Stranica: 1/1.

Postano: 14 kol 2010, 10:01
Postao/la Jazz
Opis proizvoda
A. Opšte napomene
Košnica predstavlja pčelinji stan, adaptiran od strane čoveka za lakše korišćenje pčelinjih proizvoda. Dugi niz godina, sve do 1750, usavršavale su se košnice sa nepokretnim saćem, kada je pronađena košnica sa pokretnim saćem koja predstavlja revolucionarni pronalazak savremenog pčelarstva. I ove košnice, čiju osnovnu jedinicu predstavlja ram ili okvir, su se vremenom menjale i usavršavale, tako da se do danas razvio i zadržao niz različitih tipova košnica. Sve njih karakterišu određene prednosti i nedostaci, ali još uvek ne postoji jedinstvena standardna košnica.
Od poznatijih tipova, kao što su: pološka, Alberti-Žnideršičeva (AŽ), Dadant-Blatova (DB), Langstrot-Rutova (LR) i u novije vreme Fararova košnica, najraširenija je Langstrot-Rutova ili LR košnica i kao takva se smatra najprihvatljivijom za savremeno pčelarenje. U skladu sa navedenim, ovim programom je predviđena izrada upravo te košnice.

B. Konstrukcija LR košnice
B1. Opšti izgled košnica
Opšti izgled košnice sa presecima po dužini i širini prikazani su na slici 1.

slika

slika

Uploaded with ImageShack.us
Sl. 1 ‡ Prikaz LR košnice: a) Opšti izgled;
b) Presek po širini i dužini košnice


B2. Delovi LR košnice
Standardna LR košnica sastoji se iz sledećih delova:
‡ podnjača 1 kom.
‡ nastavak 3 kom. (najčešće)
‡ polunastavak 3 kom. (neobavezno)
‡ dvotrećinski medišni nastavak 3 kom. (neobavezno)
‡ ventilacija sa hranilicom 1 kom.
‡ matična rešetka 1 kom. (neobavezno)
‡ poklopac 1 kom.
‡ krov 1 kom.
‡ ramovi (okviri) 30 kom. (standardno)
Opšti izgled podnjače sa regulatorom leta, te preseci po dužini i širini sa dimenzijama dati su na sl. 2.

slika

Sl. 2 - Podnjača LR košnice: a) izgled podnjače sa regulatorom leta
b) presek podnjače po širini i dužini

Na sl. 3 prikazana je konstrukcija nastavka, a dimenzije u mm date su u tabeli 1.

slika


Sl. 3 ‡ Konstrukcija nastavka
Gore levo prednja i zadnja stranica s presekom sa strane, desno leva i desna stranica sa presekom sa strane; dole sastav stranica na zupce; sasvim levo (dole) detalj s poluutorom i limenim nosačem za okvire



Tabela 1. ‡ Dimenzije nastavka u mm
slika




Konstrukcija polunastavaka i tzv. dvotrećinskih nastavaka (ILINOYA) su identične prikazanoj konstrukciji nastavaka. Jedina razlika je ta što je visina polunastavaka 147 mm, a ILINOYA nastavaka 170 mm.
Ventilacija sa hranilicom predstavlja pomoćni deo vrlo važan za seobu pčela i zumsku prihranu, kako bi se nadomestio nedostatak prirodne hrane za potrebe pčela i stimulaciju njihovog razvoja.
Prikaz krova LR košnice sa presecima po dužini i širini dat je na sl. 5.
slika
Sl. 5. ‡ Krov LR košnice: a) izgled krova,
b) presek krova po širini i dužini
Od svih izvedbi okvira ili ramova najprihvatljiviji je tzv. Hofmanov ram, čiji je izgled sa detaljima izrade prikazan na sl. 6, a odgovarajuće dimenzije celog okvira i poluokvira date su u tabeli 2.

slika

slika

Sl. 6. ‡ Hoffman-ov okvir: a) prikaz elemenata veze
b) Root-ova izrada

Tabela 2. ‡ Dimenzije Hoffman-ovog okvira za LR košnicu

slika


Na slici 7 prikazana je Haneman-ova rešetka koja se stavlja iznad plodišnog nastavka, a sa ciljem sprečavanja polaganja jaja u medišni deo košnice.

slika

slika

Sl. 7. ‡ Matična ili Honeman-ova rešetka
Kod izrade košnica, radi kompatibilnosti u prometu opreme i pčelinjih proizvoda, važno je pridržavati se standardnih dimenzija.
U tabeli 3 date su dimenzije sastavnih delova LR košnice u mm.


