medonosa je napisao/la:
Zvones,ovo tvoje zapazanje i iznosenje je za svaku pohvalu!Ovo iznosenje i trenutno pisanje na temi "Kolicina hrane za zimnicu"mozemo itekako sjediniti,jer se u njoj pise o nekim "nerazrjesenim" pojavama!Zvones,ja cu iznenjeti svoje zapazanje oko kolicine i procedure dodavanja zimnice ako se vec hrana dodaje u obliku secernog sirupa(ili invertovanog),ili meda koji nije za prodaju!Ja sam zagovornik u tom slucaju naglog dodavanja vecih kolicina zimnice iz vise razloga!Posto vecina pelara pcelari sa LR i jedan dio sa DB kosnicom,kod LR-a se plodiste smatra na dva nastavka(rijetko ko ima polunastavke kao dio plodista)!Dodavanjem vece kolicine zimnice neposredno nakon zadnjeg vrcanja,po meni dovodimo pcele u luksuz problem!Matica ce biti potisnuta u donji nastavak,a i blize je letu,u gornjem nastvaku bocni okviri u kojima je polen,biti ce zaliven i preliven sirupom,cime dobivamo pergu,koja ce sluziti u proljetnom razvoju,do koje ce pcelinje klube doci u januaru-februaru!Inace dodavanjem manjih porcija sirupa,pcelama bi dali vrijeme da oslobode neke celije iz kojih izlazi leglo,ali bi im i dozvolili uzimanje i potrosnju ovog polena,i onda bi dosli da se zimska pcela trosi jer nema polena-perge!Invertovanom sirupu bih dao prednost jer pcele ga manje preradjuju i brze poklapaju,a veca kolicina zimnice je itekako podsticaj za maticu(jer pcele ga jos dugo u jesen prenose i preslazu),a i za LJETNU PCELU za sakupljanje polena,ljetna pcela poslije vrcanja koja se izleze je jedna generacija pcele,koja u modernom pcelarstvu nema nikakvo znacenje osim formiranja rojeva za prodaju u rano proljece,ona trosi zimnicu,siri varou,i viruse itd!Dodavanjem vece kolicine sirupa kojeg pcele iz hranilice bi trebale da uzmu po noci,od 5-7kg,najmanje,meni otkriva i pokazuje koje drustvo ima nagon za sakupljanje nektara.Ako pcelinja zajendica na kontrolnoj vazi pokazuje dnevni unos nektara npr 7kg iz priorode,onda je u stanju da uzme i toliku kolicinu sirupa u noci,ako neka zajendica treba vise od 2-3 dana za unos ove kolicine,sirupa,ona bi kod mene bila rasformirana!
sahista je napisao/la:Kod mene vlada opste misljenje,da pcele bolje receno drustva,dobivaju sirup u vecim porcijama.Dvije do tri porcije,zavisi od velicine hranilice.Ovdje smo kao i u mnogim pcelarskim pricama uzimali u obzir idealno stanje.Jaka drustva..itd.Sta ce mo sa nukleusa,mladih drustava koji su napravljena u osmom mjesecu.Ja sam svaja mlada drustva pripremao preko 40 dana za zimu.
Medonosa,mozel jedno malo objasnjenje.Znaci natjeramo maticu da zalijeze u donji nastavak,perga i med ostaje u gornjem nastavku(dio hrane i u donjem nastavku)..pcele formiraju klube gdje je zadnje leglo,u ovom slucaju donji nastavak..jel tako!!!
POozdrav.
medonosa je napisao/la:Sahista,da tako je,i ako slucajno matica ode u drugi nastavak i zaleze 1-2 okvira,srednja, vratiti te okvire u donji nastavak,!
sahista je napisao/la:Ups,mislim da ti ovu teoriju mnogi pcelari nece prihvatiti.Mnogi to smatraju pcelarskim samoubistvom.
Ja najvise volim da mi pcele udju u zimu u donjem nastavku,tada sam siguran da sam ostavio dovoljno zaliha,a snijeg moze padati i do maja mjeseca.
Pozdrav.
medonosa je napisao/la:Sahista,ja nebih rekao da je ovo teorija,a nemora niko da prihvati,niti bih ja zelio diskutirati oko smrtnog prostora!Ali neka svi uporede razvoj zajednica koje su ovako uzimljene,kada probiju mednu kapu,i zajednica koje i nemaju medne kape,jer su u gornjem nastavku zazimljene!
Svakako Medonosa da cijenim tvoje pisanje i sve što smatram za važnije imam u dokumentima, koji su već postali enciklopedija . Ove postove sam citirao zbog boljeg
pregleda i čini mi se da vidim tri načina zazimljavanja. Sva tri su u primjeni uz primjedbu da mnogi pčelari i neznaju koji od ovih (ili možda neki drugi ) primjenjuju, a
deviza je "pčele znaju" .
Ako sad pregledam postove, mogu primjetiti da sahista zazimljuje pčele u donjem nastavku gdje je klupko/klube i ujedno hrana u mednim vijencima . Bonus je dodatna
hrana u gornjem nastavku ili p.nastavku (ako je ostavio). Koliko sam shvatio, medonosa zazimljava pčele tako da je klupko u donjem nastavku, a hrana u gornjem
nastavku . Ćak ukoliko matica pređe gore i zanese, sve uredno vraća u donji nastavak. Bez obzira ako i ima nešto hrane u donjem nastavku to nije dovoljno pa mora
postojati neka veza između donjeg i gornjeg nastavka ili na neki način pčele "natjerati" da se uhvate za med u gornjem nastavku. Treći način, koji i ja praktikujem, je
zazimljavanje pčela u gornjem nastavku , gdje će osim klupka u gornjem dijelu okvira biti i medni vijenci.
Raspravljati o bilo kojem načinu nije moguće bez iznošenja pozitivnih i negativnih osobina, a u svoj mogućoj literaturi nema ih dovoljno, osobito ovih drugih jer svi pišu
afirmativno. Zato da prvo spomenem literaturu. U svoj literaturi bez izuzetka, možemo vidjeti stiliziranu sliku pčelinjeg klupka koja je nacrtana dvodimenzionalno sa
jasnim usmjerenjem da onaj ko gleda ima predođbu trodimenzionalnog koji lići na kuglu . Krug koji predstavlja klupko je najčešće po sredini košnice (koja isto tako nije
realno nacrtana, obzirom na širinu i visinu ) i najčešće zahvata podjednako i gornji i donji nastavak . Ova slika je drugačija samo kad autori objašnjavaju zazimljavanje
ili pomjeranje klupka za hranom, pa se taj krug pomjera bilo dole bilo gore, ali je uvijek u dva nastavka. Od jačine društva , pa i od izgleda klupka ovisi i potrošnja energije
kao i mnoge druge stvari. Zašto spominjem izgled klupka ? Zato što nije onakav kako se prestavlja. Kad se kaže klupko ili klube, predstava je da liči na klupko špage ili
prediva, a tako je i prikazano na slikama u literaturi. Dali je tako ? Oni koji imaju okrugla leta, također oni koji vrše zimsko tretiranje mogu potvrditi da pčela nema izvan
bočnih letvica, dakle uvijek su unutar saća. Tada je realno okvire unutar nastavka vidjeti kao pregrade čija je debljina cca 3 cm. Ukoliko imamo 2 nastavka , tada u oba
imamo iste pregrade (koliko ih ostavimo) i između nastavaka prazan prostor širine 10 mm što je razmak između satonoša donjeg nastavka i donjih letvica gornjeg nastavka
(idealno stanje) . Pčele su sada u ulicama između
pregrada ( nemaju dodira nigdje na bočnim stranama), ako su u gornjem nastavku, rijetko kad na satonošama ili
ih je malo i izlaze ispod donjih letvica, pa kako su ulice slabije što idu od sredine klupka prema krajevima, u tom dijelu liče na krug . Ako bi sad pokušali nacrtati sliku
u dvije dimenzije, dvodimenzionalnu, dobili bi nešto što liči na grablje. Prostor između nastavaka bi bila šipka na kojoj stoje zubci, a zubci bi opet bili različite dužine u
ovisnosti od jačine ulice, odnosno najduži bi bili oni srednji, a krajni bi bili najkraći i možda nebi ni stigli do praznog prostora, odnosno do šipke grablji. Nadam se da opis
nije nerazumljiv , odnosno da se može shvatiti, pa i nacrtati jer dalje ide društvo koje je dijelom ušlo i u donji nastavak. Ponovo isto, samo što taj dio ima osnovu u istom
prostoru između nastavaka, a ulice sad idu i prema dole, pa tako imamo viziju grablji, gdje iz zajedničke osnove ili šipke izlaze dva reda zubaca , od kojih su jedni okrenuti
prema gore , a drugi prema dole . Ukoliko je osnova u gornjem nastavku (matica), jasno da je dio u donjem nastavku manji i kraći.
Isto je tako ako je klupko u donjem nastavku, samo što sada donji dio visi ispod donjih letvica , slično kao kod roja, a ukoliko dio prođe u gornji nastavak tada ponovo imamo
grablje samo što su duži šiljci (ulice) u donjem nastavku, zatim zajednički dio i kraći šiljci u gornjem nastavku. Bilo bi previše pisati, a i smiono pretpostaviti potrošnju u
različitim uslovima i u skladu sa time temperature u pojedinim načinima zazimljavanja (za to bi trebali instrumenti i praćenje mjerenja) . Što se tiče mjerenja koja viđamo
i na internetu malo se zna o tome, a moje je mišljenje da bi ih trebalo vršiti na različitim košnicama ( u odnosu na materijal) , različitim klimatskim uvjetima (ista vrsta pčela)
kako bi se vidjelo da nema velikih odstupanja u mjerenjima. Također moglo bi se još puno pisati (napr. o saću) , o tome gdje su pčele ( po periodima zime) ali možda će o
tome biti priče u nastavku. Posebno je pitanje prihrane, koliko, zašto i koji su periodi i načini. O mom načinu sam pisao prvenstveno zbog prethodnih iskustava, a i sa pogledom
na klimatske uslove i osobito načinom zazimljavanja te biljkama koje u to vrijeme cvjetaju i mede, što također uslovljava neke mjere.