Stranica: 2/4.

Postano: 21 stu 2010, 22:08
Postao/la Mustafa
Ma kakav off topic Senade.

Nadam se da u svojim vidicima vidiš napokon ono što će biti od pomoći svim pčelarima sa našeg područija, a još nismo uzeli u ruke :) . A svi oni kao čikopčelar nadam se da će svoje košnice natovariti na kamion i brže bolje u srbiju u jednom pravcu, po "kvalitetni" med.

@Jazz, a i svi ostali šta mislite da se malo pažnje posveti i škrabotini, da otkrijemo o čemu se i ovdje radi.

Postano: 21 stu 2010, 23:04
Postao/la Jazz
Mustafa je napisao/la:
Ja je nisam primjetio Jazz, čak mi se čini da je nisam nikada prije vidio. O čemu se radi
Radi se o Borago officinalis.

VOLUJSKO UHO - BORAŽINA - Borago officinalis

Drugi nazivi: boraka, borac, boraša, kozmelj, krastavac, lisicina, porec, volovski jezik
Latinski naziv: borago officinalis

Opis biljke: volujsko uho ili boražina jednogodišnja je zeljasta biljka s okruglom i socnom stabljikom visine od 30 do 50 cm. Listovi su široki i elipticni. Stabljika i listovi su obrasli grubirn dlakama. Cvetovi su pojedinacni i plavi ... ,

Stanište: raste u poludivljem obliku na našern obalnom podrucju, a uzgaja se u povrtnjacima i vrtovima . .

Ljekoviti dio biljke: za lijek koriste se listovi, cvjetovi i citava biljka, koja se sabire u cvatu i suši u hladu, na prozracnom mjestu. ..

Ljekovito delovanje:koristi se kao lijek za bolesti srca, a posebno kod nervoznih teškoca i lupanja srca. Pospješuje izlucivanje otrovnih materija iz organizma. Djeluje antifibrozno, osvježavajuce i oživljavajuce .



http://www.nnfcc.co.uk/metadot/index.pl ... ew_id=2329

Nedavno sam imao priliku da se upoznam sa ovom biljkom i dobijem informaciju da je ovo biljka porijeklom sa Mediterana i da je ima u srednjoj Europi, te da je medju 5 najmedonosnjih biljaka. Na zapadnom Mediteranu i u nekim EU zemljama je i zacinska i ljekovita biljka, a uzgaja se i industrojski za farmaceutsku industriju.

http://plants.usda.gov/java/largeImage? ... 04_avp.tif

slika

Postano: 21 stu 2010, 23:11
Postao/la Jazz
Mustafa je napisao/la:Ma kakav off topic Senade.

Nadam se da u svojim vidicima vidiš napokon ono što će biti od pomoći svim pčelarima sa našeg područija, a još nismo uzeli u ruke :) . A svi oni kao čikopčelar nadam se da će svoje košnice natovariti na kamion i brže bolje u srbiju u jednom pravcu, po "kvalitetni" med.

@Jazz, a i svi ostali šta mislite da se malo pažnje posveti i škrabotini, da otkrijemo o čemu se i ovdje radi.
Svakako da i skrabotina moze doci na red samo bi za istrazivanje bio korisniji latinski naziv biljke.

Postano: 22 stu 2010, 00:23
Postao/la Stipo
Senade čudan mi taj čika. Svaki med je dobar samo neka je ispravan. Mislim da taj čiko nešto zna samo je u toj izjavi to prećutio. Najbolji medovi se izlažu po sajmovima mada se i tamo zna desiti neki med upitne kvalitete. Ne znam zašto bi med na sajmu bio bolji u Beogradu nego na sajmu u Sarajevu. Kvaliteta meda isključivo ovisi o pčelaru i čistoći terena na kome su ga pčele prikupile. Taj čiko očigledno toga nije svijesan možda iz neznanja. Neka se priključi ovom forumu i naučit će o pčelarstvu više nego sva literatura koja se prodaje na ovim prostorima Balkana. Ovdje se uči u živo step po step.

