Gdje nabaviti trmku

Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Post Postao/la senad »

postar je napisao/la:Ima kod mene.
Pripremi jedno 5 komada onako da su malo jače po konstrukciji da nedobiju na težini,,To mi je isključivo da mogu skidati rojeve,

Usput koja je cijena ako bude mušterija da možemo to realizovati. Na slikama izgledaju odlično. JA sigurno kupujem.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
postar
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 232
Pridružen/a: 27 ožu 2009, 22:26
Lokacija: Breza/ Sarajevo

Post Postao/la postar »

Od 4 do 6 evra zavisno od litraze.
Kisik je pronađen tek 1874. Nije utvrđeno kako su ljudi disali prije toga...
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Post Postao/la Stipo »

Ismet je napisao/la:danas pročitah predivan tekst o trnkama....

http://spos.info/forum/index.php?topic=839.0
Kako trnke tretirati BeeVital-om, dodavati pogaču ili sirup.
Postar ako imaš koju sliku na tu temu bilo bi dobro da i to vidimo.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
postar
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 232
Pridružen/a: 27 ožu 2009, 22:26
Lokacija: Breza/ Sarajevo

Post Postao/la postar »

Stipo, pa to i jesu dva velika znalca Ivan i Milos. Imao sam priliku da sa njima razgovaram uz kaficu a posebno na forumu gdje se cujemo stalno. Uvjek spremni da pomognu i dadnu savjete iz svog velikog iskustva. Procitaj vise njihovih tekstova i svatices da je svaki tekst vise nego orginalan. Njihova izlaganja je zaista milina citati.
Kisik je pronađen tek 1874. Nije utvrđeno kako su ljudi disali prije toga...
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Post Postao/la senad »

Stipo je napisao/la:Kako trnke tretirati BeeVital-om, dodavati pogaču ili sirup.
Postar ako imaš koju sliku na tu temu bilo bi dobro da i to vidimo.
*nakapavanje beevitala nije nikakava problem ,,, okreni trnku uradi posao vrati nazad i sve OK ,čak povratno će ići kapljice koje su otišle mimo pčela,kad se vrati u prvobitnu poziciju.

*preharana ; janisam imao nikada problema sa dodavanjem sirupa,,instaliram hranilicu 0,7 lit sa strane eventualne pukotine zatvorim ,nema problema.

*pogaču ispod trnke ,, može se otvoriti po čitavoj širini,,nema rasipanja kao nakošnicama, ne može procuriti,,, u proljeće ja sam uvjek osjecao saća po dnu koliko može tako de nema gnječenja pčela, eventulano može se napraviti i prsten od 2 cm.

Nemam sada trnki sa pčelama pa ne mogu slikati, ako reba demnostirirati napraznim nije problem..
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Post Postao/la Stipo »

slika
Na ovoj slici vidi se uz sami pčelinjak ispod džanarike jedna nadstrešica. Već duže vrijeme razmišljam dali ispod nadstrenice da postavim desetak trnki ili 3-4 pološke za čuvanje rezervnih matica.
Senade molim te šta da radim, predloži i pomozi mi da se odlučim jer me privlače obe opcije. Nadstrešnica već duže vrijeme zjapi prazna.
Dimenzija dužina 4 m; širina 1,6 m i visina do krova 1,7-2,2 m pa je idealna za obe opcije.
Zadnja izmjena: Stipo, dana/u 07 lis 2010, 19:05, ukupno mijenjano 1 put.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Post Postao/la senad »

Rezervne matice , to moraš imat da li ćeš onakve pološke kaokod mene ili da sam sebi konstruišeš nije bitno ,bitno je d a imaš rezervne matice a sa tim maticama dobijaš još mnogo tog,,
Probaj pa ćeš vidjeti slijedeće godine,( tj. kada tiprođe jednagodina sa rezervnim maticama),radije ćeš se odreći nekoliko proizvodni društava nego rezervih matica,,,

Ja za sada ne razmišljam o trnkama tamam kada bi mi neko dao džaba. bile bi mi optrerećenje sa ovakvim procesom pčelarenja.

