Stranica: 5/7.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 08 lip 2013, 22:31
Postao/la zvones
neven je napisao/la:
Ahmet je napisao/la:Ja sam od pocetka proljeca redovno pregledao i po potrebi dodavao satne osnove, garantujem da ni jendoj nije bilo tijesno i sa moje strane sam ucinio sve da im ne stvorim povoljne uvjete za rojenje. E sad prilikom zadjeg pregleda gotovo u svim kosnicama sam na po 4-5 ramova zatekao maticnjake a to je vec kasno da uradim bilo sta, one su usle u rojevni nagon i tu se vise nije moglo nista uraditi.
Ja držim plodiše u jednom nastavku a mediše je iznad rešetke od početka aprila pa dalje.
I svakih 7-8 dana obavezno prevješujem po 3-4 rama poklopljenog legla u medište a u plodište
stavljam dobro izgrađeno mlado saće kako bi matica stalno imala mjesta za leženje a mlade
pčele bile zaposlene njegom legla.
A satne osnove ne stavljam na gradnju u plodište nego u medište i kada se izgrade onda ih spuštan u
plodište prilikom prevješavanja legla jer kada se grade u plodištu a pčele ih ne uspiju na vrijeme
izgraditi tada one tjeraju na rojenje umjesto da sprečavaju.
Treba obratiti pažmju i na starost saća.Ako je staro ono potiče rojenje.
U pravu si Nevene , ali vjerujem da je ovo vrijeme sve iznenadilo . Možda se nije svugdje isto dešavalo ali kad je svugdje hladno u Sarajevu je još hladnije . Uz izuzetan
razvoj intervencije su bile vezane i za početak medenja bagrema . Pošto je okišalo i zahladnilo ostalo je bez pregleda i rojenja su bila neizbježna . Naravno da sam
ponajviše anlizirao gdje sam ja najviše pogriješio i vjerujem da će faktor vrijeme ubuduće manje uticati barem što se rojenja tiče, a može se razrojavati i prije bagrema.
Danas sam dio društava pregledao i znenadilo me da u nekoliko društava ima fino meda. U drugima je odneseno , a jedno koje je ostalo u jednom nastavku jer sam mu
oduzimao dosta legla me iznenadilo . Potegnem okvir i vidim potpuno poklopljen , povućem drugi isti , ali bolje pogledam i vidim zatvoreno leglo . Nisam nikad tako vidio
sve poravnato ali od letve do letve kao da je gletovano i između se vidi nekih desetak čelija napunjenih medom, ali hoću baš da naglasim kao gletovano jer nemogu se
razaznati pojedinačne čelije . Počela je neka kiša , inače sam zvao sina da slika , ali bit će prilike. Matica iz Senadovog uzgoja .

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 09 lip 2013, 15:43
Postao/la neven
zvones je napisao/la: U pravu si Nevene , ali vjerujem da je ovo vrijeme sve iznenadilo . Možda se nije svugdje isto dešavalo ali kad je svugdje hladno u Sarajevu je još hladnije . Uz izuzetan razvoj intervencije su bile vezane i za početak medenja bagrema . Pošto je okišalo i zahladnilo ostalo je bez pregleda i rojenja su bila neizbježna . Naravno da sam ponajviše anlizirao gdje sam ja najviše pogriješio i vjerujem da će faktor vrijeme ubuduće manje uticati barem što se rojenja tiče, a može se razrojavati i prije bagrema.
---. Počela je neka kiša , inače sam zvao sina da slika , ali bit će prilike. Matica iz Senadovog uzgoja .
zvones, nije mi jasno kako to da je bio izuzetan razvoj a bilo je izuzetno hladno?!

Slažem se , ako ima rojenja onda bolje da je prije bagrema nego za vrijeme bagremove paše.
Reći ću svoju taktiku kada vidim da ne mogu spriječiti rojenje.
Ja onda odvojim maticu sa ram-dva legla i ostavim jedan do dva matičnjaka u košnici.
Ako ne mogu naći maticu a u žurbi sam onda odvojim čitavo plodište i dodam matičnjak u košnicu
a plodište kasnije sređujem kada izgubi izletnice.
medno

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 09 lip 2013, 21:16
Postao/la halid_s
Ove godine sam primijenio prije bagrema Schumijevu ZIG-Zag metodu i dobro se pokazala na skoro svim društvima. Samo na jednom društvu mi se pojavio rojevni nagon i zaključio sam da je to društvo zalutali prošlogodišnji roj sa rojevom maticom, što znači da rojeve matice su predodređene za rojenje bez obzira na tehniku pčelarenja. Od 4 rama satnih osnova u plodištu na podnjači po ZIG Zag metodi nisu ni jedan počele da izvlače a na izgrađenom saću ima legla i matičnjaci. Istina u medištima je bilo meda kao i u ostalima. Sad razmišljam da možda i nije loša ideja kolege Nevena kada kaže: u plodište stavljam dobro izgrađeno mlado saće kako bi matica stalno imala mjesta za leženje a mlade pčele bile zaposlene njegom legla. A satne osnove ne stavljam na gradnju u plodište nego u medište i kada se izgrade onda ih spuštam u plodište prilikom prevješavanja legla jer kada se grade u plodištu a pčele ih ne uspiju na vrijeme izgraditi tada one tjeraju na rojenje umjesto da sprečavaju.''
Sad ako stalno dodajemo po 2-3 rama za leženje matici u plodište i kad se zaleže da prevješavamo gore, onda čini mi se, računajući na taj način, količinu proizvedenih mladih pčela koja se dobije možemo joj jednostavnije ostaviti plodište na prva dva tijela. Voli bih da Schumy ili neko ko je probao obje metode da nam otkrije koji je bolji način štelovanja društva.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 09 lip 2013, 22:02
Postao/la neven
halid_s je napisao/la: Sad ako stalno dodajemo po 2-3 rama za leženje matici u plodište i kad se zaleže da prevješavamo gore, onda čini mi se, računajući na taj način, količinu proizvedenih mladih pčela koja se dobije možemo joj jednostavnije ostaviti plodište na prva dva tijela. Voli bih da Schumy ili neko ko je probao obje metode da nam otkrije koji je bolji način štelovanja društva.
halid_s, probao sam različite metode razvoja društva do glavne paše i ova mi je dala najbolje rezultate , što je i logično jer ako imamo plodište u oba nastavka onda to može biti uspješno samo pod određenim uvjetima tj. da pčelinja paša po svojoj izdašnosti prati potrebe legla za hranom.Ako pčele donose više nektara nego što leglo troši, onda se taj višak lageruje na vrhu drugog nastavka i time uzima prostor na ramu gdje bi inače matica polagala jaja.Tako uneseni nektar potiskuje leglo dole a matica nerado prelazi u donji nastavak i eto elemenata za rojenje.

Kada je matica ograničena matičnom rešetkom na jedan nastavak onda pčele skupljeni med lageruju iznad matične rešetke i čitav ram je ispunjen leglom.Treba samo paziti da u plodištu nema puno ramova sa poklopljenim leglom jer onda pčele hraniteljice imaju manje posla i mogle bi pokrenuti nagon za rojenjem.

Dakle svakih 8-10 dana prevješujemo poklopljeno leglo, koje ispunjava čitav ram od letve do letve, što je određen napor za pčelara pogotovo kada košnica tako naraste na 3 ili 4 nastavaka.
Ali bez uloženog truda nema uspjeha.

Ja sam probao taj sistem ove godine prvi put i više ga ne napuštam jer bez problema drži pčele u radnom raspoloženju ako imate dovoljno izgrađenih i svjetlih ramova.
Medno svima

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 09 lip 2013, 22:13
Postao/la Ermin.ef.
Sad nesto razmisljam kod mene je takva situacija sa ovim drustvom od kojeg oduzimam maticnu mlijec matica je ogranicena na prvi nastavak a ja gore stalno prevjesavam leglo i gore uzgajam larve i oduzimam mm al stalno mi se cini da mi ovo drustvo i sada najvise donosi meda, bas sam racunao da sam do sada izvadio 5 ramova zatvorenog meda i izvrcao a sada sigurno u medistu ima jos toliko pa i vise a i u drugom nastavku ima najmanje dva puna okvira. Bolja situacija nego kod dvije kosnice koje su na tri nastavka a leglo u drugom i sada vec u trecem nastavku jer je matica presla gore a dole u prvom nastavku samo lageruju polen i nakuplja se mlada pcela.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 09 lip 2013, 23:48
Postao/la zvones
neven je napisao/la:
zvones je napisao/la: U pravu si Nevene , ali vjerujem da je ovo vrijeme sve iznenadilo . Možda se nije svugdje isto dešavalo ali kad je svugdje hladno u Sarajevu je još hladnije . Uz izuzetan razvoj intervencije su bile vezane i za početak medenja bagrema . Pošto je okišalo i zahladnilo ostalo je bez pregleda i rojenja su bila neizbježna . Naravno da sam ponajviše anlizirao gdje sam ja najviše pogriješio i vjerujem da će faktor vrijeme ubuduće manje uticati barem što se rojenja tiče, a može se razrojavati i prije bagrema.
---. Počela je neka kiša , inače sam zvao sina da slika , ali bit će prilike. Matica iz Senadovog uzgoja .
zvones, nije mi jasno kako to da je bio izuzetan razvoj a bilo je izuzetno hladno?!

Slažem se , ako ima rojenja onda bolje da je prije bagrema nego za vrijeme bagremove paše.
Reći ću svoju taktiku kada vidim da ne mogu spriječiti rojenje.
Ja onda odvojim maticu sa ram-dva legla i ostavim jedan do dva matičnjaka u košnici.
Ako ne mogu naći maticu a u žurbi sam onda odvojim čitavo plodište i dodam matičnjak u košnicu
a plodište kasnije sređujem kada izgubi izletnice.
medno
Pitanje je na mjestu, moram reči da sam i ja iznenađen i mogu samo objasniti šta sam radio i mišljenje zašto je tako snažan razvoj, koji nisam mogao predvidjeti , pa
ni adekvatno odgovoriti obzirom na dugotrajno zahlađenje .
Prvo, obzirom da me je ranije dobro kaznilo moje mišljenje da pčele sve mogu, za vrijeme prošlogodišnje ljetne suše stimulirao sam pčele sirupom radi unosa peludi, a
zatim snažno prihranio u drugom dijelu osmog mjeseca. Za sve vrijeme bile su prisutne i pogače koje su utrošene do 10. 09. i dalje nisam ništa davao. Proljetos nisam
ništa davao izuzev pola pogače ( o tome sam pisao, dato zbog produženja zime ali nije trebalo jer su pčele imale bogate zalihe) Zbog produženja zime pčele nisam dirao
niti pregledao do 20.04. , a neke sam pregledao po prvi put i predkraj mjeseca. Ono što je bitno u svemu je da sam prošle godine donio odluku (radilo se o nekoj raspravi)
da ću držati sužena leta ! Rezdelija /đanarika koja je kasno cvjetala vrlo je brzo napunila gornji nastavak ili ako su pčele bile u jednom, taj nastavak ( pogled kroz
ventilacionu mrežu) i tada sam stavio foliju (celofan za zimnicu), a razlog je bio što su pčele počele graditi saće u ventilacionom dijelu. Suženo donje leto i folija,
necijepanje legla su dali dovoljno toplote bez obzira na vanjsku temperaturu. Cvjetanje voća i povoljno vrijeme tada su doveli do eksplozije. Po prvi put sam vidio da
matica zanosi i na krajnjim okvirima, te da ima okvira gdje su naprosto izmješani leglo , pelud i med. Ono što je bitno je da su pčele u svim društvima potrošile na razvoj
svu zimsku hranu ( bez bilo kakve intervencije ) što je i mene veoma prijatno iznenadilo . Plodišta su praktično bila blokirana jer je bilo svega, ali nije ni na vidiku bilo
matičnjaka. Bagrem je bio planiran za 15. 05 (što je najranije u Sarajevu ), a proizvodna društva su već bila na tri ili četiri nastavka dupke puna ( u neka je i dodavano leglo)
Kao što se zna bagrem nekoliko dana poslje cvjetanja zamedi kako treba i tada je bilo predviđeno oduzimanje legla (proizvodnim društvima) .
Eh ,al onda je okišalo i zahladilo negdje iza 20. 05. su počeli rojevi . Folije su već ranije bile skinute ,a leta su ostala sužena ( tek prije tjedan su proširena).
Uglavnom , jasno mi je kako razviti jaka društva, odustajem od stvaranja super jakih i za sljedeću godinu ( nadam se , gazi me vrijeme :roll: ) mogu primjeniti nešto
iz "medonosinih recepata" ( Blaško pratim ja sve što si pisao , a čestitke za ovo zadnje) .