Tabela 3. ‡ Dimenzije sastavnih delova LR košice u mm.

slika



III. Sirovina
Za izradu LR košnica koristi se sledeći materijal:
‡ čamova daska, debljine 25 mm,
‡ lipova daska, debljina 32 i 40 mm,
‡ vodootporna furnirska ploča topole, debljine 20 mm,
‡ lesonit debljine 3,2 mm,
‡ žičano platno sa okcima 3 mm,
‡ pocinkovani i štamparski Al lim debljine 0,6 mm,
‡ kolarski ekseri 50 mm,
‡ parafin ili neko drugo zaštitno sredstvo (lazurni lak i sl.),
‡ lepak za drvo.
IV. TEhni^ko-tehnoloŠko reŠenje
A. Tehnologija izrade
U skladu sa konstrukcijom košnica, izrada ovih proizvoda sastoji se od izrade pojedinih delova i njihovog sklapanja u uobičajeni završni oblik i formu. Isto tako, izrada pojedinih delova sastoji se od izrade konstruktivnih elemenata koji se nakon obrade sastavljaju u sklopove ‡ delove košnica.
Svaki od pomenutih delova košnica izrađuje se izvođenjem niza različitih tehnoloških operacija. Generalno posmatrano, pri izradi košnica glavne operacije su sledeće:
‡ priprema proizvodnje,
‡ krojenje elemenata ili formatizovanje šperploče i lesonita,
‡ bazno blanjanje (ravnanje ‡ abrihtovanje) i po potrebi izrada sljubnice (figovanje) za širinsko slepljivanje,
‡ spajanje,
‡ blanjanje na konačnu debljinu elemenata (dihtovanje),
‡ fino kraćenje na tačnu meru, odnosno formatizovanje,
‡ izrada elemenata veza,
‡ bušenje rupa,
‡ sastavljanje delova,
‡ završno figovanje sastavljenih delova,
‡ brušenje,
‡ zaštita delova parafinom ili lazurnim lakom,
‡ opšivanje limom (kod krova).
B. Izbor opreme
Za značajniju proizvodnju košnica potrebno je predvideti posebne mašine za izvođenje pojedinih operacija, odnosno izradu pojedinačnih kon-struktivnih elemenata košnice koji bi se montirali u sklopove, a ovi u gotove košnice. Na ovaj način je praktično omogućena serijska proizvodnja košnica.
Međutim, ovim programom se u početku rada predviđa manji obim proi­z­vod­nje, odnosno manja investiciona ulaganja u opremu, potrebne objekte i broj zaposlenih. Nakon određenog vremena za uhodavanje rada radionice, jasno je da se može ići u pravcu dokupljivanja potrebne opreme, dodatnog zapošljavanja potrebnih izvršilaca ili generalno u pravcu razvoja programa proizvodnje košnica.
Za početni rad radionice predviđena je sledeća oprema:
‡ kombinovana stolarska mašina 1 kom.
‡ stona glodalica 1 kom.
‡ ručna brusilica, stega i uobičajeni sitni stolarski alat.
Kombinovana stolarska mašina treba da je opremljena sa:
‡ stolom sa kružnom testerom,
‡ blanjalicom za bazno ravnanje (abrihter) radne širine 500 mm,
‡ debljačom ili dihtom, takođe radne širine 500 mm
‡ suportom sa futerom za brušenje.
Kod stone glodalice (frezera) ističe se samo zahtev za dužinom radne osovine od 270 mm, dok prema ostalim karakteristikama može da se predvidi obična glodalica. Obe mašine, takođe, mogu da se nabave kao nove ili kao repa-rirane, koje u potpunosti zadovoljavaju, a u investicionom pogledu su jeftinije.
