bagrem

PostPostao/la postar » 12 stu 2009, 00:27

Molim te Senade da mi objasnis kad pocinje prvo medobramje bagrema i koja je to lokacija. Kad ide druga pa treca i koje su nihove liokacije.
Pozzzzz
Kisik je pronađen tek 1874. Nije utvrđeno kako su ljudi disali prije toga...
Avatar korisnika
postar
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 232
Pridružen: 27 ožu 2009, 23:26
Lokacija: Breza/ Sarajevo

PostPostao/la senad » 10 tra 2010, 19:51

Uh ovdje nisam dao odgovor,,,,,, Hasane kod mene je samo bagrem, lipa nekada zna da zamedi,,,,, kod mene je u rasponu od 2-4 km bagrem , akobude 20 kg puna kapa, ako bude i 10 u lošoj godini i to je dobro samoda se nikada više ne ponovi 2008 godina
Slika

Slika

Slika

Najbolje lokacije za seleće pčelare što se tiče bagrema ,bagremca, je Posavina,,,,, oni koji sele čak mogu da da uzmu još jedan bagrem na administrativnoj granici bosne i hercegovine (huma) koja je tačno lokacija neznam. Nisam još seleći pa me to mnogo ne zanima
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar korisnika
senad
Site Admin
 
Postovi: 3020
Pridružen: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica

PostPostao/la postar » 05 lis 2010, 18:50

Malo sam duze cekao na odgovor ali ko ceka taj i doceka.
Ipak puno HVALA.
Kisik je pronađen tek 1874. Nije utvrđeno kako su ljudi disali prije toga...
Avatar korisnika
postar
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 232
Pridružen: 27 ožu 2009, 23:26
Lokacija: Breza/ Sarajevo

PostPostao/la Jazz » 26 stu 2010, 02:30

Nadjoh izvanredan strucni clanak o bagremu., objavljen 1988 u Sumarskom listu.


http://sumlist.sumari.hr/sadrzaj.asp?gb=B198807

Clanak: http://sumlist.sumari.hr/gootxt.asp?id= ... s=57&s2=66


DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu

ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 57 <-- 57 --> PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESIONAL PAPERS
UDK 630*28 (Robinia pseudoacacia L.) Sum. list CXII (1988) 351


BAGREMOVA ŠUMA KAO ISPAŠA ZA PČELE


Duro RAUŠ, Joso VUKELIC i Željko SPANJOL*


SAŽETAK: U radu autori donose opći pregled na bagrem (Robinia pseudoacacia L.) kod nas i u svijetu. U sklopu toga posebno se razmatra važnost bagrema za pčelarstvo. Poznato je da je bagrem vrlo medonosna vrsta koja daje obilno nektara, a malo cvjetnog praha. Od bagrema se danas u Jugoslaviji dobiva 150 vagona, ili 25 posto ukupno proizvedenog meda. Zbog takve važnosti bagrema za tu granu naše privrede, u radu se iznose ideje koje bi (putem selekcijskog oplemenjivaiija i osnivanjem kombiniranih ispasišta) dovele do znatno veće produkcije meda.


OPĆENITO O BAGREMU

(Bagrem je u Evropu prenio Robin, po kojem je dobio i ime. Godine 1601. prvi bagrem zasađen je u Parizu. Odatle se, zahvaljujući svojim ekološko- uzgojniim svojstvima vrlo brzo proširio po cijeloj Evropa. U početku je uzgajan isključivo kao parkovnd element, a poslije je postao i vrlo pogodna vrsta za pošumljavanje obešumljenih terena, pijesaka i bujičnih područja. Posebno veliku ulogu odigrao je u SSSR-u (srednja Azija, Ukrajina, Kavkaz i Krim) i u panonskim zemljama, gdje je postao jedan od važnijih šumskih vrsta.

Na svom putovanju od zapada na istok bagrem je dospio rano (1710— —1720) u Mađarsku, gdje je godine 1820. kao šumsko drvo zasađen na mađarskoj pusti (V a d a s, 1914). Bagrem je ovdje trebao narednih desetljeća pronaći svoju drugu domovinu. Dotada su se za pošumljavanje pjeskovitih tala uzimale vrbe, topole i obični bor.

Na Deliblatskim pescima (južni Banat) pošumljavalo se od 1828, ali se tek 1853. u bagremu vidjelo prikladno drvo za vezivanje pijesaka.

U Francuskoj je nastao prvi rad o bagremu kao šumskoj vrsti, iako se dugo opirala osnivanju bagremovih kultura. Godine 1911. Društvo poljoprivrednika Francuske raspisalo je nagradu za najbolju monografiju o bagremu, a održavaju se i prvi međunarodni stručni skupovi o toj vrsti.

* Prof. dr. Đuro Rauš, Šumarski fakultet, Sveučilište Zagreb, Šimunska cesta 25 Mr. Joso Vukelić, dipl. inž., Šumarski fakultet, Sveučilište Zagreb, Slimunska cesta 25 Željko Spanjol, dipl. inž., Šumarski fakultet, Sveučilište Zagreb, Šimunska cesta 25.

Iako je u Rumunjskoj već prije bio poznat i cijenjen, bagrem je tek 1864. godine unesen kao šumsko drvo. Zanimljiv je put kojim je u 18. stoljeću dospio u Rumunjsku, Bugarsku i Makedoniju. Prema Drace u (1926) nije dospio iz Zapadne Evrope preko Austrije i Mađarske, već iz Turske. Drži se da je Carigrad u 18. stoljeću bio centar iz kojeg se bagrem širio. Kao dokaz navodi se rumunjsko ime za bagrem — salcem, što je turska riječ, a znači »grozd«.

