Džanarika (Prunus cerasifera Ehrh. - Cherry-plum.)
Džanarika (Prunus cerasifera Ehrh. - Cherry-plum.)
Medonosna, plodonosna, zdrava, jedra, izdržljiva. Nisu ovo patetična nabrajanja vrlina zaboravljene i opjevane ljepotice našeg užeg zavičaja, već karakteristike koje stučna i naučna javnost priznaje i bilježi džanarici u svojim bankama znanja i iskustava.
Najveća komparativna i konkuretska prednost koju džanarika ima je: otpornost na većinu biljnih bolesti i štetočina koje su gotovo uništile neke njene srodnike i konkurente na tržištu.
Zbog ovog svojstva u intezivnom uzgoju džanarike se ne upotrebljavaju sredstva zaštite, što osim ekonomičnosti proizvodnje plod čini biološki visoko vrijednim, zdravstveno bezbjednim proizvodom i veoma konkurentnim na tržištu biološki ispravne hrane.
Sok džanarike je u prehrembenoj tehnologiji jako cjenjen poluproizvod, jer je bez mirisa i okusa pa služi kao baza za razne proizvode (sokove, marmelade, džemove, kašiće i sokići za bebe). Džanarika se koristi za proizvodnju alkohola.
Medonosnost džanarike je sljedeća važna karakteristika koja bi se u ekonomskom smislu mjerila količinom meda proizvedenog sa voćnjaka. Činjenica da se ne koriste pesticidi kod zaštite bi ovu medonosnu pašu i med učinili još vrijednijim na tristu.
Džanarika jako dobro podnosi industrijske zone i područja kontaminirana izduvnim gasovima, što hortikultura mnogo koristi za dekoraciju gradskih parkova industrijskih zona, zona uz saobraćajnice.
Džanarika se spontano razmnožava generativnim putem, i kalemljenjem, što olakšava proizvodnju sadnog materijala. Sve veća zainteresovanost tržista čini rentabilnom proizvodnju sadnog materijala. Džanarika se takođe koristi i kao podloga za kalemljenje šljive, breskve i kajsije.
Prosječan prinos po jednom stablu u intezivnoj proizvodnju iznosi od 25-97 kg. Maksimalni zabilježni prinos je 347 kg (vrsta Krasavitsa). Po jednom hektaru se može saditi i do 500 stabala a ako bi se sadila iskljucivo za mednu pasu broj stabala bi mogao biti do 1500/ha. Prosječni prinos je od 12-13 t/ha. Maksimalni prinosi su 18-25 t/ha. Plod sadrzi oko 12 % šećera, te 4-5 % jabučne kiseline. Životni vijek je od 50-60 g, a ekspolatacioni vijek je 35-45 g.
U posljednje vrijeme je otkupna cijena džanarike dostigla cijenu šljive. Znatno niži troškovi podizanja nasada i ekspoloatacije čine uzgoj džanarike rentabilnim.
Kada bi se projektovala proizvodnaj džanarike po savremenim metodama višedimenzionalne poljoprivredne proizvodnje farma džanarike bi mogla izgledati ovako:
-ukupna povrsina 100 ha. Od toga: 70 ha džanarike, 25 ha bagremove šume, 3 ha rasadnika, 1ha pčelinjaka 1 ha postrojenja za preradu;
-postrojenje za preradu bi se sastojalo od: fabrike sokova od šumskog voća i kašice za bebe, destilerije, hladnjače za šumsko voće, postrojenje za vrcanje i pakovanje meda, stolarije za preradu drvete od bagrema, farme od 200 koza, i mini mljekare za proizvodnju kozijeg sira.
Ovakav koncept poljoprivredne proizvodnje može biti osnov strategija razvoja manjih ruralnih zajednica od 100-150 domaćinstava.
Korisni linkovi na ovu temu:
http://www.agroatlas.ru/en/content/cult ... asifera_K/
http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/ht ... n.pl?29860
http://www.eol.org/pages/301112
http://attra.ncat.org/attra-pub/plum.html
http://luirig.altervista.org/schedeit/p ... sifera.htm
foto: jazz
foto: jazz
foto: Jazz
foto: Jazz
Medonosna, plodonosna, zdrava, jedra, izdržljiva. Nisu ovo patetična nabrajanja vrlina zaboravljene i opjevane ljepotice našeg užeg zavičaja, već karakteristike koje stučna i naučna javnost priznaje i bilježi džanarici u svojim bankama znanja i iskustava.
