Postano: 14 kol 2010, 10:01
Opis proizvoda
A. Opšte napomene
Košnica predstavlja pčelinji stan, adaptiran od strane čoveka za lakše korišćenje pčelinjih proizvoda. Dugi niz godina, sve do 1750, usavršavale su se košnice sa nepokretnim saćem, kada je pronađena košnica sa pokretnim saćem koja predstavlja revolucionarni pronalazak savremenog pčelarstva. I ove košnice, čiju osnovnu jedinicu predstavlja ram ili okvir, su se vremenom menjale i usavršavale, tako da se do danas razvio i zadržao niz različitih tipova košnica. Sve njih karakterišu određene prednosti i nedostaci, ali još uvek ne postoji jedinstvena standardna košnica.
Od poznatijih tipova, kao što su: pološka, Alberti-Žnideršičeva (AŽ), Dadant-Blatova (DB), Langstrot-Rutova (LR) i u novije vreme Fararova košnica, najraširenija je Langstrot-Rutova ili LR košnica i kao takva se smatra najprihvatljivijom za savremeno pčelarenje. U skladu sa navedenim, ovim programom je predviđena izrada upravo te košnice.
B. Konstrukcija LR košnice
B1. Opšti izgled košnica
Opšti izgled košnice sa presecima po dužini i širini prikazani su na slici 1.
Uploaded with ImageShack.us
Sl. 1 ‡ Prikaz LR košnice: a) Opšti izgled;
b) Presek po širini i dužini košnice
B2. Delovi LR košnice
Standardna LR košnica sastoji se iz sledećih delova:
‡ podnjača 1 kom.
‡ nastavak 3 kom. (najčešće)
‡ polunastavak 3 kom. (neobavezno)
‡ dvotrećinski medišni nastavak 3 kom. (neobavezno)
‡ ventilacija sa hranilicom 1 kom.
‡ matična rešetka 1 kom. (neobavezno)
‡ poklopac 1 kom.
‡ krov 1 kom.
‡ ramovi (okviri) 30 kom. (standardno)
Opšti izgled podnjače sa regulatorom leta, te preseci po dužini i širini sa dimenzijama dati su na sl. 2.
Sl. 2 - Podnjača LR košnice: a) izgled podnjače sa regulatorom leta
b) presek podnjače po širini i dužini
Na sl. 3 prikazana je konstrukcija nastavka, a dimenzije u mm date su u tabeli 1.
Sl. 3 ‡ Konstrukcija nastavka
Gore levo prednja i zadnja stranica s presekom sa strane, desno leva i desna stranica sa presekom sa strane; dole sastav stranica na zupce; sasvim levo (dole) detalj s poluutorom i limenim nosačem za okvire
Tabela 1. ‡ Dimenzije nastavka u mm
Konstrukcija polunastavaka i tzv. dvotrećinskih nastavaka (ILINOYA) su identične prikazanoj konstrukciji nastavaka. Jedina razlika je ta što je visina polunastavaka 147 mm, a ILINOYA nastavaka 170 mm.
Ventilacija sa hranilicom predstavlja pomoćni deo vrlo važan za seobu pčela i zumsku prihranu, kako bi se nadomestio nedostatak prirodne hrane za potrebe pčela i stimulaciju njihovog razvoja.
Prikaz krova LR košnice sa presecima po dužini i širini dat je na sl. 5.
Sl. 5. ‡ Krov LR košnice: a) izgled krova,
b) presek krova po širini i dužini
Od svih izvedbi okvira ili ramova najprihvatljiviji je tzv. Hofmanov ram, čiji je izgled sa detaljima izrade prikazan na sl. 6, a odgovarajuće dimenzije celog okvira i poluokvira date su u tabeli 2.
Sl. 6. ‡ Hoffman-ov okvir: a) prikaz elemenata veze
b) Root-ova izrada
Tabela 2. ‡ Dimenzije Hoffman-ovog okvira za LR košnicu
Na slici 7 prikazana je Haneman-ova rešetka koja se stavlja iznad plodišnog nastavka, a sa ciljem sprečavanja polaganja jaja u medišni deo košnice.
