Pčelinjak zvones

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la Stipo » 26 vel 2013, 01:23

Tako je Krešo treba zaključiti, a ja sam to već davno zaključio.
Znači:
Mravlja djeluje ali je nesigurna to navodi više pčelara.
Oksalna djeluje sa dobrim učinkom ali krajem jeseni u drugim primjenama nije dovoljno efikasna.
Eterična ulja djeluju ali nedovoljno.
Budući da sam ja to davno zaključio pokušao sam iz tih sredstava izvući ono najbolje i sve ih sjediniti u jedno sredstvo.
Pčelari moji sve te komponente kao zasebne su na široko ispitane i iskustva su svakakva.
Kako sve ide naprijed i kako se dolazi do novih saznanja i otkrića i u pčelarstvu su se pojavile nove stvari i nova sredstva.
Kolege idemo naprijed u korak s vremenom.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2822
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la zvones » 27 vel 2013, 13:50

Stipo napisao:Tako je Krešo treba zaključiti, a ja sam to već davno zaključio.
Znači:
Mravlja djeluje ali je nesigurna to navodi više pčelara.
Oksalna djeluje sa dobrim učinkom ali krajem jeseni u drugim primjenama nije dovoljno efikasna.
Eterična ulja djeluju ali nedovoljno.
Budući da sam ja to davno zaključio pokušao sam iz tih sredstava izvući ono najbolje i sve ih sjediniti u jedno sredstvo.
Pčelari moji sve te komponente kao zasebne su na široko ispitane i iskustva su svakakva.
Kako sve ide naprijed i kako se dolazi do novih saznanja i otkrića i u pčelarstvu su se pojavile nove stvari i nova sredstva.
Kolege idemo naprijed u korak s vremenom.