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 10 lip 2013, 23:13
Postao/la Kreso
Tako je to Zvone druze stari. To je ono sto ja ko papagaj ponavljam. Dovoljno zalihe za zimu potkraj ljeta i najesen. Ocistiti pcele od varoe
i miran san. U proljece folija, najlon, i neprevrci i ne okreci i nestimuliraj, nekomplikuj si zivot bespotrebno. I doista suzena leta, zatvorene podnjace.
Carnica im tu osobinu za explozivan razvoj u proljece, i ako su zalihe dostatne, nema greske. To komotno moze biti secerni sirup od prethodne jeseni.
Mlade matice takodje su preduvjet. Kad tako uradimo, treba na vrijeme dati medista, bez oklijevanja. Sa pokojom SO. Ako vrijeme posluzi, ja onda oduzimam leglo
i pavim starter za uzgoj matica. Na mjesto oduzetog rama, gradjevnjak. Da zaposlim mlade pcele. A i zbog varoe. Onda kod mene ide ogranicenje matice, Renson.
Sve to negdje koncem aprila. I onda su drustva kó "zapeta puska", i u stanju su iskoristiti svako malo pase sto naidje. Treba naravno paziti na rojevni nagon.
E tu prednost imaju polunastavci. Ja ih dodajem uvijek dosta rano. Ne povecavam naglo zapreminu kosnice u promjenljivim proljetnim danima.
Sioguran sam, da kod jakih drustava cak i dio zimskih pcele ucestvuje u skupljanju nektara.
Ova godinaje, uprkos svom mom filozofiranju, i mene iznenadila, te su mi tri drustva usla u rojevni nagon. Nesto iskoristio, nesto ne.
Drago mi je zbog rojeva koje sam uhvatio, krivo sto su me iznenadile. No, sve to ide u rok sluzbe.
Pozdrav svima.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 11 lip 2013, 19:48
Postao/la zvones
Kreso je napisao/la:Tako je to Zvone druze stari. To je ono sto ja ko papagaj ponavljam. Dovoljno zalihe za zimu potkraj ljeta i najesen. Ocistiti pcele od varoe
i miran san. U proljece folija, najlon, i neprevrci i ne okreci i nestimuliraj, nekomplikuj si zivot bespotrebno. I doista suzena leta, zatvorene podnjace.
Carnica im tu osobinu za explozivan razvoj u proljece, i ako su zalihe dostatne, nema greske. To komotno moze biti secerni sirup od prethodne jeseni.
Mlade matice takodje su preduvjet. Kad tako uradimo, treba na vrijeme dati medista, bez oklijevanja. Sa pokojom SO. Ako vrijeme posluzi, ja onda oduzimam leglo
i pavim starter za uzgoj matica. Na mjesto oduzetog rama, gradjevnjak. Da zaposlim mlade pcele. A i zbog varoe. Onda kod mene ide ogranicenje matice, Renson.
Sve to negdje koncem aprila. I onda su drustva kó "zapeta puska", i u stanju su iskoristiti svako malo pase sto naidje. Treba naravno paziti na rojevni nagon.
E tu prednost imaju polunastavci. Ja ih dodajem uvijek dosta rano. Ne povecavam naglo zapreminu kosnice u promjenljivim proljetnim danima.
Sioguran sam, da kod jakih drustava cak i dio zimskih pcele ucestvuje u skupljanju nektara.
Ova godinaje, uprkos svom mom filozofiranju, i mene iznenadila, te su mi tri drustva usla u rojevni nagon. Nesto iskoristio, nesto ne.
Drago mi je zbog rojeva koje sam uhvatio, krivo sto su me iznenadile. No, sve to ide u rok sluzbe.
Pozdrav svima.
Razlika u ovome što si napisao je što su kod mene bile sve AV podnice istina sa uvućenom ladicom ( kasnije sam nekim ćak mjenjao mjesto jer je mreža pokretna , a
ladica je u stvari od šperploče ili plastična tabla . Nedostatak je znatno propadanje peluda kroz mrežu ) Druga razlika je što sam imao nekoliko matica sa bijelom bojom
i mogu reči da ni po čemu nisu zaostajale za žutim maticama . Inače slažem se s`tobom donje suženo leto i folija (kad je nastavak pun) čini isto što i gornje leto (ovdje
ne dovodim u pitanje razlike u položaju i veličini gornjeg leta, što može stvarati neke razlike). Imao sam ja i ranije gornja leta, imam i sad i bit će ih jer se i meni sviđa
ulijetanje pčela kao torpeda.
Nedavno sam pisao da sam vidio pčelu na tek otvorenim cvjetovima lipe iako je bilo dosta hladno . U nedelju prijepodne lijepo vrijeme i na lipi ( kod Velikog Parka ) vrvi
sve od pčela, bumbara i raznih osica . Međutim zainteresirala me lipa koja još nije procvjetala jer sam vidio da pčele lete i prema njoj. Nije moglo proć da ne pogledam i
stvarno puno pčela je bilo po listovima . Morao sam i to pogledati i zaista - biljne uši . Danas sam ponovo pogledao nekoliko kilometara dalje i isto tako , puno pčela ide
na medljiku, tako da ko bude imao meda sa lipe vjerovatno će biti gušči. U Sarajevu ima dosta lipe , nažalost ta stabla gravitiraju više centralnim dijelovima, pa negdje
do Čengić Vile, a to nije u radiusu mojih pčela.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 12 lip 2013, 19:41
Postao/la Ahmet
Nemam vise sude za nove roeve jedan mi ostade na grani :roll: Jedno pitanje sta mislite da li ovaj roj sto ostade na grani mogu istresti u kosnicu u kojoj je jedno slabo drustvo prakticki da ih spojim tako? Sta ce biti sa maticama ako to napravim?

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 13 lip 2013, 07:42
Postao/la zvones
Ahmet je napisao/la:Nemam vise sude za nove roeve jedan mi ostade na grani :roll: Jedno pitanje sta mislite da li ovaj roj sto ostade na grani mogu istresti u kosnicu u kojoj je jedno slabo drustvo prakticki da ih spojim tako? Sta ce biti sa maticama ako to napravim?
Meni se dešavalo da se kod rojenja dva društva iz različitih košnica uhvate blizu jedan drugog i na kraju se udruže . Po stresanju, obavezno jedan izađe van, osobito
ako je matica ostala na grani i to je koliko sam primjetio manji . Uvijek ostaje i nešto ubjenih pčela . Moje je mišljenje da će u ovom slučaju sigurno doći do tuče ,
pri ćemu će jedna matica biti ubijena , a moguće i obje ( ili više njih ako ih ovaj drugi ima ) . Možda je bolje da improvizuješ nešto , treba ti jedan nastavak, a
podnicu možeš napravit od matične rešetke , koja ima leto, poklopne daske (napravi leto), a pokriti možeš bilo ćim i najlon odozgo , ako nemaš krov , pa poslje traži
što ti treba , a kasnije udružuj po potrebi.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 13 lip 2013, 20:48
Postao/la teslinjo
Ahmet je napisao/la:Nemam vise sude za nove roeve jedan mi ostade na grani :roll: Jedno pitanje sta mislite da li ovaj roj sto ostade na grani mogu istresti u kosnicu u kojoj je jedno slabo drustvo prakticki da ih spojim tako? Sta ce biti sa maticama ako to napravim?
Moje dvije se ne roje i nemaju još ni jednog matičnjaka a SUĐA imam. Da dođem pokoji roj?

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 14 lip 2013, 23:25
Postao/la zvones
Danas vidim pčele luduju na ptičjoj grahorici . Bila je u cvjetu još prije mjesec dana ali nisam vidio pčele. Dali je tek počela mediti ili je ovo drugo cvjetanje neznam.
Inače ptičju grahoricu sam upoznao prije dvije ili tri godine . Sijao sam lucerku ali je u njoj niklo i nešto ove grahorice. pčele su uglavnom išle na ovu grahoricu , a
lucerku gotovo nisu ni pogledale.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 15 lip 2013, 21:29
Postao/la schumy
Zvones, pčele imaju prekratko rilce pa ne mogu doseći nektar u čaški lucerke, to učine bumbari koji najprije dosegnu nektar odozgo, a kada ponestane ovoga "pića", probuše čašku pri dnu. Onda dohvate nektar, a nakon njih mogu i pčele do nektara....
To je prava podjela rada, zar ne?

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 15 lip 2013, 23:09
Postao/la zvones
schumy je napisao/la:Zvones, pčele imaju prekratko rilce pa ne mogu doseći nektar u čaški lucerke, to učine bumbari koji najprije dosegnu nektar odozgo, a kada ponestane ovoga "pića", probuše čašku pri dnu. Onda dohvate nektar, a nakon njih mogu i pčele do nektara....
To je prava podjela rada, zar ne?
Znao sam da je to problem kod crvene djeteline, a za lucerku nisam , a sve je logično . U svakom slučaju je nisam više sijao , a ova grahorica sad zauzima svako neobrađeno
mjesto , što mene raduje . Provjerio sam i u donjem dijelu biljaka ima tipičnih mahuna, znači cvjeta dalje , a vidim da biljke i dalje rastu te se javljaju i novi izbojci , što
znači dalje cvjetanje - oduševljen sam, jer uz željezničku prugu u blizini pčelinjaka ima dosta neobrađenih terena.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 25 ruj 2013, 21:50
Postao/la zvones
Danas sam pregledao nekoliko društava. Razlog nije bio samo pregled , nego i ćišćenje te zamjena više podnica koje zbog obima poslova u vrijeme rojenja nisam
ćak niti ofarbao. Naravno zanimalo me je i stanje, te kako su se društva zazimila, jer ih odavno nisam pregledao, a sve u skladu sa onim "pčele najbolje znaju "
Pošto sam ja griješio ne mogu reči mi , pa je činjenica ako se nađe djevičansko saće u dijelu koje je predviđeno za leglo u njemu je vrlo malo ili nimalo meda i
ni slučajno nema legla. Inače leglo je smanjeno na minimum i to znači na svega nekoliko okvira u prednjem dijelu ima nešto starog legla . Ostali dio okvira je
uglavnom popunjen medom i pretežno gornja polovina poklopljena, a u donjoj polovini ima nešto otvorenog meda pa i nešto svježeg unosa. Izlet je znatno oslabio
i nešto se pojača u popodnevnim satima kada temperatura skoči , pa zadnja dva dana pređe i 20°C, pa i nešto više. Pčele već od početka mjeseca imaju zimsku
formaciju ili formaciju klupka. Zadnja dva dana impresionirala me je mirnoća pčela, jer prije nekoliko dana nije tako bilo (naknadno sam shvatio da je dnevna
temperatura bila oko 15°C). Iako sam upalio dimilicu i na nekoliko društava mijenjao podnice (dva nastavka ) , pčele su bile izuzetno mirne tako da nisam morao
nigdje, ća ni minimalno dimiti. Gdje je god bilo 10 okvira vadio sam po jedan i pri pregledu bi to obavezno bio djevičanski. U medištu koje je bilo na podnici su
približeni okviri (u nekim košnicama je u prvom nastavku ostavljeno 8 okvira), a u plodištu koje je bilo u gornjem nastavku ili sada prebačeno je 9 okvira.
Pošto sam ove godine iz drugih razloga imao na nekim društvima razmaknute okvire, to sam i na ovim društvima učinio. Dakle središnji okviri su malo razmaknuti,
a tek krajni potpuno približeni predzadnjim. Ovo radim po prvi put, a razlogje što sam u nekim medištima razmakao okvire sa namjerom da matica ne zaleže na
njima , nego da ih pčele pune medom. Kako mi jedno mislimo ,a pčele drugo rade, tako je i matica prešla i zalegla takve okvire. Razumljivo , radi se o okvirima iz
kojih je već izlazilo leglo, međutim mene je impresioniralo , što su pčele u gornijem dijelu proširile čelije i napravile debele vijence. Prvi put to radim, pa neznam
još sve, sigurno je da u takvom mednom vijencu stane više meda, a zbog šire ulice bit će i više pčela u ulici, a pitanje je kako reče Senad (vidjeli smo se u Sarajevu)
hoću li zbog širine saća moći ubaci deseti okvir na proljeće . Odgovor ću znati na proljeće . Ove godine nisam stavljao ni pogače. Nisam siguran dali sam dobro uradio
ili je bilo bolje držati pogače u osmom mjesecu (stimular), izgledao mi je dobar unos peluda, a više ću znati na proljeće kad vidim kako su društva prezimila.
Prije nekoliko dana pojavio se jedan mlađi simpatićan čovjek (kolega) sa namjerom da kupi nekoliko društava. Uspio sam ga uvjeriti kako nije dobro da sad kupi
društva i da mu ne mogu garantovati sigurno prezimljavanje iz više razloga. Na kraju smo se složili da je najbolje da dođe odmah iza cvjetanja rezdelije/džanarike
i vrlo zadovoljan zbog toga, obećao sam poseban popust - neznatno skuplje nego da ih je sad uzeo.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 25 ruj 2013, 22:22
Postao/la balasevic
Svaka cast kolega da ste takav covjek pa da ste savjetovali mladog covjeka a ne sto je samnom bio slucaj covjek molio Boga da "uvali" pcele eto i vi ste zapazili da matica nezaljeze mlado sace.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 22 stu 2013, 16:52
Postao/la zvones
balasevic je napisao/la:Svaka cast kolega da ste takav covjek pa da ste savjetovali mladog covjeka a ne sto je samnom bio slucaj covjek molio Boga da "uvali" pcele eto i vi ste zapazili da matica nezaljeze mlado sace.
Prije svega da odgovorim mladom kolegi !
Vidio sam ovaj tvoj post ali tada je bilo rasprave oko drugih tema, pa nisam smatrao važnim za odgovoriti. Prije svega ti si dobro odgojen mladi čovjek!
Što se tiče ostalog, kad mi je mladić rekao da hoće odmah kupiti 5 društava , kao da mi je opalio šamar i odmah sam ga počeo ubjeđivati da to nije dobro .
Prvo , ko zna šta će sve dogoditi do proljeća i bez obzira ko je kriv ako bi došlo do stradanja , smatrao bih sebe krivcem.

U temi "Bolesti odraslih pčela" obećao sam napisati nešto u vezi prihrane , pa iz te teme citiram sljedeće : "Naravno da se tada može pričati šta se ostavilo pčelama ,
ali što se tiče onih kod kojih je suša od sedmog do devetog mjeseca (posebno mislim na stacionar), bez stimulacije i kasnije prihrane nema ni peluda, perge ni zatvorenih
vijenaca, a niti dovoljno kvalitetnih pčela za prebroditi zimu. Kod mene su pčele u prosjeku slabije za jednu ulicu nego prošle godine . Ove godine ih je nešto više
nego duplo, ali osnovni razlozi leže u terminima i načinima stimulacije i prihrane. O tome ću nešto napisati u mojoj temi, nekad sam o tome pisao, a sad sam prilično siguran da sam pohvatao sve konce
.
Obzirom da sam ovdje spomenuo termine i načine, upravo ću to usporediti za prošlu i ovu godinu kako bih pokazao u ćemu je razlika u snazi društava. Evo šta sam odgovorio
u ovoj temi 09.06 Nevenu u vezi proljetnog razvoja : "Prvo, obzirom da me je ranije dobro kaznilo moje mišljenje da pčele sve mogu, za vrijeme prošlogodišnje ljetne suše stimulirao sam pčele sirupom radi unosa peludi, a zatim snažno prihranio u drugom dijelu osmog mjeseca. Za sve vrijeme bile su prisutne i pogače koje su utrošene do
10. 09. i dalje nisam ništa davao". - Rjeđim sirupom (šečer 40%) u malim porcijama sam počeo stimulirati još u sedmom mjesecu ćim sam vidio smanjenje unosa peludi i
povremeno (u jutarnjim satima) stimulirao sve do prihrane koja nije počela prije 20.08 . a trajala cca 15 dana. Sipano je u hranilice nešto manje od 2 L i nekad je znalo proći
2 do 3 dana između dva sipanja. Davanje sirupa je bilo preko dana, pretežno prije podne i znalo je biti malo problema kod sipanja ali nikad nije bilo grabeži. Prosječno je dato
po društvu cca 7 kg šečera, a držane su i pogače do 10.09. 21 društvo je zazimljeno ; 21 društvo prezimilo ćak i ono najslabije.
Ove godine pčele dosta dugo nosile pelud (bez obzira na vručinu), tako da nisam stimulirao u sedmom mjesecu. Obzirom da je bilo planirano nekoliko dana otići put juga,
16.08. , planirano je istovremena stimulacija i prihrana početkom osmog mjeseca i završetak posla do 12.08. što je i učinjeno. Prihranjeno 43 društva sirupom (šečer 60%)
u kesama ( 5 L za zamrzivać) sipanjem otprilike do pola ili nešto manje i u tom odnosu stane otprilike 1,5 kg šečera. Prosječno društvima dato između 6 i 7 kg. šečera
Za preostala dva društva koja su bila u vršama dodato po 2 L sirupa iz boce putem tankog crijeva kroz leto. Pogače nisu nikako stavljane.
Analiza razlike u terminima i načinima prihrane koji su uticali na snagu društava: Negdje, ranije sam pisao nešto o tome šta bi bilo dobro i kako bi trebalo stimulirati,
odnosno prihraniti društva. Tada sam ispravno pretpostavio da treba stimulirati društva u sedmom i prvom dijelu osmog ( za sedmi mjesec nije samo moje razmišljane).
Osnovno je pitanje (ako je potrebno dohraniti) kada učiniti prihranu i zašto. Tada sam također pisao da je dobro za mlade pčele (larve) u tom periodu , bilo da će biti
dugoživuće ili kratkoživuće, kvalitetno hraniti, dakle medom i pergom kako bi po izlasku mogle odgovoriti onome što se od njih očekuje. Za sam zimski period nije toliko
važno koja će energetska hrana biti (uvijek je bolji med) jer će pčele dodati sirupu potrebne enzime i učiniti ga prilagodljivim za prezimljavanje. Što se tiče hranjena larvi
zimi, nisam nikad vjerovao da će pčele to tako rano učiniti kako se piše, a pogotovo da će krenuti u prvom mjesecu kad je najhladnije. Pogotovo da će larve hraniti pergom,
jer ne mogu prelaziti iz ulice u ulicu za pergom, pa nije sigurno da je potrebno ostavljati okvire sa pergom.
Zaboravio sam to što sam prethodno pisao (sad pišem po sjećanju) i napravio greške zbog kojih su društva nešto slabija (ima i dobrih).
Iz svega proizilazi da društva nebi trebalo prihranjivati, odnosno dohranjivati prije drugog dijela osmog mjeseca, ćak prije 20.08. Zašto? Osnovni razlog je da se u tom
dijelu pčele stimuliraju na zalegu. Ako snažno prihranimo ranije pčele će se posvetiti unosu , preradi sirupa, te smještaju i punit će sve saće koje je na raspoloženju.
Istovremeno će se desiti nešto unosa i iz prirode. Na taj način će smanjiti broj čelija za leglo, koje će biti prilično smanjeno. Ako u to vrijeme lagano stimuliramo pčele
će osim unosa perge unijeti nešto i nektara i bez obzira kakav je (možda i nepovoljan za zimovanje) potrošit će ga za odgoj legla. Za to vrijeme moguće je držati i
kvalitetne pogače iako možda i nisu neophodne. Po mom mišljenju iza tog perioda bi bilo dobro pregledati društva i zatim po potrebi dodati nedostajuću količinu šečera.
Kako nedostajuće količine meda procjenjujem u kilogramima, tako uvijek i šečer računam u kilogramima ( u sirupu, a koliko ima litara računam samo zbog suda kod
pripreme). Ranije sam mislio da je najvažnije što brže prihraniti. Sad nemislim tako, a razlog je što u to vrijeme stalno izlaze pčele iz starog legla, a sirup se nemože
smještati u zauzete čelije. Zato mislim da bi sirup bilo dobro davati u razmaku cca tri dana, jer će tada pčele isti smještati u slobodne čelije, izvršiti preradu i za to
vrijeme će se pojaviti nove slobodne čelije. Za sve vrijeme bi bilo dobro držati pogače, a sve bi trebalo prekinuti najdalje do 15.09. ( Ovo pomjeranje zbog toplog vremena,
koje se ustalilo , a ima i dovoljno kratkoživućih pčela i dovoljno vremena za preradu. Moj prijedlog za pravljenje pogača : Nisam pristalica stavljanja u sirup bilo čega osim
šečara osim nešto kiseline, bilo da se radi o sirčetu , limuntosu, limunu,mliječnoj kiselini ili nećem sličnom ( Mislim da se nema potrebe igrati sa sirčetnom kiselinom odnosno esencijom iz više razloga , a ušteda je nikakva). Isto tako mislim da je u pogače osim šečera, eventualno meda dobro dodati sačuvanu pelud te germu (zbog B vitamina).
Ako se stavlja samo germa tada nebi trebala preći 5 %, a ujedno 10% iako je i to previše. Dosta ima različitih mišljenja kako treba dodati pelud. Obzirom da imam pozitivno iskustvo sa tim dijelom, moj je savjet preliti pripremljenu količinu jogurta, kefira, a sigurno je moguće i sirutkom i ostaviti najmanje 8 sati . Potrebno je toliko jogurta da
ogrezne (znači vrlo malo) Zaštitni oklop tada popuca i dobije se tečna masa, pogodna za umijesit u pogače.
Iza ovog perioda bi dobro bilo ponovo pregledati društva, ustanovit zalihe i vidjeti dali u budućem klupku ima neki okvir koji pčele nisu punile (najčešće svijetli okvir, a može
biti zbog nećega loš).
Na kraju bez obzira na trenutnu temu, ko je pratio moje pisanje , mogao je primjetiti da mi je prošle godine stradala jedna matica uz tretiranje oksalnom kiselinom. Otkrio
sam razlog stradanja upravo ove jeseni. Zapravo počeo sam prebacivati jedno plodište iz donjeg nastavka u gornji uz pomoć dodatnog nastavka. Pčele su već imale labavi
raspored klupka, a okviri su bili dobro propolisali i pri odvajanju koje nije bilo lagano okvir se malo stresao. Dio pčela je pao sa okvira na podnicu (nekoliko okvira je bilo
već izvađeno). Među pčelama sam na podnici ugledao i maticu. Sve je bilo jasno ! Kod tretiranja prošle godine u toj košnici klupko nije bilo centrirano i prebacivao sam okvire
jedino na tom društvu i također sam se namučio kod odvajanja. Maticu sam našao zatim na mreži. Očigledno pala i zbog hladnoće se nije uspjela vratiti. Eto pa ukoliko neko
bude prebacivao okvire, treba voditi računa o ovim detaljima.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 22 stu 2013, 17:18
Postao/la zvones
Na gore napisano zaboravio sam dodati da moje razmišljanje odnosno napis vrijedi za stacionar, odnosno kontinentalni dio jer besmisleno je stimuliranje ili prihrana
u to vrijeme nekome ko ima pašu ili nekome u mediteranskim uslovima .

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 22 stu 2013, 17:38
Postao/la senad
Moja banka matica što se tiče tretiranja OK nije se desilo da matica strada zbog OK tako da tu možeš biti siguran da ti ta matica nije stradala od OK i vjerovatno je taj uzrok kojeg si naveo.

Ono što je interesantno za pčele , svake godine rade se skoro iste radnje a rezultati različiti. Ja sam dosta tog napustio, broj zahvata je prepolovljen . Međutim izgleda da ću se morati vratiti uspješnijim metodama .

Šta sam izbacio;
pogače
domaće jabukovo sirće
bjeli luk
germa

Sa istim brojem košnica ne uzimajući u obzir nektar iz prirode imao sam manje prikupljenog polena za 50 % . Da li se isto dešava s a polenom kao i sa nektarom u pirodi malo je nevjerovatno. Već planiram da formiram novi pčelinjak sa 50 zajednica na udaljenosti 20 km i na n.v. od 400 m gdje ima više polena a dobra je i bagremova paša .

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 22 stu 2013, 20:50
Postao/la zvones
senad je napisao/la:Moja banka matica što se tiče tretiranja OK nije se desilo da matica strada zbog OK tako da tu možeš biti siguran da ti ta matica nije stradala od OK i vjerovatno je taj uzrok kojeg si naveo.

Ono što je interesantno za pčele , svake godine rade se skoro iste radnje a rezultati različiti. Ja sam dosta tog napustio, broj zahvata je prepolovljen . Međutim izgleda da ću se morati vratiti uspješnijim metodama .

Šta sam izbacio;
pogače
domaće jabukovo sirće
bjeli luk
germa

Sa istim brojem košnica ne uzimajući u obzir nektar iz prirode imao sam manje prikupljenog polena za 50 % . Da li se isto dešava s a polenom kao i sa nektarom u pirodi malo je nevjerovatno. Već planiram da formiram novi pčelinjak sa 50 zajednica na udaljenosti 20 km i na n.v. od 400 m gdje ima više polena a dobra je i bagremova paša .
Da i ja sam potpuno izbacio pogače u proljeće jer su im dovoljne zalihe koje ostanu od prezimljavanja, a najbolja stimulacija kad krenu rana cvjetanja. Što se tiče ovih u
drugom dijelu ljeta eto sam si odgovorio- manje polena. Osim toga pčele potroše dosta perge na dalji razvoj, a slabiji je unos zbog suše i treba ih stimulisati na unos.
Posebna je stvar razrojavanje jer treba i uzeti iz društava pa dati rojevima i eto ako se ide na uzgoj matica. Rojeve treba posebno stimulirat jer treba ih i razviti da prezime,
a više puta sam se uvjerio ako se bilo rojevima, bilo slabijim društvima pred zimu doda nešto perge dobiju se zdrava društva koja bez problema prezimljavaju . Ja sam od
21 društva u proljeće došao na 45 , nekoliko pustio, nekoliko pobjeglo, a tri poklonio (nažalost ovaj moj izuzetni kolega, sa kojim sam dugo radio je preminuo ili preselio kako
oni kažu . Čovjek se nije nikad naljutio, nikad nije digao glas, nikad posvađao s bilo kim, nikad ga nisam ćuo da je opsovao. Pozlilo mu , bolnica i za nekoliko dana umro.
Jučer bio na žalosti i pri izlasku iz kuće u dvorištu vidim na tri košnice cigle. Pitam mu sina "jesu li to pčele žive" i na moju radost u tom tužnom trenutku njegov sin kaže
"pčele su odlično", a dolazio njegov radni kolega pčelar pa mu pomogao. Molim da mi se oprosti ali eto morao sam se još jednom posjetiti na mog prijatelja Pandžić Ismeta )

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 22 stu 2013, 21:17
Postao/la halid_s
Pozdrav za pčelare. To ti je dobar potez Senade. Ima lokacija za pčelinjak koje nisu dovoljno ispitane a mogu dati izdašne prinose. Na moj mali broj košnica, od svih tehnika i metoda rada, koje sam do sada ispitao na svom pčelinjaku, najbolje je dao rezultate, pronalazak prave mikro lokacije za pčele. Nismo ni svjesni koliko se na našem području razlikuju lokacije na kratkoj udaljenosti.
Na udaljenosti od 3 KM prinosi, nektara, polena i drugog znaju da se mnogo razlikuju, kako za cijelu sezonu, tako i za pojedine mjesece u pašnoj sezoni. Zadnji period suša u julu i avgustu za neke lokacije zna biti koban, jer na tim lokacijama osim bagrema nema polena. Stoga je potrebno o tome voditi računa i seliti pčele makar jednom u toku godine kako bi se na prirodan način pčele snadbjele sa svim potrebnim zalihama za zimu.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 30 stu 2013, 16:24
Postao/la medonosa
zvones je napisao/la:
balasevic je napisao/la:Svaka cast kolega da ste takav covjek pa da ste savjetovali mladog covjeka a ne sto je samnom bio slucaj covjek molio Boga da "uvali" pcele eto i vi ste zapazili da matica nezaljeze mlado sace.
Prije svega da odgovorim mladom kolegi !
Vidio sam ovaj tvoj post ali tada je bilo rasprave oko drugih tema, pa nisam smatrao važnim za odgovoriti. Prije svega ti si dobro odgojen mladi čovjek!
Što se tiče ostalog, kad mi je mladić rekao da hoće odmah kupiti 5 društava , kao da mi je opalio šamar i odmah sam ga počeo ubjeđivati da to nije dobro .
Prvo , ko zna šta će sve dogoditi do proljeća i bez obzira ko je kriv ako bi došlo do stradanja , smatrao bih sebe krivcem.

U temi "Bolesti odraslih pčela" obećao sam napisati nešto u vezi prihrane , pa iz te teme citiram sljedeće : "Naravno da se tada može pričati šta se ostavilo pčelama ,
ali što se tiče onih kod kojih je suša od sedmog do devetog mjeseca (posebno mislim na stacionar), bez stimulacije i kasnije prihrane nema ni peluda, perge ni zatvorenih
vijenaca, a niti dovoljno kvalitetnih pčela za prebroditi zimu. Kod mene su pčele u prosjeku slabije za jednu ulicu nego prošle godine . Ove godine ih je nešto više
nego duplo, ali osnovni razlozi leže u terminima i načinima stimulacije i prihrane. O tome ću nešto napisati u mojoj temi, nekad sam o tome pisao, a sad sam prilično siguran da sam pohvatao sve konce
.
Obzirom da sam ovdje spomenuo termine i načine, upravo ću to usporediti za prošlu i ovu godinu kako bih pokazao u ćemu je razlika u snazi društava. Evo šta sam odgovorio
u ovoj temi 09.06 Nevenu u vezi proljetnog razvoja : "Prvo, obzirom da me je ranije dobro kaznilo moje mišljenje da pčele sve mogu, za vrijeme prošlogodišnje ljetne suše stimulirao sam pčele sirupom radi unosa peludi, a zatim snažno prihranio u drugom dijelu osmog mjeseca. Za sve vrijeme bile su prisutne i pogače koje su utrošene do
10. 09. i dalje nisam ništa davao". - Rjeđim sirupom (šečer 40%) u malim porcijama sam počeo stimulirati još u sedmom mjesecu ćim sam vidio smanjenje unosa peludi i
povremeno (u jutarnjim satima) stimulirao sve do prihrane koja nije počela prije 20.08 . a trajala cca 15 dana. Sipano je u hranilice nešto manje od 2 L i nekad je znalo proći
2 do 3 dana između dva sipanja. Davanje sirupa je bilo preko dana, pretežno prije podne i znalo je biti malo problema kod sipanja ali nikad nije bilo grabeži. Prosječno je dato
po društvu cca 7 kg šečera, a držane su i pogače do 10.09. 21 društvo je zazimljeno ; 21 društvo prezimilo ćak i ono najslabije.
Ove godine pčele dosta dugo nosile pelud (bez obzira na vručinu), tako da nisam stimulirao u sedmom mjesecu. Obzirom da je bilo planirano nekoliko dana otići put juga,
16.08. , planirano je istovremena stimulacija i prihrana početkom osmog mjeseca i završetak posla do 12.08. što je i učinjeno. Prihranjeno 43 društva sirupom (šečer 60%)
u kesama ( 5 L za zamrzivać) sipanjem otprilike do pola ili nešto manje i u tom odnosu stane otprilike 1,5 kg šečera. Prosječno društvima dato između 6 i 7 kg. šečera
Za preostala dva društva koja su bila u vršama dodato po 2 L sirupa iz boce putem tankog crijeva kroz leto. Pogače nisu nikako stavljane.
Analiza razlike u terminima i načinima prihrane koji su uticali na snagu društava: Negdje, ranije sam pisao nešto o tome šta bi bilo dobro i kako bi trebalo stimulirati,
odnosno prihraniti društva. Tada sam ispravno pretpostavio da treba stimulirati društva u sedmom i prvom dijelu osmog ( za sedmi mjesec nije samo moje razmišljane).
Osnovno je pitanje (ako je potrebno dohraniti) kada učiniti prihranu i zašto. Tada sam također pisao da je dobro za mlade pčele (larve) u tom periodu , bilo da će biti
dugoživuće ili kratkoživuće, kvalitetno hraniti, dakle medom i pergom kako bi po izlasku mogle odgovoriti onome što se od njih očekuje. Za sam zimski period nije toliko
važno koja će energetska hrana biti (uvijek je bolji med) jer će pčele dodati sirupu potrebne enzime i učiniti ga prilagodljivim za prezimljavanje. Što se tiče hranjena larvi
zimi, nisam nikad vjerovao da će pčele to tako rano učiniti kako se piše, a pogotovo da će krenuti u prvom mjesecu kad je najhladnije. Pogotovo da će larve hraniti pergom,
jer ne mogu prelaziti iz ulice u ulicu za pergom, pa nije sigurno da je potrebno ostavljati okvire sa pergom.
Zaboravio sam to što sam prethodno pisao (sad pišem po sjećanju) i napravio greške zbog kojih su društva nešto slabija (ima i dobrih).
Iz svega proizilazi da društva nebi trebalo prihranjivati, odnosno dohranjivati prije drugog dijela osmog mjeseca, ćak prije 20.08. Zašto? Osnovni razlog je da se u tom
dijelu pčele stimuliraju na zalegu. Ako snažno prihranimo ranije pčele će se posvetiti unosu , preradi sirupa, te smještaju i punit će sve saće koje je na raspoloženju.
Istovremeno će se desiti nešto unosa i iz prirode. Na taj način će smanjiti broj čelija za leglo, koje će biti prilično smanjeno. Ako u to vrijeme lagano stimuliramo pčele
će osim unosa perge unijeti nešto i nektara i bez obzira kakav je (možda i nepovoljan za zimovanje) potrošit će ga za odgoj legla. Za to vrijeme moguće je držati i
kvalitetne pogače iako možda i nisu neophodne. Po mom mišljenju iza tog perioda bi bilo dobro pregledati društva i zatim po potrebi dodati nedostajuću količinu šečera.
Kako nedostajuće količine meda procjenjujem u kilogramima, tako uvijek i šečer računam u kilogramima ( u sirupu, a koliko ima litara računam samo zbog suda kod
pripreme). Ranije sam mislio da je najvažnije što brže prihraniti. Sad nemislim tako, a razlog je što u to vrijeme stalno izlaze pčele iz starog legla, a sirup se nemože
smještati u zauzete čelije. Zato mislim da bi sirup bilo dobro davati u razmaku cca tri dana, jer će tada pčele isti smještati u slobodne čelije, izvršiti preradu i za to
vrijeme će se pojaviti nove slobodne čelije. Za sve vrijeme bi bilo dobro držati pogače, a sve bi trebalo prekinuti najdalje do 15.09. ( Ovo pomjeranje zbog toplog vremena,
koje se ustalilo , a ima i dovoljno kratkoživućih pčela i dovoljno vremena za preradu.
Moj prijedlog za pravljenje pogača : Nisam pristalica stavljanja u sirup bilo čega osim
šečara osim nešto kiseline, bilo da se radi o sirčetu , limuntosu, limunu,mliječnoj kiselini ili nećem sličnom ( Mislim da se nema potrebe igrati sa sirčetnom kiselinom odnosno esencijom iz više razloga , a ušteda je nikakva). Isto tako mislim da je u pogače osim šečera, eventualno meda dobro dodati sačuvanu pelud te germu (zbog B vitamina).
Ako se stavlja samo germa tada nebi trebala preći 5 %, a ujedno 10% iako je i to previše. Dosta ima različitih mišljenja kako treba dodati pelud. Obzirom da imam pozitivno iskustvo sa tim dijelom, moj je savjet preliti pripremljenu količinu jogurta, kefira, a sigurno je moguće i sirutkom i ostaviti najmanje 8 sati . Potrebno je toliko jogurta da
ogrezne (znači vrlo malo) Zaštitni oklop tada popuca i dobije se tečna masa, pogodna za umijesit u pogače.
Iza ovog perioda bi dobro bilo ponovo pregledati društva, ustanovit zalihe i vidjeti dali u budućem klupku ima neki okvir koji pčele nisu punile (najčešće svijetli okvir, a može
biti zbog nećega loš).
Na kraju bez obzira na trenutnu temu, ko je pratio moje pisanje , mogao je primjetiti da mi je prošle godine stradala jedna matica uz tretiranje oksalnom kiselinom. Otkrio
sam razlog stradanja upravo ove jeseni. Zapravo počeo sam prebacivati jedno plodište iz donjeg nastavka u gornji uz pomoć dodatnog nastavka. Pčele su već imale labavi
raspored klupka, a okviri su bili dobro propolisali i pri odvajanju koje nije bilo lagano okvir se malo stresao. Dio pčela je pao sa okvira na podnicu (nekoliko okvira je bilo
već izvađeno). Među pčelama sam na podnici ugledao i maticu. Sve je bilo jasno ! Kod tretiranja prošle godine u toj košnici klupko nije bilo centrirano i prebacivao sam okvire
jedino na tom društvu i također sam se namučio kod odvajanja. Maticu sam našao zatim na mreži. Očigledno pala i zbog hladnoće se nije uspjela vratiti. Eto pa ukoliko neko
bude prebacivao okvire, treba voditi računa o ovim detaljima.
Zvones,ovo tvoje zapazanje i iznosenje je za svaku pohvalu!Ovo iznosenje i trenutno pisanje na temi "Kolicina hrane za zimnicu"mozemo itekako sjediniti,jer se u njoj pise o nekim "nerazrjesenim" pojavama!Zvones,ja cu iznenjeti svoje zapazanje oko kolicine i procedure dodavanja zimnice ako se vec hrana dodaje u obliku secernog sirupa(ili invertovanog),ili meda koji nije za prodaju!Ja sam zagovornik u tom slucaju naglog dodavanja vecih kolicina zimnice iz vise razloga!Posto vecina pelara pcelari sa LR i jedan dio sa DB kosnicom,kod LR-a se plodiste smatra na dva nastavka(rijetko ko ima polunastavke kao dio plodista)!Dodavanjem vece kolicine zimnice neposredno nakon zadnjeg vrcanja,po meni dovodimo pcele u luksuz problem!Matica ce biti potisnuta u donji nastavak,a i blize je letu,u gornjem nastvaku bocni okviri u kojima je polen,biti ce zaliven i preliven sirupom,cime dobivamo pergu,koja ce sluziti u proljetnom razvoju,do koje ce pcelinje klube doci u januaru-februaru!Inace dodavanjem manjih porcija sirupa,pcelama bi dali vrijeme da oslobode neke celije iz kojih izlazi leglo,ali bi im i dozvolili uzimanje i potrosnju ovog polena,i onda bi dosli da se zimska pcela trosi jer nema polena-perge!Invertovanom sirupu bih dao prednost jer pcele ga manje preradjuju i brze poklapaju,a veca kolicina zimnice je itekako podsticaj za maticu(jer pcele ga jos dugo u jesen prenose i preslazu),a i za LJETNU PCELU za sakupljanje polena,ljetna pcela poslije vrcanja koja se izleze je jedna generacija pcele,koja u modernom pcelarstvu nema nikakvo znacenje osim formiranja rojeva za prodaju u rano proljece,ona trosi zimnicu,siri varou,i viruse itd!Dodavanjem vece kolicine sirupa kojeg pcele iz hranilice bi trebale da uzmu po noci,od 5-7kg,najmanje,meni otkriva i pokazuje koje drustvo ima nagon za sakupljanje nektara.Ako pcelinja zajendica na kontrolnoj vazi pokazuje dnevni unos nektara npr 7kg iz priorode,onda je u stanju da uzme i toliku kolicinu sirupa u noci,ako neka zajendica treba vise od 2-3 dana za unos ove kolicine,sirupa,ona bi kod mene bila rasformirana!