Sl. 7. ‡ Matična ili Honeman-ova rešetka
Kod izrade košnica, radi kompatibilnosti u prometu opreme i pčelinjih proizvoda, važno je pridržavati se standardnih dimenzija.
U tabeli 3 date su dimenzije sastavnih delova LR košnice u mm.
Tabela 3. ‡ Dimenzije sastavnih delova LR košice u mm.
III. Sirovina
Za izradu LR košnica koristi se sledeći materijal:
‡ čamova daska, debljine 25 mm,
‡ lipova daska, debljina 32 i 40 mm,
‡ vodootporna furnirska ploča topole, debljine 20 mm,
‡ lesonit debljine 3,2 mm,
‡ žičano platno sa okcima 3 mm,
‡ pocinkovani i štamparski Al lim debljine 0,6 mm,
‡ kolarski ekseri 50 mm,
‡ parafin ili neko drugo zaštitno sredstvo (lazurni lak i sl.),
‡ lepak za drvo.
IV. TEhni^ko-tehnoloŠko reŠenje
A. Tehnologija izrade
U skladu sa konstrukcijom košnica, izrada ovih proizvoda sastoji se od izrade pojedinih delova i njihovog sklapanja u uobičajeni završni oblik i formu. Isto tako, izrada pojedinih delova sastoji se od izrade konstruktivnih elemenata koji se nakon obrade sastavljaju u sklopove ‡ delove košnica.
Svaki od pomenutih delova košnica izrađuje se izvođenjem niza različitih tehnoloških operacija. Generalno posmatrano, pri izradi košnica glavne operacije su sledeće:
‡ priprema proizvodnje,
‡ krojenje elemenata ili formatizovanje šperploče i lesonita,
‡ bazno blanjanje (ravnanje ‡ abrihtovanje) i po potrebi izrada sljubnice (figovanje) za širinsko slepljivanje,
‡ spajanje,
‡ blanjanje na konačnu debljinu elemenata (dihtovanje),
‡ fino kraćenje na tačnu meru, odnosno formatizovanje,
‡ izrada elemenata veza,
‡ bušenje rupa,
‡ sastavljanje delova,
‡ završno figovanje sastavljenih delova,
‡ brušenje,
‡ zaštita delova parafinom ili lazurnim lakom,
‡ opšivanje limom (kod krova).
B. Izbor opreme
Za značajniju proizvodnju košnica potrebno je predvideti posebne mašine za izvođenje pojedinih operacija, odnosno izradu pojedinačnih kon-struktivnih elemenata košnice koji bi se montirali u sklopove, a ovi u gotove košnice. Na ovaj način je praktično omogućena serijska proizvodnja košnica.
Međutim, ovim programom se u početku rada predviđa manji obim proizvodnje, odnosno manja investiciona ulaganja u opremu, potrebne objekte i broj zaposlenih. Nakon određenog vremena za uhodavanje rada radionice, jasno je da se može ići u pravcu dokupljivanja potrebne opreme, dodatnog zapošljavanja potrebnih izvršilaca ili generalno u pravcu razvoja programa proizvodnje košnica.
Za početni rad radionice predviđena je sledeća oprema:
‡ kombinovana stolarska mašina 1 kom.
‡ stona glodalica 1 kom.
‡ ručna brusilica, stega i uobičajeni sitni stolarski alat.
Kombinovana stolarska mašina treba da je opremljena sa:
‡ stolom sa kružnom testerom,
‡ blanjalicom za bazno ravnanje (abrihter) radne širine 500 mm,
‡ debljačom ili dihtom, takođe radne širine 500 mm
‡ suportom sa futerom za brušenje.
Kod stone glodalice (frezera) ističe se samo zahtev za dužinom radne osovine od 270 mm, dok prema ostalim karakteristikama može da se predvidi obična glodalica. Obe mašine, takođe, mogu da se nabave kao nove ili kao repa-rirane, koje u potpunosti zadovoljavaju, a u investicionom pogledu su jeftinije.
C. Objekti
U pogledu objekata za proizvodnju košnica u manjim serijama potrebno je predvideti:
‡ proizvodni prostor (radionicu) površine oko 50 m2,
‡ nadstrešnicu za prijem rezane građe i odlaganje gotovih proizvoda
površine oko 30 m2.