Upoređivanja dva sredstva ( kao glavno i kontrolno) je bilo ali nesjećam se da je bilo upoređivanja više sredstava za tretiranje, pogotovo po vremenskoj dužini djelovanja.
Pokušat ću upravo to napravit, naravno kako ja to vidim i uz mogučnost da bude dosta pretpostavki:
Sredstva za zadimljavanje, većinom insekticidi sa dejstvom trovanja organizma varoe, primjenjuju se najčešće poslje medobranja i u fazi zalege pčela zimskog legla.
Podatak o tretiranju svaka 3 , 4 dana govori da treba dvadesetak tretmana kako bi se pokrio period od najmanje dva mjeseca. Za zadimljavanje je potrebno dobro zadihtati košnicu, što je znak da se dimljeno sredstvo mora neko vrijeme zadržati među pčelama i da samo sredstvo djeluje dosta kratko. Moguće je da ostaci u medu i posebno vosku
još neko vrijeme djeluju ali je to upitno.Trebalo bi u ova tri dana da dim onesposobi sve varoe koje u tom periodu sazrijevaju te ulaze u leglo radi dalje reprodukcije.Također
bi isto djelovanje trebalo biti na varou iz svakodnevno izlazećeg legla. Kako varoe ima i kasnije, bez obzira u kojem broju, a da se u sljedećoj godini zna javiti u još većem
broju ( ovo pišem zbog oduševljenosti ili ne pojedinih pčelara nekim sredstvom zbog broja varoe koju obori) . Podatak o rezistenciji varoe jer se varoa za razliku od pčele razmnožava „ u krvi“ ( za pčelare početnike , koji još nisu stigli do ovog djela, ženka varoe prvo snese jaje iz kojeg se izliježe mužjak, a zatim jaja iz kojih se izliježu ženke,
koje mužjak pari, što je ujedno jedini način rasploda varoe . Na ovaj način, svaka varoa koja preživi trovanje prenosi nasljednu otpornost na sljedeću generaciju ) govori u
prilog tome da su ta sredstva sve neefikasnija sa dužinom upotrebe, što govori i skračivanje perioda između tretmana i upotreba kontrolnih sredstava za provjeru. Po načinu upotrebe ovdje bih spomenuo i sublimiranje nekih sredstava osobito oksalne kiseline. Ovaj način se spominje kod upotrebe oksalne kiseline kako zimi tako i ljeti. Također je spomenuto dihtanje košnice u vezi efikasnosti tretmana, a kod ljetnog se vrši i nekoliko ponavljanja. Ovdje se po tvrdnjama ne može pojaviti otpornost varoe na sredstvo
ali je također upitna dužina djelovanja, jer ćim se pare izgube prestaje i djelovanje . Upitno je može li djelovanje produžiti nešto prašine u tankom filmu koji se formira ,
navodno po zidovima nastavka. Vjerovat je da postoji vrlo velika efikasnost za vrijeme djelovanja para, ali i gotovo nikakva za varou u leglu, tako da sva izlazeća varoa
nastavlja ciklus . Što se tiče zimskog tretiranja tu je manje, više sve rečeno ranije.
Razne trake i letvice sa aktivnim sredstvom, koje je najčešće ponovo neki insekticid se stavljaju također poslje medobranja i pokrivaju ( jedno ili dva postavljanja) cijeli
period zimskog legla, što im daje ( obično) visoku efikasnost . Po pisanjima kod zimskog tretmana bude relativno manje varoe . Ovo je navelo neke pčelare da ta sredstva ostavljaju i preko zime . Kako ipak i poslje toga ima još uvijek varoe, postavlja se niz pitanja, od toga da efikasnost nije potpuna do pojave rezistencije , kao i to da pčele propolisanjem smanjuju emisiju aktivne materije, jer im naravno smeta. Također kod ovih sredstava postoji „karenca“ i preporuke prizvođaća o filtriranju meda, kao i zbrinjavanju materijala za pakovanje.
Timol samostalno i upotrebljen u raznim sredstvima sa dodatcima kao što su eterična ulja , mravlja kiselina, klasificira se kao ekološko sredstvo. Zbog jačeg mirisa, a i kako
je vrlo jako sredstvo za dezinfekciju nije ga preporučljivo stavljati u periodu medobranja, nego poslje vrcanja. Obično ide u dva tretmana i njegovo djelovanje izaziva dosta nedoumica i potpuno različitih komentara. Razlozi su razni, a jedan od njih da se obično ne vidi veliko padanje varoe, što je i istina. Ipak Zimsko tretiranje obićno pokaže,
relativno malo varoe, što dokazuje da sredstvo ipak onesposobi veliki dio varoe za dalji razvoj. Ja inače imam prilično lijepo iskustvo sa timovarom, ali se on više ne može
naći na ovom tržištu, najvjerovatnije zbog slabog interesovanja. Nedostatci timola su jak miris, osobito kad mu se još dodaju eterična ulja, zbog čega može doći do
smanjivanja legla, grabeži , a i miris u medu se može zadržati duže vremena . Pčele također kao i kod nekih drugih sredstava nastoje propolisati nosać aktivnog sredstva.
Mravlja kiselina o kojo su već oni koji je bolje poznaju dali svoj doprinos . Posebno se preporučuje kao jedino sredstvo koje može djelovati na varou u leglu . Ima i nekih
usporedbi sa timolom koja je također i sredstvo za dezinfekciju, a na neki način i po načinu djelovanja, jer su pare koje padaju na niže i kod jednog i kod drugog sredstva
aktivni materijal. Poznata je kao dugoročna i kratkoročna ili šok terapija . Dugoročna ili sipanje razblažene mravlje kiseline u posudu koja se stavlja u prilagođenu podnicu,
osim izdataka za dublje podnice ima i nedostatak što je potrebno i znatno više kiseline, a efikasnost je upitna , pa mislim da je to potpuno napušteno. Kratkoročna ili šok
terapija se primjenjuje sa kiselinom od 60 % do 85 % i apliciranje se radi na više načina postavljanjem sredstva na najviši nastavak , isparavanje je brže što je temperatura
viša, a brzina isparavanja se može smanjiti na nekoliko načina o kojima su pisali Kreso i medonosa. Apliciranje se također vrši u vrijeme legla zimskih pčela, efikasnost
ovisi o kvalitetu sredstva i brzini isparavanja. Kako sam napisao , često se uspoređuje sa timolom pa i po efikasnosti , a vrijedi i ovdje da broj opalih varoa nemora biti
veliki, ali nanosi štetu varoi i obično je nema puno kod zimskog tretmana . Nedostatci su : najviša temperatura apliciranja je 25°C (za timol se spominje obično 28°C) ; jak
miris, propolisanje pčela kako bi smanjile djelovanje, kao i kod dosta drugih sredstava koja za njih imaju neugodan miris, smanjenje legla u zoni djelovanja, kao i napuštanje košnice i ventiliranje na neko vrijeme , slično kao i kod drugih sredstava, a koje se javlja osobito pri višim temperaturama.
Mliječna kiselina o kojoj je pisano, uglavnom se preporučuje za prskanje direktno po pčelama i posebno po golim rojevima , odnosno pčelama bez legla. Obzirom da je o tome medonosa pisao više , a ja nemam nikakvog iskustva – toliko.
Oksalna kiselina ( i druga sredstva tretiranja kojima je glavna aktivna materija oksalna kiselina i govori se naravno o kapanju ili nakapavanju) je poznata kao najvažnije
sredstvo za tretiranje u kasnojesenjem i zimskom periodu ili kako se naglašava periodu bez legla, kad dostiže bez sumnje vrlo visoku efikasnost . Ova efikasnost ovisi
prvenstveno od toga koliko varoe dođe u dodir sa kiselinom. Na ovo utiče kako raspoređivanje sredstva po pčelama, njihovog međusobnog raznošenja, tako i od gustine
sirupa. Naime rjeđi sirup se brže okapava , pa sredstvo kraće djeluje, a gušće sredstvo se sporije okapava, duže se lijepi po pčelama i samim tim duže djeluje, pa samim tim
je i efikasnije. Nedostatak toga je nemogučnost idealnog raspoređivanja po pčelama, pa dio ode po saću , satonošama itd. , gdje može nastaviti i nepovoljno djelovanje , kao
što je stvaranje čvršćeg sloja na mjestu gdje procuri, pa i truljenje perge ako dođe na nju. Pošto sam dosta toga probao smatram da netreba pretjerivati sa gustinom. Što se
mene tiče za zimski period je ovo najvažnije sredstvo. Tretirao sam i u ljetnom periodu i o tome sam pisao , pa ću sada samo moje mišljenje o efikasnosti kao i za druga
sredstva , a ovdje ubrajam i izvedenice oksalne kiseline. Naime poznata je preporuka za neka sredstva na bazi oksalne kiseline , kako za rano tretiranje kao što je proljetno,
ljetno pa i vrijeme legla zimskih pčela koje najčešće u svakom ovom periodu iznosi najčešće po tri tretiranja . Obzirom na pokretljivost pčela, sredstvo će biti mnogo brže
raznjeto, tako da će ono relativno kratko djelovati na varou, koja se nalazi ma pčelama.Ta sredstva su obično rađena sa nešto više vode (najčešće 60 % ili 1,5 prema 1 šečera)
što utiće da je sredstvo znatno rjeđe i brzo se okapava, onaj dio koji prođe.Efikasnost se produžava mogučnosti da pčele pri čišćenju i uzimaju sredstvo (o ćemu sam ja pisao
još prije par godina , a evo medonosa potvrdio prenoseći što je Liebig rekao), pa na taj hrane i leglo, što može dovesti do toga da će biti onesposobljena i varoa koja nije kod tretiranja ali će u trajanju nekoliko dana vjerovatno biti nesposobna za dalje razmnožavanje. Pitanje je dužine ovog perioda djelovanja, a količina zatvorenog legla i moguće manje ili više varoe u leglu, dovodi kao i kod drugih sredstava, pitanje potpune pouzdanosti . Kad kažem pouzdanost, sigurno je da će se broj varo u određenom postotku
smanjiti ali od broja varoe koja je ostala u leglu ovisi dalja pouzdanost. I ovdje je završni tretman najvažniji , kao i najbolji pokazatelj.
Ovo je moje viđenje u kojem sigurno ima propusta jer je u kratkom vremenu pisano, a vjerovatno je nešto i preskoćeno , što će pokazati komentari .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la zvones » 03 ožu 2013, 22:20