Ipak, najrasprostranjenije kulture bagrema nalaze se u to vrijeme u Mađarskoj, i 1910. zauzimaju 155.536 k.j., odnosno 1,19 posto ukupne površine ove zemlje. Drži se da desetak godina kasnije u francusko-njemačkom području bagremove kulture zauzimaju oko 50.000 ha, u rumunjsko- mađarskom 123.000 ha, a u ostalom dijelu Evrope oko 30.000 ha, te se zaključuje da je 300 godina nakon prve pojave bagrema u Evropi i 150 godina nakon primjene bagrema kao šumskog drveta najmanje 200.000 ha tla u Evropi pod njegovim kulturama. Osim povoljnih biološko-ekoloških svojstava bagrema njegovu širenju pridonijela je i osobina da izvanredno odgovara potrebama manjih posjednika, pa je s pravom nazvan »hrast siromašnih «, a na početku ovog stoljeća u Mađarskoj je, na primjer, držan za nacionalno drvo.

U Sovjetskom Savezu ima oko 144.000 ha bagremove šume. Bagrem je posebno čest u Moldaviji i na nekim dijelovima južne Ukrajine. U srednjoazijskim gradovima i selima ima važnu ulogu u gradnji parkova.

U Saveznoj Republici Njemačkoj bagremove šume pokrivaju oko 3000 ha. U Njemačkoj Demokratskoj Republici također je oko 3000 ha pod bagremovim šumama. Uspješno su pošumljeni erodirani napušteni površinski iskopi mrkog ugljena. U Socijalističkoj Republici Rumunjskoj ukupna površina bagremovih šuma je oko 191.000 ha. Tu je centar pješčara Calafati, gdje se mogu naći najveće i najkvalitetnije bagremove šume Evrope. U Socijalističkoj Republici Cehoslovačkoj ima oko 28.000 ha bagremovih šuma. Najčešće su u južnoj Moravskoj, u srednjoj Češkoj i u južnim dijelovima Slovačke. U Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji ima oko 50.000 ha bagremovih kultura. Dalje širenje planira se na Deliblatskoj peščari. U Republici Južnoj Koreji zasadili su ga na 1,017.000 ha primarno radi ogrjeva, zaštite od erozije i dobivanja stočne hrane iz lišća. Zbog toga je vrlo raširen na poljoprivrednim površinama.

U Narodnoj Republici Bugarskoj najraširenija je egzota. Ima vrlo važnu ulogu u obnavljanju i sadnjih novih šuma. Ukupno zauzima oko 73.000 ha, što čini 2,3 posto površine svih šuma.

U Francuskoj prema evidenciji postoji 100.000 ha bagremovih šuma (1979. god.). Posebno je raširen u trokutu Paris-Lyon-Belfort.

U Narodnoj Republici Kini prvo su sadili bagrem između 1900—1918. na poluotoku Šantung, a danas se već vrlo raširio. Raste općenito između geografskih širina 23°—46° i istočnih paralela dužine 86°—124°. Najbolje uspijeva na nadmorsMm visinama od 400 do 2100 m u sjevernoj Kini, ali preživi i na visini od 2100 m (u sjeverozapadnoj Kini). Cilj zasađivanja prvenstveno je dobivanje građevinskog drva, ogrjeva, zaštita od erozije, stočna hrana i prikupljanje otpalog lišća. Veoma je čest u drvoredima za zaštitu od bočnih vjetrova na putovima i u manjim šumarcima između obrađivanih poljoprivrednih parcela. Godišnje sade oko 10,000.000 sadnica. Dobro aklimatizirani bagrem ima vrlo važnu ulogu u poljoprivrednom zaštitnom pošumljavanju, kao zaštita protiv erozije.

U Argentini ima oko 3000 ha bagremovih šuma. U toj zemlji postoje bagremove šume koje se zalijevaju. U Španjolskoj je oko 3000 ha pod bagremovim šumama.

Prema tablici 1. na svijetu umjetno posađene bagremove šume povećane su s 337.000 na 1,883.000 ha između 1958. i 1978. godine. Bagrem je najrašireniji u Južnoj Koreji, Mađarskoj, Sovjetskom Savezu, Rumunjskoj, Francuskoj, Bugarskoj, Jugoslaviji. Značajnije je raširen i u NR Kini. Prema podacima bagrem poslije eukaliptusa i plemenitih topola zauzima treće mjesto među brzorastućim vrstama.

Bagrem je kod nas najrasprostranjeniji u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, gdje dolazi na raznim tipovima tala, koja pokazuju i jasnu klimatsku zonalnost, od raznih tipova pseudogleja, smeđih tala do vlažnih crnica.

Klima sjeveroistočne Hrvatske karakterizira temperaturni srednjak od 10,1 do 10,8° C, dok je srednja godišnja količina oborina od 622 do 733 mm, i ona pada idući od zapada prema istoku.

Raširenost bagrema (u 1060 ha) Tablica 1. Zemlja 1958 1978 Mađarska 201 268 Rumunjska Francuska 35 30 191 100 Bugarska Sovjetski Savez 25 40 73 144 SR Njemačka 3 3 Njemačka DR 3 3 Cehoslovačka 28 Jugoslavija 50 Južna Koreja 1017 Argentina Španjolska 3 3 UKUPNO: 337 1883

Bagrem je heliofilna vrsta, tj. za razvoj mu je potrebno mnogo svjetla. Lista pokraj travnja ili na početku svibnja, a cvate obilno, i to polovicom svibnja.

Bagrem ima vrlo kvaliteto drvo (a time i široku primjenu), brz rast, veliku izdanačfcu sposobnost, male zahtjeve prema zemljištu. Dobro vezuje rastresito zemljište svojim bogatim i bujnim korijenjem.

Bagrem je naša najmedonosnija biljka, s proizvodnjom blagog, ugodnog, gotovo bezbojnog i vrlo kvalitetnog meda.

Od štetnika i bolesti bagrem ne stradava znatno. Veće štete mladim kulturama (1—5 godina) može nanijeti tak jesenska divljač i zečevi guleći im koru, te sitni glodavci, poput miševa i voluhariica, koji prave štetu na korijenu bagremovih stabala.