C. Objekti
U pogledu objekata za proizvodnju košnica u manjim serijama potrebno je predvideti:
‡ proizvodni prostor (radionicu) površine oko 50 m2,
‡ nadstrešnicu za prijem rezane građe i odlaganje gotovih proizvoda
površine oko 30 m2.
Magacin pomoćnog materijala se ne predviđa kao poseban objekat, jer se isti može organizovati u sklopu radionice.
V. Radna snaga
U početku radionica zapošljava ukupno tri radnika ili:
‡ KV stolara 1 radnik
‡ NK radnika (pomoćni) 2 radnika
UKUPNO: 3 radnika
Razvojem radionice predviđa se nabavka procesne opreme za izvođenje pojedinačnih operacija (umesto kombinovane stolarske mašine), a što bi se odrazilo i na dodatno zapošljavanje potrebne radne snage.
VI. Obim i vrednost proizvodnje
Iskustveni podaci koji se odnose na normative vremena izrade košnice ukazuju da jedan radnik za 8 sati rada može da izradi 1/2 košnice. Polazeći od navedenog, predviđena 3 radnika dnevno mogu da izrade 1,5 košnicu, odnosno 33 košnice mesečno, računajući sa 22 radna dana u proseku.
Kako je tržišna cena gotove košnice 50 €. po košnici, proizilazi da je vrednost proizvodnje na mesečnom nivou:
33 kom. x 50 €. = 1650 €
VII. Ekonomsko-finansijska analiza
A. Investiciona ulaganja
A1. Objekti
U slučaju da u sklopu porodične kuće ne postoji već izgrađen prostor koji bi se mogao izdvojiti kao proizvodni prostor, programom se predviđa izgradnja potrebnih objekata najjednostavnije konstrukcije, bez specijalnih zahteva kod izbora materijala. Cena kvadratnog metra ovakvih objekata je oko 200 DM./m2, tako da se predviđaju investiciona ulaganja u objekte:
80 m2 x 100 € = 8000 €.
A2. Procesna oprema
Programom je predviđena nabavka reparirane opreme sa sledećim cenama i ukupnom vrednošću:
‡ kombinovana stolarska mašina (1 kom) 3500 €
‡ stona glodalica (1 kom) 1500 €
‡ brusilica i stega za sastavljanje 500 €
‡ alati 1000 €
UKUPNO: 7.500 €
Ukupna ulaganja u objekte i opremu iznose:
8000 + 7500 = 15500 €.
B. Troškovi proizvodnje
B1. Osnovni materijal
Utrošak osnovnog materijala (čamova i lipova rezana građa) određen je na osnovu iskustveno ustanovljenih normativa potrošnje prema kojima se iz 1 m3 ove građe može izraditi 10 komada košnica, a učešće čamove građe u odnovu na lipovu iznosi 70% : 30%. Sa nabavnom cenom čamove građe od 300 DM/m3 i lipove građe od 200DM./m3, proizilazi da je mesečni trošak na ime osnovnog materijala:
čamovina ‡ 0,07 m3 x 33 kom. x 300 = 350 €./ mesec
lipa ‡ 0,03 m3 x 33 kom. x 200 = 50 €./ mesec
UKUPNO: 400 €./mesec, ili približno 450 €./mesec.
B2. PomoćB3. ni materijal
S obzirom na iskustvene podatke potrošnje pomoćnog materijala po košnici te nabavne cene istog, predviđa se ukupni mesečni utrošak pomoćnog materijala u vrednosti od:
3.5 €. ´ 33 košnice = 116 €. mesečno.
Prikaz strukture troškova dat je u tabeli 4.
Tabela 4. ‡ Struktura i vrednost mesečnih troškova