Prirodni pad varoe praćen od 01.01. 2013. do 01.03. 2013, ukupno 60 dana. Stanje izgleda ovako :

košnica...1....2....3....4....5....6....7....8....9....10....11....12....13....14....15....16....17....18....19....20....21....22

08.01.
2013.------0----4----3-----2-----0----1----0----0----0-----XX-----0-----1------0-------0------1-----1------3------0-----0------1------0-----0

15.01.
2013.------0----3----0-----0-----0----0----9----0----0-----XX------0-----6-----4-------1------4-----10-----2------1-----0------0------0-----0

21.01.
2013.------0----7----0-----22----0----0----11---0----0----XX------0----18-----4-------1-----15----22-----16------0------2-----1-----0-----0

30.01.
2013.------2----0-----0-----1-----0----1----0----0----0----XX------0-----1-----3-------0------0-----9------11------0------0-----0-----0-----0

br.nast...2N..N+P..1N...N+P...1N..N+P..2N..1N..1N....XX....1N....2N....2N.....1N....2N...3RV....2N.....1N....2RV...2N...1N....1N
08.02
2013.------6----3-----0-----4----0-----3-----7----0----0----XX------0-----3-----7------0------8-----4------94------0------0-----2-----0-----0

18.02.
2013.------0----1-----0-----0----0-----1-----0----0----0----XX------0-----0-----1------0------0-----1-------1------1------0------0-----0-----0

25.02.
2013-------0----0-----0-----3----1-----0-----0----0----0----xx------0-----0-----0------0------1-----3-------8------0------0------0-----0-----0

01.03.
2013.------0----0-----0-----1----0-----0-----1----0----0----xx------0-----0-----0------0------1-----7------32------0------1------0-----0-----0


Legenda: 1N (jedan nastavak LR) ; 2N ( dva nastavka LR ) ; N+P ( jedan nastavak + polunastavak LR ) ; 2RV i 3RV ( dva , odnosno tri nastavka Rodna Voja )

Iz tabele se može vidjeti da je u većini košnica ovaj pad zanemarljiv. Najveći je kod košnice broj 16 ( 57 za 60 dana ili blizu jedne varoe dnevno) i košnica 17( u kojoj je
prebrojano 167 varoa ili približno 2,8 varoa dnevno ) Te dvije košnice , a posebno 17 će biti praćene i dalje . Ove dvije košnice su u zasebnim redovima i udaljene jedna
od druge, tako da ništa neznači što su po broju jedna uz drugu.
21 društvo je zazimljeno i sve su do sad žive, počelo je i buđenje, po rosi na krovovima i nešto vlage na novinama ima i legla, a obzirom da još nisam vršio pregled
društava , niti bilo šta dodavao, neznam koliko je legla . Počeo je i unos peluda ali kod mene i nema nekih ranih cvjetanja, pa taj unos još nije intezivan.
Ranije uoćeno društvo 13 bez matice je rastavljeno i pošto je bilo na dva nastavka, po jedan je dodat na dva društva koja su bila u jednom nastavku.Tako je jedan nastavak
( gornji u kojem su bile pčele ) dodat susjednom društvu broj 14 , a donji nastavak društvu broj 11. Dodavanje je izvršeno tako da sam društvima 11 i 14 skinuo ventilaciju
sa hranilicom i odmah stavio novinu, lagano probušio i zatim dodao nastavke sa 13 uz prethodno stavljane hranilica/ ventilacija košnica kojim su nastavci dodavani . Ovaj
zahvat ( sa novinom ) je urađen iz razloga da pčele iz košnica 11 i 14 nebi izlijetale jer je bilo dosta hladno i urađeno je brzo i uspješno. Kako sam napisao da još ništa nisam
davao za stimulaciju , temperature su još dosta niske pa kad pčele i izlijeću, to je često i pri nešto nižim temperaturam od 12 °C , a poslje pregleda koji će nadam se biti
uskoro, ocijenit ću šta dalje.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la zvones » 23 ožu 2013, 21:47

Zbog relativno hladnog vremena još nisam pregledao društva . Istina prije nekih sedam dana , upravo zbog predviđanja hladnog vremena ubacio sam po pola pogače
i danas vidim da su ih pojele. Mislio sam više ne stavljati i nasječi medne vijence oko legla , ali moguće ubacim još po pola pogače ako temperature ne skoće. Inače
pčele dobro unose pelud a u svim košnicama ima legla u nekim i mladih pčela ( bilo je razigravanja) .
U blizini košnica prije nekih sedam dana došlo je i do postavljanja ručne pumpe za vodu . Poprilično mi je drago što je voda nađena tamo gdje sam predvidio i ide
zaista dobro, pa ako neko bude imao pitanja u vezi toga , stojim na raspolagalaganju.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la zvones » 06 tra 2013, 18:19

Poslje 6 dana, danas sam ponovo posjetio pčelinjak. Kiša i nerad gradskog saobraćaja su dvije loše stvari od kojih je ova druga mnogo gora, jer još nisam riješio
pitanje auta. Pri dolasku primjetio sam da je počela otvarati rezdelija/đanarika , pčele su već osjetile i odmah ludnica . Kroz ventilacionu mrežu sam pogledao
društva i izgleda da ću pod hitno trebati dodati po okvir (u jesen su gotovo sve svedene na 9 okvira, neke na 8 ) .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la zvones » 20 tra 2013, 20:13