Najvažnije štetočine: Postoji značajan broj štetnih insekata, od kojih najveće štete čini Magacyllene robiniae. Chalepus dorsalis napada listove bagrema u rano proljeće. Potkraj ljeta, u ranu jesen teško oštećeni primjerci bagrema izgledaju tako kao da su vatrom oprženi, te imaju znatan zaostatak u prirastu drvne mase. Također je važna štetočina Ecdytolopha insiticiana. Taj insekt napada samo mlade grane, grize njihovu unutrašnjost i na njima pravi svoja gnijezda, kućište duljine 3—8 cm.

Najštetniji parazit među gljivama je Fome s risus . Cesto prati u širenju Ecdytolopha insiticianu, posebice na starijim primjercima. U mladim šumama osobito je osjetljiv na klorozu i na nakrivljenost mladica. Srednje je otporan prema smrzavanju. Zbog tanke kore i plitkog korijenja osjetljiv je na šumske požare, posebno u mlađim šumama.

Posebne osobine: U čvorovima na korijenju (simbioza) nalaze se nitrofilne bakterije, koje povećavaju koncentraciju dušika u tlu. Bagremovo otpalo lišće brzo se raspada, te pri tome oslobađa u vodi rastvorljive nitrate, u sklopljenoj, gustoj šumi oko 60 kg/ha na godinu, koji druge biljke lako mogu iskoristiti. U šumama starosti 16—20 godina porast koncentracije dušika u gornjih 50 cm sloja tla iznosi oko 590 kg/ha. Istodobno, u šumama starosti 5—10 godina takav prirast nije primijećenn. Usprkos tome utjecaj bagrema na sekundarne biljke većinom se ostvaruje odbacivanjem velike količine dušika u prehrambeni lanac tip pridruženih biljaka putem otpalih grana i lišća bagrema, a ne toliko neposredno zbog porasta koncentracije dušika u samom tlu. Količina dušika koja ulazi u prehrambeni lanac sekundarnih biljaka procjenjuje se na oko 50 kg/ha, što je oko dva puta više od količine u drugim tipovima šuma. Vrste drveća posađene ispod bagremovih brže rastu nego bez bagremova gornjeg sloja, što. se objašnjava velikom unesenom količinom dušika u njihov prehrambeni ciklus.

Krošnju i izdanke bagrema divljač rado konzumira. Stoga bagrem može imati važnu ulogu u povećavanju kapaciteta divljači u šumama.


OSNIVANJE BAGREMOVIH KULTURA U NAŠOJ ZEMLJI


O problematici podizanja bagremovih kultura i o njegovoj upotrebnoj vrijednosti nalazimo detaljne podatke kod Griinwald a (1915), Petra čića (1935, 1945) , H anz 1 a (1961), Pi skori ća (1951), Miloševića- Bravinca (1955). Lončara (1951), Španovića (1947) i drugih autora, (vidi Ra uš i dr. 1987).

Budući da se bagrem lako podiže i obnavlja, vrlo brzo raste, dajfe tehničko i ogrjevno drvo odlične kvalitete, te svojim razgranatim žiljem odlično veže sipke terene, to je njegova sadnja i upotreba u nas vrlo velika:
On se upotrebljava za podizanje živih ograda, za drvorede, za parkove, za zaštitu od vjetra, za zaštitu od bujica, od klizanja, spuzavanja i utiskivanja zemlje, za vezanje živog pijeska (Deliblatski i Đurđevački pijesci) i dr.

S obzirom na njegovu znatnu rasprostranjenost u nas, veliku medonosnost i kvalitetu meda, svakako je jedna od najvažnijih medonosnih vrsta za pčelare.

Dakle, saditi se može na svakom onom mjestu koje nije iskorišteno za druge svrhe, gdje su šumske nestale i gdje se uviđa potreba da se podignu, a odgovaraju mu prirodni uvjeti (klima, tlo). Bagrem je mnogo značio prije, a d danas, posebno za seljačka gospodarstva. T. Španović (1947) piše: »Njegovo podizanje i gajenje ima zato naročito značenje za seljačka gospodarstva, jer ona od njega dobivaju potrebno tehničko i ogrjevno drvo. U krajevima siromašnim šumama, mnogi seljaci sade bagrem na svaku stopu svoje slobodne zemlje koje ne mogu iskoristiti za sijanje poljoprivrednih usjeva ili za druge ciljeve: pred kućom, u dvorištu, u ogradama, u drvoredima ili na pašnjacima.«

Bagremovo drvo, posebno njegova srž, ima izvanredne tehničke osobine i čvrstoću, elastičnost, tvrdoću d trajnost, što omogućuje mnogostruku tehničku primjenu. Drvo je pogodno za gradnju na suhom, u vodi i u zemlji. Telefonski, telegrafski i električni vodovi i šipovi u zemlji traju više i od jedne druge vrste drveća. Za razliku od ostalih vrsta drveća koje se upotrebljavaju kao rudničko drvo, podupirači od bagremova drveta po kvaliteti su mnogo ispred ostalih. Od njega se izrađuju stupovi, kolje i pritke za voćke, vinograde, hmelj, upotrebljava se za izradu željezničkih pragova, u brodogradnji, za krovne konstrukcije, razne vrste stupova, za grede, za dovratke i prozorske okvire. Deblje drvo može se piliti u daske. Također se upotrebljava u kolarskom zanatu, u stolarsitvu pri proizvodnji određenih dijelova namještaja, naročito onih koji su izloženi vlazi i jačem opterećenju. Bagremovo drvo dobro se obrađuje i polira. Kao ogrjev bagrem razvija veliku toplinu i dobro gori. Njegova ogrjevna snaga jednaka je bukvi, ili je još bolja od nje.

