Strana 1 od 1

Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 21 vel 2017, 00:03
Postao/la Kreso
Narode, posto nas je krenula prica, mozemo ovdje uzduz i poprijeko o raznim stavovima i mislenjima. Sace dakle.
Kao sto sam vec naveo u postovima u mom dnevniku, zadnjih godina manje mijenjam sace u plodistu. Medista su odvojena i u principu nikada zalijegana. Pokusat cu objasniti nacin razmisljanja. Nastojim oponasati prirodu bar dijelimicno, iako je tesko naci nekakav balans izmedju prirodr i kontrole koju zelim imati kao pcelar.
Dimenzije celija kazu znalci, nisu bas originalne nego nametnute od covjeka. U principu vece nego li pcelama treba. NAkon nekoliko kosuljica zaostalih od lutaka, celije se smanje same. Osim toga, puno je i propolisa u takvom starom sacu. na netu se moze naci puno toga o uticaju propolisa na zdravlje zajednice. Izmedju ostalog i ovo https://www.youtube.com/watch?v=MefRdj5vR6Y.
Isto tako zapazem da svaka matica za vrijeme razvoja vrlo rado zalijeze takav okvir. Pokusavao sam naseljavati rojeve na gole ramove sa trakicom SO na per srednjih ramova. Opet da dam pcelama na volju da grade sta hoce i koloko hoce. I ide to. Izgradi se sace, i ne puca sve ok. Jedino, posto grade trutovsko sace gdje im padne na pamet, pregled ovih drustava i zizvlacenje ramova ide tesko, te sam odustao. Napravio sam potom onu kosnicu sa dubokim ramovima, i tu rade pcele sta hoce. Moram priznati da ni ovdje drustvo nije u kontinuitetu. Ali sam uvijek naseljavao roj na postojece sace. Sad je dakle staro, ali drustvo u njemu bezprijekorno.
S druge strane opet, rijetkost je da drustvo na mladom sacu ima problema s prezimljavnjem, dok redovno imam pojavu da neka starija drustva na crnom sacu slaba izlaze iz zime. No, kao sto sam vec kazao, ima naznaka da poneka zaostale, neizlezena pcela ima defektna krila. Virusi, varoa? Pokusat cu ove godine neke stvari malo doslijednije raditi, pogotvo ljetni tretman nakon medobranja, na vrijeme. Iako vise argumenta ima za redovito mijenjane saca, opet mi se to bas neradi tako revnosno. Nije bas da nemijenjam nikako, no ne intenzivno kao prije.
Sto se tice rezidua, koristim prvenstveno svoj vosak, tretiram organskim kiselinama, tako jedini ostatci mogu biti eventualni otrovi uneseni od strane pcela s polja. Ni to netreba zanemariti.

Re: Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 22 vel 2017, 23:16
Postao/la Kreso
Jos jedna opaska na gornji tekst o starom sacu. Ima misljenja da je manja celija i manje pogodna za razvoj varoe. Varroa ima kao manji prostor za manevrisanje dok je u poklopljenoj celiji. Toliko zasad o sacu.
U mom nastojanju da pojednostavim rad s pcelama (Sahista bi rekao da sam lijen) i iste pokusam, koliko je moguce, barem malo pribliziti njihovom prirodnom nacinu rada, dolazim neumitno i do problematike matica. Struka kaze samo mlada matica je garant jakog drustva i visokih prinosa. I doista, upocetku sam nastojao redovno mijenjati matice dobivene uzgojem s presadjivanim larvama od selektiranog materijala. Ove selektirane matice su se zaista pokazale dobro,sa smanjenim nagonom za rojenje.
I za mene nema veceg uzitka do li nakon par dana pogledati u starteru kolko je larvica prihvaceno. Pa potom oplodnja i prvo leglo mlade matice. Onda u neka doba zbog nedostatka vremena, prvo se matice prestale nositi na oplodnu stanicu, a onda i sve vise se pocelo raditi sa rojevnim maticama. I stvarno su i rojevni maticnjaci i matice iz njih izlezene, neponovljive. Samo je rojevna matica u stanju poletiti odmah nakon izlaska iz celije.. Malo po malo, potpuno sam preestao mijenjati matice, neovisno o njihovoj starosti. Samo iznimno, ako matica u neko doba zaista ne zadovoljava, sklon sam je skloniti i zamjeniti recimo zrelim maticnjakom. I jos jednno opazanje. Sve knjige staroslavne kazu: u momentu, kad je drustvo u rojevnom nagonu zatvorilo prve maticnjake, odmah prvi lijepi dan izlazi prvenac. E pa nije uvijek tako.
Imao sam slucaj da se jako drustvo u rano proljece izrojilo a u kosnici tek zapoceti maticnjaci niti do pola izgradjeni. I onda ko nije vican odrediti snagu drustva bude sklon kidanju ovih maticnjaka niti ne sluteci da se drustvo vec izrojilo.
Postoji dakle teorija, ali isto tako odstupanje od iste.