Ukratko jer sam preumoran za pisanje . Sva društva još nisam pregledao ali sa pregledanim i ono što vidim na pčelinjaku sam prezadovoljan . Gotovo sva pregledana
društva su blokirana peludom. Najinteresantnije mi je bilo društvo 14 , kojem sam u trećem mjesecu dodao nastavak sa pčelama društva koje je pred zimu ostalo bez
matice . Dva nastavka po devet okvira . U gornjem 2 okvira zatvorenog legla od letvice do letvice , jedan krajnji okvir još nepotpunjen sa medom i šest okvira prepuna
perge zaliveno medom, od toga na dva okvira sa nešto mladog legla. U donjem nastavku 7 okvira sa leglom i 2 sa pergom ponovo zalivenim medom, pa i na njima nešto
mladog legla. Šta sam mogao nego dodati nastavak satnih osnova sa prevješavanjem. Obzirom da danas vidim pojačan unos peluda, sljedeći korak je izvlačenje peludnih
okvira i ograničavanje matice. Sad vidim koliko je dobro ovo kašnjenje proljeća uz ostavljanje dosta hrane .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la Marko » 20 tra 2013, 22:56

zvones napisao:Ukratko jer sam preumoran za pisanje . Sva društva još nisam pregledao ali sa pregledanim i ono što vidim na pčelinjaku sam prezadovoljan . Gotovo sva pregledana
društva su blokirana peludom. Najinteresantnije mi je bilo društvo 14 , kojem sam u trećem mjesecu dodao nastavak sa pčelama društva koje je pred zimu ostalo bez
matice


Lijep pozdrav Zvone, jel to proljetni umor :) ? Zanima me blokada peludom, točnije vrsta. Kod mene je, ovog zakašnjelog proljeća, najobimniji unos peluda, bio s mrtve koprive (jednostavno kao da ju je netko posijao), zatim maslačak i posljednjih dana voće. Sad već i repica pristiže .
Interesantno mi je društvo 14, i razlog dodavanja bezmatičnog društva,tek u trećem mjesecu.
M.B. Mirza=mir-zakon
Marko
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 136
Pridružen: 07 tra 2011, 19:11
Lokacija: Županja

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la zvones » 21 tra 2013, 21:31

Marko napisao:
zvones napisao:Ukratko jer sam preumoran za pisanje . Sva društva još nisam pregledao ali sa pregledanim i ono što vidim na pčelinjaku sam prezadovoljan . Gotovo sva pregledana
društva su blokirana peludom. Najinteresantnije mi je bilo društvo 14 , kojem sam u trećem mjesecu dodao nastavak sa pčelama društva koje je pred zimu ostalo bez
matice


Lijep pozdrav Zvone, jel to proljetni umor :) ? Zanima me blokada peludom, točnije vrsta. Kod mene je, ovog zakašnjelog proljeća, najobimniji unos peluda, bio s mrtve koprive (jednostavno kao da ju je netko posijao), zatim maslačak i posljednjih dana voće. Sad već i repica pristiže .
Interesantno mi je društvo 14, i razlog dodavanja bezmatičnog društva,tek u trećem mjesecu.


Marko pozdrav i tebi, niije odavno bilo neke prepiske . Ima i kod mene mrtve koprive ali osnovni pokretać je bila rezdelija/đanarika i društva su jednostavno buknula.
Osim toga ima i vrbe , pa je procvjetala rana šljiva (prckulja) , a sada su i ostale šljive u cvatu , kruške, ubrzo i višnje, jabuke ...
Stvar sa obezmatićenim društvom je tekla ovako : Poslje tretiranja oksalnom kiselinom i pri praćenju varoe, izvukao sam na većini društava i pokretnu mrežu. Kod
društva 13 osim nekoliko mrtvih pčela našao sam i mrtvu maticu. Ovo društvo je inaće bilo pomjereno do zida i zato sam izvršio pomjeranje , uzevši sa druge strane
okvir sa medom i stavljajući ga uz pčele. Morao sam pomjerati sve okvire, a bili su dobro "stutkaljeni". Mislim da je to moglo uticati na stradanje matice jer nije ni
jedna druga stradala, a samo sam to društvo pomjerao. Maticu sam ubacio među pčele i poklopio . Kod sljedećeg pregleda istu maticu sam našao ponovo na rešetki i
bilo je jasno da joj nema pomoći ali društvo se ponašalo mirno pa nisam znao ima li maticu ili ne i jednostavno sam ga ostavio tako. U trećem mjesecu kad su pčele
počele pomalo da izlaze, premda je bilo hladno, bilo je i unosa peluda, ali ovo društvo je jedva malo unosilo. Pri otvaranju bilo je nekog žamora ali bunila su se i ostala
društva pri otvaranju. Konačan zaključak da je bez matice bio je primjetan huk iz leta, kojeg kod ostalih društava naravno nije bilo.Odlučio sam da nastavak sa pčelama
dodam najbližem društvu u jednom nastavku, br. 14, a drugi društvu br. 11 bez pčela. Pošto je bilo dosta hladno, a da pčele iz ovih društava nebi izlazile, prvo sam
otvorio 14 i 11 te pokrio novinom, a zatim dodao nastavke. Eto tako je četrnestica eksplodirala. Ovdje moram spomenuti još nešto. U vrijeme zazimljavanja dodao sam
dosta šečernog sirupa, tako da su pčele ušle u zimu sa dobrim zalihama. Pri tretiranju oksalnom vidio sam da ima dosta hrane, a i položaj otpadaka u podnicama je bio
stalno veći prema naprijed, pa se početkom trećeg mjeseca pojačao i raširio preko cjelog uloška (kod svih društava) . Otvaram nekoliko društava na početku cvjetanja
rezdelije (kasnila barem dva tjedna) i vidim da ima dosta zatvorenog legla ( četiri do šest okvira) ima i nešto svježeg unosa ali uglavnom malo meda. Zaključak je da
su zimski "med" potrošile na leglo, jer sad novog ima poprilično i najviše upravo preko perge .
Umor je što zbog pčela a sadi se i nešto po vrtu . Kako je otoplilo , radovi su krenuli na sve strane, a tu je i najdraža , najvažnija obaveza , moja unuka :D . Najteže je
bilo kad je GRAS (gradsko saobraćajno) štrajkalo, jer nisam još riješio pitanje auta , pa se snalazim .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la zvones » 01 lip 2013, 20:29