U prošlosti bagrem je uzgajan isključivo u parkovima kao hortikulturna vrsta,: a ni danas nije izgubio to značenje zbog svog dekorativnog izgleda krošnje, debla, obilne cvatnje i dr. Postoje mnogi varijeteti i oblici koji se upotrebljavaju kao ukrasne biljke, a razmnožavaju se kalemljenjem, kao što su: Robinia pseudoacacia var. semperflores Carr. (cvjeta više puta u toku ljeta), Robinia pseudoacacia var. pyramidalis Pep. (uskoga čunjastog habitusa), Robinia pseudoacacia var. umbraculifera D. C. (s okruglom krošnjom), Robinia pseudoacacia var. monophyla Kirch, (lišće jednostavno ili složeno u nekoliko krupnih listića), Robinia pseudoacacia var. decaosneana Carr. (cvjetovi svjetloružičasti), Robinia pseudoacacia var. inermis D. C. (bez bodljika) i dr.

Danas se bagremove sastojine podižu isključivo umjetno, i to sadnjom sadnica i svjetvom sjemena. Sadnja sadnica mnogo se više primjenjuje zbog mnogih prednosti sadnica nad sjemenom. One se lako primaju, lako i brzo tjeraju, nisu toliko osjetljive prema biotskim i abiotskim utjecajima. Sjeme ima tvrdu ljusku pa teško i nejednolično> niče. Zbog toga se prije sjeltve mora močiti u vodi 24 sata. Mlade su biljčice vrlo osjetljive, zahtijevaju veću njegu. pa time i veće troškove.

Bagrem dobro uspijeva na staništima graba, kitnjaka, sladuna i cera, a i na staništvu crnog jasena ti bjelograbića i na staništu ornog bora, ali i ma mjestima gdje je zemljište očuvano i mije ekstremno suho. U bagremarima javlja se specifična prizemna flora: Festuca sp., Bromus sterilis (otvorenije sastojdne), Sambucus nigra, Galium aprine, Charrophyllum bulbosum, Vrtića dioica, Lactuca guercina i dr. (nešto Sklopljene sastojine). Vidimo da pridolazak pojedinih vrsta uvjetuje količina svjetla i bogatstvo tla mineralnim hranivima, posebice dušikom. Sve su te vrste nitrofilne. Prizemna vegetacija, bagremovih šuma upozorova na veliku sličnost s vegetacijom požarišta i ruderalnom vegetacijom, koja je daleko od prirodnog sastava šuma. Bagrem ne -treba podizati na dobrim terenima, koje treba prepustiti autohtonim vrstama ili pak poljoprivrednim kulturama, već njime treba osvajati loše terene gdje će doći do izražaja njegova pionirska uloga i velika sposobnost vezanja i meldoriziranja zemljišta.

Za sadnju medonosnih bagremovih šuma dolaze u obzir medonosne i takozvane dvonamjenske vrste bagremova. U Mađarskoj postoji pet vrsta oplemenjenih bagrema za pčelarske primjene: »Rozsazsin — AC«, (ružičasti AC tip), »Debreceni-2« (debrecinsfci br. 2), »Halvanyrozsaszim« (svjetloružičasti), »Debreceni 3—4« (debrecinski br. 3—4) i »Matyusi 1—3« (maćuški br. 1—3), zatim postoji pet dvonamjenskih oplemenjenih vrsta i za šumarske i za pčelarske potrebe: »Zalai« iz županije Zala), »Kiskunsagi« (iz ravnice Kiskungsag), »Csaszartoltesi« (iz predjela Ssaszartoltes), »Egylevelu« (jednolisni) i »Vati — 46 (iz mjesta Vat. br. 46), Halmagy, 1975).

Iz specijalno pčelarskih razloga smatramo potrebnim podizanje dvaju tipova bagremovih namjenskih šuma. Jedna vrsta je predviđena od pčelarskih oplemenjenih vrsta bagremova na ravničnim terenima i dobrim tlima, a drugi tip namjenskih šuma trebao bi se sastojati iz dvonamjenkih oplemenjenih vrsta na povoljnim terenima. Za sadnju novoosnivanih šuma nakon dubokog oranja preporučljivo je zasaditi mladice propisanih dimenzija u mreže od 2,5 x 1,0 m.


BAGREM JE NAŠE NAJVAŽNIJE MEDONOSNO DRVO


Bagrem je naša najmedonosnija biljka s koje se na godinu u cijeloj zemlji dobiva oko 150 vagona bagremova meda, što predstavlja 25 posto od ukupne godišnje jugoslavenske proizvodnje (609 vagona). Njegovo je značenje i u tome što je u nekim krajevima jedina glavna paša.

Bagrem medi dobro bez obzira na doba cvatnje, bila ona ranija ili nešto kasnija. To je biljka koja daje obilno nektara, a malo cvjetnog praha. Međutim na dobro medenje uvelike utječu vremenske prilike. Osim što treba da je bogat cvijetom, potrebno je da za vrijeme cvatnje vlada lijepo i toplo vrijeme, dok mu naročito šteti ako u cvatnji promrzne.

Izlučivanje nektara pogoduju tople noći s dosta jutarnje rose, a dani treba da budu umjereno topli i bez vjetra. Optimalna je temperatura za lučenje nektara između 20 i 25° C pri relativnoj vlažnosti od 70 do 90 posto.

Medenju škodi magla, što se više puta pokazalo u dolinama naših rijeka. Za dobro medenje manje mu škode hladniji vjetrovi, dok topliji i suhi vjetrovi ofure cvijet, pa medenje može naglo prestati. Osim klimatskih prilika na prinos meda utječu sastav tla i nadmorska visina. Tako bagrem na kršu rijetko kad dobro medi. Svi ti činioci utječu na to da bagrem u zapadnoj i srednjoj Hrvatskoj češće podbaci nego u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, Vojvodini i Srbiji. Izuzetak su jedino pijesci u Podravini, gdje je prinos gotovo uvijek dobar. Usamljena starija stabla i drveće u drvoredima intenzivnije luče nektar nego drveće u sastojinama.

Pri povoljnim uvjetima jače pčelinje zajednice mogu sabrati na bagremu do 50 kilograma nektara ,a dosta su česti prinosi od 8 do 12 kg meda na dan. Prinosi po 1 ha kreću se i do 100 kg meda, u Mađarskoj 300 do 800 kg/ha. U toku jedne paše vrca se najčešće u prosjeku 20 kilograma meda po košnici. Samo u izuzetno povoljnim vremenskim uvjetima mogu biti po dva vrcanja s 30—40 kg meda po košnici.