Re: Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 23 vel 2017, 23:28
Postao/la cerex
Mislim da se na forumu svi manje vise slazemo da se staro sace mora sto cesce mijenjati neki kazu svake trece godine.Samim tim sto su crni okviri puni propolisa pcele nam govore da uvijek u kosnici imamo zariste za potencijalne bolesti i ono sto je jos veoma bitno da dodavanjem so u znatnoj mjeri smanjujemo nagon za rojenje .

Re: Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 24 vel 2017, 00:22
Postao/la Kreso
Slika
Slika
Jedna od prednosti koje imam jeste to da neovisim o pcelama, tako da si mogu dopustiti kojejakve igrarije. Jedna od tih je kosnica napravljena prije par godina, zapremine nekih 58 litara. Pcele su same gradile sace, proizvoljnih dimenzija. Naseljena umjetnim rojem s maticnjacima. Slijedece godine, izgradile sve sace u plodistu be z SO i dale preko 40kg meda bez ijednog pregleda.Zimu nisu prezimile. Godinu posije toga, naseljen novi roj na postojece sace. Nakon zime dale nesto meda i rojeve. Zimu nisu docekale ponovno jer nakon rojenja nisu uspjele proizvest novu maticu, aja to nisam primjetio na vrijeme. Prosle godine naseljene prirodnim rojem, opet na postojece sace. Zasad izgledaju izuzetno dobro i dosta jako. Kad otvoris ovo drustvo zapahne onaj iskonski miris kosnice svima dobro poznat. Bez ikakve daljnje intervencije vidis, mirises i znas jednostavno da je tu sve u redu. Ovo sace necu uopce dirati, u principu i nemogu. Vidjetcemo kako ce ici. Smio bih se kladiti bez problema.
Namjeravam zapravo napraviti jos jednu, zapremine oko 80 litara. To bi onda bilo samo pcelinji domen, a ja bi onda stavljao nastavke iznad ukoliko sto pretekne. Tu nebih nista ogranicavao, pustio bimatici da se razmase koliko hoce i da pcele sve same uredjuju po svom nahodjenju. Ako im staro sace smeta, neka ga grizu pa obnavljau.
Uz malo maste, pcelarenje je poezija.

Re: Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 24 vel 2017, 12:38
Postao/la Tarik
šta drugo reci osim svaka čast Krešo!
vidi se da misliš svojom glavom i zato si originalan.

Re: Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 25 vel 2017, 21:55
Postao/la Kreso
Hvala kolega, vrlo lijep kompliment.
Obicno sam pravim svoje kosnice. Neka modifikacija holandkog spare i njemackog zandera. Nisam sve sam izmislio, nesto sam i prepisao. No u nedostatku materiala, skoknem do Gelera u Njemacku na brzinu. Tu obicno kupujem medista zadnje vrijeme.
Kao sta se vidi na donjim slikama, nije bas uvijek kvalitetan material. No pada u oci jedna druga stvar. Ovo drustvo je uzimljeno na dva nastavka, sa puuno meda. Klube je bilo dijelom u gornjem a dijelom donjem nastavku. Dakle ovaj otvor je bio otprilike po sredini klubeta. Otvor je toliko sirok da se pcele mogu provlaciti. Ja to nisam zatvarao a ni pcelama ocito nije isto tako padalo na pamet da to urade,iako bi to za njih bila djecija igra to ispropolisati. Zasto sve ovo govorim.
U svojoj brizi za pcele, cesto smo skloni kojekavim dusebriznicinim postupcima pretjerivati i izmedju ostalog zatvarati svaku rupicu, izolirati kosnicu sa svake strane. Najlon, koji je kod mene tijekom cijele godina po satonosama obicno oblijepe po rubovima, tako da je to bas hermeticki zatvoreno. U ovom kontekstu bi trebalo mozda posmatrati i podnice. Ukoliko je drustvo uzimljeno na dva nastavka i nije bas na dnu donjeg dijela do podnice, smatram da im bas i nesmeta ako je otvorena. Pod uvjetom da nema propuha.
Slika
Slika