slika

C. Finansijski rezultat
Planira se realizacija mesečnog obima proizvodnje tako da je:
UP = 1650 € mesečno.
Kako su ukupni rashodi prikazani u tabeli 4 predviđeni sa:
UR = 1240 € . mesečno, proizilazi da je razlika:
UP ‡ UR = 1650 € ‡ 1240 = 410 €. mesečno pozitivna

i predstavlja mesečnu bruto dobit. Računajući sa stopom poreza na dobit od 25%, dobija se neto dobit u iznosu od:
820 x 0,75 = 307 €. mesečno.
Porez na dobit je 103 €.
D. Proračun praga rentabilnosti

slika

Postano: 14 kol 2010, 15:18
Postao/la Stipo
Jazz oduševio si me i ovim gore iznešenim tekstom, narošito specifikacijom radne snage i troškovima za izradu košnica.
Pa ko god malo bolje prouči navedene podatke vidjet će koliko je komplikovano i teško biti pčelar koi pored toga što pčelari još i izrađuje potrebne
košnice i drugu opremu vezanu za pčelarstvo. Ti podatci koje je iznio Jazz su prilično točni i odgovaraju približno troškovniku i vremenu potrebnom za izradu jedne košnice.

Postano: 14 kol 2010, 19:42
Postao/la senad
Ovako kada čitam isprepadam se od silni informacija dok se dođe do košnice,,, Ja skoro svake godine ubacivao sam 70 novi nastavaka i proširivanje,,


JAzz aferim na prezentaciji,, dobro sise potrudio da ovo sve ovako lijepo,pregledno izgelda..

Postano: 14 kol 2010, 23:13
Postao/la Stipo
Ja sam ove godine proširio i ubacio u pčelinjak 30 komplet košnica i 25 nukleusa što jednodjelnih što duplih po 2 u jednom nastavku.
Još 2 Kubna metra daske je na sušenju bit će tu ove jeseni mnštvo posla za proširenje pčelinjaka u idućoj sezoni. Juče sam izradu završio 300 okvirova
neka se nađe ako zatreba. Čini se da će zatrebati ovogodišnjim rojevima uskoro ću morati dodati još po nastavak pa neka grade satne osnove koliko stignu
to najviše ovisi o vrijesku. Trenutno je unos vrijeskovog nektara oko 0,5 kg dnevno pa ako unos pređe preko 1,5 kg dnevno i rojevi će intenzivno graditi satne osnove.

Postano: 15 kol 2010, 00:05
Postao/la pasha
Stipo , imam pitanje : ti obilaziš pčele , a ja ne.
Medi li vrijesak svugdje isto ili to zavisi ....?

Postano: 15 kol 2010, 00:52
Postao/la Jazz
Stipo je napisao/la:Jazz oduševio si me i ovim gore iznešenim tekstom, narošito specifikacijom radne snage i troškovima za izradu košnica.
Pa ko god malo bolje prouči navedene podatke vidjet će koliko je komplikovano i teško biti pčelar koi pored toga što pčelari još i izrađuje potrebne
košnice i drugu opremu vezanu za pčelarstvo. Ti podatci koje je iznio Jazz su prilično točni i odgovaraju približno troškovniku i vremenu potrebnom za izradu jedne košnice.
malko sam se zadevero dok sam ovo "nakitio", pa sam zaboravio pripomenutio da ovo nije moje djelo nego sam ga dobio prije nekog vremena -sa nekoliko drugih poslovnih planova- na ocjenu od jednog prijatelja. Sasvim namjerno mi nisu poslati podatci o autoru i neke opste informacije ali se nadam da cu doci i do tih podataka.

POslovni plan je po mom misljenju jako dobar. Zelio sam cuti i vase misljenje i eventualne preopruke i savjete.

Postano: 15 kol 2010, 02:17
Postao/la Stipo
Jazz je napisao/la:
Stipo je napisao/la:Jazz oduševio si me i ovim gore iznešenim tekstom, narošito specifikacijom radne snage i troškovima za izradu košnica.
Pa ko god malo bolje prouči navedene podatke vidjet će koliko je komplikovano i teško biti pčelar koi pored toga što pčelari još i izrađuje potrebne
košnice i drugu opremu vezanu za pčelarstvo. Ti podatci koje je iznio Jazz su prilično točni i odgovaraju približno troškovniku i vremenu potrebnom za izradu jedne košnice.
malko sam se zadevero dok sam ovo "nakitio", pa sam zaboravio pripomenutio da ovo nije moje djelo nego sam ga dobio prije nekog vremena -sa nekoliko drugih poslovnih planova- na ocjenu od jednog prijatelja. Sasvim namjerno mi nisu poslati podatci o autoru i neke opste informacije ali se nadam da cu doci i do tih podataka.

