Stranica: 1/4.

Postano: 18 stu 2010, 21:03
Postao/la Mustafa
Interesujeme da li neko zna od vas o kojim biljkama se radi na slici. Interesujeme posebno ova prva u cetru, jer mi je prije par godina napunila nastavke. Interesantno je da je medila pri temperaturama i od 40 C. Ni u jednoj pčelarskoj knjizi sa ilustacijama nisam je našao. I ova druga u pozadini, sa bijelim cvijetovima često zamedi. Raste po plotovima, grmovima, po drači nakon njenog cvijetanja. Ima jak miris. Neki je ovdje zovu "škrabotina". Netrebam spominjati da ni o njoj nisam našao nigdje ništa. Mislim da kada se uzmu prinosi koje mogu obezbijediti su nepravedno zanemarene. Ako ko šta zna hvala

p.s. hercegovci moji sad se pokažite;)
slika

Postano: 18 stu 2010, 23:20
Postao/la zvones
Mustafa je napisao/la:Interesujeme da li neko zna od vas o kojim biljkama se radi na slici. Interesujeme posebno ova prva u cetru, jer mi je prije par godina napunila nastavke. Interesantno je da je medila pri temperaturama i od 40 C. Ni u jednoj pčelarskoj knjizi sa ilustacijama nisam je našao. I ova druga u pozadini, sa bijelim cvijetovima često zamedi. Raste po plotovima, grmovima, po drači nakon njenog cvijetanja. Ima jak miris. Neki je ovdje zovu "škrabotina". Netrebam spominjati da ni o njoj nisam našao nigdje ništa. Mislim da kada se uzmu prinosi koje mogu obezbijediti su nepravedno zanemarene. Ako ko šta zna hvala

p.s. hercegovci moji sad se pokažite;)
http://i51.tinypic.com/nq2wc3.jpg
Neodoljivo me podsjeća na bijeli kokotac.Ja ga imam malo i cvjeta u vrijeme suša ,a pčele ga veoma vole .Taj na slici je puno gušći pa me zbunjuje ali evo
pogledaj ima na pcela .rs http://www.pcela.rs/kokotac.htm Ma mislim da je to .Listovi su mu uski po ivicama blago reckasti i idu u špic .Cvjetovi bijeli po
četiri u jednom redu ,ima ga puno u Rusiji ,vrlo medonosan ,voli ga i stoka dok je mlađi jer poslje odrveni , a ima i rođaka žuti kokotac kojeg ima i divlje u
ravničarskim dijelovima .

Postano: 19 stu 2010, 10:49
Postao/la Mustafa
U pravu si da malo lići, ali vjeruj mi da se neradi o toj biljci. Ovdje su cvjetovi drukčije raspoređeni , a po cijeloj stabljici se nalaze dlačice.

Postano: 19 stu 2010, 12:53
Postao/la zvones
Mustafa je napisao/la:U pravu si da malo lići, ali vjeruj mi da se neradi o toj biljci. Ovdje su cvjetovi drukčije raspoređeni , a po cijeloj stabljici se nalaze dlačice.
Da ,poslje sam primjetio da sam se zaletio i sad mislim da znam o čemu se radi . Pošto vidim da je to bio test za hercegovce neću se dalje izjašnjavati .

Postano: 19 stu 2010, 15:46
Postao/la Stipo
Mustafa ima i kod mene nešto tako slično samo je tamnoljubičaste boje. Listovi su mu tako duguljasti prekriveni dlačicama naraste u visinu preko pola metra. Iz korjena raste više stabljika. Samim izgledom me podsjeća na kadulju. Na tvojoj slici se slabo vidi oblik cvijeta. Bilo bi dobro da se kod prestavljanja bilja pored cijele stabljike na bijeloj podlogi uslika list, dio grančice, plod i cvijet.

Postano: 19 stu 2010, 16:33
Postao/la Mustafa
Stipo je napisao/la:Mustafa ima i kod mene nešto tako slično samo je tamnoljubičaste boje. Listovi su mu tako duguljasti prekriveni dlačicama naraste u visinu preko pola metra. Iz korjena raste više stabljika. Samim izgledom me podsjeća na kadulju. Na tvojoj slici se slabo vidi oblik cvijeta. Bilo bi dobro da se kod prestavljanja bilja pored cijele stabljike na bijeloj podlogi uslika list, dio grančice, plod i cvijet.
A da li ti je poznata Stipo ova druga biljka? Vjerujem da je i u tvom kraju ima i da je pčele posječuju

Postano: 19 stu 2010, 21:39
Postao/la Stipo
Ne takvo što kod mene ne raste.