Stipo bolje ti je rezervne matice to ti je i na neki način trnka , iz koje može da izleti roj ,,,
Bolje je da se skoncentrišeš, na pridobijanje MM, uzgoj matica nego da trčkaraš po krošnjama za rojevima ,,

Moj konačan odgovor su rezerve matica.. :) )))
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Post Postao/la Stipo »

senad je napisao/la:Rezervne matice , to moraš imat da li ćeš onakve pološke kaokod mene ili da sam sebi konstruišeš nije bitno ,bitno je d a imaš rezervne matice a sa tim maticama dobijaš još mnogo tog,,
Probaj pa ćeš vidjeti slijedeće godine,( tj. kada tiprođe jednagodina sa rezervnim maticama),radije ćeš se odreći nekoliko proizvodni društava nego rezervih matica,,,

Ja za sada ne razmišljam o trnkama tamam kada bi mi neko dao džaba. bile bi mi optrerećenje sa ovakvim procesom pčelarenja.

Stipo bolje ti je rezervne matice to ti je i na neki način trnka , iz koje može da izleti roj ,,,
Bolje je da se skoncentrišeš, na pridobijanje MM, uzgoj matica nego da trčkaraš po krošnjama za rojevima ,,

Moj konačan odgovor su rezerve matica.. :) )))
Hvala Senade donio si odluku umjesto mene i kako kažeš tako ću i učiniti.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Post Postao/la zvones »

Stipo je napisao/la:
senad je napisao/la:Rezervne matice , to moraš imat da li ćeš onakve pološke kaokod mene ili da sam sebi konstruišeš nije bitno ,bitno je d a imaš rezervne matice a sa tim maticama dobijaš još mnogo tog,,
Probaj pa ćeš vidjeti slijedeće godine,( tj. kada tiprođe jednagodina sa rezervnim maticama),radije ćeš se odreći nekoliko proizvodni društava nego rezervih matica,,,

Ja za sada ne razmišljam o trnkama tamam kada bi mi neko dao džaba. bile bi mi optrerećenje sa ovakvim procesom pčelarenja.

Stipo bolje ti je rezervne matice to ti je i na neki način trnka , iz koje može da izleti roj ,,,
Bolje je da se skoncentrišeš, na pridobijanje MM, uzgoj matica nego da trčkaraš po krošnjama za rojevima ,,

Moj konačan odgovor su rezerve matica.. :) )))
Hvala Senade donio si odluku umjesto mene i kako kažeš tako ću i učiniti.
Ja sam također ,već ranije donio odluku da pravim pološke po Senadovim nacrtima .Mislim da su super ,što da razmišljam .Isto tako ću nabavit dvije do tri
manje trnke radi gušta. Razmišljam o načinu zaštite kao nekad ,sa kravljom balegom .Slažem se sa Senadom u vezi rojeva ali ja baš želim nekoliko pravih,
prirodnih rojeva iz saća koje će potpuno pčele uraditi .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Post Postao/la senad »

zvones je napisao/la:.Isto tako ću nabavit dvije do tri
manje trnke radi gušta. Razmišljam o načinu zaštite kao nekad ,sa kravljom balegom .Slažem se sa Senadom u vezi rojeva ali ja baš želim nekoliko pravih,
prirodnih rojeva iz saća koje će potpuno pčele uraditi .
Dok sam radio sa ramom građevnjakom dešavalo se da pčele izgrade u potpunosti radiličko saće. Primjetna je razlika ,što zbog veličine ćelija, i nekako kao da pčele više vola taj okvir ...

U košnicama nastavljačama možemo dobiti prirodno saće, unutar okvira sa početkom od satne osnove (2-5 cm). I ovdje sam primjetio kako energično pčele rade kad zaboravim na izvađeni okvir iz košnice, na tom mjestu nevjerovatnom brzino izgrade i popune prostor saćem.

