Stranica: 6/7.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 30 stu 2013, 20:21
Postao/la medonosa
sahista je napisao/la:
medonosa je napisao/la:
sahista je napisao/la:Kod mene vlada opste misljenje,da pcele bolje receno drustva,dobivaju sirup u vecim porcijama.Dvije do tri porcije,zavisi od velicine hranilice.Ovdje smo kao i u mnogim pcelarskim pricama uzimali u obzir idealno stanje.Jaka drustva..itd.Sta ce mo sa nukleusa,mladih drustava koji su napravljena u osmom mjesecu.Ja sam svaja mlada drustva pripremao preko 40 dana za zimu.
Medonosa,mozel jedno malo objasnjenje.Znaci natjeramo maticu da zalijeze u donji nastavak,perga i med ostaje u gornjem nastavku(dio hrane i u donjem nastavku)..pcele formiraju klube gdje je zadnje leglo,u ovom slucaju donji nastavak..jel tako!!!
POozdrav.
Sahista,da tako je,i ako slucajno matica ode u drugi nastavak i zaleze 1-2 okvira,srednja, vratiti te okvire u donji nastavak,!
Ups,mislim da ti ovu teoriju mnogi pcelari nece prihvatiti.Mnogi to smatraju pcelarskim samoubistvom.
Ja najvise volim da mi pcele udju u zimu u donjem nastavku,tada sam siguran da sam ostavio dovoljno zaliha,a snijeg moze padati i do maja mjeseca.
Pozdrav.
Sahista,ja nebih rekao da je ovo teorija,a nemora niko da prihvati,niti bih ja zelio diskutirati oko smrtnog prostora!Ali neka svi uporede razvoj zajednica koje su ovako uzimljene,kada probiju mednu kapu,i zajednica koje i nemaju medne kape,jer su u gornjem nastavku zazimljene!

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 01 pro 2013, 14:16
Postao/la zvones
medonosa je napisao/la: Zvones,ovo tvoje zapazanje i iznosenje je za svaku pohvalu!Ovo iznosenje i trenutno pisanje na temi "Kolicina hrane za zimnicu"mozemo itekako sjediniti,jer se u njoj pise o nekim "nerazrjesenim" pojavama!Zvones,ja cu iznenjeti svoje zapazanje oko kolicine i procedure dodavanja zimnice ako se vec hrana dodaje u obliku secernog sirupa(ili invertovanog),ili meda koji nije za prodaju!Ja sam zagovornik u tom slucaju naglog dodavanja vecih kolicina zimnice iz vise razloga!Posto vecina pelara pcelari sa LR i jedan dio sa DB kosnicom,kod LR-a se plodiste smatra na dva nastavka(rijetko ko ima polunastavke kao dio plodista)!Dodavanjem vece kolicine zimnice neposredno nakon zadnjeg vrcanja,po meni dovodimo pcele u luksuz problem!Matica ce biti potisnuta u donji nastavak,a i blize je letu,u gornjem nastvaku bocni okviri u kojima je polen,biti ce zaliven i preliven sirupom,cime dobivamo pergu,koja ce sluziti u proljetnom razvoju,do koje ce pcelinje klube doci u januaru-februaru!Inace dodavanjem manjih porcija sirupa,pcelama bi dali vrijeme da oslobode neke celije iz kojih izlazi leglo,ali bi im i dozvolili uzimanje i potrosnju ovog polena,i onda bi dosli da se zimska pcela trosi jer nema polena-perge!Invertovanom sirupu bih dao prednost jer pcele ga manje preradjuju i brze poklapaju,a veca kolicina zimnice je itekako podsticaj za maticu(jer pcele ga jos dugo u jesen prenose i preslazu),a i za LJETNU PCELU za sakupljanje polena,ljetna pcela poslije vrcanja koja se izleze je jedna generacija pcele,koja u modernom pcelarstvu nema nikakvo znacenje osim formiranja rojeva za prodaju u rano proljece,ona trosi zimnicu,siri varou,i viruse itd!Dodavanjem vece kolicine sirupa kojeg pcele iz hranilice bi trebale da uzmu po noci,od 5-7kg,najmanje,meni otkriva i pokazuje koje drustvo ima nagon za sakupljanje nektara.Ako pcelinja zajendica na kontrolnoj vazi pokazuje dnevni unos nektara npr 7kg iz priorode,onda je u stanju da uzme i toliku kolicinu sirupa u noci,ako neka zajendica treba vise od 2-3 dana za unos ove kolicine,sirupa,ona bi kod mene bila rasformirana!
sahista je napisao/la:Kod mene vlada opste misljenje,da pcele bolje receno drustva,dobivaju sirup u vecim porcijama.Dvije do tri porcije,zavisi od velicine hranilice.Ovdje smo kao i u mnogim pcelarskim pricama uzimali u obzir idealno stanje.Jaka drustva..itd.Sta ce mo sa nukleusa,mladih drustava koji su napravljena u osmom mjesecu.Ja sam svaja mlada drustva pripremao preko 40 dana za zimu.
Medonosa,mozel jedno malo objasnjenje.Znaci natjeramo maticu da zalijeze u donji nastavak,perga i med ostaje u gornjem nastavku(dio hrane i u donjem nastavku)..pcele formiraju klube gdje je zadnje leglo,u ovom slucaju donji nastavak..jel tako!!!
POozdrav.

