte da vas prevari slika pčelinje zajednice. Pogledajte stadije legla, a malo i biologiju. Pogledajte malo i u jednu svoju pčelinju zajednicu, ali ujutro, u 6 sati. Koliko zaposjeda ulica?


Stanje legla u mojim pčelinjim zajednicama:
U Tešnju:
- najbolja zajednica na 7 ramova legla (ne 7, već na 7)
- najlošija zajednica na 2 rama legla
Na Vlašiću:
- najbolja zajednica na 3 rama legla
- najlošija na 1 ram legla

Ukupan prosjek legla po pčelnjacima još nemam (pregled je u toku).
Da napomenem, ranijih godina obavljao sam glavni pregled do 20. marta, a prosjek se kretao od 4,7 – 5,6. Ove godine to nije tako.

Medno!
"Protiv neugodnih istina ima samo jedan lijek - treba se s njima pomiriti." Albert Camus
Avatar
Ibrahim Malicbegovic
Čita i piše, dobar
Postovi: 172
Pridružen/a: 14 tra 2010, 00:01
Lokacija: Žepče BiH
Kontakt:

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la Ibrahim Malicbegovic »

Ko je ovo godine bilo.Da to nije pološka?????????
inzenjer
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 485
Pridružen/a: 12 vel 2011, 22:18
Lokacija: Srebrenik

Re: Ekrem - Tešanj - Vlašić

Post Postao/la inzenjer »

A ja bas sutra mislio da malo prosirim(iako i sam mislim da je rano),provjericu prvo stanje svake.Inace LR-ke mi kasne sa leglom u odnosu na poloske(one jedine su prosli petak imale ''normalnu'' kolicinu legla za ovo doba godine).E sad da li je to radi tog sto poloske imaju dublji okvir il debelih zidova kosnice?
Odgovorite