POslovni plan je po mom misljenju jako dobar. Zelio sam cuti i vase misljenje i eventualne preopruke i savjete.
I po mom mišljenju plan je dobar samo što su ulaganja u opremu ipak malo veća jer u tom planu nedodtaje još dosta mašina i alatki koje nisu baš jeptine, a učinak 3 radnika nakon duže prekse je mogu slobodno reći duplo veći od gore navedenog. Kompletna košnica sastavljena i impregrirana + sastavljeni ramovi
ovdje u trgovinama ipak dođe više od 50 eura ali ako bi narudžbe bile veće isplati ih se dati za 50 eura.

Najviše vremena zauzima izrada okvira pa evo koliko sam ja za 3 popodneva ukupno utrošio oko 18 sati ušto ulazi pauza za kavui po koju cigaretu izrezao sam letvica za okvire spremne za sastavljanje:

Bočne letvice LR okvira - 600 kom
Satonoše LR okvira - 450 kom
Dojnja letvica LR okvira - 450 kom
Bočne daske polu nastavka - 10 kom
Prednja i zadnja daska polu nastavka - 10 kom

Upotrebljeni material:
Oblanjana daska debela 20 mm i duga 4 m komada x komada jer ih nisam broijo.
Oblanjana daska debela 36 mm x 250 mm x 410mm komada 2

Sve sam to izradio sa cirkularom i glodalicom

Postano: 15 kol 2010, 19:21
Postao/la Jazz
@Stipane
hvala na trudu da ovako sistematicno analiziras plan i na ovim vrijednim sugestijama.
Ti imas pravi inzenjerski pristup, koji je jako zahvalna vjestina i vrlina, koja donosi koristi pogotovo kad se zeli poluciti dobre rezultate.

Ovaj plan je vec zastario tako da je sigurno doslo do znatnih promjena u cijenama i to treba korigovati.

Plan je radjen kao pomoc onima koji pokrecu porodicni bizbnis, kod dobijanja mikrokredita ili grantova tako, da je imao neka ogranicenja u smislu uklapanja u maksimalne iznose a trebalo se prikazati da u poslu moze uzeti ucesce porodica, sa 2 ili 3 radno sposobna clana.
Plan prikazuje osnovene tehno-ekonomske parametre, tako da neki dijelovi nisu detaljni ni obradivani, a ni prikazivani, nego se radi o procjenama i statistickim prosjecima, pogotovo kod nabavke masine i opreme koji i nisu mala stavka.

Svako povecanje pcelinjaka za sobom povlaci i pitanje nabavka kosnica ili dijelova. TO namece i pitanje za pcelara: da li da sam krene ili ne krene u proizvodnju ove opreme.
Osim toga stolarija moze biti i dopunska dohodovna aktivnost uz pcelarenje, cime se rijesava pitanje: sta da se radi kad pecele miruju. jer pcelaru mirovanje pcela ne ide u radni staz :)

Stolarija je jedna od dopunskih kombinacija, ali da bi ona bila profitabilna morat ce se tu jos toga uraditi osim kosnica.
I ja sam postavio primjedbu na ucinak radnika i protocost radnih centara. Milsim da su kapaciteti radnih centara daleko veci, ne samo u jednosmjenskom radu nego bi se moralo racunati i sa dvije smjene.
Ozbiljnije bankarske kuce ce zahtjevati da se naprave i planovi novcenih tokova. tad ce se morati izaci na traziste i vidjeti kolika je potrzana za kosnicama. Siguran sam da ce se proizvosni program morati prosiriti i tad ce biti pitanje sta bi se jos moglo serijski proizvoditi u stolarijei a da se moze koristiti u pcelarstvu.

Postano: 15 kol 2010, 21:54
Postao/la Stipo
Ja sam se odlučio za izradu košnica baš iz razloga što nisam mogao iz godine u godinu kupovati sve veći i veći broj košnica za proširenje pčelinjaka.
Da je pčelarstvo sigurna profitabilna djelatnost mnoštvo ljudi bi živjelo od prodaje pčelinjih proizvoda i košnice bi se dobro prodavale i bila bi za njma velika potražnja. Ova godina je pokazala da se od pčela teško može steći veća redovna materijalna dobit zapravo ova godina je katastrofa malo tko ima nešto meda za vrcanje.