Bagremov nektar sadrži oko 55 posto šećera. Cisti bagremov med, bez drugih primjesa, vrlo je svijetao, staklasto proziran, gotovo bezbojan. Slabog »je mirisa. (Po okusu podsjeća na sok od bagrema. Vrlo je Wag i ugodan. Zreli bagremov med je gust. Od invertnog šećera sadrži više voćnog nego grožđanog, pa se zato vrlo dugo drži nekristaliziran. Tako zna ostati po godinu dana tekući. Kako se sporo kristalizira, pogodan je za popravljanje slabijih vrsta meda. Pri niskoj temperaturi ljepljiv je i isteže se poput tijesta. Pčele na njemu odlično zimuju.

S poljsko-šumskih područja bagrema stiže najčišći med, a s tamošnjeg se cvijeća pčele vraćaju zdrave i vesele. Bagremu se u posljednje vrijeme u Hrvatskoj obraća posebna pažnja, pa će i pčelari moći sakupiti dovoljno zdravog i kvalitetnog meda od bagrema.

Temelj pčelarstva je pčelarska ispaša. Unutar toga sve više raste značenje šume. Temelj domaćeg pčelarstva daju bagremove šume.


POJAM PČELARSKOG PAŠNJAKA

Iz aspekta uspješnosti pčelarstva od osnovne je važnosti dobar pašnjak u blizini pčelarenja. Pčelarski pašnjak sastoji se od primjeraka onih biljnih vrsta koje cvjetaju od proljeća do jeseni i pčelama osiguravaju mogućnost za nalaženje nektara i cvjetnog praha.

Jedan pčelarski pašnjak je vredniji što ima veći broj biljnih vrsta koje pčelama odgovaraju. Iz pčelarskog aspekta najvredniji su pašnjaci na kojima postoji velik broj biljaka s bogatom produkcijom nektara, koji pri cvjetanju daju milijun cvjetova. Na takvu terenu dolazi do masovnog cvjetanja, a velik broj cvjetova pod povoljnim prilikama sadrži minogo nektara. Stoga se odnos nektara za vrijeme masovnog cvjetanja zove glavnim donošenjem. U tom razdoblju pčele očekuje najveći rad, te im je zato život tada najkraći.

Na raznim terenima cvjetanja nektarosnih vrsta biljaka spada u razne vremenske periode, u razne faze vegetacijskog perioda.

Dobar je onaj pčelinji pašnjak koji za vrijeme jednoga vegetacijskog perioda može osigurati cvjetanje što većeg broja biljnih vrsta IU masovnom cvjetanju. Međutim na mnogim predjelima zemlje postoji samo jedna medonosna vrsta, bagrem. Na taj način od udarnoga masovnog donosa nektara može doći samo jednom na godinu. Postoje predjeli s višestrukim i predjeli s jednostrukim masovnim donosom. U sjeveroistočnoj Hrvatskoj osim bagrema cvjetaju i poljoprivredne kulture (npr. uljana repica, djetelina, suncokret. . .) pa su to predjeli s višestrukim donosom. U proljeće nastaje manji maksimum za vrijeme cvjetanja voćaka, u prvom redu višnje, trešnje, breskve, kajsije i jabuke.

Medonosne biljke prema trenutku cvjetanja dijelimo na rane (lijeska, vrba, javor), one na početku ljeta, ljetne (suncokret) i one na kraju ljeta (suncokret kasnije sjetve). Neki pčelinji pašnjak je to vredniij što ima više perioda cvjetanja tj. donosa.

Pčelarskim stručnjacima, rukovodiocima poljoprivrede i šumarstva treba da bude glavni zadatak nalaženje takvih mogućnosti koje će za pčelarstvo osigurati stalni donos, a za poljoprivredu i šumarstvo sigurno oprašivanje. Trenutačno kod nas su značajniji umjetni pčelarski pašnjaci formirani unutar poljoprivrednih i šumskih kultura nego prirodno nastali pčelarski pašnjaci, kojih je sve manje zbog intenzivne obrade zemljišta.

Bagrem u odnosu na razvijenost pčelinjih porodica s jedne strane cvjeta rano, s druge strane njegovo cvjetanje traje kratko, samo 10 i 12 dana. Nakon cvjetanja bagrema ispašu pčelama pružaju poljoprivredne kulture za prehranu stoke i suncokret. Potkraj ljeta pčele gotovo sasvim ostaju bez ispaše.

Bagremove šume za svoj životni vijek (30 godina) daju meda u istoj vrijednosti koliko stoji i obnova starih bagremovih šuma. Ta vrijednost (kod bagremovih šuma odlične kvalitete jest 4 do 7 posto ukupnog prihoda od tih šuma, a u slučaju šuma slabe kvalitete oko 30—90 posto.
Od ukupne količine nektara u bagremu — prema procjeni Halmagyi- Keresztesia (1975) — pčele prikupe oko jednu petinu.


ZAKLJUČCI


Na temelju izloženog materijala i prikaza u ovom radu mogu se donijeti ovi zaključci:

1. U radu je prikazan opći pogled na bagrem u svijetu i u nas. 2. Obrađene su bagremove šume s pčelarskog stajališta. 3. Treba oplemenjivati vrste bagrema koje cvjetaju kasno, te ih treba saditi u udjelu od 30 posto s običnim bagremom, što bi cvjetanje bagrema produžilo barem za tjedan dana. 4. Radi kompenziranja naglog prestanka cvjetanja bagrema treba potražiti takve vrste šumskog drveća i žbunova čije bi cvjetanje produžilo cvjetanje bagremove šume, tj. pčele bi s bagrema mogle prijeći na druge vrste. Nije potrebno da te vrste daju masovni donos, nego samo da angažiraju pčele.* 5. Radi kompenziranja lošega odnosa ljetnog i kasnoljetnog perioda nužno je pronalaženje šumskih vrsta i drveća i grmova koje imaju dobar donos meda i koje cvjetaju u srpnju i kolovozu. Potrebna je njihova provjera (po količini prinosa nektara, prehrane za divljač, tehnološke eksploatacije. drvne građe i zaštite prirodnog krajolika). 6. Selekcijskim oplemenjivanjem već su nastale nove vrste koje daju kvalitetno drvo. Postoje vrste s dvostruko korisnim karakteristikama, koje daju dobro drvo, bogat cvijet i puno nektara. Postoje selektirane vrste bagrema specijalno za pčelarske zahtjeve, ali se kod nas tom problemu mora posvetiti mnogo veća pažnja (G užina , 1986). LITERATURA