medonosa je napisao/la:Sahista,da tako je,i ako slucajno matica ode u drugi nastavak i zaleze 1-2 okvira,srednja, vratiti te okvire u donji nastavak,!
sahista je napisao/la:Ups,mislim da ti ovu teoriju mnogi pcelari nece prihvatiti.Mnogi to smatraju pcelarskim samoubistvom.
Ja najvise volim da mi pcele udju u zimu u donjem nastavku,tada sam siguran da sam ostavio dovoljno zaliha,a snijeg moze padati i do maja mjeseca.
Pozdrav.
medonosa je napisao/la:Sahista,ja nebih rekao da je ovo teorija,a nemora niko da prihvati,niti bih ja zelio diskutirati oko smrtnog prostora!Ali neka svi uporede razvoj zajednica koje su ovako uzimljene,kada probiju mednu kapu,i zajednica koje i nemaju medne kape,jer su u gornjem nastavku zazimljene!
Svakako Medonosa da cijenim tvoje pisanje i sve što smatram za važnije imam u dokumentima, koji su već postali enciklopedija . Ove postove sam citirao zbog boljeg
pregleda i čini mi se da vidim tri načina zazimljavanja. Sva tri su u primjeni uz primjedbu da mnogi pčelari i neznaju koji od ovih (ili možda neki drugi ) primjenjuju, a
deviza je "pčele znaju" .
Ako sad pregledam postove, mogu primjetiti da sahista zazimljuje pčele u donjem nastavku gdje je klupko/klube i ujedno hrana u mednim vijencima . Bonus je dodatna
hrana u gornjem nastavku ili p.nastavku (ako je ostavio). Koliko sam shvatio, medonosa zazimljava pčele tako da je klupko u donjem nastavku, a hrana u gornjem
nastavku . Ćak ukoliko matica pređe gore i zanese, sve uredno vraća u donji nastavak. Bez obzira ako i ima nešto hrane u donjem nastavku to nije dovoljno pa mora
postojati neka veza između donjeg i gornjeg nastavka ili na neki način pčele "natjerati" da se uhvate za med u gornjem nastavku. Treći način, koji i ja praktikujem, je
zazimljavanje pčela u gornjem nastavku , gdje će osim klupka u gornjem dijelu okvira biti i medni vijenci.
Raspravljati o bilo kojem načinu nije moguće bez iznošenja pozitivnih i negativnih osobina, a u svoj mogućoj literaturi nema ih dovoljno, osobito ovih drugih jer svi pišu
afirmativno. Zato da prvo spomenem literaturu. U svoj literaturi bez izuzetka, možemo vidjeti stiliziranu sliku pčelinjeg klupka koja je nacrtana dvodimenzionalno sa
jasnim usmjerenjem da onaj ko gleda ima predođbu trodimenzionalnog koji lići na kuglu . Krug koji predstavlja klupko je najčešće po sredini košnice (koja isto tako nije
realno nacrtana, obzirom na širinu i visinu ) i najčešće zahvata podjednako i gornji i donji nastavak . Ova slika je drugačija samo kad autori objašnjavaju zazimljavanje
ili pomjeranje klupka za hranom, pa se taj krug pomjera bilo dole bilo gore, ali je uvijek u dva nastavka. Od jačine društva , pa i od izgleda klupka ovisi i potrošnja energije
kao i mnoge druge stvari. Zašto spominjem izgled klupka ? Zato što nije onakav kako se prestavlja. Kad se kaže klupko ili klube, predstava je da liči na klupko špage ili
prediva, a tako je i prikazano na slikama u literaturi. Dali je tako ? Oni koji imaju okrugla leta, također oni koji vrše zimsko tretiranje mogu potvrditi da pčela nema izvan
bočnih letvica, dakle uvijek su unutar saća. Tada je realno okvire unutar nastavka vidjeti kao pregrade čija je debljina cca 3 cm. Ukoliko imamo 2 nastavka , tada u oba
imamo iste pregrade (koliko ih ostavimo) i između nastavaka prazan prostor širine 10 mm što je razmak između satonoša donjeg nastavka i donjih letvica gornjeg nastavka
(idealno stanje) . Pčele su sada u ulicama između pregrada ( nemaju dodira nigdje na bočnim stranama), ako su u gornjem nastavku, rijetko kad na satonošama ili
ih je malo i izlaze ispod donjih letvica, pa kako su ulice slabije što idu od sredine klupka prema krajevima, u tom dijelu liče na krug . Ako bi sad pokušali nacrtati sliku
u dvije dimenzije, dvodimenzionalnu, dobili bi nešto što liči na grablje. Prostor između nastavaka bi bila šipka na kojoj stoje zubci, a zubci bi opet bili različite dužine u
ovisnosti od jačine ulice, odnosno najduži bi bili oni srednji, a krajni bi bili najkraći i možda nebi ni stigli do praznog prostora, odnosno do šipke grablji. Nadam se da opis
nije nerazumljiv , odnosno da se može shvatiti, pa i nacrtati jer dalje ide društvo koje je dijelom ušlo i u donji nastavak. Ponovo isto, samo što taj dio ima osnovu u istom
prostoru između nastavaka, a ulice sad idu i prema dole, pa tako imamo viziju grablji, gdje iz zajedničke osnove ili šipke izlaze dva reda zubaca , od kojih su jedni okrenuti
prema gore , a drugi prema dole . Ukoliko je osnova u gornjem nastavku (matica), jasno da je dio u donjem nastavku manji i kraći.
Isto je tako ako je klupko u donjem nastavku, samo što sada donji dio visi ispod donjih letvica , slično kao kod roja, a ukoliko dio prođe u gornji nastavak tada ponovo imamo
grablje samo što su duži šiljci (ulice) u donjem nastavku, zatim zajednički dio i kraći šiljci u gornjem nastavku. Bilo bi previše pisati, a i smiono pretpostaviti potrošnju u
različitim uslovima i u skladu sa time temperature u pojedinim načinima zazimljavanja (za to bi trebali instrumenti i praćenje mjerenja) . Što se tiče mjerenja koja viđamo
i na internetu malo se zna o tome, a moje je mišljenje da bi ih trebalo vršiti na različitim košnicama ( u odnosu na materijal) , različitim klimatskim uvjetima (ista vrsta pčela)
kako bi se vidjelo da nema velikih odstupanja u mjerenjima. Također moglo bi se još puno pisati (napr. o saću) , o tome gdje su pčele ( po periodima zime) ali možda će o
tome biti priče u nastavku. Posebno je pitanje prihrane, koliko, zašto i koji su periodi i načini. O mom načinu sam pisao prvenstveno zbog prethodnih iskustava, a i sa pogledom
na klimatske uslove i osobito načinom zazimljavanja te biljkama koje u to vrijeme cvjetaju i mede, što također uslovljava neke mjere.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 01 pro 2013, 19:17
Postao/la medonosa
Koliko sam shvatio, medonosa zazimljava pčele tako da je klupko u donjem nastavku, a hrana u gornjem
nastavku . Ćak ukoliko matica pređe gore i zanese, sve uredno vraća u donji nastavak. Bez obzira ako i ima nešto hrane u donjem nastavku to nije dovoljno pa mora
postojati neka veza između donjeg i gornjeg nastavka ili na neki način pčele "natjerati" da se uhvate za med u gornjem nastavku.
Ako je donji nastavak polunastavak onda je to rjeseno samo od sebe,ako je donji nastavak ,cjeli nastavak,otvaranjem podnice "natjeramo"pcele da se uvezu sa drugim nastavkom!