Re: Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 27 vel 2017, 22:36
Postao/la Kreso
Kolega Cerx navodi da velike kolicine propolisa u starom sacu su navucene iz razloga gasenja zarista potecialnih uzrocnika bolesti. To me malo natjeralo na razmisljanje, te sam potrazio sto sta po netu o propolisu. Izmedju ostalog i link iz prvog posta ovdje.
Propolis dakle, nije nista drugo nego li smola s pupoljaka drveca, kojim se ovo stiti od buba, raznih bolesti i biljojeda.
Po istrazivacima, pcele mu dodaju nesto voska cisto zbog lakse prerade. Ova smola ima antimicrobna svojstva, i pcele vrlo umjesno iskoristavaju tu osobinu za svoju dobrobit. Utvrdili su da roj, nastanjen u duplji drveta, lageruje velike kolicine propolisa cijelom unutrasnjom povrsinom stanista, te na taj nacin stvaraju jednu vrstu propolisne ovojnice oko saca. U modernim kosnicama to nerade, pretpostavlja se zbog glatke povrsine kosnice. Onda su unutrasnju povrsinu oblozili plasticnim hvatacima propolisa (moze i maticna ili sta slicno) i pcele su onda lagerovale vece kolicina propolisa i ponovno stvarale propolisni omotac.
Jos jedan od opita je bio premazivanje unutrasnje povrsine kosnice alkoholnom otopinom propolisa. I sam sam to radio neznajuci za ovaj eeksperiment, u samom pocetku mog pcelarenja. Imalo se samo par kosnica, pa se izvodile bijesne gliste.
Onda se dalje islo s ispitivanjem da se utvrdi uticaj ovog propolisnog omotaca na zajednicu. Pokusat cu objasniti kako su ovo mjerili. Kad se u zajednici pojave uzroci bolesti, zajednica, kao superorganizam je u stanju pojacati svoj imunoloski odbrambeni sistem za odbranu od patogena. Ljudski organizam pravi u tom slucaju anti tijela.
Mjerenjem kod pcela su utvrdili da zajednice sa propolis omotace imaju slabije aktivan ovak imuni sistem. Aktiviranje ovog sistema kosta pcele energije. Ako nisu primorane da ga aktiviraju, ta energija se onda trosi na uzgoj legla, unosa nektara i polena. Utvrdjeno je da su ovakva drustva u proljece razvijenija s vise legla i pcela i da je smrtnost manja u odnosu na kontrolne zajednice. Medjutim, vremenom, ta razlika se gubi. Onda su mjerili aktivnost propolisa u jesen i na proljece nakon zime. Proljetne propolis je imao manje aktivnih tvari, zbog vjerovatno isparavanja hlapljivih komponenti.
Sta bi sve ovo moglo znaciti za konkretno za nas pcelare. U svakom slucaju na neki nacin stimulirati pcele na uveci unos propolisa. Ukoliko skupljamo propolis za ljudsku upotrebu, frisak propolis odmah preradjivati u tinkturu prije nego li je izgubio ista od svojih svojstava. Mozda bismo mogli unutrasnju stranu kosnica nekako izgrubiti, tako da pcele podstaknemo lagerovanju vise propolisa. Ovo je onako sbrda zdola nabacano sto sam procitao u ovom istarzivanju. Dobro da potakne na razmisljanje.
Kome se da evo originalnog teksta http://jeb.biologists.org/content/jexbi ... ith-ds=yes

Re: Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 04 ožu 2017, 21:33
Postao/la saperica
odlično sokole

Re: Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 11 ožu 2017, 22:50
Postao/la Kreso
saperica napisao:odlično sokole

Pa dje si kolega, jesi li ziv?