1. Drač e a, M. O., 1926: Beitrage zur Kenntniise der Robinie in Rumaenien. Dissertation, Bucuresti. 2. Guz i na, V., Z. Tomović , 1986: Mogućnosti proizvodnje i korišćenja selekcionisanog sadnog materijala bagrema na Deliblatskoj peščarii. Deliblatski pesak — Zbornik radova V, Pančevo. 3. G užina , V., 1983: Polimorfizam izoperoksida u lišću sadnica bagrema (Robiniia pseudoacaoia L.) različitih klonova provenijencija. Šumarstvo, br. I, Beograd. 4. Haimagyi, L., Keresztesi, B., 1975: A Mehlgelo. Akademiai Kiado, Budapest 5. Keresztesi , B., 1984: Az akac. Akademiai Kiado, Budapest. 6. Keresztesi , B., 1984: Az akac. termesztese es hasznositasa Nezogazdasagi Klado, Budapest. * U tu svrhu može poslužiti sofora (Sophora japonica L.) koja cvate oko mjesec dana, od početka srpnja ili nešto kasnije. (O. P.)
ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 66 <-- 66 --> PDF

7. Ljuben Ivanov Radojev, 1984: Kalendarski pčelarski priručnik, Beograd. 8. Ra uš, Đ., J. V ukelić, N. Segedi, Spanjol, 2., 1987: Bagrem u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, Pčela, br. 8, Zagreb. 9. Skenderov, S. i Ivanov, C, 1986: Pčelinji proizvodi i njihovo korišćenje, Beograd. False Acacia Forest as Pasture for Bees


Summary


In the paper the authors present a general view of False acacia (Robinia pseudoacaoia L.) in Yugoslavia and the world. Special emphasis is placed on the importance of False acaoia (in bee-keeping. It As known that False acacia is a honey-productive species as it is rich in nectar and has little pollen. Yugoslavia today produces 150 wagons (1 wagon = approx. 10,000 kg), or 25°0 of the total production of honey from False acaoia. Due to the economical importance of False acacia for honey production this paper proposes ideas of how to realise greater production of honey by the introduction of selective breeding and establishment of combined pastures.


iz ŠUMARSKOG LISTA ISSS. GODINE


Nerod, bagrem kao šumski stablik. Njeki šumar razlagao je u skupštini havelandskog šumarskog družtva važnost neroda za šumu, te je dotičnu razpravu objelodanio u »Fort und Jagzeitung«. Po onoj razpravi bile bi prednosti ili vrline neroda sliedeće:


1. Neznatni zahtjevi, koje traži, buduć nerod donosi, ma uspijevao on još i na mršavijem tlu, veliki prinovak gromade, koju gromadu ne mogu u toj mjeri ni jedne druge vrtse drveća dati u jednako doba i pod jednakimi uslovi. Osim toga dobiva se od neroda tvrdo, žilavo, imenito u tlu dugotraj uče, te uobće vrlo dragocieno drvo, koje može svakako ino u boljem zemljištu rastuće drve bielogorično ne samo različito nadoknaditi (nadomjestiti), nego on dapače pogledom na potonje svojstvo nadkriljuje čak i samu hrastovinu., 2. Skori dospjetak na porabu, 3. Golema sposobnost izboja iz panja i korienja. 4. Dostatna bezćutnost mladih nasada naspram suši i pripeki sunčanoj (plamenjači) i napokon 5. Vriednost nerodova cvieta za pčelarstvo. Usuprot tome bile bi mane i škodljivosti neroda sliedeće: 1. Pogoršanje tla, koje u stanovito vrieme nastupi, buduć nerod tlu više oduzme nego što mu svojim slabim listopadom daje, te niti dovoljno nezaštićuje tlo, buduć se na skoro razgaljuje tako, da je vrlo težko drugu vrst gojiti na onom tlu, na kojem je bio prije nerod, a to ponajviše n onakovih ploštinah, koje su propustile od svoje obnovitosti (Reproducionskraft). 2. Neznatna odolivost suprot pozebi, buduć nerod lahko pozebe u nejakoj svojoj dobi koli u jeseni, toli s proljeća u svakom položaju i napokon 3. Goleme štete od zečeva, buduć ova zvjerad od pitomine i mlade sječine kod velika sniega veoma oštećuje. (Sum. list 1888. god., br. 1.)


NAPOMENA 1988. Narod u Podravini bagrem i danas naziva nerodom a bagremik nerodikom.

======================================================

PDF format

http://sumlist.sumari.hr/198807.pdf#page=57

Slika
Jazz
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 120
Pridružen: 03 srp 2010, 16:21
Lokacija: Buffalo Hill

PostPostao/la samir007 » 18 pro 2010, 18:37

Selam, da bi bio dobar pčelar moraš dobro poznavati i botaniku.
Pčelari, da li je isto Bagrem i Drača?
Ja znam par lokacija gdje ima Drače , amaaha!!!!
Koliko medi Drača, koliki mogu biti prinosi od nje i kada medi ako medi?
"Strpljen -spašen"
Avatar korisnika
samir007
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 232
Pridružen: 05 pro 2010, 15:27
Lokacija: Lukavac. Babice