Postano: 22 stu 2010, 00:51
Postao/la Jazz
"Svaki cigo svoga konja fali", pa se tako ne bi trebalo plaho osvrtat na pojedinacne subjektivne ocjene - nekog cike.. Srbija ima jako razvijeno pcelarstvo - sto je poznata cinjenica - i tu se nema sta posebno komentarisati.

Postano: 22 stu 2010, 09:18
Postao/la Mustafa
Jazz je napisao/la:
Mustafa je napisao/la:Ma kakav off topic Senade.

Nadam se da u svojim vidicima vidiš napokon ono što će biti od pomoći svim pčelarima sa našeg područija, a još nismo uzeli u ruke :) . A svi oni kao čikopčelar nadam se da će svoje košnice natovariti na kamion i brže bolje u srbiju u jednom pravcu, po "kvalitetni" med.

@Jazz, a i svi ostali šta mislite da se malo pažnje posveti i škrabotini, da otkrijemo o čemu se i ovdje radi.
Svakako da i skrabotina moze doci na red samo bi za istrazivanje bio korisniji latinski naziv biljke.
Naravno da bi bio korisniji, ali kako da dođem do njega kada pola pčelara koji vrcaju med sa škrabotine neznaju ni da postoji škrabotina kao medonosna biljka. Da nekažem da isto nije zastupljena u literaturi.

Postano: 22 stu 2010, 17:15
Postao/la suad
Lijep pozdrav dragi pčelari, ova biljka koju je Mustafa stavio u prvi plan kod nas u narodu se zove lipica, mada sam ja provjeravao pod ovim nazivom mnogi prikazuju drugačije biljke. Ima drvenastu stabljiku i jako izražene bodlje koje su veoma opasne ukoliko se čovjek povrijedi sa njima ili se zalomi dio bodlje prilikom uboda. Zna se raširiti po ubodnom mjestu i često dolazi do gnojnih rana. Kod nas je narod znao kopati je iz korijena i bacati, ali se pokazalo da se jedino može uništiti sa redovnim košenjem i gnojenjem mineralnim đubrivima. Znači voli napuštene terene i zemlju koja se ne obrađuje. Ja sam je kao dijete najviše mrzio, jer sam često se znao povrijediti sadijevajući sijeno. Tada nisam pčelario, pa nisam ni obraćao pažnju da li pčele slijeću na nju. Tačno je da jako dugo cvjeta. Ako sam uspio šta pomoći u rješavanju dileme koja je ono biljka, bilo bi mi drago, a ako tako dobro medi, ne dijelite savjet kako se uništava.

Postano: 22 stu 2010, 21:03
Postao/la Jazz
Mustafa je napisao/la:
Jazz je napisao/la:
Mustafa je napisao/la:Ma kakav off topic Senade.

Nadam se da u svojim vidicima vidiš napokon ono što će biti od pomoći svim pčelarima sa našeg područija, a još nismo uzeli u ruke :) . A svi oni kao čikopčelar nadam se da će svoje košnice natovariti na kamion i brže bolje u srbiju u jednom pravcu, po "kvalitetni" med.

@Jazz, a i svi ostali šta mislite da se malo pažnje posveti i škrabotini, da otkrijemo o čemu se i ovdje radi.
Svakako da i skrabotina moze doci na red samo bi za istrazivanje bio korisniji latinski naziv biljke.
Naravno da bi bio korisniji, ali kako da dođem do njega kada pola pčelara koji vrcaju med sa škrabotine neznaju ni da postoji škrabotina kao medonosna biljka. Da nekažem da isto nije zastupljena u literaturi.
skrabotina se bas ne vidi najjasnije pa ce biti mako teze za prepoznavanje alo da probamo

slika

slika

Postano: 22 stu 2010, 21:24
Postao/la Mustafa
Jazz je napisao/la:
Mustafa je napisao/la:
Jazz je napisao/la: Svakako da i skrabotina moze doci na red samo bi za istrazivanje bio korisniji latinski naziv biljke.
Naravno da bi bio korisniji, ali kako da dođem do njega kada pola pčelara koji vrcaju med sa škrabotine neznaju ni da postoji škrabotina kao medonosna biljka. Da nekažem da isto nije zastupljena u literaturi.
skrabotina se bas ne vidi najjasnije pa ce biti mako teze za prepoznavanje alo da probamo