Magacin pomoćnog materijala se ne predviđa kao poseban objekat, jer se isti može organizovati u sklopu radionice.
V. Radna snaga
U početku radionica zapošljava ukupno tri radnika ili:
‡ KV stolara 1 radnik
‡ NK radnika (pomoćni) 2 radnika
UKUPNO: 3 radnika
Razvojem radionice predviđa se nabavka procesne opreme za izvođenje pojedinačnih operacija (umesto kombinovane stolarske mašine), a što bi se odrazilo i na dodatno zapošljavanje potrebne radne snage.
VI. Obim i vrednost proizvodnje
Iskustveni podaci koji se odnose na normative vremena izrade košnice ukazuju da jedan radnik za 8 sati rada može da izradi 1/2 košnice. Polazeći od navedenog, predviđena 3 radnika dnevno mogu da izrade 1,5 košnicu, odnosno 33 košnice mesečno, računajući sa 22 radna dana u proseku.
Kako je tržišna cena gotove košnice 50 €. po košnici, proizilazi da je vrednost proizvodnje na mesečnom nivou:
33 kom. x 50 €. = 1650 €
VII. Ekonomsko-finansijska analiza
A. Investiciona ulaganja
A1. Objekti
U slučaju da u sklopu porodične kuće ne postoji već izgrađen prostor koji bi se mogao izdvojiti kao proizvodni prostor, programom se predviđa izgradnja potrebnih objekata najjednostavnije konstrukcije, bez specijalnih zahteva kod izbora materijala. Cena kvadratnog metra ovakvih objekata je oko 200 DM./m2, tako da se predviđaju investiciona ulaganja u objekte:
80 m2 x 100 € = 8000 €.
A2. Procesna oprema
Programom je predviđena nabavka reparirane opreme sa sledećim cenama i ukupnom vrednošću:
‡ kombinovana stolarska mašina (1 kom) 3500 €
‡ stona glodalica (1 kom) 1500 €
‡ brusilica i stega za sastavljanje 500 €
‡ alati 1000 €
UKUPNO: 7.500 €
Ukupna ulaganja u objekte i opremu iznose:
8000 + 7500 = 15500 €.
B. Troškovi proizvodnje
B1. Osnovni materijal
Utrošak osnovnog materijala (čamova i lipova rezana građa) određen je na osnovu iskustveno ustanovljenih normativa potrošnje prema kojima se iz 1 m3 ove građe može izraditi 10 komada košnica, a učešće čamove građe u odnovu na lipovu iznosi 70% : 30%. Sa nabavnom cenom čamove građe od 300 DM/m3 i lipove građe od 200DM./m3, proizilazi da je mesečni trošak na ime osnovnog materijala:
čamovina ‡ 0,07 m3 x 33 kom. x 300 = 350 €./ mesec
lipa ‡ 0,03 m3 x 33 kom. x 200 = 50 €./ mesec
UKUPNO: 400 €./mesec, ili približno 450 €./mesec.
B2. PomoćB3. ni materijal
S obzirom na iskustvene podatke potrošnje pomoćnog materijala po košnici te nabavne cene istog, predviđa se ukupni mesečni utrošak pomoćnog materijala u vrednosti od:
3.5 €. ´ 33 košnice = 116 €. mesečno.
Prikaz strukture troškova dat je u tabeli 4.
Tabela 4. ‡ Struktura i vrednost mesečnih troškova
C. Finansijski rezultat
Planira se realizacija mesečnog obima proizvodnje tako da je:
UP = 1650 € mesečno.
Kako su ukupni rashodi prikazani u tabeli 4 predviđeni sa:
UR = 1240 € . mesečno, proizilazi da je razlika:
UP ‡ UR = 1650 € ‡ 1240 = 410 €. mesečno pozitivna
i predstavlja mesečnu bruto dobit. Računajući sa stopom poreza na dobit od 25%, dobija se neto dobit u iznosu od:
820 x 0,75 = 307 €. mesečno.
Porez na dobit je 103 €.