Postano: 19 stu 2010, 23:14
Postao/la zvones
Mustafa je napisao/la:Interesujeme da li neko zna od vas o kojim biljkama se radi na slici. Interesujeme posebno ova prva u cetru, jer mi je prije par godina napunila nastavke. Interesantno je da je medila pri temperaturama i od 40 C. Ni u jednoj pčelarskoj knjizi sa ilustacijama nisam je našao. I ova druga u pozadini, sa bijelim cvijetovima često zamedi. Raste po plotovima, grmovima, po drači nakon njenog cvijetanja. Ima jak miris. Neki je ovdje zovu "škrabotina". Netrebam spominjati da ni o njoj nisam našao nigdje ništa. Mislim da kada se uzmu prinosi koje mogu obezbijediti su nepravedno zanemarene. Ako ko šta zna hvala

p.s. hercegovci moji sad se pokažite;)
http://i51.tinypic.com/nq2wc3.jpg
Pa dobro kako sam rekao mislim da sam sad u pravu .To bi trebao biti planinski vrijesak ( Satureja Montana ). Negdje ga još zovu i primorski vrijesak .Nisam
Hercegovac ali su mi svi korijeni iz Hercegovine .

Postano: 20 stu 2010, 00:06
Postao/la Mungos1212
Trebam zasaditi živu ogradu ali bi više volio ukrasne grmove koje pčele vole. Preporučite mi molim vas neke pčelarske!!!!

Postano: 20 stu 2010, 01:52
Postao/la Stipo
Ma kakav vrijesak moj mungos to više liči žalfiji. To što je Mustafa prikazao ima visoku drvenastu stabljiku po kojoj rastu red duguljastih listova obrasli dlakama pa red cvijetova i tako sve do vrha stabljike. Slab sam ti ja botaničar ali bi bio red da nas Mustafa viče ne muči i da nam kaže kako se ta biljka zove. Ako je ima mnogo po hercegovini mora da ima i neki naziv kako je mještani zovu. Kod mene raste nešto slično samo s ljubičasto plavim cvijetom i doista pčele je obilno posjećuju na žalost nema je mnogo tu i tamo se ponegdje može primjetiti koji primjerak.

Postano: 20 stu 2010, 08:56
Postao/la Mungos1212
Ko je rekao vrijesak????
Ja nisam, ne kvartam se tamo gdje sam slab nego slušam (čitam) što iskustvo i nauka napiše!!!!

Postano: 20 stu 2010, 11:05
Postao/la Mustafa
Stipo je napisao/la:Ma kakav vrijesak moj mungos to više liči žalfiji. To što je Mustafa prikazao ima visoku drvenastu stabljiku po kojoj rastu red duguljastih listova obrasli dlakama pa red cvijetova i tako sve do vrha stabljike. Slab sam ti ja botaničar ali bi bio red da nas Mustafa viče ne muči i da nam kaže kako se ta biljka zove. Ako je ima mnogo po hercegovini mora da ima i neki naziv kako je mještani zovu. Kod mene raste nešto slično samo s ljubičasto plavim cvijetom i doista pčele je obilno posjećuju na žalost nema je mnogo tu i tamo se ponegdje može primjetiti koji primjerak.
Stipo odlično si opisao ovu biljku. Da znam kako se zove nebih na ovaj način pokušavao saznati vjeruj mi. Očekivao sam da Marin ili neko drugi iz hercegovine znaju možda nešto više ako ne stručni naziv. Ja sambiljku primjetio prije 5-6 godina, na stacionaru u b. polju sredinom 6 mjeseca sam imao suhe okvire. Drača i sve prije nje je izdalo, a onda je zamedilo "ovo". Može se primjetiti kraj ceste, po livadama, raste bez ikakvog reda, jedna stabljika ovdje druga ondje, u visinu i do metra. Te godine kada sam je primjetio iz pojedinih okvira sam dva puta vrcao med. Kada sam ujutro išao po okvire pčele su ga posječivale, i nalazio bi ih na istome pred zalazak sunca. Pogodovale su mu velike vrućine. Poslije toga je bilo godina kad nije nikako medilo, ali i godina kada bi se dobro nadovezalo na neku drugu pašu. znam da ovo cvijeta i u dalmaciji.
Ovu drugu biljku, sa bijelim cvijetovima , neki ovdje zovu škrabotina, dok nekima to ime neznači ništa. Med sa nje je karakterističnog mirisa. Kada škrabotina medi, čitav pčelinjak miriše na nju. Zna dati solidnu količinu meda.

Postano: 20 stu 2010, 13:21
Postao/la zvones
Mustafa je napisao/la:
Stipo je napisao/la:Ma kakav vrijesak moj mungos to više liči žalfiji. To što je Mustafa prikazao ima visoku drvenastu stabljiku po kojoj rastu red duguljastih listova obrasli dlakama pa red cvijetova i tako sve do vrha stabljike. Slab sam ti ja botaničar ali bi bio red da nas Mustafa viče ne muči i da nam kaže kako se ta biljka zove. Ako je ima mnogo po hercegovini mora da ima i neki naziv kako je mještani zovu. Kod mene raste nešto slično samo s ljubičasto plavim cvijetom i doista pčele je obilno posjećuju na žalost nema je mnogo tu i tamo se ponegdje može primjetiti koji primjerak.
Stipo odlično si opisao ovu biljku. Da znam kako se zove nebih na ovaj način pokušavao saznati vjeruj mi. Očekivao sam da Marin ili neko drugi iz hercegovine znaju možda nešto više ako ne stručni naziv. Ja sambiljku primjetio prije 5-6 godina, na stacionaru u b. polju sredinom 6 mjeseca sam imao suhe okvire. Drača i sve prije nje je izdalo, a onda je zamedilo "ovo". Može se primjetiti kraj ceste, po livadama, raste bez ikakvog reda, jedna stabljika ovdje druga ondje, u visinu i do metra. Te godine kada sam je primjetio iz pojedinih okvira sam dva puta vrcao med. Kada sam ujutro išao po okvire pčele su ga posječivale, i nalazio bi ih na istome pred zalazak sunca. Pogodovale su mu velike vrućine. Poslije toga je bilo godina kad nije nikako medilo, ali i godina kada bi se dobro nadovezalo na neku drugu pašu. znam da ovo cvijeta i u dalmaciji.
Ovu drugu biljku, sa bijelim cvijetovima , neki ovdje zovu škrabotina, dok nekima to ime neznači ništa. Med sa nje je karakterističnog mirisa. Kada škrabotina medi, čitav pčelinjak miriše na nju. Zna dati solidnu količinu meda.
Ja sam napisao da mislim da je vrijesak ali ne onaj o kome se obično govori Calluna vulgaris ili erika ,nego Satureja montana . Da bi bilo sigurno griješim li ili ne
zamolio bih da na Google-u napišete satureja mantana , a zatim na Images pogledate slike ,osobito "satureja montana satureja "pa kažite .

Postano: 20 stu 2010, 15:25
Postao/la Mustafa
Zvones, ukucao sam onako kako si predložio i nažalost nemogu se složiti sa tobom. Nemogu ti reći da nepostoji mala sličnost, pogotova kada se samo posmatraju ilustracije na netu. Pokušati ću da ti objasnim zašto se neradi o vrijesku, bez obzira na sličnost koju ti vidiš. Ova fotografija je slikana kada je već bila u cvatu 15tak dana, ako ne i više. Datum na njoj 9.7.2010. Vjeruj mi vrijesak ni primorski ni planinski još nije ni blizu cvijetanja. Da ti nepričam o snazi stabljike, visini i drugim stvarima koje nisu vidljive na fotografiji. U svakom slučaju hvala ti što te zainteresovalo Zvones.

Postano: 20 stu 2010, 17:36
Postao/la zvones
Mustafa je napisao/la:Zvones, ukucao sam onako kako si predložio i nažalost nemogu se složiti sa tobom. Nemogu ti reći da nepostoji mala sličnost, pogotova kada se samo posmatraju ilustracije na netu. Pokušati ću da ti objasnim zašto se neradi o vrijesku, bez obzira na sličnost koju ti vidiš. Ova fotografija je slikana kada je već bila u cvatu 15tak dana, ako ne i više. Datum na njoj 9.7.2010. Vjeruj mi vrijesak ni primorski ni planinski još nije ni blizu cvijetanja. Da ti nepričam o snazi stabljike, visini i drugim stvarima koje nisu vidljive na fotografiji. U svakom slučaju hvala ti što te zainteresovalo Zvones.
Potpuno je jasno tvoje objašnjenje,posebno oko datuma,tako da bez problema priznam grešku ,kako sada ,tako i moguće greške ubuduće .Što se tiće Stipe vidio sam
da ga zanima heljda.Ja sam je sadio prošle godine i mogu reći da odlično rađa ali slabo medi.Problem je u tome što ne medi preko 23* C .Pčele se ljeti mogu vidjeti
samo rano ujutro ,a i tada ako ima nekog drugog cvjetanja biraju drugo.Zbog toga je idealna samo za planinsko područje ,pa je popularisao Đoko Zečević koji je
tradicionalno sije na planini Zlatar .

Postano: 20 stu 2010, 22:50
Postao/la Stipo
zvones je napisao/la:
Mustafa je napisao/la:Zvones, ukucao sam onako kako si predložio i nažalost nemogu se složiti sa tobom. Nemogu ti reći da nepostoji mala sličnost, pogotova kada se samo posmatraju ilustracije na netu. Pokušati ću da ti objasnim zašto se neradi o vrijesku, bez obzira na sličnost koju ti vidiš. Ova fotografija je slikana kada je već bila u cvatu 15tak dana, ako ne i više. Datum na njoj 9.7.2010. Vjeruj mi vrijesak ni primorski ni planinski još nije ni blizu cvijetanja. Da ti nepričam o snazi stabljike, visini i drugim stvarima koje nisu vidljive na fotografiji. U svakom slučaju hvala ti što te zainteresovalo Zvones.
Potpuno je jasno tvoje objašnjenje,posebno oko datuma,tako da bez problema priznam grešku ,kako sada ,tako i moguće greške ubuduće .Što se tiće Stipe vidio sam
da ga zanima heljda.Ja sam je sadio prošle godine i mogu reći da odlično rađa ali slabo medi.Problem je u tome što ne medi preko 23* C .Pčele se ljeti mogu vidjeti
samo rano ujutro ,a i tada ako ima nekog drugog cvjetanja biraju drugo.Zbog toga je idealna samo za planinsko područje ,pa je popularisao Đoko Zečević koji je
tradicionalno sije na planini Zlatar .
Prijatelj planira u Livanjskom polju posijati 30 hektara heljde pa me je pozvao da iduće sezone dovezem pčele. Nekoliko godina se u Glamočkom polju siju veće površine heljde i kako čujem nije medila. Mislim da će isto biti i s ovom heljdom koja se planira sijati u Livanjskom polju. Ako je riječ o Ruskoj sorti ništa od medobranja jer koliko sam čuo ona ne medi.

Postano: 21 stu 2010, 00:11
Postao/la Jazz
Ni nalik, al da ipak provjerimo ;)

hairli cvjecka


daje obilje meda 350-1100kg/ha i polena u zavisnosti od kvaliteta tla
medi skoro dva mjeseca i pcele imaju pistup nektaru cijeli dan jer biljka ma specifican sistem zastite nektara od isparenje pri velikim vrucinama, i od ispiranja kod kisa.

Koncentracija šećera u nektaru varirati 22,6-48,3%, ovisno o kvaliteti tla, a ne od količine kiše. Med je svijetlo žute boje i ivrlo ukusan....ne kristalizirati za 9-15 mjeseci
Echium vulgare ima oko 60 dodatnih vrsta

Echium vulgare a478
UK: Viper's Bugloss Blueweed Blue Devil
DA: Slangehoved
FI: Neidonkieli Kyläneidonkieli
FR: Vipérine
NL: Slangekruid
IT: Erba viperina echio
DE: Gemeiner Natternkopf
PL: Żmijowiec zwyczajny
SK: hadinec obyčajný
CZ: hadinec obecný
ES: Viboreira SE: Blaeld

slika

slika

slika

slika

slika

slika

slika

Postano: 21 stu 2010, 01:16
Postao/la Stipo
Ja sam mislio baš na tu latinski (echium vulgare). Primjetio sam da raste na pjeskovitom tlu po tamponu uz puteve i doista kad zamedi danima su stalno pčele na njoj. Vjerovatno je i ta tvoja echium samo koji.

Postano: 21 stu 2010, 01:32
Postao/la Jazz
Botanicari kazu da joj je postojbina Europa, a medari je sSvrstavaju je u top 5 medonosnih biljaka.

Postano: 21 stu 2010, 13:54
Postao/la Mustafa
Jazz svaka čast. Mislim da si u pravu definitivno. Prije nego sam vidio fotografije, onako kako si je opisao mi je reklo da se radi o toj biljci. Ona je zaista postojana prema klimatskim promijenama i kada zamedi medenje traje zaista dugo. Sječam se još uvijek godine kada mi je dala rekordan prinos.
Te godine sam ostao bio bez dosta društava, tako da sam napoljeće imao mnogo saća i bio primoran da stavim nastavke i na pojedina društva koja se nisu dovoljno bila razvila i ni po čemu im nije nastavak bio potreban. Kako su pčele radile izvanredno, a nastavci DB su tada pravo teški svake sedmice sam vadio iz nastavaka po par okvira i vrcao ih. Slabija društva koja sam ranije spominjao nisam otvarao nikako. Kada sam ih otvorio imao sam pune nastavke meda. nisam mogao vjerovati šta se desilo. Od tada sam po literaturu i internetu često tražio ponešto o ovoj bljci. Nevjerovatno mi se činilo da nema ništa a radi se o tako medonosnoj biljci. Mnogi ljudi te godine su isto dobro prošli i svi bi rekli kako je drača dobro medila, nevjerovatno. Te godine drača nije medila nikako.
Sad sam još malo potražio po netu i čini mi se da se radi o biljci koja se zove lisičina.
Mislim da ova biljka zaslužuje mjesto u nekoj knjizi pčelarstva kao i mnoge druge a nisu nigdje spomenute. Mogao bi istu priču vam ispričati i za onu drugu biljku tkz. škrabotinu. Ni ona se nigdje ne spominje.
Mislim da je glavni razlog što su kod nas zastupljene knjige autora iz srbije čija paša odgovara uglavnom pašama našeg kontinentalnog dijela. Neznam baš ni jednu knjigu o pčelarstu ili medonosnom bilju da je napisao neki hercegovac, dalmatinac...
Jazz još jednom hvala i svako dobro.

Postano: 21 stu 2010, 16:34
Postao/la Stipo
Tako je Mustafa na žalost sva litetatuta se vrti oko bagrema. Prvo se počme pisati o uljanoj repici i pripremama za bagrem i završava se na suncokretu i ta pčelarska sezona je gotova. Druge paše se spominju samo usput i površno.
Kako onda da pčelari i da ima dobre rezultate pčelar početnik koji u svom kraju nema uljane repice ni bagrema ni suncokreta. Zbog neznanja godinama luta s poražavajućim rezultatima. Zapusti pčele i na kraju odustane baviti se takvim poslom.Čitajući literaturu samo o te 3 stalno spominjane paše ispada da se nemože uspješno ni pčelariti na drugim područjima koji nemaju bagrem. Naša zemlja je uglavnom brdsko planinska, zastupljena velikim kraškim poljima, planinskim livadama i šumama po kojima raste obilje medonosnog i ljekovitog bila. Pravo me čudi da od toliko ljudi koji se bave i pišu o pčelarstvu nitko nije obradio takve teme, način i tehnologiju pčelarenja u brdskoplaninskim područjima. Možda ima takve literature ali ja neznam ni za jednu knjigu.

Postano: 21 stu 2010, 20:15
Postao/la Jazz
Drago mi je da smo uspjeli rijesiti 'zagonetku".
Slazem se sa @mustafinim konstatacijama o zapostavljenosti bosansko-hercegovackog pcelarstva u strucnom i privrednom smislu. Mislim da se ne bi trebalo trositi na trazenju uzroka takvom stanju. Trebali bi se posvetiti struci i zanatu.

Internet teorija kaze, a @mustafino prakticno iskustvo i stipina zapazanja potvrdjuju: da je Echium vulgare jedna od najmedonosnijih biljaka, pa joj treba posvetiti paznju.
Neke vrste Echium-a se industrijeki uzgajaju za proizvodnju etericnih ulja za farmaceutsku industriju a cijena sjemenki -iz kojih se cijedi ulje-se krece oko 4000 eura/tona.
http://www.nnfcc.co.uk/metadot/index.pl ... ew_id=2329

Stacionarni pcelari prakticari sve vise zatupaju tezu: da ce biti isplativo siru zonu oko pcelinjaka kultivisati sa medonosnim biljem i drvecem. pogotovo divljeg bilja, za ciji uzgoj ne treba hemjska zastita, niti skupa i zahtjevna agrotehnika. Profitno orijentirani pcelari pokrecu rasadnike i proizvodnju sjemena medonosnog bilja kao dopunski biznis. Iako se radi o vrlo uskom trzistu internet prodaja ja doprinjela rentabilnosti ovoga biznisa.
Sve vece i zahtjevnije trziste organski prozvedene hrane namece nove standarde kvaliteta, tako da med "ubran" sa industrijskih biljaka - koje se tretiraju hemijskim stredstvima -sve vise gubi povjerenje kupaca i trzista.
Predlazem da otvorimo posebnu temu za Echium vulgares i da je sto detaljnije prezentiramo.

Postano: 21 stu 2010, 20:39
Postao/la Jazz
@mustafa
ima li ove biljke po Bijelom polju
slika
slika

Postano: 21 stu 2010, 21:00
Postao/la Mustafa
Ja je nisam primjetio Jazz, čak mi se čini da je nisam nikada prije vidio. O čemu se radi

Postano: 21 stu 2010, 21:13
Postao/la senad
Zašto je zapostavljeno BH pčelarstvo između ostalog i medonosno bilje?

Mislim da neću biti off topik sa ovim mojim pisanjem.


Pčelar sam ima stacionarno bagrem, desise da nekada dobro zamedi kupina (ostruga) i zamedi lipa tako da dobijem poliflorni med izvanrednog okusa a o kvaliteti da i ne govorim...... Kada god mi se ukaže prilika , da kupim neku drugu vrstu meda ja to učinim bez obzira na zalihe bagrema,, posebice hercegovačkog meda. Za moje potrebe.

Čitam priču o jednom BH pčelaru i ne mogu se čudu načuditi kakva izjava.!!!

Ispovjest čike pčelara mi se stalno vrti po glavi, krenem da je podjelim sa vama pa odustanem i tako se izmjenjuje moje čuđenje sa stvarnoišću.
čikopčelar je napisao/la: Za male novce pčelar koji ode u Beograd može steći znanje , vidjeti dosta tog, informisati se ,probati kvalitetan med. Da li zbog klime ili samih proizvođača meda, ali naš med nije ni blizu njihovom. Bolji je a čak ijevtiniji!
NAime, čiko pčelar kaže, da kada ode na sajam u Beograd za malo novaca dobije znanje!!!!! U ovoj konstataciji mogu biti razna mišljenja, nije tolika upadljiva ,,, ,,,

ono čemu se ja čudim kod čike pčelara je izjava, ,,da je najbolji med u Beogradu nezna zašto , kako kaže,, valjda zbog klime i stručnosti tamošnji pčelara....

Svi u evropi govore o kvaliteti bosansko-hercegovakom medu posebice hercegovačkom zbog raznovrsnosti bilja, Kvaliteta meda je neupitna i nadmašuje sigurno sve ostale medove u regiji pa i moj bagrem.

Čiko pčelar nam hvali tuđe ,svoje kudi, a imamo situaciju evo kao što nam Mustafa na lijep način otkri biljku koja dobro medi. Vodimo se tuđom, logikom, tuđu literaturu primjenjujemo na vlastitom tlu koja nema mnogo dodirni tačaka.

Stipo je u pravu kada kaže da nemamo lieteraturu koja prati pčelara na mikro lokaciji..

Hvala vam svima na ovim konstruktivnim razgovorima, otvorili ste mi nove vidike. :)