Poslje fenomenalnog proljetnog razvoja , koji nije pokretan ni pogačama , ni sirupom , nego njihovim zalihama , a zatim cvjetanjem voća , odlučio sam da izvrcam nešto
voćnog meda društvima koja sam predvidio za bagrem. Razlog je bio nedostatak izgrađenih okvira , a u plodišta je već otišlo cca 170 satnih osnova . Iz desetak društava
je izvađeno pretežno po dva puna okvira (nedovoljno poklopljeni) i izvrcano blizu 50 kg meda . Dodatno vrcanje je bilo predviđeno na početku jačeg unosa bagrema.
Bagrem kod mene obićno kreće od 20 do 25. 05. , a nikad prije 15. 05. Nažalost nekoliko zadnjih godina uvijek omane . Ovaj put zabijelio je oko 10.05. ali pravo medenje
je krenulo 15.05. kad sam i predvidio pregled i odstranjivanje većeg dijela legla iz društava predviđenih za medobranje.
Zbog loših predviđanja, kiša i zahlađenja, te nemogućnosti pregleda zajednica, desilo se neizbježno, zajednice koje su bile u predrojevnom stanju su ušle u rojevo .
Rojevi su izlazili i između dvije kiše ako bi se sunce pojavilo i na 5 minuta kasno popodne . Tako se desilo da je jedan i prenoćio , a sljedećeg dana dosta hladno, nije
imao gdje , pa se nisam ni žurio da ga smirim. Jedan je prenoćio i u travi, a kako je bio mali dijelom sam ga poklopio dječijom kanticom. Bilo je nekoliko koji su se
uhvatili toliko nisko da je bilo dovoljno podmetnuti podnicu i nastavak i direktno stresti . Koliko su bile snažne zajednice svjedoći i to da su se izrojile i tri koje su bile
u jednom nastavku , a svakoj je u voćnoj paši oduzeto od 8 do 10 okvira zatvorenog legla i umjesto toga dodate satne osnove, a nekim od njih i neposredno pred bagrem.
Iznenadila me je jedna od njih jer je izvukla matičnjake tihe smjene. Nisam ih dirao, a ona se poslje izrojila. Ja jednostavno zadnje dvije sedmice nisam mogao pregledati
društva niti intervenirati . Već ih nisam imao ni u šta smjestiti, a još veći je problem mjesto. Dva roja sam već poklonio prijatelju, dugogodišnjem radnom kolegi, a ako ne
bude više rojeva, formirat ću još jedno ili dva društva na poklon ( to je obećanje koje će se, nadam se nastaviti).
Ćak uz ove kiše , kad bi malo otoplilo bilo bi i nekog unosa, jer dosta toga je iscvjetalo, osobito sam primjetio da uz željezničku prugu ima dosta divlje ruže/šipka , a danas
vidim u gradu je procvjetala i rana lipa , pa premda nije bilo više od 12°C vidio sam i jednu pčelu na njoj. Zanimljivo, jer kažu da lipa medi pri višim temperaturama uz dosta
vlage u zraku (sparno) , ali tako sam vidio.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la schumy » 03 lip 2013, 07:24

Zvones, tako se i meni dogodilo, mislim 2010. god pa sam sam sebe u šali nazvao "rojar".
Ali ništa zato, takav je život, idemo dalje, ja npr. lani uopće nisam vrcao, tako je bila slaba godina (suša!), dok ove godine već 3 mjeseca kod nas "lije ko iz kabla", Priroda se "igra" s nama jer smo ju mi (ljudi) zagadili...
Veliki pozdrav iz Istre, drži se..........schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar korisnika
schumy
Aktivan
 
Postovi: 881
Pridružen: 30 sij 2010, 11:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la zvones » 03 lip 2013, 21:06

schumy napisao:Zvones, tako se i meni dogodilo, mislim 2010. god pa sam sam sebe u šali nazvao "rojar".
Ali ništa zato, takav je život, idemo dalje, ja npr. lani uopće nisam vrcao, tako je bila slaba godina (suša!), dok ove godine već 3 mjeseca kod nas "lije ko iz kabla", Priroda se "igra" s nama jer smo ju mi (ljudi) zagadili...
Veliki pozdrav iz Istre, drži se..........schumy