Izgleda da smo prinuđeni da vosak bude što duže u košnici i da se što više izvali generacija pčele kako bi dobili ćelije 4,9,,,

Nije mi jasno zašto je na presama s.o. ostavljeno 5,2 promjer?
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Post Postao/la zvones »

senad je napisao/la:
zvones je napisao/la:.Isto tako ću nabavit dvije do tri
manje trnke radi gušta. Razmišljam o načinu zaštite kao nekad ,sa kravljom balegom .Slažem se sa Senadom u vezi rojeva ali ja baš želim nekoliko pravih,
prirodnih rojeva iz saća koje će potpuno pčele uraditi .
Dok sam radio sa ramom građevnjakom dešavalo se da pčele izgrade u potpunosti radiličko saće. Primjetna je razlika ,što zbog veličine ćelija, i nekako kao da pčele više vola taj okvir ...

U košnicama nastavljačama možemo dobiti prirodno saće, unutar okvira sa početkom od satne osnove (2-5 cm). I ovdje sam primjetio kako energično pčele rade kad zaboravim na izvađeni okvir iz košnice, na tom mjestu nevjerovatnom brzino izgrade i popune prostor saćem.

Izgleda da smo prinuđeni da vosak bude što duže u košnici i da se što više izvali generacija pčele kako bi dobili ćelije 4,9,,,

Nije mi jasno zašto je na presama s.o. ostavljeno 5,2 promjer?
Radio sam to sve Senade ,čak i ram bez satne , s utorom popunjenim voskom .Utor sam popunjavao svakako ,a smiješno je to što su najprostije stvar pred nama
a mi ih nevidiimo .Jednom isjećem loše saće i dosadno mi vadit iz utora.Mislim brenerom ću i iscurit .Poćnem grijat ,kad ono dobijem idealno popunjen utor.I to je to.
Meni se čini da je na presama (ove iz kojih nabavljamo satne ) promjer 5,4 mm.Inače nešto sam pratio u vezi eko pčelarenja ili pčelarenja bez satne osnove .U prvoj
generaciji prirodni roj spusti na 5,2 ,negdje i na 5,1 mm. ,a tek sljedeća generacija može spustiti na 4,9mm.To je i odgovor Ismetu (mislim da je on pitao za satne
osnove 4,9 mm.Tvrdnja je da matica iz prve generacije ne može polagati jaja u s.o. 4,9 mm .Eto iz tih razloga želim trnke ,a rojevi bi možda ' išli u daščare sa nekim
mojim mjerama.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
Ismet
Čita i piše, odličan
Postovi: 594
Pridružen/a: 25 kol 2010, 16:26
Lokacija: Zenica

Post Postao/la Ismet »

koliko sam skontao, s.o. se rade na 5,4 (ili na 5,2) zbog toga što se želi velika pčela, koja donosi više meda. elem, u tolikoj ćeliji i varoa sebi lakše nađe mjesta.
međutim, ako se pređe na s.o. dimenzije 4,9 mm - adio varoa.
e sad, Zvonko, nisam naišao na tu tvrdnju koju spominješ. ali je poštujem ako je potvrđena u praksi.
Zadnja izmjena: Ismet, dana/u 09 lis 2010, 23:12, ukupno mijenjano 1 put.
Dobru srcu sreća dođe.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Post Postao/la zvones »

Ismet je napisao/la:koliko sam skontao, s.o. se rade na 5,4 (ili na 5,2) zbog toga što se želi velika pčela, koja donosi više meda. elem, u tolikoj ćeliji i varoa sebi lakše nađe mjesta.
međutim, ako se pređe na s.o. dimenzije 4,9 mm - adio varoa.
e sad, Zvonko, nisam naišao na tu tvrdnju koju spominješ. ali je poštujem ako je potvrđena u praksi.
Nije moja tvrdnja , nisam ni u praksi isprobao ,nego sam čitao rasprave .Istina je i da se mnogi od njih ne slažu.Najviše su raspravljali dvojica slovenaca Jernej
Mehle i Iztok Vasiljević.Oni tvrde da ćelije na prirodnom saću prema dnu idu i do 4,5 mm.Dosta rasprava je bilo na SPOS-u u "Popričajmo s čika Brndom"-link
http://spos.info/forum/index.php?topic= ... 130811#new i na njihovom sajtu http://www.apislo.info/forum/
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Jazz
Čita i piše, dobar
Postovi: 120
Pridružen/a: 03 srp 2010, 16:21
Lokacija: Buffalo Hill

Post Postao/la Jazz »