Evo i jedne slicice iz one kosnice s dubokim ramovima. Vidi se kako pcele grade odredjenu kolicinu trutovskog saca po potrebi.
Mjerio sam i velicinu celija radilickih, i bilo je istih dimenzija kao i celije satne osnove,bez obzira sto je sace izgradjeno bez satne.
Slika
Evo vidi se ovdje kako pcele ipak i u modernim kosnicama ipak lageruju odredjene kolicine propolisa. Jako dobro.

Re: Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 11 ožu 2017, 22:54
Postao/la Kreso
Slika

Re: Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 12 ožu 2017, 23:03
Postao/la Kreso
Nedavno sam procitao na formu SPos-a da je jedan kolega pcelar radio pokusno tretman zajednica zarazene nozemom sa hidrogenperoxidom uz nadzor i ispitivanje neke strucne osobe. Sjetim se da sam nekad citao o povoljnom djelovanju meda u lijecenju rana, i da je aktivna tvar upravo ovaj hdrogen peroxid.
MAlo sam prosnjuhao internetom i naletio na jedan clanak iz 94 iz holandskog pcelarskog casopisa. Pise dakle u tekstu sazeto slijedece.
U medu se pored amilaze i invertaze nalazi takodje i enzim glukoze-oxidaze. Uz pomoc vode i kisika nastaje nekakva glukonska kiselina i hydrogenperoxid. Ovaj zadnji povoljno utice na sprijecavanje rasta i razmnozavanja bakterija i patogeni uzrocnika bolesti. Tako, npr, med namazan na ranu, buduci da je hydroskopan, izvlaci vodu iz rane ( a bez vode nema rasta ni razmnozavanja bakterija) i snjom onda tvori nas hydrogen peroxid koji onda opet jos vise koci razvoj bakterija i pomaze zacijeljivanju rane. Da bi se dobio ovaj peroxid, rastvori se jedan dio meda sa cetiri dijela vode i ostavi se sat vremena na 20°C. Tada ima najvise ovog peroxida. Onda bi se, recimo, moglo pospricati po ulicama pcele koje imaju problem s nozemom. Navece naravno zbog grabezi. Bilo bi interesantno vidjeti rezultat. Navode da je ovakav peroxid iz meda puno djelotvorniji od onog cistog dobijenog vjestackim putem zbog udijela flavonoida u medu.
Koncenraciju ovog peroxida su mjerili, i u medu od majcine dusice i mente nema ovog enzima zbog prisustva vitamina C. Takodje neke sorte polena razlazu ovaj enzim. Ukoliko je med zagrijavan do 70 celzija ili je stajao dugo vremena, ovaj enzim se potpuno gubi, dok amilaza i invertaza ostaju jos uvijek prisutni. Sada dakle znamo zasto , izmedju ostalog, se med nesmije zagrijavati iznad odredjene temperature. Kome se da, evo originalnog teksta http://library.wur.nl/dps/Bijen/1994/19 ... 44-246.pdf

Re: Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 29 ožu 2017, 21:08
Postao/la Kreso
Slika
Kad su satonose debljine deset mm, onda pcele uvijek grade zaperke do besvijesti. Nekad je to malo smetnja i dosadno, ali imajuci u vidu napisano iz prethodnih postova o propolisnom omotacu, onda budes jako sretan da je to ipak sve kako treba i da pcele u praksi pokazuju da su ova istrazivanja tacna.

Re: Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 02 tra 2017, 00:00
Postao/la cerex
Sto bih ja imao zelju sve ovo lijepo ocistiti :D

Re: Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 02 tra 2017, 23:56
Postao/la Stipo
Grade one ispod najlona od pogače i na debljim satonošama. Istina nešto manje nego na toj slici.

Re: Staro sace i jos ponesto

PostPostano: 14 tra 2017, 21:05
Postao/la Kreso
Jos malo propolisa
Slika