Najveća komparativna i konkuretska prednost koju džanarika ima je: otpornost na većinu biljnih bolesti i štetočina koje su gotovo uništile neke njene srodnike i konkurente na tržištu.
Zbog ovog svojstva u intezivnom uzgoju džanarike se ne upotrebljavaju sredstva zaštite, što osim ekonomičnosti proizvodnje plod čini biološki visoko vrijednim, zdravstveno bezbjednim proizvodom i veoma konkurentnim na tržištu biološki ispravne hrane.
Sok džanarike je u prehrembenoj tehnologiji jako cjenjen poluproizvod, jer je bez mirisa i okusa pa služi kao baza za razne proizvode (sokove, marmelade, džemove, kašiće i sokići za bebe). Džanarika se koristi za proizvodnju alkohola.
Medonosnost džanarike je sljedeća važna karakteristika koja bi se u ekonomskom smislu mjerila količinom meda proizvedenog sa voćnjaka. Činjenica da se ne koriste pesticidi kod zaštite bi ovu medonosnu pašu i med učinili još vrijednijim na tristu.
Džanarika jako dobro podnosi industrijske zone i područja kontaminirana izduvnim gasovima, što hortikultura mnogo koristi za dekoraciju gradskih parkova industrijskih zona, zona uz saobraćajnice.
Džanarika se spontano razmnožava generativnim putem, i kalemljenjem, što olakšava proizvodnju sadnog materijala. Sve veća zainteresovanost tržista čini rentabilnom proizvodnju sadnog materijala. Džanarika se takođe koristi i kao podloga za kalemljenje šljive, breskve i kajsije.
Prosječan prinos po jednom stablu u intezivnoj proizvodnju iznosi od 25-97 kg. Maksimalni zabilježni prinos je 347 kg (vrsta Krasavitsa). Po jednom hektaru se može saditi i do 500 stabala a ako bi se sadila iskljucivo za mednu pasu broj stabala bi mogao biti do 1500/ha. Prosječni prinos je od 12-13 t/ha. Maksimalni prinosi su 18-25 t/ha. Plod sadrzi oko 12 % šećera, te 4-5 % jabučne kiseline. Životni vijek je od 50-60 g, a ekspolatacioni vijek je 35-45 g.
U posljednje vrijeme je otkupna cijena džanarike dostigla cijenu šljive. Znatno niži troškovi podizanja nasada i ekspoloatacije čine uzgoj džanarike rentabilnim.
Kada bi se projektovala proizvodnaj džanarike po savremenim metodama višedimenzionalne poljoprivredne proizvodnje farma džanarike bi mogla izgledati ovako:
-ukupna povrsina 100 ha. Od toga: 70 ha džanarike, 25 ha bagremove šume, 3 ha rasadnika, 1ha pčelinjaka 1 ha postrojenja za preradu;
-postrojenje za preradu bi se sastojalo od: fabrike sokova od šumskog voća i kašice za bebe, destilerije, hladnjače za šumsko voće, postrojenje za vrcanje i pakovanje meda, stolarije za preradu drvete od bagrema, farme od 200 koza, i mini mljekare za proizvodnju kozijeg sira.
Ovakav koncept poljoprivredne proizvodnje može biti osnov strategija razvoja manjih ruralnih zajednica od 100-150 domaćinstava.
Korisni linkovi na ovu temu:
http://www.agroatlas.ru/en/content/cult ... asifera_K/
http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/ht ... n.pl?29860
http://www.eol.org/pages/301112
http://attra.ncat.org/attra-pub/plum.html
http://luirig.altervista.org/schedeit/p ... sifera.htm
foto: jazz
foto: jazz
foto: Jazz
foto: Jazz
Zadnja izmjena: Jazz, dana/u 03 srp 2010, 17:22, ukupno mijenjano 1 put.
Re: Džanarika (Prunus cerasifera Ehrh. - Cherry-plum.)
Svaka cast,slike za peticu,dok smjestim drijen i dunju cisto sumnjam da imam mjesta za njih(hmmm)
"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". - Albert Einstein
-
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 318
- Pridružen/a: 03 vel 2010, 18:14
Re: Džanarika (Prunus cerasifera Ehrh. - Cherry-plum.)