PostPostao/la schumy » 20 pro 2010, 09:20

Dobro jutro,
ne, bagrem i drača nije isto. Bagrem već svi dobro poznajete, raste kao drvo......sve već znate o njemu, a drača je grm sa žutim cvjetićima, kod nas u Hrv. Primorju raste puno ispod Velebita na morskoj obali, dobar je mediša, cvjeta na proljeće neposredno iza kadulje (5/6 mjesec), pa pčelarima iz tog podneblja daje kontinuitet paše, -kadulja, dača, kasnije malo livade…..
Plod su zeleni šeširići koji sa dolaskom ljeta budu smeđi.
Na ljestvici mediša od 1 do 10, zauzima mjesto 6
Kod vas neznam kada točno medi, ali pretpostavljam da je to 6 mjesec.
Pozdrav......schumy
Zadnja izmjena: schumy; 20 pro 2010, 09:21; ukupno mijenjano 1 put/a.
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar korisnika
schumy
Aktivan
 
Postovi: 881
Pridružen: 30 sij 2010, 11:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

PostPostao/la Stipo » 20 pro 2010, 09:56

Kod nas se za zapuštano zemljište po kojem je gusto izraslo grmlje i šiblje kaže " zapustio zemlju i izrasla mu drača"
Ili za neplodno zemljište se isto zna reći " na tom zemljištu ne uspjeva ništa osim drače" misli se na trnje.
Kod mene bagrema ima malo ali ga neki nazivaju "drača" valjda što oko stabla iz plitkih žila izbijaju mladi izdanci koji imaju trnje i rastu tako brzo da ljude posjeća na gore navedena 2 primjera šta nazivaju dračom.
Schumi dali je ovo na slici drača, ja doista neznam kako se ovo grmlje zove iako ga kod mene ima dosta i cvijeta krajem maja i početkom juna.
Zna ponekad zamediti. Ove ga godine pčele nisu posjećivale.
Slika
Zadnja izmjena: Stipo; 20 pro 2010, 10:10; ukupno mijenjano 1 put/a.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2822
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

PostPostao/la samir007 » 20 pro 2010, 12:20

Evo jedne slike, kod nas ovo stablo zovu Drača.
Nije narodu drago iz razloga što ga je teško iskorijeniti, brzo raste, ima bodljike i brzo se razmnožava.

lSlika
"Strpljen -spašen"
Avatar korisnika
samir007
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 232
Pridružen: 05 pro 2010, 15:27
Lokacija: Lukavac. Babice

PostPostao/la IZET » 20 pro 2010, 16:07

Samire zar ovo nije bagrem????
Avatar korisnika
IZET
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 367
Pridružen: 10 sij 2010, 11:56
Lokacija: zivinice

PostPostao/la schumy » 20 pro 2010, 16:24

Samire,
ovo što si ti poslao kao sliku je NJEGOVO VELIČANSTVO - BAGREM!!!!!!
Narodu nije drago što se brzo razmnožava zato jer rade jednu kardinalnu (katastrofalnu) grešku - sijeku ga motorkama ili "mačetama" (satarama), pa se onda brzo i nekontrolirano širi.
Ja ga zasađujem oko pčelinjaka, dao Bog da čim prije izraste i počne "bacati" cvjetove.
Ako to narodu nije drago drvo - nama pčelarima je najdraže, ovo je vrhunac medonosnog bilja!!!!!
Pozdrav...................schumy
Zadnja izmjena: schumy; 20 pro 2010, 16:37; ukupno mijenjano 1 put/a.
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar korisnika
schumy
Aktivan
 
Postovi: 881
Pridružen: 30 sij 2010, 11:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

PostPostao/la schumy » 20 pro 2010, 16:35

Društvo,
-drača se latinski zove "Paliurus spina christi"
Vrijeme cvatnje: V-VI
Trajanje cvatnje: 20 dana ovisno o staništu
Količina peluda: 2 (osrednje)
Količina meda: 5 (201 - 500 kg/ha)
Naći ću i sliku pa ću vam je poslati naknadno!
Pozdrav........schumy
Zadnja izmjena: schumy; 20 pro 2010, 16:38; ukupno mijenjano 1 put/a.
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Avatar korisnika
schumy
Aktivan
 
Postovi: 881
Pridružen: 30 sij 2010, 11:39
Lokacija: Istočna Istra, Hrvatska

PostPostao/la samir007 » 20 pro 2010, 23:30

Hval ljudi, blago me ako zamedi ove godine, jer u njivi do moje gdje sam sadio voćnjak
ovoga stabla ima jedna lijepa šuma, prema mojoj procjeni oko 0.5 duluma a udaljeno je od mjesta gdje bi mogao stacionirati pčele
jedva nekih 100 metara.
Da, još samo ovo!
Ovo što sam pitao bilo je iz razloga što neki kažu:
"Bagrem se ne razmožava, a drača se razmnožava(širi nekontrolisano), pa sam se pitao da li su to dvije različite vrste.
Zadnja izmjena: samir007; 20 pro 2010, 23:34; ukupno mijenjano 1 put/a.
"Strpljen -spašen"
Avatar korisnika
samir007
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 232
Pridružen: 05 pro 2010, 15:27
Lokacija: Lukavac. Babice

Re:

PostPostao/la Zvoneto » 08 sij 2011, 14:27

Stipo napisao:Kod nas se za zapuštano zemljište po kojem je gusto izraslo grmlje i šiblje kaže " zapustio zemlju i izrasla mu drača"
Ili za neplodno zemljište se isto zna reći " na tom zemljištu ne uspjeva ništa osim drače" misli se na trnje.
Kod mene bagrema ima malo ali ga neki nazivaju "drača" valjda što oko stabla iz plitkih žila izbijaju mladi izdanci koji imaju trnje i rastu tako brzo da ljude posjeća na gore navedena 2 primjera šta nazivaju dračom.
Schumi dali je ovo na slici drača, ja doista neznam kako se ovo grmlje zove iako ga kod mene ima dosta i cvijeta krajem maja i početkom juna.
Zna ponekad zamediti. Ove ga godine pčele nisu posjećivale.
Slika