Tako je schumy i ja sam ove godine rojar :D , već sam prešao uduplavanje, a danas je kolega odvezao još jedan roj kao poklon . Ali ništa zato, prepun sam iskustava
što se tiče rojeva. Jučer mi se desio zanimljiv slučaj . Već nekoliko puta se dešava da se na isto mjesto uhvate dva roja i često toliko blizu da se na kraju i udruže.
Nekad pripadaju istom društvu , a nekad su iz dva različita i tako se desilo i jučer. Već ranije mi se desio slučaj da stresem veliki roj u košnicu , a onda dio pčela počne
napuštati košnicu vrlo brzo poslje stresanja . Sada se desilo drugačije roj se smirio i nakon što sam ga prenio na stalno mjesto i prošao otprilike sat, najednom vidim
kovitlac u vazduhu. Pogledam odakle je krenulo i vidim da pčele "kuljaju" iz košnice u koju sam smjestio roj . Nije išao na prethodno mjesto, nego na suprotnu stranu
uz ogradu i kao da se dijelio između moje i susjedove višnje , a na kraju sav završio na mojoj. Pogledao sam košnicu i na podnici našao oko stotinjak mrtvih pčela i
maticu i odmah mi je bilo jasno da je bilo borbe i da su se pčele opradijelile za jednu maticu . Pošto matica izlazi pri kraju, obično je negdje pri dnu ili obodu roja.
Zato ako je moguće stresanje treba voditi računa da donji dio roja padne u u ono što smo pripremili za prihvat roja . Bez obzira što je roj bio nešto više i bile su
potrebne malo veće ljestve , uspješno sam stresao dobar dio roja u plastičnu kantu (kanta od jupola ). Da je bilo uspješno potvrđuje nakon stresanja veći broj pčela
koje na obodu nastavka lepezaju krilima i podignutog zadka odašilju miris kojim pozivaju ostale pčele . I zaista nisam nikad vidio da je ostatak roja brže sletio i
pridružio se ostatku , nego ovaj put. Sve je brzo smireno i jutros vidim snažan izlet iz ovog društva .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la Ahmet » 03 lip 2013, 21:37

Evo i ja se upravo vratih sa pcelinjaka gdje sam skinuo poveci roj, sedmi u zadnja tri dana :D Ali ovaj zadnji mi je bas dao posla, nikako citav da uđe u kosnicu uvijek poveca brada se formira na vanjskoj bocnoj stranici kosnice :roll: ostavio sam ga veceras tako a ako do sutra ne uđe ni sam ne znam kako cu ga natjerat :D
Danas sam vidio interesantnu scenu na poletaljci roja kojeg sam jucer skinuo, dvadesetak pcela sklupcalo maticu na poletaljci i gospođa se nekako oslobodi i odšeta u košnicu, pretpostavljam da je to bio roj sa nesparenom maticom pa je sigurno izletila na parenje, meni jako interesantno jer to vidim prvi put.
Stvarno steta za ovo vrijeme jer je proljece super pocelo i bilo je znacajnog unosa koje ce pcele najvjerojatnije potrositi na ovom ruznom vremenu koje traje.
Izgleda bas da smo ove godine rojari, gotovo sve kosnice koje sam pregledao u zadnjih sedam dana su imale ogroman broj maticnjaka tako da ocekujem jos puno rojeva.
Avatar korisnika
Ahmet
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 190
Pridružen: 08 sij 2011, 13:51
Lokacija: Livno

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la zvones » 03 lip 2013, 21:52

Ahmet napisao:Evo i ja se upravo vratih sa pcelinjaka gdje sam skinuo poveci roj, sedmi u zadnja tri dana :D Ali ovaj zadnji mi je bas dao posla, nikako citav da uđe u kosnicu uvijek poveca brada se formira na vanjskoj bocnoj stranici kosnice :roll: ostavio sam ga veceras tako a ako do sutra ne uđe ni sam ne znam kako cu ga natjerat :D
Danas sam vidio interesantnu scenu na poletaljci roja kojeg sam jucer skinuo, dvadesetak pcela sklupcalo maticu na poletaljci i gospođa se nekako oslobodi i odšeta u košnicu, pretpostavljam da je to bio roj sa nesparenom maticom pa je sigurno izletila na parenje, meni jako interesantno jer to vidim prvi put.
Stvarno steta za ovo vrijeme jer je proljece super pocelo i bilo je znacajnog unosa koje ce pcele najvjerojatnije potrositi na ovom ruznom vremenu koje traje.
Izgleda bas da smo ove godine rojari, gotovo sve kosnice koje sam pregledao u zadnjih sedam dana su imale ogroman broj maticnjaka tako da ocekujem jos puno rojeva.


Možda pravi bradu zato što je velik, ali pogledaj ujutro, ako nema brade sve je u redu. Imao sam takav i uradio je sve satne osnove za tri dana , pa sam mu dodao i medište .
Teško je intervenirati po ovakvom vremenu, a i predvidjeti ovakav dug kišan i hladan period.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la schumy » 04 lip 2013, 07:20

Zvones, dobro kažeš, ako je matica "upala" u košnicu onda se na poletaljci odmah stvori 10÷15 tzv, "pozivačica" ostalih pčela iz pratnje u roju koje signaliziraju odašiljanjem mirisa da su pronašle odgovarajuće mjesto za novi životni prostor tj. dom. To se najbolje vidi jer dignu zadak i ispupče bijelu izbošinu na "špici" zatka koja se zove Nasanovljeva žlijezda i miris koji ispuštaju te pčele je katakterističan za to ruštvo.
Ali, zbod činjenice da se često (gotovo uvijek) roju u zraku pridruži i nešto pčela "sa strane" - iz drugih društava, ovaj miris nije odbojan za njih već ih vrlo brzo "socijalizira" i one prihvaćaju većinu roja iz dominirajućeg društva kao svoju...
Kada hvatam roj ja obavezno u travu ispod stavla gdje su se uhvatile rasprostrem bijelo platno (čaršav) i na njega metnem košnicu u koju pobirem roj. Odmah ju napunim sa 7 ili 10 kom satnih osnova i kada ga stresem poklopm sve sa malo većom daskom od oboda košnice (šper-ploča ili mediapan) otvorim širom leto (maknem letvicu) i koso iznad leta naslonim drugu dasku da prekrije otvor leta. To zato jer se pčele okomito dižu uvis sa leta i poovno zauzimaju mmjesto na koje su se prvotno ulivile u roj na grani.
Nakon 2 stresanja (najviše) pčele sa grane počnu ulaziti na leto sa strana i vrlo brzo roj se smiri u novoj košnici.
Ahmete, zvones i svi ostali - "rojno" (šala mala), medno, valjda će se i ovo (ne)vrijeme malo popraviti....
Pozdrav..............schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar korisnika
schumy
Aktivan
 