Šta sam ti rekao?! Samo kad se JAZZ ažurira. Njemu kao dobrom autu samo treba varnica i odeeeeeeee... Hvala i od mene.beequeen je napisao/la:Svaka cast,slike za peticu,dok smjestim drijen i dunju cisto sumnjam da imam mjesta za njih(hmmm)
Pozdrav svima.
Pred ljubavlju pada novac, ali i pred novcem pada ljubav, samo ne znam šta je češće i ko više kleči.
Re: Džanarika (Prunus cerasifera Ehrh. - Cherry-plum.)
ima li kod vaske erara u zoni "medonosnih dejstava" tvojih pcelica ...ne mora sve biti u avlijibeequeen je napisao/la:Svaka cast,slike za peticu,dok smjestim drijen i dunju cisto sumnjam da imam mjesta za njih(hmmm)
Re: Džanarika (Prunus cerasifera Ehrh. - Cherry-plum.)
Moj je otac prije 2 godine kupio neke šljive i posadio niz među. Prošlo neko vrijeme i odoh pogledati jer vidim da na njima visi još etiketa. Piše šljiva ranka, sorta džanarika. Nezna otac šta je džanarika kad sm mu rekao da je to rezdelija koje kao divlje rastu oko bašte i po pčelinjaku i on ih stalno krči i muku muči sa njima. Ma dobro me napade da se ne pravim pametnjaković i ove godine volio bih da baci cvijet i bar malo ploda da se ja kao posljednji nasmijem. Doista kod mene džanarika raste samoniklo svugdje po selu i nitko je nevoli ni crvenu ni žutu jer previše im kisela ,a navikli ljudi na slatko voće pa šta ćeš im.
-
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 318
- Pridružen/a: 03 vel 2010, 18:14
Re: Džanarika (Prunus cerasifera Ehrh. - Cherry-plum.)
I kod mene je ima. Prekrasna, otporna, čista, vole je pčele, rano behara. Znam da je i u Duvnu ima na pasja preskakala. Jesi li ti dobro pročitao? Jesi li primijetio da li je kalemljena? Jer, džanarika odlično prima plemke šljiva pa je česta podloga za kalemljenje. No, možda mu je neko i podvalio. Lično je ne bih nikad iskrčio, naprotiv, ovog proljeća ću posaditi 50-ak svojih sadnica svuda oko pčelinjaka (državna imovina, bivša Titova vila).Stipo je napisao/la:Moj je otac prije 2 godine kupio neke šljive i posadio niz među. Prošlo neko vrijeme i odoh pogledati jer vidim da na njima visi još etiketa. Piše šljiva ranka, sorta džanarika. Nezna otac šta je džanarika kad sm mu rekao da je to rezdelija koje kao divlje rastu oko bašte i po pčelinjaku i on ih stalno krči i muku muči sa njima. Ma dobro me napade da se ne pravim pametnjaković i ove godine volio bih da baci cvijet i bar malo ploda da se ja kao posljednji nasmijem. Doista kod mene džanarika raste samoniklo svugdje po selu i nitko je nevoli ni crvenu ni žutu jer previše im kisela ,a navikli ljudi na slatko voće pa šta ćeš im.
Pozdrav.
Pred ljubavlju pada novac, ali i pred novcem pada ljubav, samo ne znam šta je češće i ko više kleči.
Re: Džanarika (Prunus cerasifera Ehrh. - Cherry-plum.)
ima je i kultivisane koja daje desetak puta veci plod vec divlja..
ja od sljiva samo tu i kupujem
ja od sljiva samo tu i kupujem
-
- Čita i piše, vrlodobar
- Postovi: 318
- Pridružen/a: 03 vel 2010, 18:14
Re: Džanarika (Prunus cerasifera Ehrh. - Cherry-plum.)
Vidim na slici tamnocrveni list. Koja je to? To nisam vidio. Ja imam crvenu i žutu, 2-3 stabla mogu mahalu zadovoljiti. No, mama i žena popiše mi krv da ove kod kuće iskorijenimo. Daju obilan rod, a malo ih ko jede pa moraju čistiti kad opadaju.Jazz je napisao/la:ima je i kultivisane koja daje desetak puta veci plod vec divlja..
ja od sljiva samo tu i kupujem
Pozdrav.
Pred ljubavlju pada novac, ali i pred novcem pada ljubav, samo ne znam šta je češće i ko više kleči.