Americki pcelari prakticari su izvrsili statisticka mjerenja celija u TBH i prikazali ih na ovom sajtu
http://beenatural.wordpress.com/natural ... ural-comb/

mene intersuje: da li su najvece celije izgradile one pcele koje je pcelar kupio od industrijskih uzgajivaca rojeva, koje su prve pocele graditi sace a da su ove manje celije gradile pcele koje su se izlegle u ovoj kosnici?

na donjim slikama i dijagramima su prikazeni statisticki rezultati mjerenja samo kod jednog pcelara a na sajtu se mogu naci rezultati mjerenja vise pcelara koji su se ukljucili u mjerenja.
slika

slika
slika
Zadnja izmjena: Jazz, dana/u 22 lis 2010, 10:23, ukupno mijenjano 1 put.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Post Postao/la zvones »

Jazz je napisao/la:Americki pcelari prakticari su izvrsili statisticka mjerenja celija u TBH i prikazali ih na ovom sajtu
http://beenatural.wordpress.com/natural ... ural-comb/

mene intersuje: da li su najvece celije izgradile one pcele koje je pcelar kupio od industrijskih uzgajivaca rojeva, koje su prve pocele graditi sace a da su ove manje celije gradile pcele koje su se izlegle u ovoj kosnici?

na donjim slikama i dijagramima su prikazeni statisticki rezultati mjerenja samo kod jednog pcelara a na sajtu se mogu naci rezultati mjerenja vise pcelara koji su se ukljucili u mjerenja.
http://beenatural.files.wordpress.com/2 ... =400&h=280

http://beenatural.files.wordpress.com/2 ... w=500&h=98
http://beenatural.files.wordpress.com/2 ... =500&h=287
Eh Jazz baš me interesuje koliko si dugo mjerkao dok nisi postavio naizgled "naivno " pitanje , a možda si i očekivao moj odgovor .Nemam iskustva sa TBH ,ali imam nešto sa gradnjom saća bez satne osnove .Zato ću prvo krenuti od satne osnove .Satna osnova ima uglavnom oblik pravougaonika (zbog rama ) i po horizontali kad
bi se kroz čelije koje su u istom redu povukla linija bila bi "prava ".Sve čelije na satnoj osnovi su radiličke i uglavnom su najčešće 5,4 mm.Da bi se to izmjerilo mora
se pravilno mjeriti.Pošto dvije susjedne čelije dijeli isti zid ,onda je najbolje napr. linijarom mjeriti 10 čelija po horizontali tako da se prvoj uzme kao dodatak cijeli zid
čelije,a zadnja ide bez zida.Poznato je da na satnoj osnovi pčele učine spajanje sa satonošom nepravilnih čelija ,a zatim ponekad i prošire gornji dio radiličkih čelija
u zavisnosti od potrebe ,a uz to medne još znaju i produžit. Tako u knjizi " Pčelarstvo " Josip Katalinić piše : "Promjer novoizgrađene radiličke stanice iznosi između
dviju paralelnih stijena 5,37 mm.Promjer nove, nerabljene trutovske stanice ima oko 6,91 mm." Ovdje treba reći da je mjerenje vršeno (ne može drugačije ) na vrhu
stanica ,te da je zid stanice tanji,nego početak na satnoj osnovi .Što se tiče još satne osnove kad se pogleda početak šestougaone čelije može se vidjeti s jedne strane
slovo Y (baš kako je napisano ,ravno ), a sa druge obrnuti Y .Ovo je "otkrio Hausel posmatrajući pčele u prirodi i razradio teoriju koja je po njemu dobila naziv Hausel
pozicioniranje.Treba reči da na prirodnom saću(saće rađeno bez satne osnove ) postoji Y (ili mercedes znak) ali on nije prav nego je ukošen,i uz to u istom redu se mogu vidjeti jedna uz drugu čelije različite veličine i sa Y okrenutim na drugu stranu. Iz te perspektive vidim i ovo saće urađeno na TBH. Rado bih vidio još neko, a
pogotovo neko starije saće .Iz slike se može vidjeti da medišni dio nije mjeren ,a na njemu ima i večih čelija od 5,4mm.Kako je sat sužavan tako su pčele prilagođavale gradnju i pravile sitnije čelije ,što neznači da su sve iste.Treba pogledat pažljivije i vidjet će se i šire čelije (u zoni 4,9 neke čelije punjene polenom. Na
desnoj strani se opet može vidjeti ispod medišnih čelija (kod prekida par cm.od letvice )smanjenje pa ponovo povećanje čelija (vjerovatno uzrokovano prekidom )
što ponovo govori da pčele rade stalno prilagođavanje.Na kraju tabele kažu da pčelar ima 9 TBH .U prvoj tabeli je naveo čelije manje od 4,6 , pa čelije između i na kraju veće od 5,9 mm. Izadnji red je prosjek.U drugoj tabelije to urađeno po bojama i vidi se da se razlikuju od košnice do košnice,pa negdjepreovlađuju male čelije,
a negdje velike i iz svega izvlačim zaključak:Vjerovatno je pčelar naselio prve TBH iz svojih košnica sa saćem na satnim osnovama .Dalje se moguće širio iz tih TBH.
Ako je to tačno ,vjerovatno je saće sa slike iz prvonaseljenih TBH i uz to može bit pitanje sa koje pozicije ,na što nemam odgovor.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
ErminH
Čita i piše, odličan
Postovi: 672
Pridružen/a: 04 lip 2009, 09:27
Lokacija: Breza
Kontakt:

