ŠAFRAN

Odgovorite
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

ŠAFRAN

Post Postao/la schumy »

Naziv: ŠAFRAN, KROKUS, KAĆUN, PROLJETNI ŠAFRAN, PITOMI ŠAFRAN

Sl. 1. slika
Šafran u svome prirodnom staništu
Latinski naziv: CROCUS SATIVUS L.
Engleski naziv: Crocus, saffron
Šafran (krokus, kaćun, proljetni šafran, pitomi šafran) je otporna lukovičasta trajnica iz obitelji perunika (Iridaceae). Šafran je poznat kao najskuplji začin na svijetu. Kratka sezona cvata – tek tri sedmice u godini, kao i mukotrpno branje i dugotrajan proces proizvodnje čine ga skupljim od svih drugih začina. Iz svake lukovice šafrana u jednoj sezoni izraste dva do devet cvjetova ljubičaste do plave boje od kojih svaki ima narančasto-crveni tučak sa tri prašnika duljine od oko 3cm.
Naziv "šafran" mu potječe iz perzijske riječi koja u prijevodu znači "budi žuti". Porijeklom je najvjerojatnije iz Grčke i sa Krete, pa mu latinski naziv "crocus" potječe po Grčkoj postojbini – otoku Krokos, gdje se i danas, uz Kozanis uzgaja.
Prvobitna mu je postojbina – Grčka smještena u istočnom dijelu Mediterana, koji je u grčko-perzijskim ratovima bio stalno poprište ratnih sukoba, s jedne strane grčkih gradova-državica (Sparta, Atena, Solun...), a sa druge strane tvorca Perzijskog carstva Kira Velikog, kasnije Darija I. Velikog, (koji je sagradio novu prijestolnicu Perzije čuveni Perzepolis), pa je šafran vjerojatno prenesen na perzijski dvor, koji je u to doba bio raskošno sastajalište raznih kultura i gdje su kulinarske delicije bile prepoznate uporabom ovoga dragocjenog začina, koji svoju slavu pronosi iz tih pradavnih vremena do dana današnjeg.
Danas mu se područje interesa čovjeka ograničava skoro isključivo na uporabu u kulinarstvu. Pronosi vrijednost kao najskuplji začin na svijetu, sa cijenom od oko 5 do 15 Eura po gramu! Godišnja proizvodnja u svijetu mu je oko 200 tona, najviše se uzgaja u Iranu (oko 180 tona), a ostali proizvođači nalaze se u "Mediteranskom prstenu", te su redom, Francuska, Španjolska, Maroko, Grčka (Krokos, Kozanis), Turska (Safranbol), Italija te dublje u Europskom kopnu - Austrija, gdje se uzgaja Panonski šafran.
Kuriozitet je podatak da se za proizvodnju jednog kilograma ovoga začina, mora ubrati oko 80.000 do 150.000 cvjetova (*neki izvori govore i o 400.000!!), na površini od oko 1000 kvadratnih metara!
Dnevno se može ručnim radom ubrati izmedu 60 do 80 grama.
Šafran se uobičajeno koristi kod ribljih jela i jela s rižom u nekim nacionalnim kuhinjama. Francuzi ga neizostavno koriste pri spravljanju riblje čorbe (bouillabaisse), Španjolci njime obogaćuju paellu i arroz con pollo, piletinu s rižom. U Italiji je uobičajeno šafranom začinjati rižoto Milanese. Osim tih tradicionalnih jela šafran se izvrsno slaže s povrtnim i mesnim juhama, krompirima, pilećim mesom ili jelima s paprikom.

Šafran cvate samo jednom u godini, u ožujku (3 mjesec), i to samo dva do tri tjedna, pa ako je nestabilno vrijeme, iskorištenje je ništavno i rod te godine propada.
Koristi se samo tučak osušenog cvijeta (ženski spolni organ), koji je formiran u tri segmenta, koji su žuti i blago krajevima savijeni prema stapki. Muški dio cvijeta (prašnici), za kulinarstvo su neiskoristivi kao začin, a jedino pri uporabi otpuštaju žutu boju, dok je sam okus neprepoznatljiv.
Danas je poznato više od 100 sorti šafrana, a prenesen je posredstvom čovjeka po cijelom svijetu. Većina ih cvate u veljači (2 mjesec) i ožujku (3 mjesec) cvjetovima u žutoj, bijeloj, ljubičastoj boji i raznim kombinacijama ovih boja koje čine varijetete koji se svake godine obnavljaju u još raznolikijim bojama, i to najviše posredstvaom – medonosne pčele, koja neumorno oprašuje ovu proljetnu cvjetnicu.
Šafran kojega poznajemo iz prirode je crocus vernus, samonikla trajnica koje je obično svjetlije (bljeđe) ljubičaste boje i koja za pčelarstvo ima veću vrijednost od pitomog šafrana crocus sativus, koji je pitoma vrsta šafrana i kojega ljudi uzgajaju u gredicama oko svojih kuća i domova, te vrtlara koji se brinu za hortikulturu gradskih parkova u pojedinim gradovima.
Šafran je visok do 10 cm, u nadzemnom dijelu biljke a ima lukovicu (podzemni dio biljke), koja se, ako ostane u tlu iza cvatnje dijeli na 6 jednakih dijelova, tako da u prirodi, ako se ne devastira područje gdje raste, može za dugo, dugo godina osigurati prelijepe pejsaže ljubičastog saga koji razgaljuje dušu svakom ljubitelju prirode i najavljuje dolazak proljeća. Pojavljuje se odmah nakon snijega, čim vrijeme malo zatopli, pa iz zemlje niknu trubasti cvjetovi sa tučkom (njuškom) i prašnicima žute do crvenkaste boje.
Šafran ima cvijet koji je zvonolikog oblika, sa šest latica, žutim tučkom i tri žuta prašnika. Listovi kod šafrana su dugački, uski, nenazubljeni, tamonozeleni sa prepoznatljivom bijelom razdjelanicom - linijom uzduž lista, list se pojavljuje nakon cvatnje. Voli sunčan ili polusjenovit položaj, te bogato i vlažno tlo. Razmnožava se diobom lukovice u jesen.

Sl. 2. slika

Proljetni šafran – crocus vernus, na proljeće oboji sjenovite proplanke u našim šumama bliedom ljubičastom bojom, najavljujući – proljeće. Doba zime, nepovratno je prošlo!
Šafran je mednonosna i peludnosna biljka, koja pčelama daje u ovo osjetljivo godišnje doba "ni zime-ni proljeća" daje veće količine peluda, pa se u košnicama može par dana sa lijepim vremenom može naći dosta velik unos ovoga pčelinjeg "kruha". Nektara daje manje, gotovo neznatno, ali ima dostatno za prvi proljetni razvoj i kretanje legla u pčelinjem društvu...

Sl. 3.slika

U prirodi pčele posjećuju ovakve "kolonije" šafrana koji ih mami mirisom prijeko potrebnog nektara i – peludi...
Šafran ne uspijeva u sjeni, voli svijetle prozračne šume i proplanke, ujutro se cvijet otvara a navečer zatvara. Vrlo je osjetljiv i ako je dan oblačan bez sunca, cvjetovi se neće otvoriti. Naprotiv kada se sunce počne pojavljivati, tj. na najmanji tračak sunca – šafran počinje otvarati cvjetove, pokazujući svoje unutarnje dijelove prelijepog cvijeta u kombinaciji žuto-ljubičastih nijansi boja, koje samo priroda može "osmisliti"......
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar
Asim
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 415
Pridružen/a: 23 tra 2010, 15:47
Lokacija: Sarajevo

Re: ŠAFRAN

Post Postao/la Asim »

Moj dragi prijatelju kod mene se ovo zove Kacun , vidio sam da ga pcele oblijecu ali iskreno da kazem mislio sam da ih je samo privukla boja cvijeta te da nemaju sto sa njega nositi hvala na informacojama
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: ŠAFRAN

Post Postao/la schumy »

Asime, dobro jutro,
ovaj cvijet ima dosta naziva i imena kako sam gore i naveo, i prosto je pravilo - svaki cvijet ima ponešto da dade pčeli (nektar, pelud), a ona mu to vraća oprašivanjem cvijeta, tj. produljenjem vrste. To se zove međusobna ovisnost, jedno bez drugoga nemože.
Svaki cvijet u prirodi za pčelu je određena slika, svaka vrsta cvijeta drugačija, pa taj cvijet pčele na samo njima svojstven način obilaze i skupljajući nektar i pelud - oprašuju.... Ima za pčelu privlačnijih cvjetova kao što su bagrem, kadulja, lavanda, facelija, esparzeta a ima i odbojnih cvjetova koje pčele čak i u najvećoj nuždi malo ili nikako ne obilaze, - dobar je primjer cvijet kruške koji pčelama nije ni malo omiljen, dapače u razvijenijim zemljama kod kojih se oprašivanje nasada voća pčelaru pčaća, oprašivanje krušaka je jako isplativo i plaća se više nego za oprašivanje ostalog voća!
Tako je i sa šafranom, i on ima svoju određenu ulogu u hranidbenom lancu kod razvoja pčelinjeg društva u rano proljeće tako da ovaj cvijet uz sve druge koje smo već upoznali ovdje zovemo - "proljetnicom". Biti će ih još, opisivati ću cvjetnice po sezonskom cvatu i redoslijedu cvatnje u toku pčelarske sezone.
Pozdrav...........schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Marin
Čita i piše, odličan
Postovi: 565
Pridružen/a: 03 kol 2010, 00:15
Lokacija: LJubuški

Re: ŠAFRAN

Post Postao/la Marin »

citat" Šafran cvate samo jednom u godini, u ožujku (3 mjesec), i to samo dva do tri tjedna, pa ako je nestabilno vrijeme, iskorištenje je ništavno i rod te godine propada."

Ovaj šafran ili kako se kaže kaćun valjda cvijeta i u jesen.Dok smo još u planinskom dijelovima poslije suša i kad će već malo hladnije on se pojavi po livadama i to je znak da ja već trebalo otići sa pčelama .Jedan stariji pčelar znao je reći kad se u jesen pojavi kaćun nema se šta više čekati.Ne čeka se nikakva paša ali ni kod kuće im tada nije bolje ,jedino negdje pri vodi i polju da malo dignu leglo. Prati se ima li šta od vrijeska na nižim dijelovima i to je to za tu godinu.
"Tko hoće nešto učiniti, nađe način, tko neće ništa učiniti, nađe opravdanje." Pablo Picasso
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: ŠAFRAN

Post Postao/la Stipo »

I kod mene kaćun cvijeta u proljeće i u jesen istina u jesen ne cvijeta svake godine ali se zna pojaviti da cijela livada poprimi rozo-plavu boju.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
franevrs
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 201
Pridružen/a: 07 ožu 2011, 20:09
Lokacija: Brač i okolica

Re: ŠAFRAN

Post Postao/la franevrs »

Stipo je napisao/la:I kod mene kaćun cvijeta u proljeće i u jesen istina u jesen ne cvijeta svake godine ali se zna pojaviti da cijela livada poprimi rozo-plavu boju.
Kolega Stipo, da te upitam za kaćun u jesen. Neznam dali se to točno odnosi na njega, ali akd sam kao mladi pčelar
dolazio sa starijim mentorom u Livno na njegove pčele ( pok. Frane Dužević ) spominjao mi je neku biljku u jesen
koja veoma sliči na kaćun i rekao je da pčele ne podnose dobro njegov pelud. Čak je govorio kad ta biljka otvori
cvijet da mora selit pčele. Dali ti je što takvo poznato.
Frane Vrsalović
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: ŠAFRAN

Post Postao/la schumy »

Forumaši, dobra večer,
nemate pravo, jer se radi o dvije potpuno različite biljke:
1.) Šafran - Druga imena: ŠAFRAN, KROKUS, KAĆUN, PROLJETNI ŠAFRAN, PITOMI ŠAFRAN; Latinski naziv: CROCUS SATIVUS L., divlji samonikli šafran CROCUS VERNUS
To je proljetna biljka, i otporna lukovičasta trajnica iz obitelji perunika (Iridaceae). Šafran je poznat kao najskuplji začin na svijetu, a cijela je biljka - JESTIVA.
Cvate u kasnu zimu ili u rano proljeće, ovisi dali je čovjek pesimist (kasna zima) ili optimist (rano proljeće), ama (šala mala!!!)
2.) Mrazovac - Drugo ime, VOĆAK; Latinski naziv: COLOCHICUM AUTUMNALE
To je jesenja biljka, i otporna lukovičasta trajnica iz obitelji ljiljana (lillium).
Rasprostranjena u našoj široj regiji, jugoistočnoj Europi i nastanjuje livade i rubove šuma. Cijela biljka je OTROVNA! Sadrži otrovni citostatik kolhicin. Cvjeta u jesen, u rujnu (septembru) i u listopadu (oktobar), a cvijet je ljubičast.
Neiskusni sakupljač bi cvijet mogao pomiješati sa cvijetom jestivog šafrana, a list sa listom jestivog srijemuša (divlji luk, medvjeđi luk; latinski Allium ursinum L.)
Dakle, da zaključimo: mrazovac se od šafrana razlikuje upravo po tome da ne cvjetaju u istim godišnjim dobima. Cvijet mrazovca se javlja i to bez lista u septembru, a list mu niče narednog proljeća. Iz cvijeta ujesen se razvija plod koji je vrlo otrovan, poguban je za sve životinje koje ga pojedu u većim količinama, sa smetnjama grčeva i proljeva, gubitka težine, često sa dugotrajnim posljedicama (dehidracija stoke)
Zato je najbolje poznavati latinske nazive biljaka, da se ne pogriješi ni ovdje ni bilo gdje u svijetu.
Pozdrav.....schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
franevrs
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 201
Pridružen/a: 07 ožu 2011, 20:09
Lokacija: Brač i okolica

Re: ŠAFRAN

Post Postao/la franevrs »

Zahvaljujem kolega schumy na iscrpnoj opservaciji i edukaciji mene laika u nekim stvarima. Ako dozvoliš uzeo sam
sa rezervom biljku kaćun ili šafran jer mi je taj podatak veoma star, to je bilo negdje 83-84 g.
Dali ti je možda poznato da ovu biljku mrazovac zovu još radun ili nekako slično. Hvala!
Frane Vrsalović
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: ŠAFRAN

Post Postao/la Stipo »

Schumi nisam znao da se radi o dvije različite biljke. Na prvi pogled su iste i rastu kod mene na istom terenu. Zapazio sam da je ova jesenja biljka rozoplave boje gotovo ljubičasta. Sutra ako uhvatim vremena slikat ću ovaj sada procvali Šafran. Kod mene obe vrste mještani zovu kaćun i govori se da je otrovan. Sada znam malo više. Hvala Schumi na objašnjenju.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: ŠAFRAN

Post Postao/la schumy »

Dobro jutro,
ovo nas uči da uvijek kada to možemo upotrijebimo i latinski naziv, jer je baš ovdje kod šafrana/mrazovca situacija takva da su skoro isti, a ipak su to dvije različite porodice.
Franevrs, nisam nikada čuo za ovaj naziv - "radun", ali narodnih je imena puno i možda je to ipak to!
Zbrka vlada i oko pelina, ja znam da neki moji poznanici iz Hercegovine uza PELIN pokazuju 2-3 biljke.
Baš sam lani imao raspravu ujesen kada sam hranio moje pčele sa "čajevima schumy" gdje je osnovna komponemta baš pelin, kada su vidjeli biljku kod mene na stolu vidjeli smo da pričamo o dvije različite biljke. Rekao sam im da mi ovdje govorimo o divljem pelinu "astemisia absintium", a kako su i vidjeli kako izgleda dosta su se začudili, jer je to kod njih biljka koja se zove drukčije, a ja sam zaboravio kako, ako netko zna neka kaže.
Stipo ti se interesiraj što i kako kod vas zovu "pelinom", jer ću i o njemu pisati pa neka znamo još koji narodni izraz, bogatstvo jezika jer je u narječjima i narodnoj predaji koja je kod nas na tako malenom skučenom prostoru i u svjetskim razmjerima - fascinantno!


Pozdrav.....schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Marin
Čita i piše, odličan
Postovi: 565
Pridružen/a: 03 kol 2010, 00:15
Lokacija: LJubuški

Re: ŠAFRAN

Post Postao/la Marin »

citat :"a ja sam zaboravio kako, ako netko zna neka kaže"
U istočnoj Hercegovini je opći pojam da pelin nazivaju kadulju" KADULJA - Salvia officinalis"-žalfiju, a gorki pelim je valjda Pelim .Ne znam opće da pelim, pelen, posjećuju pčele. Ako sam u krivu neka neko ispravi .
"Tko hoće nešto učiniti, nađe način, tko neće ništa učiniti, nađe opravdanje." Pablo Picasso
Avatar
schumy
Aktivan
Postovi: 881
Pridružen/a: 30 sij 2010, 10:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

Re: ŠAFRAN

Post Postao/la schumy »

Ne, pčele ne posjećuju p e l i n (artemisia absintium), ali je to jedna od najljekovitijih trava i ja ju redovito koristim kod priprave "čajeva" za jesensku prihranu pčela. O tome sam pisao na ovome portalu i zato mi je to jako draga biljka. Marine, još mi je neki naziv rekao onaj poznanik, kadulju bih bio sigurno zapamtio.
Pozdrav........schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Marin
Čita i piše, odličan
Postovi: 565
Pridružen/a: 03 kol 2010, 00:15
Lokacija: LJubuški

Re: ŠAFRAN

Post Postao/la Marin »

citat: PČELARSTVO je nezamislivo bez pojave lijeske, jer ona pčelama daje obilje peludi, i to toliko izdašno i obilno da je pojava prvog legla u košnici, početkom sviječnja pa sve do veljače ili ožujka (u oštrim zimama), točno podudarna sa cvjetanjem lijeske.
Nešto razmišljam da je kojim slučajem kod nas izvršiti plodored smerke -borovice koja je ozelenila i okupirala cijela brda (više je neprohodno) za lijesku-koje nema nikako južniji krajevi bi mogl raditi samo paketne rojeve.Kakav je način razmnožavanja lijeske (divlje) da li se mogu nabaviti sadnice i gdje?
Pozdrav.. Marin

Senade, prebaci ovo u lijeska -ovdje mu nije mjesto ..
"Tko hoće nešto učiniti, nađe način, tko neće ništa učiniti, nađe opravdanje." Pablo Picasso
Odgovorite