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 01 pro 2013, 23:41
Postao/la sahista
Zvones ako mogu biti iskren,ja nisam dovoljno razumio tvoj zadnji post.Pogotovo ovo oko grablji.
U sustini ja se uopste ne zamaram sa bespotrebnim stvarima,tipa i oblika klubeta.Za to nemam vremena.Volio bih da imam.Vise me interesuje prakticni rad,da ostvarim sto bolje rezultate,a da ne radim puno,jer sam po prirodi poprilicno lijen.
Sto se tice mog nacina uzimljavanja,o tome sam vec pisao.Kod menu su stvari jako jednostavne.Moj jedini zadatak kao pcelara se svodi na to,da zajednicama obezbjedim DOVOLJNO hrane.Med i polen.Pokusati ocistiti od Varroe.Gdje i kakvo klube ce formirati,to me uopste ne interesuje.Ja nemam strah de se pcele nece prebaciti u gornji naastavak ako su zazimile u donjem.Radim to vec par godina i to sve lijepo fuknkcionise.Ovoj nacin uzimljavanja nisam izmislio ja,nego sam naucio od lokalnih pcelara(svih tipova kosnica),koji ovu tehniku ili pogresnu tehniku u vasim ocima koriste decenijama u svojoj praksi.Ja sam ove godine zazimio oko tridesetak drustava,samo je jedno drustvo pomjereno na desnu stranu,na toj strani imaju dovoljno meda.Ostalo sve po PS-u.Da li vrijedno da ja sva drustva ili leglo prevjsavam zbog ovakog malog procenta pcela koja su krenula u tkz. pogresni smjer..meni nije,pa ni po cijenu tog drustva.Docekace to drustvo proljece bez problema.
Klimatski uslovi neigraju nikakvu ulogu u ovom nacinu uzimljavanja,jer ovako rade pcelari Skandinavskih zemalja,pa mi,pa Njemacka,i mnoge druge zemlje.E sad kada se dodje do ex-Juge,tu se stvari mijenjaju,tu pcelari bolje poznaju pcelu nego ono sama sebe.
Ovo sto sam napisao,mogu potvrditi svi nasi pcelari koji pcelare izvan BiH,samo ljudi ne zele da se upustaju u razgovore,jer znaju da pcelari nece ili skoro nemjenjaju svoj nacin rada,pa makar to bilo i pogresno.
Samo bih napomenuo(da ne sabotiram i da ne upucujem kolege na pogresan put),svako je odgovoran za svoje pcele,i ja ga potpuno podrzavam u njegovom radu,makar bio i pogresan.
Pozdrav.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 02 pro 2013, 09:44
Postao/la zvones
sahista je napisao/la:Zvones ako mogu biti iskren,ja nisam dovoljno razumio tvoj zadnji post.Pogotovo ovo oko grablji.
U sustini ja se uopste ne zamaram sa bespotrebnim stvarima,tipa i oblika klubeta.Za to nemam vremena.Volio bih da imam.Vise me interesuje prakticni rad,da ostvarim sto bolje rezultate,a da ne radim puno,jer sam po prirodi poprilicno lijen.
Sto se tice mog nacina uzimljavanja,o tome sam vec pisao.Kod menu su stvari jako jednostavne.Moj jedini zadatak kao pcelara se svodi na to,da zajednicama obezbjedim DOVOLJNO hrane.Med i polen.Pokusati ocistiti od Varroe.Gdje i kakvo klube ce formirati,to me uopste ne interesuje.Ja nemam strah de se pcele nece prebaciti u gornji naastavak ako su zazimile u donjem.Radim to vec par godina i to sve lijepo fuknkcionise.Ovoj nacin uzimljavanja nisam izmislio ja,nego sam naucio od lokalnih pcelara(svih tipova kosnica),koji ovu tehniku ili pogresnu tehniku u vasim ocima koriste decenijama u svojoj praksi.Ja sam ove godine zazimio oko tridesetak drustava,samo je jedno drustvo pomjereno na desnu stranu,na toj strani imaju dovoljno meda.Ostalo sve po PS-u.Da li vrijedno da ja sva drustva ili leglo prevjsavam zbog ovakog malog procenta pcela koja su krenula u tkz. pogresni smjer..meni nije,pa ni po cijenu tog drustva.Docekace to drustvo proljece bez problema.
Klimatski uslovi neigraju nikakvu ulogu u ovom nacinu uzimljavanja,jer ovako rade pcelari Skandinavskih zemalja,pa mi,pa Njemacka,i mnoge druge zemlje.E sad kada se dodje do ex-Juge,tu se stvari mijenjaju,tu pcelari bolje poznaju pcelu nego ono sama sebe.
Ovo sto sam napisao,mogu potvrditi svi nasi pcelari koji pcelare izvan BiH,samo ljudi ne zele da se upustaju u razgovore,jer znaju da pcelari nece ili skoro nemjenjaju svoj nacin rada,pa makar to bilo i pogresno.
Samo bih napomenuo(da ne sabotiram i da ne upucujem kolege na pogresan put),svako je odgovoran za svoje pcele,i ja ga potpuno podrzavam u njegovom radu,makar bio i pogresan.
Pozdrav.
Evo vidiš (i vidim) , odlično se razumijemo . Ja o hrani nisam još dao kompletan odgovor iako je tako krenulo i to će slijediti. Što se tiče ovoga što si napisao, nisam nikad
ni rekao da je to pogrešno i da sam ja tamo vjerovatno bih isto radio. U ćemu je razlika ? Cvjetanje preko cijele sezone koje obezbjeđuje dovoljno nektara i polena u svim
periodima. Kod nas je period kad treba pripremati pčele za zimu izuzetno deficitaran, osobito što se tiče polena, a što se tiče nektara ima puno onog koji brzo kristalizira,
voća koje i gnjije (opalog na koje pčele idu) i fermentira (osobito šljiva). Kad medonosa napiše kako svojim pčelama ostavi nastavak perge sa medom, to je odlično, samo
što je to na stacionaru gotovo nemoguće(u našim uslovima) Poseban razlog je , što pčele sigurnije prezimljavaju i što mi zbog tretiranja odgovara da su u gornjem nastavku,
te jednostavnim pogledom i bez nekog uznemiravanja vidim trenutno stanje.
Što se tiče pojma "grablje" znam da to nije lako razumjeti, a i ranije sam na drugi način pokušao objasniti pčelinje klupko kako ja vidim. Bez crteža je teško ali pokušaj
zamisliti(nacrtati ) samo ulice (kao grafikon) i zatim ih spojiti ispod, što predstavlja prostor između nastavaka. Dobit ćeš izgled klupka kakav bi vidio ako skineš prednju
stranu nastavka jer ne vidiš ulice dalje nego samo sprijeda. Ako bi ulice htio prikazati dalje onda bih vidio trodimenzinalno i umjesto šiljaka vidio bih listove debljine
oko 1 cm , oblika nepravilne elipse u skladu sa saćem i mednim vijencem. Pisanje o ovom ima više razloga, a jedan od njih je dokazivanje da nije sve tačno što nauka
iznosi, a kad bi bilo , nebi se nikad išlo naprijed. Osim toga nauka danas ide u skladu sa interesima onih koji je plačaju!
Slažem se da sve ovo nije važno za tebe, kao i za mnoge druge. Ja povremeno iskočim ali i ne insistiram da me neko podrži, a drago mi je ukoliko bilo ko shvati da mu je
moje pisanje pomoglo u bilo ćemu.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 02 pro 2013, 11:36
Postao/la halid_s
Zahvaljujem se u svoje ime Zvonetu na objašnjenjima. Tvoja objašnjenja na forumu su toliko iscrpna i detaljna da se tu više nema šta ni pitati. Stvar je samo u tome ko ima strpljenja i želje da ih čita. Ko želi da se udubi u tekstove može mnogo da nauči.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 02 pro 2013, 14:52
Postao/la pot
Pozdrav kolege...
Nije me bilo mjesec dana a koliko sam vidio i dalje pričate o zazimljavanju pčela kao i prje mjesec ili dva neznam tačno, nisam sve čitao pa se izvinjavam ako grešim.
Nije upšte problem zazimiti pčele u donjem sanduku ali moraju imati dovoljno hrane da "dočekaju" polovicu marta žive a poslje ide savršeno dobro je to su sigurno dobra društva, ovo je moje lično iskustvo.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 02 pro 2013, 16:04
Postao/la balasevic
Uglupo je od mene da nesto pisem na postove od kolega jer stvarno suim postovi za naucit.Ali moram reci dok citam ove postove oko zazimljvanja primjetio sam da u medonosinim pisanjima govori se o dosta hrane koju ostvaljaju tako da pcele imaju u izoblju i kod njega i kod kolege sahiste.Ali problem je kad nemozemo ostaviti tolike kolicine pa da pcele imaju do maja jednostvano nemozemo to obezbjediti pogotovo pcelari gdje kolega stipe pcelari jer pcele nemogu naci dovoljno da prezive ljeto a kamoli da nadju toliko hrane da ostavljamo da imaju do maja.Jedino kad pcelari nebi vrcali niako to bi bilo ostvarivo.OVO JE MOJE MSLJENJE NEPOBIJAM NIKOG NIUCEMU VEC IZNOSIM SVOJE LICNO MSLJENJE

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 02 pro 2013, 17:20
Postao/la pot
Da bi imali meda za zimovanje pčela i nešto za izvadit u našim uslovima (BiH) treba dosta rada, mi nemamo stabilne i duge ljetne paše pa da drustva imaju vremena da se lagano rzviju i fino iskoriste dugotrajnu ljetnu pašu pa da nam napune nastavke i nastavke sa medom i td. Mislim da već na prvim časovima kurseva o pčelarstvu traba ljudima jasno biti kao njihova drustva trebaju izgledati u jesen, pa recimo polovicom aprila i pred bagrem da bi ista mogla iskoristit nastupajuću pašu jer je to jedan od načina da nešto ostane i za zimu. Isto tako na prvim časovima treba ljudima reće da ako očekuju prinos na bagremu treba da imaju u blizini pčelnjaka i šume bagrema a ne 8 stabala. Ovo su elementarne stvari, znam da će neko reći da ja nešto pametujem, ali pogledajt svoja društva ovih dana lagano još ako radite sa oksalnom ili sl. to će te svakako vidjeti pa izborjte zaposjednute ulice ili prečnik klubeta pa skontajte sa čim raspolažete. Ako nemate bagrema onda fino odvezite pčele gdje ima, ili sadite medonosno bilje, drustva pripremate za pašu koju imate i broj društava, ja ću reći i vrstu košnice prilagodite pašnim uslovima.... Malo sam skratio...

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 02 pro 2013, 18:09
Postao/la mirsad
pot je napisao/la:Da bi imali meda za zimovanje pčela i nešto za izvadit u našim uslovima (BiH) treba dosta rada, mi nemamo stabilne i duge ljetne paše pa da drustva imaju vremena da se lagano rzviju i fino iskoriste dugotrajnu ljetnu pašu pa da nam napune nastavke i nastavke sa medom i td. Mislim da već na prvim časovima kurseva o pčelarstvu traba ljudima jasno biti kao njihova drustva trebaju izgledati u jesen, pa recimo polovicom aprila i pred bagrem da bi ista mogla iskoristit nastupajuću pašu jer je to jedan od načina da nešto ostane i za zimu. Isto tako na prvim časovima treba ljudima reće da ako očekuju prinos na bagremu treba da imaju u blizini pčelnjaka i šume bagrema a ne 8 stabala. Ovo su elementarne stvari, znam da će neko reći da ja nešto pametujem, ali pogledajt svoja društva ovih dana lagano još ako radite sa oksalnom ili sl. to će te svakako vidjeti pa izborjte zaposjednute ulice ili prečnik klubeta pa skontajte sa čim raspolažete. Ako nemate bagrema onda fino odvezite pčele gdje ima, ili sadite medonosno bilje, drustva pripremate za pašu koju imate i broj društava, ja ću reći i vrstu košnice prilagodite pašnim uslovima.... Malo sam skratio...
sahista je napisao/la:Zvones ako mogu biti iskren,ja nisam dovoljno razumio tvoj zadnji post.Pogotovo ovo oko grablji.
U sustini ja se uopste ne zamaram sa bespotrebnim stvarima,tipa i oblika klubeta.Za to nemam vremena.Volio bih da imam.Vise me interesuje prakticni rad,da ostvarim sto bolje rezultate,a da ne radim puno,jer sam po prirodi poprilicno lijen.
Sto se tice mog nacina uzimljavanja,o tome sam vec pisao.Kod menu su stvari jako jednostavne.Moj jedini zadatak kao pcelara se svodi na to,da zajednicama obezbjedim DOVOLJNO hrane.Med i polen.Pokusati ocistiti od Varroe.Gdje i kakvo klube ce formirati,to me uopste ne interesuje.Ja nemam strah de se pcele nece prebaciti u gornji naastavak ako su zazimile u donjem.Radim to vec par godina i to sve lijepo fuknkcionise.Ovoj nacin uzimljavanja nisam izmislio ja,nego sam naucio od lokalnih pcelara(svih tipova kosnica),koji ovu tehniku ili pogresnu tehniku u vasim ocima koriste decenijama u svojoj praksi.Ja sam ove godine zazimio oko tridesetak drustava,samo je jedno drustvo pomjereno na desnu stranu,na toj strani imaju dovoljno meda.Ostalo sve po PS-u.Da li vrijedno da ja sva drustva ili leglo prevjsavam zbog ovakog malog procenta pcela koja su krenula u tkz. pogresni smjer..meni nije,pa ni po cijenu tog drustva.Docekace to drustvo proljece bez problema.
Klimatski uslovi neigraju nikakvu ulogu u ovom nacinu uzimljavanja,jer ovako rade pcelari Skandinavskih zemalja,pa mi,pa Njemacka,i mnoge druge zemlje.E sad kada se dodje do ex-Juge,tu se stvari mijenjaju,tu pcelari bolje poznaju pcelu nego ono sama sebe.
Ovo sto sam napisao,mogu potvrditi svi nasi pcelari koji pcelare izvan BiH,samo ljudi ne zele da se upustaju u razgovore,jer znaju da pcelari nece ili skoro nemjenjaju svoj nacin rada,pa makar to bilo i pogresno.
Samo bih napomenuo(da ne sabotiram i da ne upucujem kolege na pogresan put),svako je odgovoran za svoje pcele,i ja ga potpuno podrzavam u njegovom radu,makar bio i pogresan.
Pozdrav.