Re: Gdje nabaviti trmku

Post Postao/la ErminH »

Prilikom obljepljivanja trmke,dali se i iznutra lijepi ili samo izvana?

i gledao sam neku emisiju gdje su pravili kuce od zemlje i kao malter (zuavrsna faza) su koristili pijesak glinu i kravlju balagu,dali se s ovim moze isto i trmka oblijepit ili ide krec kako sam negdje citao :roll:

HVALA!
Iskrenost je najbolja vrlina kod čovjeka
Azem
Čita i piše, odličan
Postovi: 588
Pridružen/a: 01 pro 2010, 17:01
Lokacija: Modriča

Re: Gdje nabaviti trmku

Post Postao/la Azem »

ErminH je napisao/la:Prilikom obljepljivanja trmke,dali se i iznutra lijepi ili samo izvana?

i gledao sam neku emisiju gdje su pravili kuce od zemlje i kao malter (zuavrsna faza) su koristili pijesak glinu i kravlju balagu,dali se s ovim moze isto i trmka oblijepit ili ide krec kako sam negdje citao :roll:

HVALA!
Samo izvana i to na način kako si opisao.Može se ofarbati u bijelo (okrečiti).
Postoje tri vrste ljudi- oni koji vide, oni koji vide tek kad im se pokaže i oni koji ne vide uprkos svemu. ( Leonardo da Vinci )
Avatar
ErminH
Čita i piše, odličan
Postovi: 672
Pridružen/a: 04 lip 2009, 09:27
Lokacija: Breza
Kontakt:

Re: Gdje nabaviti trmku

Post Postao/la ErminH »

Aha,

pošto nisam upratio omjer u emisiji koji su stavljali,koji omjer vi stavljate?
Iskrenost je najbolja vrlina kod čovjeka
balasevic
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 375
Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc

Re: Gdje nabaviti trmku

Post Postao/la balasevic »

posto sam pocetnik i trnka ili pletara mi se cine dobre za dobivanje rojeva s kojima bi se prosirio e zanimaju me vasa iskustva sa tim i zanima me jos jedno kako tim pcelama dati pogacu za nozemozu ili kako ih tretirati protiv varoe
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Gdje nabaviti trmku

Post Postao/la senad »

balasevic je napisao/la:posto sam pocetnik i trnka ili pletara mi se cine dobre za dobivanje rojeva s kojima bi se prosirio e zanimaju me vasa iskustva sa tim i zanima me jos jedno kako tim pcelama dati pogacu za nozemozu ili kako ih tretirati protiv varoe
Netreba ju ti pletare !
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
balasevic
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 375
Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc

Re: Gdje nabaviti trmku

Post Postao/la balasevic »

senade mozes molim te pojasniti zasto mi one netrebaju
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Gdje nabaviti trmku

Post Postao/la senad »

balasevic je napisao/la:senade mozes molim te pojasniti zasto mi one netrebaju
Već si sam sebi odgovorio !
balasevic je napisao/la:posto sam pocetnik i trnka ili pletara mi se cine dobre za dobivanje rojeva s kojima bi se prosirio e zanimaju me vasa iskustva sa tim i zanima me jos jedno kako tim pcelama dati pogacu za nozemozu ili kako ih tretirati protiv varoe
Zatim gubljenje vremena čekajući rojeve, od tih pčela ništa nemaš osim roja i pod velikimzankom pitanja je da li ćeš ga uhvatiti , ako nisi na pčelinjaku ode roj.

Cilje je od jedne zajednice dobiti maximum, med , polen, propolis,matičnu mliječ, i u konačnici novu pčelinju zajednicu vještačkim razrojavanjem, a to se mož€ostvariti samo standardnim košnicama nastavljačama:
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
mirsad
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 381
Pridružen/a: 29 sij 2011, 12:57
Lokacija: Anderstorp-Svedska-Skandinavija

Re: Gdje nabaviti trmku

Post Postao/la mirsad »

POZ
Senade moze i poloska.hahahahahhahahahahaah

MK
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Gdje nabaviti trmku

Post Postao/la senad »

mirsad je napisao/la:POZ
Senade moze i poloska.hahahahahhahahahahaah

MK
Može i pološka ako je u standardu onda može dobiti još mnogo više, formiranje novih zajednica , uzgoj matica , zimske zalihe matica itd.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
Asim
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 415
Pridružen/a: 23 tra 2010, 15:47
Lokacija: Sarajevo

Re: Gdje nabaviti trmku

Post Postao/la Asim »

Pčelariti sa pletarama je potpuno drugačije nego sa košnicama nastavljačama , od pregleda koji i nije pregled a sastoji se da u rano jutro dok pčele nelete od jutarnje hladnoće zadignete pletaru malo je podimite i zavirite po saću i pčelama i tu nema okvira nego letimičan pregled vidi se u bokovima med u središnjem saću leglo a pošto sam bio mlad uvjek sam mjenjo trutovsko leglo i matičnjake ako si duže držo košnicu na pregledu počnu sve više pčele da se dižu iz košnice , uzimanje meda je početkom avgustai to zavisi koliko je košnica teška ako je zadivljujuće teška onda se vrh pletare probije nožem iznad se postavi prazna košnica a puna se dimi dok je pčele nenapuste kroz načinjeni otvor smještaju se u praznu pletaru iznad i što do zime nanesu , nanesu i saća naprave nije bilo da se dohranjuju. Nema manipulacije sa praznim ili punim sačem nema satnih osnova . Drugi oblik uzimanja meda je da se dugim nožem odsjeku krajni okviri sa medom uz dosta pčelinjih uboda i zamene neprihvatljiv načina to je dase društvouništi jakim brzim plamenom a med i saće oszaju nedirnuti znam za dva načina a do je paljenje slame i istresanje pčela na vatru i sa barutom nikad nisam sebi to dozvoljavo mada sam kao dječakradio ogromne gluposti pa ću i reći jednu . Na moj kraj su rubovi pletara se zatvarali lopticama čička da nemože da ih napada miš a ujedno vjerovalo se da zimi svaka pčela koja iađe iz košnice če uginut , isada kada se sjetim kda bi otopli krajem januara i kada pčele probiju barikadu i izađu na pročisni let koliko sam se brinuo zbog toga , sve u svemu nebih lično ponovo se bakto sa pletaram . Sada imam običaj reči u pletari jebilo puno pčela i nigdje meda. Ja i sada prirodne rojeve koji mi se puste stresam direkt među satne osnove u lr košnicu . Mada znam da pletem Trnku nepati me nostalgija za njima Mošda radi imiđa pčelinjaka treba da se postavi negdje jedna ili dvije ali da napomenem pčelinjaci sa pletarama miraju biti dobro urađeni natkriveni i podpođenijer pletare nesmiju kisnuti i ispod mora biti puna daska i to je dodatni problem.
Odgovorite