http://t1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9 ... JV2Qgin14W

http://www.marilenazuddas.it/public/erb ... _carvi.jpg
Nije Jazz. Neznam kako da ti pomognem. Ona cvijeta u drugoj poli juna. Karakterističan miris. Raste kao pozavica , penje se po svemu i svačemu po plotovima, po drači. Dugo cvijeta. I njoj odgovaraju vručine. Cvijetovi su puno sitniji od ovih sa slike. Veličinom me podsječaju na maslačak kad ono pobijeli, što smo kao djeca puhali :)

Postano: 22 stu 2010, 22:17
Postao/la Jazz
Mustafa je napisao/la:
Jazz je napisao/la:
Mustafa je napisao/la:Naravno da bi bio korisniji, ali kako da dođem do njega kada pola pčelara koji vrcaju med sa škrabotine neznaju ni da postoji škrabotina kao medonosna biljka. Da nekažem da isto nije zastupljena u literaturi.
skrabotina se bas ne vidi najjasnije pa ce biti mako teze za prepoznavanje alo da probamo

http://t1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9 ... JV2Qgin14W

http://www.marilenazuddas.it/public/erb ... _carvi.jpg
Nije Jazz. Neznam kako da ti pomognem. Ona cvijeta u drugoj poli juna. Karakterističan miris. Raste kao pozavica , penje se po svemu i svačemu po plotovima, po drači. Dugo cvijeta. I njoj odgovaraju vručine. Cvijetovi su puno sitniji od ovih sa slike. Veličinom me podsječaju na maslačak kad ono pobijeli, što smo kao djeca puhali :)
ta ce skrabotina

Drugi nazivi: brštan, brštika, bršljika .


hedera helix
Englesh ivy

Hedera helix a7240
UK: English ivy
DK: Vedbend
FI: Muratti
FR: Lierre
NL: Gewone klimop
IT: Edera
HU: Borostyán
DE: Efeu
PL: Bluszcz pospolity
SK: brečtan popínavý
CZ: břečťan popínavý
ES: Hiedra común
SE: Murgröna




slika
slika
slika
slika

Postano: 22 stu 2010, 22:30
Postao/la Mustafa
Jazz je napisao/la:
Mustafa je napisao/la:
Jazz je napisao/la: skrabotina se bas ne vidi najjasnije pa ce biti mako teze za prepoznavanje alo da probamo

http://t1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9 ... JV2Qgin14W

http://www.marilenazuddas.it/public/erb ... _carvi.jpg
Nije Jazz. Neznam kako da ti pomognem. Ona cvijeta u drugoj poli juna. Karakterističan miris. Raste kao pozavica , penje se po svemu i svačemu po plotovima, po drači. Dugo cvijeta. I njoj odgovaraju vručine. Cvijetovi su puno sitniji od ovih sa slike. Veličinom me podsječaju na maslačak kad ono pobijeli, što smo kao djeca puhali :)
ta ce skrabotina

Drugi nazivi: brštan, brštika, bršljika .


hedara helix
Englesh ivy

Hedera helix a7240
UK: English ivy
DK: Vedbend
FI: Muratti
FR: Lierre
NL: Gewone klimop
IT: Edera
HU: Borostyán
DE: Efeu
PL: Bluszcz pospolity
SK: brečtan popínavý
CZ: břečťan popínavý
ES: Hiedra común
SE: Murgröna




http://www.hlasek.com/foto/hedera_helix_a7256.jpg
http://www.hlasek.com/foto/hedera_helix_a7237.jpg
http://www.hlasek.com/foto/hedera_helix_a7240.jpg
http://lh4.ggpht.com/_hTt7ulSkLpI/R5tgO ... elix_4.jpg
Mi bršljanom zovemo ovo sa posljednje slike, ali ovo na drugoj slici mi malo liči na nju kada završi sa cvijetanjem. Nisam siguran ali liči definitivno. Samo mi čitava konstitucija stabljike na slici čini se mnogo jača nego što je kod škrabotine sa moje slike.
U svakom slučaju čudo si :)

Postano: 22 stu 2010, 23:07
Postao/la Jazz
Ima i skrabotina raznih sorti. Mora da je ova garava sagorila u pubertetu pa omrcavila. Mislim da je sada na tebi da napravis i fotografises harbarijum medonosnog bilja mostarske vale od Bjelog polja do Karasebesa. Tad bi trebalo sve ovo precizirati i na kraju omuhurati.

slika

Postano: 23 stu 2010, 09:37
Postao/la Mustafa
Jazz je napisao/la:Ima i skrabotina raznih sorti. Mora da je ova garava sagorila u pubertetu pa omrcavila. Mislim da je sada na tebi da napravis i fotografises harbarijum medonosnog bilja mostarske vale od Bjelog polja do Karasebesa. Tad bi trebalo sve ovo precizirati i na kraju omuhurati.

http://2.bp.blogspot.com/_2hFkijXi_9o/T ... sljan1.jpg
Dogovoreno Jazz. Žao mi je samo što ćemo morati pričekati i iztrpiti ove kišne i zimse mjesece prvo, ali ti garantujem da ćeš se iznenaditi koliko ćeš imati posla od proljeća da jula : ) Ja ću fotografisati a istražiti ćemo svi zajedno.

Postano: 23 stu 2010, 16:29
Postao/la Jazz
Mustafa je napisao/la:
Jazz je napisao/la:Ima i skrabotina raznih sorti. Mora da je ova garava sagorila u pubertetu pa omrcavila. Mislim da je sada na tebi da napravis i fotografises harbarijum medonosnog bilja mostarske vale od Bjelog polja do Karasebesa. Tad bi trebalo sve ovo precizirati i na kraju omuhurati.

http://2.bp.blogspot.com/_2hFkijXi_9o/T ... sljan1.jpg
Dogovoreno Jazz. Žao mi je samo što ćemo morati pričekati i iztrpiti ove kišne i zimse mjesece prvo, ali ti garantujem da ćeš se iznenaditi koliko ćeš imati posla od proljeća da jula : ) Ja ću fotografisati a istražiti ćemo svi zajedno.
je li planiras samo slikavati ili ces pritefterit i vrijeme cvjetanja, medobranja, areal i neke druge podatke koje su bitne pcelarima.. mogao bi se napraviti fin e-herbarijum medonosnog bilja za bjelopoljsku kotlinu

Postano: 23 stu 2010, 19:07
Postao/la senad
Jazz je napisao/la:mogao bi se napraviti fin e-herbarijum medonosnog bilja za bjelopoljsku kotlinu
Mnogo dobri ideja još kada bise sve to moglo nekako sprovest udjelo,,,

<<<e-herbarijum>>> :) )))

Postano: 23 stu 2010, 20:25
Postao/la Jazz
ima toga vec gotovog na netu mi bi se samo trebali potruditi da za svoje podrucje napravimo spisak medonosnog bilja i pokupimo informacije karakteristicne za nase podneblje i zavicaj. Svako za svoj siri lokalitet mze otvoriti temu i onda podatke sistematizovati. Nije to ni veliki posao jer se ne radi o stotinama medonosno interesantnih biljaka. To je 10-20 interesantnih cvjecki koje ce se ponavlat kod vecine pa bi se slike i osnovne botanicke i pcelarske info mogle razmjeniti i copirati.

Postano: 23 stu 2010, 20:56
Postao/la senad
MOžda bi bi bilo dobro hronološki nabrojati medonosno bilje u BH, latinski naziv, narodni naziv,kratak opis biljke,, područje na kojem se nalazi, fotka

Recimo da bagrem u posavini obilno cvijeta medi dok bagrem u okolici
Konjica-Bradina cvijeta al ne medi

Umom slučaju da kažem da za nas stacionarne ima lipe ali treba se načekat godina da zamedi uz kupinu -ostrugu pada se nešto vrca,

NA potezu od Doboja do Lukavca pored magistralnog puta ima lipe, cvijeta ali ne medi itd.

Postano: 23 stu 2010, 21:04
Postao/la Mustafa
Slažem se sa tobom Jazz, mislim da bi pčelarstvo na nivou BiH, a i istovremeno za pojedine mikrolokacije u budućnosti moglo dobiti sasvim novi oblik. Kada se radi o lokalitetu na kojem su moji stacionari, sigurno mi sada na pameti se nalazi još nekoliko vrsta, koja mi istina nisu dala goleme prinose, koje pčele posječuju i na čijoj paši bi znale zabijeliti i izvoštiti koji okvir, a u literaturi nije im posvećena pažna koju zaslužuju. Pogotovo tu je specifična vegetacija B. polja. Npr. vjerovali ili ne prije nekoliko godina moje prvo vrcanje meda bilo je 16.5, što je za područje u kome ja pčelarim presedan.
Paša????

Jasen

Postano: 23 stu 2010, 21:10
Postao/la Mustafa
senad je napisao/la:MOžda bi bi bilo dobro hronološki nabrojati medonosno bilje u BH, latinski naziv, narodni naziv,kratak opis biljke,, područje na kojem se nalazi, fotka

Recimo da bagrem u posavini obilno cvijeta medi dok bagrem u okolici
Konjica-Bradina cvijeta al ne medi

Umom slučaju da kažem da za nas stacionarne ima lipe ali treba se načekat godina da zamedi uz kupinu -ostrugu pada se nešto vrca,

NA potezu od Doboja do Lukavca pored magistralnog puta ima lipe, cvijeta ali ne medi itd.
Senade neznam za Konjic, ali znam za Jablanicu. U Jablanici je glavna paša bagrem i rijetke su godine da nezamedi, kao štto je ove bilo. A šta znači mikrolokacija, najbolje ću objasniti na ovom primjeru. Udaljenost između B. polja i jablanice je oko 30 km. Između se nalaze drežnica, negdje na pola puta, i grabovica 10tak km od jablanice. U tim krajevima vegetacija medonosnog bilja i bilja gdje se moj stacionar nalazi je 90% jednaka.
U jablanici glavna paša bagrem, onda malo lipe i na kraju kesten.

Postano: 23 stu 2010, 21:32
Postao/la senad
Iz Bradine bio je pčelar u posavini sa pčelama ,,kaže da u njeovoj okolini ima bagrema ,neznam kojaje n.v. Cvijetovi bagrema budu kao iz snova , a ne možeš vidjet niti jednu pčelu na cvijetu..

Nema razloga da nevjerujem, Dok nisam to čuo iz njegovih ustava, nisam vjerovao,,, vodio sam se logikom da pčelari kriju medenje bilja kako bi , kako neki kažu bile pune košnice meda :)..

Druga stvar, ne bi čovjek vozio 200 km dalje kada mu je podnosom bagrem.

Medonosno bilje moglo bi se grupisati i po mjesecima. ZA Bosnu veoma je važan proljetni razvoj februar -april mada recimo područje Konjuha nema skoro ništa osim šume-medljika ili planinska livada.

Dok Hercegovina mor a imati buran proljetni razvoj zbog kadulje, nekidjelovi sa bagremom i kasnije dolazi vrijesak i neke nove biljke za koje nismoniznali da medi.

Postano: 23 stu 2010, 22:08
Postao/la Mustafa
Senade ja radim u Jablanici. Sa mnom na poslu ima pčelara i kažem šta mi kažu. Neznam za bagrem oko konjica. Isto tako kada vidim koliko se nudi meda na bradini, čovjek bi rekao da ondje nema loše godine :) .


Što se tiče hercegovine, odnosno kraja gdje pčelarim, u nas sve počinje beharom badema i cvijetanjem drijena već u februaru i početkom marta. Zatim uz behar drugog voća dolazi maslačak koji je veoma bitan za razvoj i jedno rozo cviječe, cvijeta po livadama. Zatim tilovina, jasen i kadulja. Na kadulju se obavezna nadovezuje drača. Pčele često posječuju ih istovremeno tako da im je teško kadulju posebno izvrcati. Po polasku drače škrabotina i ono što je Jazz identifikovao :). To zna potrajati do kraja jula. Ako nezamedi vrijesak to je to. Usput se može ubaciti još pokoja biljka manjeg značaja.

Kad neko pročita rekao bi mi u hercegovini neznamo šta bi od meda, ali vjeruj mi daleko od toga.

slika

Rozo cvijeće

Postano: 24 stu 2010, 00:18
Postao/la Stipo
U Livanjskom kraju takođe ima u rijetko bagrema i lijepo procvijeta. Cvijet pedalj dugačak ali vjerujte ja se ne sjećam da sam vidio 10 pčela na njemu. Ovdje nema neke biljke koja se ističe medenjem osim vrijeska. Ima neka trava bijelog sitnog cvijeta koja procvijeta krajem juna i početkom jula morat ću je tada uslikat da odgonetnemo o čemu se radi. Svake godine medi, a nekad dadne i nešto za vrcanje.

Postano: 24 stu 2010, 10:32
Postao/la Zvoneto
Evo ja mogu reći iz osobnog iskustva za jablaničko jezero. 6 godina zaredom vozio sam pčele gore na bagrem. Nikad meda tu nisam izvrcao, ovo najiskrenije govorim, znači 6 godina uporno nadajući se da će biti nešto. Predprošlu godinu počeo ja pripremati pčele za seljenje a one ljute ne daju raditi. Ja velim ma ko ga šljivi nema gore meda neću ni ići a imao sam i nekih obiteljskih obaveza. Nakon toga čujem da je strašno zamedilo i da su svi koji su dotjerali imali super vrcanje. Eto toliko o pčelarskoj sreći. A sad o tome bagremu. Moje mišljenje je da ko misli na bagrem ozbiljno, auto upaliti i piči u posavinu ovo ostalo je neozbiljno. Lani sam gore bio prvi put a znamo kakva je godina bila i opet sam se ugodno iznenadio šta su društva u onih 2-3 lijepa dana unijela. Iskusni pčelari iz ovih krajeva prije rata pčele su selili po slavoniji išlo se i do Daruvara, a svi oni znaju za ovaj ovdje bagrem, pa niko ne vozi, osim nekih luđaka ovako kao ja :-). Eto toliko iz prve ruke i samo da kažem ako budem dogodine na bagrem računao, ništa bez 350 kilometara...

Postano: 24 stu 2010, 15:28
Postao/la Stipo
Eh Zvoneto ohrabri me ti. Ako tebi iz Mostara posavina nije daleko nije ni meni iz Livna ništa dalje. S 350 km puta ja mogu dogurati do Zagreba. Znači ostaje nam jedan problem još riješiti, a to je naći lokaciju u posavini i moliti boga da bagrem baš tada ne podbaci, inače smo bankrotirali.

Postano: 24 stu 2010, 15:45
Postao/la Zvoneto
Stipo, tebi je još bliže nego meni a gore se može naći mjesto ja ću u 4 mjesecu ići ponovo sa ocem tražiti jednu drugu lokaciju. Ljudi su gore pitomi pravi ravničarski, doduše proganjao je nekakav Bahrija pčelare da im naplati pašarinu ali ništa od toga svega. Čujem dogodine da je moguće da se ukinu sve pašarine što je i logično... Daljina jeste veliki problem ne toliko zbog samog seljenja koliko zbog kasnijih odlazaka zbog rojenja, obilaska a vrcanje da ne spominjem. Naravno sve pod uvjetom da bagremov med možeš prodati u Livnu, ja imam namjeru ići nešto meda u saću sa plićim okvirima a takav u saću se može prodati ne pitaju od čega je. Gore se nakon bagrema nadovezuje amorfa (bagremac) i on oboji bagrem dovoljno je da zamedi malo i imaš super med za ove naše krajeve. Ljepota u svemu je to što sve ovo završava oko 05.06 maksimalno, tako da se može stići na ove naše livade a ko je uporan mogao bi stići i na kasnu draču ovdje u hercegovini. Gledam ovaj koridor Vc točno će izlaziti na ovaj Svilaj gdje mi vozimo, meni bi to bilo baš pravo ali ko će to dočekati.