Mišljenja sam da stolarska radionica ne može živjeti samo od proizvodnje košnica. Uspjeh svake djelatnosti ovisi od sposobnosti vođenja i upravljanja poslovima vlasnika ili glavnog rukovodioca. Tako je i u pčelinjaku jer sposoban i iskusan pčelar ne može se osloniti samo na proizvodnju meda. Svojim znanjem i iskustvom kada osjeti da će medobranje biti slabo svoju aktivnost posvećuje na druge pčelinje proizvode da bi tu sezonu kako tako uspio izvući na pozitivnu nulu. Kao u svakoj djelatnosti tako je i u pčelarstvu najteže je dok traje razvoj pčelinjaka. Kada se pčelinjak razvije do krajne granice i steknu se neke zalihe. Propale sezone se lakše podnose jer su ulaganja minimalna, a iz rezerve se pokriju gubitci pa posao ide dalje bez velikih stresova. Zapravo u takvim prilikama čovjek trezvenije razmišlja i pronalazi dodatni prostor i mogućnosti za proširenje djelatnosti kako bi sledeću krizu prošao bez posljedica.

Postano: 16 kol 2010, 17:03
Postao/la Jazz
Ekonomski modeli koji su pratili popljoprivrednu proizvodnju su bili bazirani na monokukturi. Tako da paralelni bisnisi stolarstva i pcelarstva nisu nas isli zajedno. Novi tehno-ekonomski modeli u poloprivredi -kojeg u su patentirali japanci- a kojeg zovu 4D (cetverodizmenijonalnom) poljoprivredom bi mogli spojiti pcelarstavo i stolarstvo. I ne samo ovo dvoje.

Cim nadjem vremena pokusat cu napisat koju o ovome.

Postano: 17 kol 2010, 02:40
Postao/la Stipo
Jazz je napisao/la:Ekonomski modeli koji su pratili popljoprivrednu proizvodnju su bili bazirani na monokukturi. Tako da paralelni bisnisi stolarstva i pcelarstva nisu nas isli zajedno. Novi tehno-ekonomski modeli u poloprivredi -kojeg u su patentirali japanci- a kojeg zovu 4D (cetverodizmenijonalnom) poljoprivredom bi mogli spojiti pcelarstavo i stolarstvo. I ne samo ovo dvoje.

Cim nadjem vremena pokusat cu napisat koju o ovome.
Da uvjek sam govorio da je pčelarstvo širok pojam jer obuhvaća više djelatnosti koji ga dotiču. Bit savršen pčelar ne znači samo poznavati biologiju i ponašanje pčela naravno da je to osnovno ali ima tu još djelatnosti kao što je stolarstvo( izrada drvenih djelova), bravarija (izrada alatki i pomagala), limarstvo Izrada alatki i pomagala od lima), elektrika (rad i održavanje električnih pomagala i mašina), medicina (diagnostika i lječenje bolesti), farmacija (izrada ljekova i preparata od pčelinjih proizvoda), vinarstvo (spravljanje napitaka na bazi meda i pčelinjih proizvoda) i još dosta drugih djelatnosti vezanih za većinu poduzetničkih poslova pa tako i za uspješno pčelarsko gospodarstvo.