Postovi: 881
Pridružen: 30 sij 2010, 11:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la Ahmet » 04 lip 2013, 22:15

Evo me opet sa pcelinjaka i danas jos tri roja :) jedan nisam mogao utjerat u kosnicu, kad sam ga otresao sa bora dio roja je pao pored kosnice u duboku travu i onda su se sve pcele povukle u tu travu :( i sad nemam ideje kako da ih stavim u kosnicu. Otkinuo sam jednu granu bora i stavio preko njih bilo je vec kasno pa sam ostavio tako do ujutro valjda ce se popeti na granu a ako ne stvarno nemam ideje kako ih smjestiti u kosnicu.
Imate li kakvu ideju?
Avatar korisnika
Ahmet
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 190
Pridružen: 08 sij 2011, 13:51
Lokacija: Livno

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la halid_s » 05 lip 2013, 07:38

Jednostavno ti je to, malo sirupom poliji po košnici (pletenci) i stavi je iznad pčela na travu. One bi trebale same u nju da uđu.
''Teorija osvjetljava put praksi a praksa daje hranu teoriji''
halid_s
Čita, piše dovoljno
 
Postovi: 53
Pridružen: 05 lip 2012, 07:21
Lokacija: Zavidovići

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la Zvoneto » 05 lip 2013, 12:41

Ako ti je roj još u toj travi vjerojatno je matica tamo. Uzmi prazan nastavak popuni sa osnovama u sredinu stavi ram mladog legla. Tim nastavkom pokrij taj roj na zemlji pod jednu stranu podbaci kamen da ne gnjaviš pčele. Trebale bi preći gore, probaj tako..
Zvoneto
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 230
Pridružen: 28 lip 2010, 10:02
Lokacija: Mostar

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la zvones » 05 lip 2013, 23:30

Zvoneto napisao:Ako ti je roj još u toj travi vjerojatno je matica tamo. Uzmi prazan nastavak popuni sa osnovama u sredinu stavi ram mladog legla. Tim nastavkom pokrij taj roj na zemlji pod jednu stranu podbaci kamen da ne gnjaviš pčele. Trebale bi preći gore, probaj tako..


Možda je to već riješio, a matica je sigurno u travi, samo što vjerovatno nemože da leti. Meni se desio takav mali roj koji se priključio većem, a onda se dio odvojio
jer je iz nekog razloga matica pala u travu . Nisam ga mogao nikako pokupit pa sam ga djelomice pokrio (predveče ) dječijom kanticom . Nažalost pokisao je i bez
obzira što sam ga kasnije bolje pokrio nisam ga mogao prihranjivati i nije preživio.
Prekjuče se desilo nešto zanimljivo . Već dugo u jednoj prodavnici (pored ostalog ima ponešto i za pčelarstvo) ima i jedna vrškara. Od ranije sam je mjerkao ( nije ni
skupa , 19 KM ) i prekjučer je kupim . Kao po naruđbi , taj dan jedan roj- drugenac , nije osobito velik, ali ni mali, potaman za vrškaru . Uhvatio se na cirka 2 m ili
malo jače i sa malim ljestvama vrškara tik ispod njega . Jedno stresanje i sve gotovo. Poklopio ga daskom na kojoj će stajati i stavio na zemlju . Sve je bilo gotovo
za nekih 15 min. i prenio sam ga na stalno mjesto . Ono zbog čega ovo pišem je što me roj jednostavno ignorira :D . Poslje prenošenja na stalno mjesto, gotovo da
pčele nisu ni izlazilo, trebao sam gledati po sat vremena da vidim pčelu . Gledajući kroz leto nisam vidio ni jedne . Jučer ponovo gledam, pčele ne izlaze. Mislim
otišle, kucam po zidu, ništa i nazad dignem vršu , a one se uhvatile za ukrštene grane i u klupku onako rade. Ni jedna se nije ni okrenula prema meni,bez obzira što
sam ih okrenuo naopako, pa ni kod ponovnog vračanja na dasku. Tako je bilo i jučer cijeli dan . Napokon jutros vidim i nešto pčela izliječe. Zanimljiv detalj se desio oko
ili nešto prije podne. Slučajno sam prolazio pokraj nje i vidim mlada matica sleti na dasku i sasvim mirno , bez žurbe otšeta kroz leto unutra . Pri tom nijedna pčela nije
bila van. Dva dana iza izlijetanja roja matica je već bila na orijentacionom letu ili ćak oplodnji . Ovo spominjem zbog toga što ima rojeva od prije desetak dana i vidio
sam prekjučer kako pčele u jednoj od njih uvjeravaju maticu da poleti . Pet ili šest puta su je izvodili van , a ona bi se vraćala unutra i sve dok jednom ipak nije poletila.
Eto ovo je sve zbog pitanja koje i sebi postavljam , dali se sve oko vrškare što sam vidio dešava što je ona zaista prirodnije stanište ili je sve sticaj okolnosti.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la schumy » 06 lip 2013, 06:50

Zvones, ništa u prirodi nije slučajno, vrškara (po mom mišljenju) je od prirodnog materijala, oblikom sliči na prirodno stanište pčela, a ono što si rekao "vrškaru su taman cijelu popunile..." je najbitnije, naime po veličini roja treba prilagoditi veličinu nukleusa nije isto dali se mali rojić meće u veliki nastavak (LR npr.) ili u mali (FR), LR/7 (7 okvira), LR/5 (5 okvira) ili nešto slično...
Pozdrav.......schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar korisnika
schumy
Aktivan
 
Postovi: 881
Pridružen: 30 sij 2010, 11:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la Ahmet » 06 lip 2013, 19:15