POZ
Ovo sve podpisujem.
I sam bih dodao da uvijek uzimljujem pcele na dva
nastavka i osam ramova.
Ljudi moji svatite da za bavljenjem pcelarstvom postoje
tri uslova

-PASA [razvojna]
-PASA[za pcelara]
-PASA[za zimovanje]

Ko nema ovo treba razmisliti sa kolio
pcelinjih drustava moze da pcelari.
Ili koliko odredzeno podrucije moze da
podnese kosnica.

MK

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 02 pro 2013, 20:23
Postao/la zvones
mirsad je napisao/la:
pot je napisao/la:Da bi imali meda za zimovanje pčela i nešto za izvadit u našim uslovima (BiH) treba dosta rada, mi nemamo stabilne i duge ljetne paše pa da drustva imaju vremena da se lagano rzviju i fino iskoriste dugotrajnu ljetnu pašu pa da nam napune nastavke i nastavke sa medom i td. Mislim da već na prvim časovima kurseva o pčelarstvu traba ljudima jasno biti kao njihova drustva trebaju izgledati u jesen, pa recimo polovicom aprila i pred bagrem da bi ista mogla iskoristit nastupajuću pašu jer je to jedan od načina da nešto ostane i za zimu. Isto tako na prvim časovima treba ljudima reće da ako očekuju prinos na bagremu treba da imaju u blizini pčelnjaka i šume bagrema a ne 8 stabala. Ovo su elementarne stvari, znam da će neko reći da ja nešto pametujem, ali pogledajt svoja društva ovih dana lagano još ako radite sa oksalnom ili sl. to će te svakako vidjeti pa izborjte zaposjednute ulice ili prečnik klubeta pa skontajte sa čim raspolažete. Ako nemate bagrema onda fino odvezite pčele gdje ima, ili sadite medonosno bilje, drustva pripremate za pašu koju imate i broj društava, ja ću reći i vrstu košnice prilagodite pašnim uslovima.... Malo sam skratio...
sahista je napisao/la:Zvones ako mogu biti iskren,ja nisam dovoljno razumio tvoj zadnji post.Pogotovo ovo oko grablji.
U sustini ja se uopste ne zamaram sa bespotrebnim stvarima,tipa i oblika klubeta.Za to nemam vremena.Volio bih da imam.Vise me interesuje prakticni rad,da ostvarim sto bolje rezultate,a da ne radim puno,jer sam po prirodi poprilicno lijen.
Sto se tice mog nacina uzimljavanja,o tome sam vec pisao.Kod menu su stvari jako jednostavne.Moj jedini zadatak kao pcelara se svodi na to,da zajednicama obezbjedim DOVOLJNO hrane.Med i polen.Pokusati ocistiti od Varroe.Gdje i kakvo klube ce formirati,to me uopste ne interesuje.Ja nemam strah de se pcele nece prebaciti u gornji naastavak ako su zazimile u donjem.Radim to vec par godina i to sve lijepo fuknkcionise.Ovoj nacin uzimljavanja nisam izmislio ja,nego sam naucio od lokalnih pcelara(svih tipova kosnica),koji ovu tehniku ili pogresnu tehniku u vasim ocima koriste decenijama u svojoj praksi.Ja sam ove godine zazimio oko tridesetak drustava,samo je jedno drustvo pomjereno na desnu stranu,na toj strani imaju dovoljno meda.Ostalo sve po PS-u.Da li vrijedno da ja sva drustva ili leglo prevjsavam zbog ovakog malog procenta pcela koja su krenula u tkz. pogresni smjer..meni nije,pa ni po cijenu tog drustva.Docekace to drustvo proljece bez problema.
Klimatski uslovi neigraju nikakvu ulogu u ovom nacinu uzimljavanja,jer ovako rade pcelari Skandinavskih zemalja,pa mi,pa Njemacka,i mnoge druge zemlje.E sad kada se dodje do ex-Juge,tu se stvari mijenjaju,tu pcelari bolje poznaju pcelu nego ono sama sebe.
Ovo sto sam napisao,mogu potvrditi svi nasi pcelari koji pcelare izvan BiH,samo ljudi ne zele da se upustaju u razgovore,jer znaju da pcelari nece ili skoro nemjenjaju svoj nacin rada,pa makar to bilo i pogresno.
Samo bih napomenuo(da ne sabotiram i da ne upucujem kolege na pogresan put),svako je odgovoran za svoje pcele,i ja ga potpuno podrzavam u njegovom radu,makar bio i pogresan.
Pozdrav.

POZ
Ovo sve podpisujem.
I sam bih dodao da uvijek uzimljujem pcele na dva
nastavka i osam ramova.
Ljudi moji svatite da za bavljenjem pcelarstvom postoje
tri uslova

-PASA [razvojna]
-PASA[za pcelara]
-PASA[za zimovanje]

Ko nema ovo treba razmisliti sa kolio
pcelinjih drustava moze da pcelari.
Ili koliko odredzeno podrucije moze da
podnese kosnica.

MK
Oprosti Mirsade ali ja tebe sad nisam razumio , premda sve izgleda jasno . Zašto? Zato što je ranije pisano da se u Švedskoj obavezno pčele zazimljavaju na šečeru, a iz
ovog tvog posta vidim da nije tako.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 02 pro 2013, 20:59
Postao/la senad grudic
U pravu si Zvones ovdje se pcele uzimljavaju na seceru i strogo na seceru iz razloga duge zime i medljike koja je poslednja pasa u godini. Mislim
da sam pisao prosle godine pcele nisu imale procistni let 5mjeseci i 20 dana. Da li bi izdrzale na medu???
Pozdrav Senad Grudic

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 02 pro 2013, 21:55
Postao/la mirsad
POZ
Kolega princip pcelarstva je takav.
Dali moje pcele zimuju na medu ili
seceru nemijenja stvar.
Bitno je da pcela ima dovoljno
kvalitetne hrane da pregura
cijelu zimu bez problema.

MK

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 02 pro 2013, 22:27
Postao/la zvones
mirsad je napisao/la:POZ
Kolega princip pcelarstva je takav.
Dali moje pcele zimuju na medu ili
seceru nemijenja stvar.
Bitno je da pcela ima dovoljno
kvalitetne hrane da pregura
cijelu zimu bez problema.

MK
Sad je sve jasno i naravno da se slažem . Da se razumijemo ( ne pišem zbog tebe ali tvoji postovi su me motivirali na ovo) Ja pčelama posljednjih godina uglavnom ne
stavljam pogače u rano proljeće, a ove godine nisam ni kasnije, premda sam pogriješio što nisam stavio u vrijeme zazimljavanja. Nikad, baš nikad nisam stimulirao
pčele sirupom u proljeće. Moje pčele u proljeće za stimulaciju potroše hranu od prezimljavanja. Svaki okvir ( a bude ih vrlo malo) koji imaju imalo starog meda bude
kod prvog pregleda nasjećen , u plodištu je i med ode za razvoj. Kasnije je moguće vidjeti samo svježi nektar ili med. Načitao sam se ovdje, a i na drugim forumima
kako ozbiljni pčelari- za mene profesionalci stimuliraju pčele u proljeće sirupom , kako bi rano imali spremne pčele za akciju. Dali nešto od toga ode i u medište?

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 02 pro 2013, 23:14
Postao/la sahista
Pasne prilike ne mjenjaju niti uticu na nas(moj) nacin uzimljavanja pcelinjih zajednica.Mnogi pcelari dohranjuju ili uzimljavaju na secernom sirupu.
Rade to ovako.Ocijene stanje u kosnici,vecinom svakom drustvu kupe ili naprave sirupa u kolicini od 14-20 litara.
Dodaju taj sirup...ostalo u predhodnom tekstu.
Pozdrav.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 03 pro 2013, 17:22
Postao/la mirsad
POZ
Sirup u proljece se nedaje radi hrane nego radi vode.
Proljece i matica zalijeze punpm parom a vrijeme
zahladi, e zato se daje sirup da pcele ne moraju
napolje po vodo vec je imaju u hranilici.
SRETNO-MEDNO SVIMA

MK

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 14 ožu 2014, 22:11
Postao/la zvones
Evo malo i sa moga pčelinjaka. Ludnica je krenula jer je procvjetala rezdelija/đanarika . U gradu je cvjetanje blizu kraja jer je iscvjetala ranije (toplije zbog betona), a
kod mene kasnije , pogotovo ona u relativnom hladu tek otvara, što me naravno raduje. Istovremeno krenule su i neke vrbe, a ima ih koje će kasnije. Sve u svemu i
nije tako loše. Kako će biti sa voćem, a počelo je gotovo sve izbijati , još ćemo vidjeti.
Inače od uzimljenih 45 košnica, 3 društva su stradala, jedna LR , jedna RV i jedna vrškara . RV je kasni roj , a kod LR kasnija matica i kod obje što nisam dodavao
pogače u sušnom periodu. Nisam htio kupovati, a zakasnio sa pravljenjem zbog toga što nisam imao mljeveni šečer i tako društva ostala bez pogača. Također minus
za sva društva ( mogla su biti jača ) je nešto ranija prihrana koja je završena do polovice osmog mjeseca . Medni vijenci su bili veliki, što je jasno smanjilo količinu
prostora za leglo. Vrškara je stradala iz razloga što sam ih prebacio ( obje ) u staru vitrinu koja je pokrivena . Napravio sam propust jer sam prvo trebao promijeniti
podne daske , pa ih na njima prebaciti na dasku u vitrini. Ovako u momentu prebacivanja i skidajući sa stare, izvitoperene daske ispala mi je pri stravljanju na dasku
vitrine, pčele su izletile ( bilo je dosta hladno u dvanestom mjesecu ) i pretpostavljam da su mnoge tražile poznato mjesto, jer ja sam otišao. Inače i druga je slabija
jer vrškare nisam ni prehranjivao, ali vidim da nosi pelud. Ima još poneka malo slabija, veći broj je dobrih srednjih , a ima i nešto onih koje bih ocjenio kao vrlodobar
ili vrlo vrlodobar. Eto tako je kod mene , a obzirom na napisano mogu biti poprilično zadovoljan , a jedan od prioriteta za drugi dio sezone će mi biti mlin za šečer.
Inače cijeli pčelinjak je pomjeren od nekoliko do petnestak metara i sad je u četiri reda sa razmakom od 4 do 5 metara između redova i svi su orijentirani u pravcu
(otprilike ) istok- sjeveroistok) .