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 30 stu 2013, 18:39
Postao/la sahista
Kod mene vlada opste misljenje,da pcele bolje receno drustva,dobivaju sirup u vecim porcijama.Dvije do tri porcije,zavisi od velicine hranilice.Ovdje smo kao i u mnogim pcelarskim pricama uzimali u obzir idealno stanje.Jaka drustva..itd.Sta ce mo sa nukleusa,mladih drustava koji su napravljena u osmom mjesecu.Ja sam svaja mlada drustva pripremao preko 40 dana za zimu.
Medonosa,mozel jedno malo objasnjenje.Znaci natjeramo maticu da zalijeze u donji nastavak,perga i med ostaje u gornjem nastavku(dio hrane i u donjem nastavku)..pcele formiraju klube gdje je zadnje leglo,u ovom slucaju donji nastavak..jel tako!!!
POozdrav.

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 30 stu 2013, 19:18
Postao/la medonosa
sahista je napisao/la:Kod mene vlada opste misljenje,da pcele bolje receno drustva,dobivaju sirup u vecim porcijama.Dvije do tri porcije,zavisi od velicine hranilice.Ovdje smo kao i u mnogim pcelarskim pricama uzimali u obzir idealno stanje.Jaka drustva..itd.Sta ce mo sa nukleusa,mladih drustava koji su napravljena u osmom mjesecu.Ja sam svaja mlada drustva pripremao preko 40 dana za zimu.
Medonosa,mozel jedno malo objasnjenje.Znaci natjeramo maticu da zalijeze u donji nastavak,perga i med ostaje u gornjem nastavku(dio hrane i u donjem nastavku)..pcele formiraju klube gdje je zadnje leglo,u ovom slucaju donji nastavak..jel tako!!!
POozdrav.
Sahista,da tako je,i ako slucajno matica ode u drugi nastavak i zaleze 1-2 okvira,srednja, vratiti te okvire u donji nastavak,!

Re: Pčelinjak zvones

Postano: 30 stu 2013, 20:02
Postao/la sahista
medonosa je napisao/la:
sahista je napisao/la:Kod mene vlada opste misljenje,da pcele bolje receno drustva,dobivaju sirup u vecim porcijama.Dvije do tri porcije,zavisi od velicine hranilice.Ovdje smo kao i u mnogim pcelarskim pricama uzimali u obzir idealno stanje.Jaka drustva..itd.Sta ce mo sa nukleusa,mladih drustava koji su napravljena u osmom mjesecu.Ja sam svaja mlada drustva pripremao preko 40 dana za zimu.
Medonosa,mozel jedno malo objasnjenje.Znaci natjeramo maticu da zalijeze u donji nastavak,perga i med ostaje u gornjem nastavku(dio hrane i u donjem nastavku)..pcele formiraju klube gdje je zadnje leglo,u ovom slucaju donji nastavak..jel tako!!!
POozdrav.
Sahista,da tako je,i ako slucajno matica ode u drugi nastavak i zaleze 1-2 okvira,srednja, vratiti te okvire u donji nastavak,!
Ups,mislim da ti ovu teoriju mnogi pcelari nece prihvatiti.Mnogi to smatraju pcelarskim samoubistvom.
Ja najvise volim da mi pcele udju u zimu u donjem nastavku,tada sam siguran da sam ostavio dovoljno zaliha,a snijeg moze padati i do maja mjeseca.
Pozdrav.