Nisam imao vrškaru pa sam jedno tijelo bez podnice stavio preko njih i u sredinu ubacio jedan ram legla i popele su se bez problema :wink:
I danas skinuo 4 roja i molim se da ih vise ove godine ne bude jer svi su mi nukleusi u upotrebi a i ponestalo krovova i podnica za LR :lol:
Ogroman me posao sad ceka kad imam preko 60 drustava na pcelinjaku, ja ne smijem ni pomisliti sta ce biti ako recimo i sljedeca godina bude ovako "rojna" pa kad iz tih 60 kosnica krenu rojevi kao sad :roll:
Avatar korisnika
Ahmet
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 190
Pridružen: 08 sij 2011, 13:51
Lokacija: Livno

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la schumy » 07 lip 2013, 07:28

Neboj se Ahmete, svaka 4÷5 je ovakva, prosto pravilo pčelarstva glasi:
**od 10 godina 5÷6 su "katastrofa" kada se jedva "pokriju" troškovi (ako - ja čisto sumnjam!); 2÷3 godine su prosječne; 1÷2 su odlične.....
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar korisnika
schumy
Aktivan
 
Postovi: 881
Pridružen: 30 sij 2010, 11:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la Kreso » 07 lip 2013, 23:25

Izgleda da je sve do klimatsko-pasnih uvijeta. Osma godina kako pcelarim. Jos nije nikada bilo bez vrcanja.
Nije upitno hoce li biti meda, nego koliki prinosi po kosnici. Istina, sva drustva dobiju nadopunu zimnice secerom. Sirup ili tijesto.
Troskovi se uvijek pokriju, i pretekne. Bez problema.
Kad su rojevi u pitanju, nesto nekontam. Nebih da ispadne da pametujem, ali kako to da ima rojeva ko u prici, nekontrolirano.
Kod mene ove godine tri usle u rojevni nagon uprkos dodatim nastavcima. Nisam ocekivao tako brzo zbog loseg vremena. Dvije
me iznenadile, treca vjestacki razrojena. Sva ostala drustva odmah prekontrolirana, i poduzete mjere. Od izvadjenog legla napravljen starter,
dodati gradjevnjaci, koji imaju visestruku ulogu (izmedju ostalog i za suzbijanje rojevnog nagona), matica ogranicena.
jednom sedmicno sva se drustva kontroliraju. Sad mi netrebaju vise rojevi. Sad moram koristiti pasu.
Obavezna kontrola svih dreustava. Vrijeme ili nevrijeme. Nevazno. Pomalo sam ljut na sebe da su me ove iznenadile, ali sdruge strane imam par lijepih rojeva
koji grade ko'ludi. D Sta je kod vas u pitanju? Previse drustava pa se nemoze stici sve pregledati, ili nesto trece. Neznam
Ne zamjerite na glasnom razmisljanu.Bolje mnji broj drustava pod kontrolom, nego nekontrolirano.
Pozdrav, Kreso.
Kreso
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 598
Pridružen: 28 vel 2010, 23:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la halid_s » 08 lip 2013, 09:39

Tako je Krešo, u ovom periodu bez pregleda društva jednom sedmično i intervencijama se ulazi u rizik od rojenja. Uzrok je najčešći nedostatak vremena, velik broj košnica koje se ne mogu kontrolisati i olako držanje da do rojenja vjerovatno neće doći.
''Teorija osvjetljava put praksi a praksa daje hranu teoriji''
halid_s
Čita, piše dovoljno
 
Postovi: 53
Pridružen: 05 lip 2012, 07:21
Lokacija: Zavidovići

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la Ahmet » 08 lip 2013, 11:49

Ja sam od pocetka proljeca redovno pregledao i po potrebi dodavao satne osnove, garantujem da ni jendoj nije bilo tijesno i sa moje strane sam ucinio sve da im ne stvorim povoljne uvjete za rojenje. E sad prilikom zadjeg pregleda gotovo u svim kosnicama sam na po 4-5 ramova zatekao maticnjake a to je vec kasno da uradim bilo sta, one su usle u rojevni nagon i tu se vise nije moglo nista uraditi.
Avatar korisnika
Ahmet
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 190
Pridružen: 08 sij 2011, 13:51
Lokacija: Livno

Re: Pčelinjak zvones

PostPostao/la neven » 08 lip 2013, 14:47

Ahmet napisao:Ja sam od pocetka proljeca redovno pregledao i po potrebi dodavao satne osnove, garantujem da ni jendoj nije bilo tijesno i sa moje strane sam ucinio sve da im ne stvorim povoljne uvjete za rojenje. E sad prilikom zadjeg pregleda gotovo u svim kosnicama sam na po 4-5 ramova zatekao maticnjake a to je vec kasno da uradim bilo sta, one su usle u rojevni nagon i tu se vise nije moglo nista uraditi.


Ja držim plodiše u jednom nastavku a mediše je iznad rešetke od početka aprila pa dalje.
I svakih 7-8 dana obavezno prevješujem po 3-4 rama poklopljenog legla u medište a u plodište
stavljam dobro izgrađeno mlado saće kako bi matica stalno imala mjesta za leženje a mlade
pčele bile zaposlene njegom legla.
A satne osnove ne stavljam na gradnju u plodište nego u medište i kada se izgrade onda ih spuštan u
plodište prilikom prevješavanja legla jer kada se grade u plodištu a pčele ih ne uspiju na vrijeme
izgraditi tada one tjeraju na rojenje umjesto da sprečavaju.
Treba obratiti pažmju i na starost saća.Ako je staro ono potiče rojenje.
neven
Čita i piše, nedovoljno
 
Postovi: 19
Pridružen: 21 lip 2012, 15:32
Lokacija: NE Istria

PrethodniSljedeće

Vrati se na: DNEVNICI ČLANOVA FORUMA

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 2 gostiju

cron