D. Proračun praga rentabilnosti
A. Opšte napomene
Košnica predstavlja pčelinji stan, adaptiran od strane čoveka za lakše korišćenje pčelinjih proizvoda. Dugi niz godina, sve do 1750, usavršavale su se košnice sa nepokretnim saćem, kada je pronađena košnica sa pokretnim saćem koja predstavlja revolucionarni pronalazak savremenog pčelarstva. I ove košnice, čiju osnovnu jedinicu predstavlja ram ili okvir, su se vremenom menjale i usavršavale, tako da se do danas razvio i zadržao niz različitih tipova košnica. Sve njih karakterišu određene prednosti i nedostaci, ali još uvek ne postoji jedinstvena standardna košnica.
Od poznatijih tipova, kao što su: pološka, Alberti-Žnideršičeva (AŽ), Dadant-Blatova (DB), Langstrot-Rutova (LR) i u novije vreme Fararova košnica, najraširenija je Langstrot-Rutova ili LR košnica i kao takva se smatra najprihvatljivijom za savremeno pčelarenje. U skladu sa navedenim, ovim programom je predviđena izrada upravo te košnice.
B. Konstrukcija LR košnice
B1. Opšti izgled košnica
Opšti izgled košnice sa presecima po dužini i širini prikazani su na slici 1.
Uploaded with ImageShack.us
Sl. 1 ‡ Prikaz LR košnice: a) Opšti izgled;
b) Presek po širini i dužini košnice
B2. Delovi LR košnice
Standardna LR košnica sastoji se iz sledećih delova:
‡ podnjača 1 kom.
‡ nastavak 3 kom. (najčešće)
‡ polunastavak 3 kom. (neobavezno)
‡ dvotrećinski medišni nastavak 3 kom. (neobavezno)
‡ ventilacija sa hranilicom 1 kom.
‡ matična rešetka 1 kom. (neobavezno)
‡ poklopac 1 kom.
‡ krov 1 kom.
‡ ramovi (okviri) 30 kom. (standardno)
Opšti izgled podnjače sa regulatorom leta, te preseci po dužini i širini sa dimenzijama dati su na sl. 2.
Sl. 2 - Podnjača LR košnice: a) izgled podnjače sa regulatorom leta
b) presek podnjače po širini i dužini
Na sl. 3 prikazana je konstrukcija nastavka, a dimenzije u mm date su u tabeli 1.
Sl. 3 ‡ Konstrukcija nastavka
Gore levo prednja i zadnja stranica s presekom sa strane, desno leva i desna stranica sa presekom sa strane; dole sastav stranica na zupce; sasvim levo (dole) detalj s poluutorom i limenim nosačem za okvire
Tabela 1. ‡ Dimenzije nastavka u mm
Konstrukcija polunastavaka i tzv. dvotrećinskih nastavaka (ILINOYA) su identične prikazanoj konstrukciji nastavaka. Jedina razlika je ta što je visina polunastavaka 147 mm, a ILINOYA nastavaka 170 mm.
Ventilacija sa hranilicom predstavlja pomoćni deo vrlo važan za seobu pčela i zumsku prihranu, kako bi se nadomestio nedostatak prirodne hrane za potrebe pčela i stimulaciju njihovog razvoja.
Prikaz krova LR košnice sa presecima po dužini i širini dat je na sl. 5.
Sl. 5. ‡ Krov LR košnice: a) izgled krova,
b) presek krova po širini i dužini
Od svih izvedbi okvira ili ramova najprihvatljiviji je tzv. Hofmanov ram, čiji je izgled sa detaljima izrade prikazan na sl. 6, a odgovarajuće dimenzije celog okvira i poluokvira date su u tabeli 2.
Sl. 6. ‡ Hoffman-ov okvir: a) prikaz elemenata veze
b) Root-ova izrada
Tabela 2. ‡ Dimenzije Hoffman-ovog okvira za LR košnicu
Na slici 7 prikazana je Haneman-ova rešetka koja se stavlja iznad plodišnog nastavka, a sa ciljem sprečavanja polaganja jaja u medišni deo košnice.
Sl. 7. ‡ Matična ili Honeman-ova rešetka
Kod izrade košnica, radi kompatibilnosti u prometu opreme i pčelinjih proizvoda, važno je pridržavati se standardnih dimenzija.
U tabeli 3 date su dimenzije sastavnih delova LR košnice u mm.
Tabela 3. ‡ Dimenzije sastavnih delova LR košice u mm.
III. Sirovina
Za izradu LR košnica koristi se sledeći materijal:
‡ čamova daska, debljine 25 mm,
‡ lipova daska, debljina 32 i 40 mm,
‡ vodootporna furnirska ploča topole, debljine 20 mm,
‡ lesonit debljine 3,2 mm,
‡ žičano platno sa okcima 3 mm,
‡ pocinkovani i štamparski Al lim debljine 0,6 mm,
‡ kolarski ekseri 50 mm,
‡ parafin ili neko drugo zaštitno sredstvo (lazurni lak i sl.),
‡ lepak za drvo.
IV. TEhni^ko-tehnoloŠko reŠenje
A. Tehnologija izrade
U skladu sa konstrukcijom košnica, izrada ovih proizvoda sastoji se od izrade pojedinih delova i njihovog sklapanja u uobičajeni završni oblik i formu. Isto tako, izrada pojedinih delova sastoji se od izrade konstruktivnih elemenata koji se nakon obrade sastavljaju u sklopove ‡ delove košnica.
Svaki od pomenutih delova košnica izrađuje se izvođenjem niza različitih tehnoloških operacija. Generalno posmatrano, pri izradi košnica glavne operacije su sledeće:
‡ priprema proizvodnje,
‡ krojenje elemenata ili formatizovanje šperploče i lesonita,
‡ bazno blanjanje (ravnanje ‡ abrihtovanje) i po potrebi izrada sljubnice (figovanje) za širinsko slepljivanje,
‡ spajanje,
‡ blanjanje na konačnu debljinu elemenata (dihtovanje),
‡ fino kraćenje na tačnu meru, odnosno formatizovanje,
‡ izrada elemenata veza,
‡ bušenje rupa,
‡ sastavljanje delova,
‡ završno figovanje sastavljenih delova,
‡ brušenje,
‡ zaštita delova parafinom ili lazurnim lakom,
‡ opšivanje limom (kod krova).
B. Izbor opreme
Za značajniju proizvodnju košnica potrebno je predvideti posebne mašine za izvođenje pojedinih operacija, odnosno izradu pojedinačnih kon-struktivnih elemenata košnice koji bi se montirali u sklopove, a ovi u gotove košnice. Na ovaj način je praktično omogućena serijska proizvodnja košnica.
Međutim, ovim programom se u početku rada predviđa manji obim proizvodnje, odnosno manja investiciona ulaganja u opremu, potrebne objekte i broj zaposlenih. Nakon određenog vremena za uhodavanje rada radionice, jasno je da se može ići u pravcu dokupljivanja potrebne opreme, dodatnog zapošljavanja potrebnih izvršilaca ili generalno u pravcu razvoja programa proizvodnje košnica.
Za početni rad radionice predviđena je sledeća oprema:
‡ kombinovana stolarska mašina 1 kom.
‡ stona glodalica 1 kom.
‡ ručna brusilica, stega i uobičajeni sitni stolarski alat.
Kombinovana stolarska mašina treba da je opremljena sa:
‡ stolom sa kružnom testerom,
‡ blanjalicom za bazno ravnanje (abrihter) radne širine 500 mm,
‡ debljačom ili dihtom, takođe radne širine 500 mm
‡ suportom sa futerom za brušenje.
Kod stone glodalice (frezera) ističe se samo zahtev za dužinom radne osovine od 270 mm, dok prema ostalim karakteristikama može da se predvidi obična glodalica. Obe mašine, takođe, mogu da se nabave kao nove ili kao repa-rirane, koje u potpunosti zadovoljavaju, a u investicionom pogledu su jeftinije.
C. Objekti
U pogledu objekata za proizvodnju košnica u manjim serijama potrebno je predvideti:
‡ proizvodni prostor (radionicu) površine oko 50 m2,
‡ nadstrešnicu za prijem rezane građe i odlaganje gotovih proizvoda
površine oko 30 m2.
Magacin pomoćnog materijala se ne predviđa kao poseban objekat, jer se isti može organizovati u sklopu radionice.
V. Radna snaga
U početku radionica zapošljava ukupno tri radnika ili:
‡ KV stolara 1 radnik
‡ NK radnika (pomoćni) 2 radnika
UKUPNO: 3 radnika
Razvojem radionice predviđa se nabavka procesne opreme za izvođenje pojedinačnih operacija (umesto kombinovane stolarske mašine), a što bi se odrazilo i na dodatno zapošljavanje potrebne radne snage.
VI. Obim i vrednost proizvodnje
Iskustveni podaci koji se odnose na normative vremena izrade košnice ukazuju da jedan radnik za 8 sati rada može da izradi 1/2 košnice. Polazeći od navedenog, predviđena 3 radnika dnevno mogu da izrade 1,5 košnicu, odnosno 33 košnice mesečno, računajući sa 22 radna dana u proseku.
Kako je tržišna cena gotove košnice 50 €. po košnici, proizilazi da je vrednost proizvodnje na mesečnom nivou:
33 kom. x 50 €. = 1650 €
VII. Ekonomsko-finansijska analiza
A. Investiciona ulaganja
A1. Objekti
U slučaju da u sklopu porodične kuće ne postoji već izgrađen prostor koji bi se mogao izdvojiti kao proizvodni prostor, programom se predviđa izgradnja potrebnih objekata najjednostavnije konstrukcije, bez specijalnih zahteva kod izbora materijala. Cena kvadratnog metra ovakvih objekata je oko 200 DM./m2, tako da se predviđaju investiciona ulaganja u objekte:
80 m2 x 100 € = 8000 €.
A2. Procesna oprema
Programom je predviđena nabavka reparirane opreme sa sledećim cenama i ukupnom vrednošću:
‡ kombinovana stolarska mašina (1 kom) 3500 €
‡ stona glodalica (1 kom) 1500 €
‡ brusilica i stega za sastavljanje 500 €
‡ alati 1000 €
UKUPNO: 7.500 €
Ukupna ulaganja u objekte i opremu iznose:
8000 + 7500 = 15500 €.
B. Troškovi proizvodnje
B1. Osnovni materijal
Utrošak osnovnog materijala (čamova i lipova rezana građa) određen je na osnovu iskustveno ustanovljenih normativa potrošnje prema kojima se iz 1 m3 ove građe može izraditi 10 komada košnica, a učešće čamove građe u odnovu na lipovu iznosi 70% : 30%. Sa nabavnom cenom čamove građe od 300 DM/m3 i lipove građe od 200DM./m3, proizilazi da je mesečni trošak na ime osnovnog materijala:
čamovina ‡ 0,07 m3 x 33 kom. x 300 = 350 €./ mesec
lipa ‡ 0,03 m3 x 33 kom. x 200 = 50 €./ mesec
UKUPNO: 400 €./mesec, ili približno 450 €./mesec.
B2. PomoćB3. ni materijal
S obzirom na iskustvene podatke potrošnje pomoćnog materijala po košnici te nabavne cene istog, predviđa se ukupni mesečni utrošak pomoćnog materijala u vrednosti od:
3.5 €. ´ 33 košnice = 116 €. mesečno.
Prikaz strukture troškova dat je u tabeli 4.
Tabela 4. ‡ Struktura i vrednost mesečnih troškova
C. Finansijski rezultat
Planira se realizacija mesečnog obima proizvodnje tako da je:
UP = 1650 € mesečno.
Kako su ukupni rashodi prikazani u tabeli 4 predviđeni sa:
UR = 1240 € . mesečno, proizilazi da je razlika:
UP ‡ UR = 1650 € ‡ 1240 = 410 €. mesečno pozitivna
i predstavlja mesečnu bruto dobit. Računajući sa stopom poreza na dobit od 25%, dobija se neto dobit u iznosu od:
820 x 0,75 = 307 €. mesečno.
Porez na dobit je 103 €.
D. Proračun praga rentabilnosti