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 14 ožu 2014, 22:22
Postao/la mugdo
zvones da li si gledao kakvo je stanje sa leglom ikoliko ga ima u prosjeku budući da su nam slični klimatski uslovi

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 15 ožu 2014, 18:48
Postao/la zvones
mugdo je napisao/la:zvones da li si gledao kakvo je stanje sa leglom ikoliko ga ima u prosjeku budući da su nam slični klimatski uslovi
Mugdo nisam, niti imam namjeru. Prošle godine nisam ni jednu pregledao prije 15. 04. Ove godine je nešto drugačije zbog ovog ranog otopljavanja . Svejedno preglede
neću obaviti ali kako je u većini društava 9 okvira , svakom koje je pokrilo barem 8 dodat ću po jedan izvućeni okvir i pokriti folijom. Preglede ću ostaviti za vrijeme kad
dnevna temperatura pređe 20°C ( u hladu) što bi se moglo desiti za početak cvjetanja voća .

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 15 ožu 2014, 20:01
Postao/la Marko
[quote="zvones"]Inače od uzimljenih 45 košnica, 3 društva su stradala, jedna LR , jedna RV i jedna vrškara . RV je kasni roj , a kod LR kasnija matica i kod obje što nisam dodavao
pogače u sušnom periodu

Lijep pozdrav Zvone, i od Zdenka i od mirze od Županje grada :) .Lijepe vijesti, i gotovo identična situacija. Moguće si uočio u prvom mj. kuknjavu o mogućoj pogibelji pčela(biva matice rano počele leglo),a situacija dobra, moguće radi blage zime. Velim dobra jer minimalni gubici, inače imam uvida u zajednice još 5 kolega kao mentor(tako oni vele).Zdenko je u Njemačkoj(viša sila)a dolaziće po potrebi selidbe (prvo repica početkom travnja).

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 16 ožu 2014, 22:26
Postao/la zvones
Marko je napisao/la:
zvones je napisao/la:Inače od uzimljenih 45 košnica, 3 društva su stradala, jedna LR , jedna RV i jedna vrškara . RV je kasni roj , a kod LR kasnija matica i kod obje što nisam dodavao
pogače u sušnom periodu

Lijep pozdrav Zvone, i od Zdenka i od mirze od Županje grada :) .Lijepe vijesti, i gotovo identična situacija. Moguće si uočio u prvom mj. kuknjavu o mogućoj pogibelji pčela(biva matice rano počele leglo),a situacija dobra, moguće radi blage zime. Velim dobra jer minimalni gubici, inače imam uvida u zajednice još 5 kolega kao mentor(tako oni vele).Zdenko je u Njemačkoj(viša sila)a dolaziće po potrebi selidbe (prvo repica početkom travnja).
Da, ni sam nisam bio zadovoljan toplim vremenom kad je trebalo biti hladno, a ni dalje nije mi drago što nije bilo snijega. Inače zimi ne podnosim toplo vrijeme, kao
ni ljeti hladno i uvijek se osjećam loše kod takvih situacija. Zahvaljujem se na pozdravima i svakako pozdravi Zdenka od mene . Sigurno je da te ne zovu mentorom
bez razloga, a znanje i iskustvo ti je takvo da bi mogao biti mnogima mentor, prije svega meni samo da si bliže. Pozdrav svima koji me znaju !

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 30 ožu 2014, 22:20
Postao/la zvones
Danas poslje nekoliko kišnih dana bio na pčelinjaku. Iznenadio me je snažni izlet pčela iako je bilo relativno rano , nešto prije 10 sati (po starom 9 ) i relativno svježe.
Šljive iscvjetale , poneka kruška i ono što me iznenadilo su jabuke na kojim su cvjetni pupoljci zacrvenili i samo što nisu otvorili cvjetovi. Iste jabuke su prošle godine
iscvjetale oko 20. 4. , tako da je ovo znatno ranije. Pčele ljute jer zbog povećanog legla već ima malo hrane i pored snažnog unosa , tako da ne trpe hodanje u blizini
košnica (obavezna pč.jakna). U popodnevnim satima me iznenadila temperatura od 26°C iako mi je toplomjer u relativnom hladu. Vrijeme mirno , gotovo bez vjetra
i vrlo ugodno. Već osjećam neki pritisak jer sam vidio još mnogobrojno bilje koje počinje cvjetati, a ja sam u određenom zakašnjenju.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 31 ožu 2014, 00:11
Postao/la senad
Ta ljutina pčela ( i kod mene je ima ) mogla bi ukazivat na 2010 kada su takođe bile jako agresivne i tada nisam vrcao ni kap med.

NAdat je se da neće biti kao 2010-te

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 31 ožu 2014, 08:16
Postao/la Azem
Znači da pčele ipak nisu stradale, kako je bilo najava.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 31 ožu 2014, 20:41
Postao/la mugdo
Vidim kolege spominju agresivnost pčela međutim nisam primjetio kod mojih pčele neku posebnu agresivnost ,juče sam radio par sati na pčelinjaku i dobio jedan ubod u kažiprst i to svojom krivicom jer sam pritisnuo pčelu prilikom vađenja rama iz košnice tako da mogu reći da nisu vele ljute kako znaju biti u proljeće