Postano: 19 kol 2010, 12:03
Postao/la schumy
Bravo Stipo, mislim da je pravi smjer svakoga pčelara koji se ozbiljno misli baviti pčrlarstvom u stjecanju novih vještina i znanja u raznim djelatnostima, koje bih ja podijelio na osnovne grupe:
1.) STOLARSKI RADOVI
Izrada svih dijelova košnice u kućnoj radinosti , koju ja zovem SSM (sam svoj majstor). Pri ovome se striktno treba pridržavati standarda (točne dimenzije, vanjske i unutarnje za tijela košnice).
Ovo je bitno stoga da se može koristiti svačiji proizvod na svome pčelinjaku (pri eventualnoj kupnji, zamjeni, nasljeđivanju pčelinjaka od roditelja, rođaka i sl.)
Paziti na impregnaciju novih daščanih dijelova košnice, (parafinom, eko-bojom, lazutima, običnom bojom i sl.)
2.) RADOVI NA PČELINJAKU
2.1.) Biologija, morfologija pčela. Dobro poznavanje građe tijela pčele, način ponašanja u određenim situacijama, suzbijanje grabeži, obavezan uzgoj matica za svoje potrebe, selekcija rodonačelničkih društava, itd.,itd.
2.2.) Odabir tipa košnice sa kojom mislimo pčelariti. Izvršiti po mogućnosti unifikaciju tipa košnice (samo jedan tip)
2.2.) Oformljavanje i proširivanje pčelinjaka, posebno stacionarnih, koje u većini slučajeva mi prakticiramo na ovome forumu. Po mogućnost ako se ima veći broj društava lokacije svoga pčelinjaka "raspršiti" na 2-3 pa i više lokacija. Intencija je stalni prinos u medu i ostalim pčelinjim proizvodima (nisu sve lokacije pogođene u isto vrijeme vremenskim nepogodama i (ne)prilikama.
3.) UPOTREBA LIJEKOVA (klasifikacija, načini i vrijeme primjene itd.)
4.) STRATEŠKO OPREDJELJENJE za koji će se proizvod od pčelinjih društava pčelar opredijeliti (med, vosak propolis, pčelinji otrov, pelud, matična mliječ.....). Osobno mislim da i ovdje treba izvršiti određenu unifikaciju, nemože se pčelar uspješno baviti sa prikupljanjem svih pčelinjih proizvoda, (ako je u radnom odnosu pa mu je pčelarstvo hobi, ako je stariji, ako ima ostalih poslova u kućanstvu, ako mu je pčelarstvo osnovno zanimanje i sl.)
6. SADNJA, UZGOJ I STALNA NJEGA MEDONOSNOG BILJA.
Saditi, uzgajati i njegovati medonosno bilje, jer su prirodni resursi Zemlje kao planeta poprilično "načeti", puno je toga u našoj "civilizaciji" doprinjelo odumiranju flore i faune, koja je bitna za očuvanje održivog razvoja. Specijalno flora medonosnog bilja (cvijetnice) su mahom korovi su najugroženiji jer ih se uništava modernom poljoprivrednom proizvodnjam. Zato stalna (permanentna) briga svakoga pčelara mora biti i stalna sadnja, uzgoj i njega medonosnog bilja, kao nezaobilaznoga dijela bavljenja pčelarstvom.......
5.) MARKETING I PRODAJA pčelinjih proizvoda, praćenje troškova proizvodnje, unapređivanje ambalaže i etiketa na staklenkama, praćenje trenutni "zov tržišta", (koji proizvodi najbolje "idu" na tržištu, što kupce privlači, koje veličine pakovanja idu za određene skupine potrošača i sl.)
6.) STALNO UNAPREĐIVANJE svoga pčelarskog poziva, praćenje stručne literature, učašće na forumima pčelara, pohađanje stručnih skupova i seminara, PO MOGUĆNOSTI POLAGANJA STRUČNOG ISPITA I STJECANJA ZVANJA "PROFESIONALNI PČELAR".
Ovo posljednje je jako bitno, jer će sve naše zemlje u cijeloj regiji i okruženju (ex. Jugoslavija) u ći prije ili poslije u Europsku uniju, gdje se pčelarstvom može baviti samo stručno osposobljena i educirana osoba.
7. PČELAREV MORAL, POŠTENJE I UPORNOST. Svaki pčelar mora biti pošten, mora na tržište plasirati gotove proizvode vrhunske kvalitite, ne patvoriti med i ostale pčelinje proizvode, ne kupovati ih od ostalih pčelara, prepakirati i skuplje prodavati kao da su vlastiti proizvod, jednostavno "ne se kititi tuđim perjem", itd….
8.) UDRUŽIVANJA PČELARA. Svaki pčelar mora biti udružen u pčelarsko društvo formalno (prema mjestu stanovanja) i neformalno (kako smo i mi na ovome forumu udruženi). Ovo ima velikih prednosti, dijelom koje su i gore navedene.
Zato na kraju, podržavam Stipu u svim njegovom dosadašnjim diskusijama i tezama, treba se pčelarstvom baviti sveobuhvatno, jer samo tako može se biti rentabilan, tj. ovaj naš poziv, bio hobi ili profesionalno opredjeljenje mora nam donijeti i određenu materijalnu korist, tj. novčani prihod.......
Za danas toliko, pozdrav................schumy