Stipo, sad vidjeh ovu sliku što si postavio, mene ovo podsjeća na tilovinu koja je ovdje jedna od glavnih paša, ovu ovdje zovu "zečja tilovina" , nisam vjerovao da to može u Livnu opstati. u hercegovini ona cvjeta u 4 mjesecu i dobro je medonosna medila je ove godine. Ovo me baš začudilo da ima toga u Livnu i to obilno ako sam dobro vidio sa tvoje slike to je to!
Zvoneto
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 230
Pridružen: 28 lip 2010, 10:02
Lokacija: Mostar

Re: bagrem

PostPostao/la SEVDA(H)LIJA » 08 sij 2011, 15:35

Zanimljivo. Nisam sljedeće znao dok me Stipo nije pitao za priručnik o kupini. Naime, pročitah uputstva i natrčah na sljedeće: "...opšte načelo je imati četiri do osam pčela koje tragaju za hranom na svakoj biljci borovnice u bilo kojem trenutku tokom najtoplijeg dijele dana." Dalje kaže, da su za 4 dunuma potrebne 1-2 pčelinje zajednice. To je ono što negdje plaćaju pčelarima da dovezu društva u fazi cvjetanja badema, a o tome puno zna JAZZ. Mislim da će reagovati na ovo. Što se tiče bagrema, baš zbog njegovog nevjerovatnog širenja i izdržljivosti, mislim da ga mrzi većina, osim pčelara i zaljubljenika prirode. Baš, zbog bagrema još uvijek imam raspravu sa jednim čovom. Ja posadim stabljike kraj puta (moj privatni put), a on ih posiječe jer se to, veli "tiči" i uhelaćiće mu njivu. I još nisam riješio problem.
Pozdrav.
Pred ljubavlju pada novac, ali i pred novcem pada ljubav, samo ne znam šta je češće i ko više kleči.
SEVDA(H)LIJA
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 318
Pridružen: 03 vel 2010, 19:14

Re: bagrem

PostPostao/la Stipo » 08 sij 2011, 21:13

Zvoneto znači da bi mogla biti tilovina. Ima je naj više iznad mog pčelinjaka i to priično.
Pošto ovo nije kraj za tilovinu bit će da joj odgovara osunčana zaklonita strana.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2822
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: bagrem

PostPostao/la Zvoneto » 09 sij 2011, 14:42

Koliko vidim na slici ovo nije ona "prava" tilovina tj. zanovijet nego zečija koja je malo drugačija ali ništa manje medonosna od ove naravno ako medi. Primjetio sam da se ona proteže dublje u unutrašnjost od zanovijeti ali nisam vjerovao da je baš ima u Livnu, a vidim da ima.
Zvoneto
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 230
Pridružen: 28 lip 2010, 10:02
Lokacija: Mostar

Re: bagrem

PostPostao/la keno83 » 10 sij 2011, 04:10

ove godine tilovina je jako dobro medil, kao rijetko kada
Avatar korisnika
keno83
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 675
Pridružen: 16 tra 2010, 20:09
Lokacija: capljina

Re: bagrem

PostPostao/la eso » 23 sij 2011, 23:03

Slika

Uploaded with ImageShack.us
TEWHID najcvrsca veza koja se nece nikada prekinuti
eso
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 107
Pridružen: 21 kol 2010, 12:13
Lokacija: Prnjavor-Bec

Re: bagrem

PostPostao/la eso » 23 sij 2011, 23:05

Slika

Uploaded with ImageShack.us
TEWHID najcvrsca veza koja se nece nikada prekinuti
eso
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 107
Pridružen: 21 kol 2010, 12:13
Lokacija: Prnjavor-Bec

Re: bagrem

PostPostao/la eso » 06 vel 2011, 23:42

www.immengarten-jaesch.de

evo na ovoj stranici dosta o pcelijem drvetu i cvijecu
TEWHID najcvrsca veza koja se nece nikada prekinuti
eso
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 107
Pridružen: 21 kol 2010, 12:13
Lokacija: Prnjavor-Bec

Re: bagrem

PostPostao/la senad » 24 tra 2013, 21:20

Bagrem danas . Dosta pupova dužine 1.5 cm lijepo izgledaju. Sve ukazuje da će biti rodna godina.

Ja sam sa svojim pčelicama dogovorio da odmah nose u burad med , ne moraju pakovat u tegle ja ću to odraditi :wink: ))))

Slika
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar korisnika
senad
Site Admin
 
Postovi: 3020
Pridružen: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica

Re: bagrem

PostPostao/la zvones » 24 tra 2013, 22:05

senad napisao:Bagrem danas . Dosta pupova dužine 1.5 cm lijepo izgledaju. Sve ukazuje da će biti rodna godina.

Ja sam sa svojim pčelicama dogovorio da odmah nose u burad med , ne moraju pakovat u tegle ja ću to odraditi :wink: ))))

Slika


Kod mene je slično i rekao bih da će bagrem cvjetati na vrijeme ( u Sarajevu oko 15. 05. ). Nadam se samo da se tada neće okišati, jer tako je kod mene nekoliko
zadnjih godina. Inače kakva su mi društva (nikad jača) mogla bi odmah na bagrem .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: bagrem

PostPostao/la Kreso » 24 tra 2013, 22:53

Vi ste dobri s bagremom. Kod nas nema ni pupova na vidiku.
Kreso
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 598
Pridružen: 28 vel 2010, 23:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: bagrem

PostPostao/la senad » 24 tra 2013, 23:28

Dobro bi bilo da krene 10.5. a da pčele ne krenu u rojevni nagon :)
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar korisnika
senad
Site Admin
 
Postovi: 3020
Pridružen: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica

Re: bagrem

PostPostao/la Asim » 29 tra 2013, 12:04

Nećewmo nikako u Evropu pa i i bagrem predlaže , u suprotnom idemo kolektivno na lipu .
Avatar korisnika
Asim
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 415
Pridružen: 23 tra 2010, 15:47
Lokacija: Sarajevo

Sljedeće

Vrati se na: MEDONOSNO I LJEKOVITO BILJE

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost