argus ras u tretiranju varoe
argus ras u tretiranju varoe
Kolege,da li je netko od vas koristio argus ras(matex-Sabac)u tretiranju varoe?ako jeste,napisite vasa iskustva!navodno je u pitanju prirodni ekoloski preparat,vidim u Srbiji su ljudi prilicno zadovoljni.
Re: argus ras u tretiranju varoe
Aha....j.nezic84 je napisao/la:Kolege,da li je netko od vas koristio argus ras(matex-Sabac)u tretiranju varoe?ako jeste,napisite vasa iskustva!navodno je u pitanju prirodni ekoloski preparat,vidim u Srbiji su ljudi prilicno zadovoljni.
Pozdrav...
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Re: argus ras u tretiranju varoe
Kolega sahista,sta ti znaci ovaj odgovor (aha)?jel mi znas nesto vise reci,jesi koristio ili ne?sahista je napisao/la:Aha....j.nezic84 je napisao/la:Kolege,da li je netko od vas koristio argus ras(matex-Sabac)u tretiranju varoe?ako jeste,napisite vasa iskustva!navodno je u pitanju prirodni ekoloski preparat,vidim u Srbiji su ljudi prilicno zadovoljni.
Pozdrav...
Re: argus ras u tretiranju varoe
Argus Ras je isto otrov biljnog porijekla. Ja otrove ne koristim otrov je otrov bez obzira kako je nastao.
Re: argus ras u tretiranju varoe
A zasto otrov?jel sadrzi jos nesto,sto ne pise u uputstvu?jer u preskripciji tj.uputstvu su samo ljekovite biljke.???moze neki detaljniji odgovor kolege?unapred hvalaStipo je napisao/la:Argus Ras je isto otrov biljnog porijekla. Ja otrove ne koristim otrov je otrov bez obzira kako je nastao.
Re: argus ras u tretiranju varoe
dajte da jednom razgraničimo priču o otrovima.Stipo je napisao/la:Argus Ras je isto otrov biljnog porijekla. Ja otrove ne koristim otrov je otrov bez obzira kako je nastao.
otrov je širok pojam, pa recimo nije nužno da je otrov protiv varoe (jer ju ubija) istovremeno otrov i za ljude. bilo bi dobro da kada kažemo otrov da mislimo samo na otrov za ljude, da ne bismo "lutali" u nedefinisanim analizama.
ili, ako se radi o otrovu za pčele da to onda naglasimo.
inače, jako je popularno danas u suvremenom svijetu pričati o raznoraznim otrovima za ljude. pa maltene svaki dan se otkrije barem jedan otrov. nesumnjivo je da raznorazna hemijska jedinjenja mogu biti i otrovna za ljude. kažem mogu biti jer od stepena njihove koncentracije u ljudskom organizmu ovisi i njihova otrovnost.....
Dobru srcu sreća dođe.
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Re: argus ras u tretiranju varoe
Negdje sam čitao da rotenon i Argus Ras imaju iste djelatne tvari. Vršena je analiza med i vosak i pronađeno više nego dozvoljnih rezidua od rotenona.
Re: argus ras u tretiranju varoe
prof.zoranstanimirovic:senad je napisao/la:Negdje sam čitao da rotenon i Argus Ras imaju iste djelatne tvari. Vršena je analiza med i vosak i pronađeno više nego dozvoljnih rezidua od rotenona.
Poštovani pčelari, zbog netačnosti i proizvoljnosti oko Rotenona i njegovog povezivanja sa preparatom ARGUS RAS morao sam i ja da se javim.
Rotenon je alkaloid koji se nalazi u cvetovima, stablu i semenu mnogih mahunarki (Fabaceae), gde spadaju bagrem, sofora, boranija, grašak, bob, pasulj. Međutim komercijalno se dobija iz dve biljke Lenchocarpus violaceus i Tephrosia vogeli. Koristi se kao insekticid i akaricid, ostvaruje efekat na varou, ali u preporučenim količinama za tretman nije otrovan za pčele. Nije otrovan ni za sisare. Međutim i sam rotenon kao hemijska supstanca koja upotrebljava mimo osnovnih načela primene hemije u pčelarstvu može imati ozbiljne posledice i po leglo i po pčele, ali i proizvode pčela. U Srbiji nije registrovan preparat u borbi protiv varoe. Akaricidna efikasnost rotenona veoma varijabilna . Osim toga, rotenon ispoljava negativne efekte na pčelama i leglu i ostavlja rezidue u medu i vosku. Nalazi rezidua rotenona u medu kreću u rasponu 0,10 - 0,12 mg/kg u društvima koja su četiri puta (u intervalima od po nedelju dana) zaprašivana vodenom suspenzijom (10 g/l) Agri3000 (3% rotenon). Na kraju jednomesečnog tretmana sa 2 g rotenona (aplikovan preko kartonskih ili PVC traka), rezidue su se kretale u rasponu :0,03 - 0,06 mg/kg u medu i 1,5-144,0 mg/kg u vosku. Četiri meseca posle završetka tretmana rezidue nisu bile prisutne u medu, ali su jošuvek mogle da se dokažu u vosku, u koncentracijama do 4,8 mg/kg. Više koncentracije rezidua i njihovo duže zadržavanje u vosku verovatno su posledica lipofilnosti rotenona (Satta i sar., 2008). Pošto on nije isparljiv, njegove rezidue u vosku mogu da se povećaju posle višekratnog tretmana, o čemu treba da se vodi računa prilikom upotrebe pčelinjeg voska u medicinske i kozmetičke svrhe. Takođe, postoje indicije o uticaju rotenona na patogenezu Parkinsonove bolesti. Moguća toksičnost rotenona i nizak MRL određen evropskim propisima (0,01 mg/kg) pokazuju da rotenon ne predstavlja dobru zamenu za sintetske akaricide u borbi protiv varoe.
Međutim, kako se nalazi i u biljkama koje čovek kioristi , pitam one koji mnogo brinu, da li će posle ovoga prestati da jedu pasulj i grašak? Takođe pitam: Da li će čovek ako jede samo pasulj sa slaninom i mesom biti zdrav? To jest, da li i hrana u velikim količinama može biti otrov? Da li med može da šteti u prekomernim količinama?
Odgovor je MOŽE. Znači i preterana upotreba rotenona šteti, ali ako se koristi kako treba i po preporukama, onda bi bilo potrebno da se rotenon daje svaki dan 60 dana da bi imao gore navede ne posledice.
Kakve veze ima ARGUS RAS sa ROTENONOM.
Baš nikakve. Jedino je u preliminarnim hemijskim nalazima utvrđen ‚‚pik‚‚ rotenona. Odakle potiče? Pa iz Sofore verovatno, jer je Sofora mahunarka, kao i bagrem. Dejstvo bagremovog meda na varou se, osim toga, zasniva ne samo na efektu alkaloida robenola (robicina), već i malih količina rotenona. Da li će se neko otrovati rotenonom iz bagremovog i soforinog meda? Naravno da neće. E, pa tako i ako se u ARGUS RASU i nalazi ta minorna količina rotenona, koja potiče iz soforinih ekstrakata, ne može imati toksični efekat, MAKAR SE ARGUS RAS KORISTIO 365 DANA U GODINI.
JEDNOSTAVNO REČENO KO KORISTI ARGUS RAS SREĆAN JE KAO AS. Ali molim Vas rekao sam AS, pobednik, a ne PAS, i to zbog dobrih prinosa meda, uspešno oborene varroe i zdravih pčela.
Argus ras je preparat biljaka dobijen iz Sophora, Ginka gladitschie i podubice, a sadrže flavonoidne, terpenoidne, tanine i gorke materije. Koriste se kao dodaci hrani za pčele. Kompleks B vitamina i animokiselina povećava opštu otpornost pčela.
Aktivne supstance iz ekstrakta ovih biljaka imaju protivzapaljensko, antioksidativno dejstvo (sprečavaju oštećenja tkiva pod uticajem slobodnih radikala). Povećavaju otpornost pčela prema bakterijskim, virusnim bolestima, parazitnim infekcijama, kao i prema dejstvu spoljašnjih i unutrašnjih toksičnih materija. Poboljšavaju i ubrzavaju varenje hrane, pojačavaju apetit, pospešuju pokrete creva i regulišu njegovo pražnjenje. Remete razvoj Varroa destructor. Stimulišu aktivnost pčela, povećavaju izdržljivost i dužinu života radilica za vreme paše i mirovanja. Pospešuju razvoj legla.
Evo vam kolege komentar Profesora Zorana Stanimirovica,profesor je biologije pcela na veterinarskom fakultetu,ogromnog je znanja o pcelarstvu i autor par knjiga.mislim da je on ipak najrelevantniji da da odgovor na ovo.ovo je i odgovor kolegi Stipi,zasto se tako frcati odmah nazivom otrov!otrov ovo,otrov ono,a bez prilozenih dokaza.slazem se s kolegom Ismetom!ja sam pocetnik,i jos ucim,te postujem svacije misljenje,ali ne tek tako-dajte konkretne dokaze,pa onda tek ocekujte i da vam se vjeruje.dajte i osteli svoje komentare,sto vise to bolje.
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Re: argus ras u tretiranju varoe
Neka me zvone ispravi ako griješim mislim d a on to bolje zna. Video klip koji se vrtio na you tub metodskopokazna na pčelinjaku mislim da je Stanimirović kao narator , opet pozivam zvoneta da me ispravi ako griješim gdje između ostalog kaže se oko upotrebe FUMALGILINA i amitraza znači odobrava to ,a pored njege stoji Živadinović kao asistent koji ne reaguje, Oko ovog se vodila i rasprava na SPOSovom forumu. Eh ako je ovo čega se ja sjećam ali nisam sasvim siguran ond ja sa sumnjom prihvatam analizu Stanimirovića vezano za Argus Ras i kontam da je tekst naručen . Svakako ja planiram da nabavim Argus Ras da vidimo šta nudi i kako fercera.j.nezic84 je napisao/la:
Evo vam kolege komentar Profesora Zorana Stanimirovica,profesor je biologije pcela na veterinarskom fakultetu,ogromnog je znanja o pcelarstvu i autor par knjiga.mislim da je on ipak najrelevantniji da da odgovor na ovo.ovo je i odgovor kolegi Stipi,zasto se tako frcati odmah nazivom otrov!otrov ovo,otrov ono,a bez prilozenih dokaza.slazem se s kolegom Ismetom!ja sam pocetnik,i jos ucim,te postujem svacije misljenje,ali ne tek tako-dajte konkretne dokaze,pa onda tek ocekujte i da vam se vjeruje.dajte i osteli svoje komentare,sto vise to bolje.
Re: argus ras u tretiranju varoe
Potvrđujem od riječi do riječi, ukoliko treba ima i adresa videa. Malo sam ga ponovo pogledao i mogu reči da ima veselih scena, a fumagilin se više puta spominje.senad je napisao/la:Neka me zvone ispravi ako griješim mislim d a on to bolje zna. Video klip koji se vrtio na you tub metodskopokazna na pčelinjaku mislim da je Stanimirović kao narator , opet pozivam zvoneta da me ispravi ako griješim gdje između ostalog kaže se oko upotrebe FUMALGILINA i amitraza znači odobrava to ,a pored njege stoji Živadinović kao asistent koji ne reaguje, Oko ovog se vodila i rasprava na SPOSovom forumu. Eh ako je ovo čega se ja sjećam ali nisam sasvim siguran ond ja sa sumnjom prihvatam analizu Stanimirovića vezano za Argus Ras i kontam da je tekst naručen . Svakako ja planiram da nabavim Argus Ras da vidimo šta nudi i kako fercera.j.nezic84 je napisao/la:
Evo vam kolege komentar Profesora Zorana Stanimirovica,profesor je biologije pcela na veterinarskom fakultetu,ogromnog je znanja o pcelarstvu i autor par knjiga.mislim da je on ipak najrelevantniji da da odgovor na ovo.ovo je i odgovor kolegi Stipi,zasto se tako frcati odmah nazivom otrov!otrov ovo,otrov ono,a bez prilozenih dokaza.slazem se s kolegom Ismetom!ja sam pocetnik,i jos ucim,te postujem svacije misljenje,ali ne tek tako-dajte konkretne dokaze,pa onda tek ocekujte i da vam se vjeruje.dajte i osteli svoje komentare,sto vise to bolje.
Fumagilin je antibiotik , a evo malo rasprave o antibioticima, pa preporuka da se pročita cijela stranica 15 ... http://spos.info/forum/index.php?topic= ... #msg324475
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
koristi u vojne svrhe !
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Re: argus ras u tretiranju varoe
Hvala Zvone nisam bio baš siguran da li se radilo o Stanimiroviću jer sam davno gledao taj video klip:
Onaj ko prati dešavanja u pčelarstvu pogotovo istupe zvučnih imena može se primjetiti svašta kod većine. Mislim da je bilo 2006 godine kada sam bio na predavanju u Živinicama .Živadinović je pričao jednu priču onako prihvatljivu za većinu pčelara vezano za AMITRAZ a kada se pojavio API GARD onda je drugu priča. Isto tako u njegovom prisustvu Stanimirović insistira na upotrebu fumalgilina a ovaj prešućuje .
Ove rasprave na sposu su jako korisne ali većina članova ne uzima učešće u raspravi . To što se radi u Srbiji s antibioticima u pčelarstvu sve se preslikava na Bosnu . Svaki dan kako upoznajem više pčelara iz BH iznenađen sam koliko upotrebljavaju antibiotike, nekriju . Što je najgore , kako kažu nema bolesti ali daju preventivno?!
Onaj ko prati dešavanja u pčelarstvu pogotovo istupe zvučnih imena može se primjetiti svašta kod većine. Mislim da je bilo 2006 godine kada sam bio na predavanju u Živinicama .Živadinović je pričao jednu priču onako prihvatljivu za većinu pčelara vezano za AMITRAZ a kada se pojavio API GARD onda je drugu priča. Isto tako u njegovom prisustvu Stanimirović insistira na upotrebu fumalgilina a ovaj prešućuje .
Ove rasprave na sposu su jako korisne ali većina članova ne uzima učešće u raspravi . To što se radi u Srbiji s antibioticima u pčelarstvu sve se preslikava na Bosnu . Svaki dan kako upoznajem više pčelara iz BH iznenađen sam koliko upotrebljavaju antibiotike, nekriju . Što je najgore , kako kažu nema bolesti ali daju preventivno?!
Re: argus ras u tretiranju varoe
Antibiotici su namijenjeni liječenju bakterijskih oboljenja, osobito kod upalnih procesa i tada mogu spasiti život. U slučaju da se uzimaju van oboljenja veoma su opasnisenad je napisao/la:Hvala Zvone nisam bio baš siguran da li se radilo o Stanimiroviću jer sam davno gledao taj video klip:
Onaj ko prati dešavanja u pčelarstvu pogotovo istupe zvučnih imena može se primjetiti svašta kod većine. Mislim da je bilo 2006 godine kada sam bio na predavanju u Živinicama .Živadinović je pričao jednu priču onako prihvatljivu za većinu pčelara vezano za AMITRAZ a kada se pojavio API GARD onda je drugu priča. Isto tako u njegovom prisustvu Stanimirović insistira na upotrebu fumalgilina a ovaj prešućuje .
Ove rasprave na sposu su jako korisne ali većina članova ne uzima učešće u raspravi . To što se radi u Srbiji s antibioticima u pčelarstvu sve se preslikava na Bosnu . Svaki dan kako upoznajem više pčelara iz BH iznenađen sam koliko upotrebljavaju antibiotike, nekriju . Što je najgore , kako kažu nema bolesti ali daju preventivno?!
bilo da se radi o ljudima ili životinjama. Razlog je jednostavan, antibiotik nezna razliku između štetne i korisne bakterije, on napada sve, a naši organizmi su prepuni
korisnih bakterija i one utiču na sve procese u našim organizmima. Bio sam dugogodišnji davatelj krvi. Prije davanja uvijek je bilo postavljeno pitanje " Jeste li uzimali
antibiotike u zadnjih 6 mjeseci " Ako su se uzimali antibiotici, to je bio znak neke bolesti ( iako mnogi uzimaju preventivno , što je najveća glupost ), a drugo je
što antibiotici slabe imuni sistem, pa je krv nekvalitetna "slaba" . Posebno je pitanje koliko mi antibiotika unesemo u organizam preko mesa stoke, živine , pa i bilja.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
koristi u vojne svrhe !
Re: argus ras u tretiranju varoe
Pa ne znam sta bi vam rakao kolege.ako je prof.stanimirovic nekad mozda i slagao,ili zauzeo takav pogresan stav,opet nemozemo da tvrdimo sto se tice konkretno argus rasa da nije ekoloski preparat?ja ga nisam koristio,samo sam ga vidio tj.otkrio po prvi put,bio sam skeptican da ga odmah kupim,htio sam da vidim prvo vasa misljenja i iskustva.a preporucio mi ga je licno magistar polj.nauka Goran Mirjanic-kaze da ga on licno koristi i da je zadovoljan.za njega ste sigurno culi-ako pratite predavanja o pcelarstvu.a sto se tice antibiotika,o tome znam sve-veterina je moja struka.nisam ih koristio u pcelarstvu nikad,i neplaniram.al svaki antibiotik ima svoju karencu-vrijeme koje se zadrzava,nakon toga se razlaze i propada.problem je sto antibiotike koriste needukovani ljudi,koji o tome ne znaju nista,i trpaju ih i kad treba i kad ne treba,i ne postuju karence.da samo znate ljudi,sta sve u mesu pojedete,bolje da neznate,npr.krave pune antib.danas lijecene-a sutra zavrse na klanju,to niko nekontrolise,a i to necija djeca jedu.ja licno nemam tih problema,imam selo na kojem sve svoje uzgajam ekoloski:svinje,ovce,pilice,voce,povrce,odskora i med.da mi nije toga,nebi znao sta jedem.najbolje da odnesem taj argus ras na analizu u Vaso Butozan,a cujem i u Sarajevu se otvara neka nova laboratorija za kontrolu meda i pcelinj.proizvoda?
Re: argus ras u tretiranju varoe
Pa tvoj je posao da kontrolises.....
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Re: argus ras u tretiranju varoe
Ne,to je posao veterinarskog inspektora.pozzsahista je napisao/la:Pa tvoj je posao da kontrolises.....
Re: argus ras u tretiranju varoe
Kolega "senad" mislite na ovo: http://www.youtube.com/watch?v=W5hgIMJLaRA i 2 i 3 deo.senad je napisao/la:Neka me zvone ispravi ako griješim mislim d a on to bolje zna. Video klip koji se vrtio na you tub metodskopokazna na pčelinjaku mislim da je Stanimirović kao narator , opet pozivam zvoneta da me ispravi ako griješim gdje između ostalog kaže se oko upotrebe FUMALGILINA i amitraza znači odobrava to ,a pored njege stoji Živadinović kao asistent koji ne reaguje, Oko ovog se vodila i rasprava na SPOSovom forumu. Eh ako je ovo čega se ja sjećam ali nisam sasvim siguran ond ja sa sumnjom prihvatam analizu Stanimirovića vezano za Argus Ras i kontam da je tekst naručen . Svakako ja planiram da nabavim Argus Ras da vidimo šta nudi i kako fercera.j.nezic84 je napisao/la:
Evo vam kolege komentar Profesora Zorana Stanimirovica,profesor je biologije pcela na veterinarskom fakultetu,ogromnog je znanja o pcelarstvu i autor par knjiga.mislim da je on ipak najrelevantniji da da odgovor na ovo.ovo je i odgovor kolegi Stipi,zasto se tako frcati odmah nazivom otrov!otrov ovo,otrov ono,a bez prilozenih dokaza.slazem se s kolegom Ismetom!ja sam pocetnik,i jos ucim,te postujem svacije misljenje,ali ne tek tako-dajte konkretne dokaze,pa onda tek ocekujte i da vam se vjeruje.dajte i osteli svoje komentare,sto vise to bolje.
Re: argus ras u tretiranju varoe
Evo ja ću odgovoriti umjesto Senada . Upravo to i ovom prilikom se misli na 3. dio . Najzanimljiviji dio počinje oko pete minute pa sve do sedme ( ovo kome se neda gledatiROSULJAC je napisao/la:Kolega "senad" mislite na ovo: http://www.youtube.com/watch?v=W5hgIMJLaRA i 2 i 3 deo.senad je napisao/la:Neka me zvone ispravi ako griješim mislim d a on to bolje zna. Video klip koji se vrtio na you tub metodskopokazna na pčelinjaku mislim da je Stanimirović kao narator , opet pozivam zvoneta da me ispravi ako griješim gdje između ostalog kaže se oko upotrebe FUMALGILINA i amitraza znači odobrava to ,a pored njege stoji Živadinović kao asistent koji ne reaguje, Oko ovog se vodila i rasprava na SPOSovom forumu. Eh ako je ovo čega se ja sjećam ali nisam sasvim siguran ond ja sa sumnjom prihvatam analizu Stanimirovića vezano za Argus Ras i kontam da je tekst naručen . Svakako ja planiram da nabavim Argus Ras da vidimo šta nudi i kako fercera.j.nezic84 je napisao/la:
Evo vam kolege komentar Profesora Zorana Stanimirovica,profesor je biologije pcela na veterinarskom fakultetu,ogromnog je znanja o pcelarstvu i autor par knjiga.mislim da je on ipak najrelevantniji da da odgovor na ovo.ovo je i odgovor kolegi Stipi,zasto se tako frcati odmah nazivom otrov!otrov ovo,otrov ono,a bez prilozenih dokaza.slazem se s kolegom Ismetom!ja sam pocetnik,i jos ucim,te postujem svacije misljenje,ali ne tek tako-dajte konkretne dokaze,pa onda tek ocekujte i da vam se vjeruje.dajte i osteli svoje komentare,sto vise to bolje.
cijeli prilog).
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
koristi u vojne svrhe !
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Re: argus ras u tretiranju varoe
Da, upravo treći dio kako je već zvone napisao. Više puta ponavlja fumalgilin i daje preporuku za korištenje kao i osvrt na "zabranjeno"
Re: argus ras u tretiranju varoe
Pogladao sam video,jako je zanimljiv!iz svega ovoga ja mogu zakljuciti samo jedno:ako se Stanimirovic ne libi da tako javno preporucuje upotrebu antibiotika u pcelarstvu,s cime se ja nikako ne slazem,znaci kad se ne boji da to javno tako kaze,e pa onda bi isto tako javno valjda rekao i da u argus rasu ima nesto sto mi ostali smatramo stetnim.senad je napisao/la:Da, upravo treći dio kako je već zvone napisao. Više puta ponavlja fumalgilin i daje preporuku za korištenje kao i osvrt na "zabranjeno"
- senad
- Site Admin
- Postovi: 3029
- Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
- Lokacija: Grapska // Klokotnica
- Kontakt:
Re: argus ras u tretiranju varoe
Ma neće reć i ako ima otrova , zašto bi kazao, ?!j.nezic84 je napisao/la:Pogladao sam video,jako je zanimljiv!iz svega ovoga ja mogu zakljuciti samo jedno:ako se Stanimirovic ne libi da tako javno preporucuje upotrebu antibiotika u pcelarstvu,s cime se ja nikako ne slazem,znaci kad se ne boji da to javno tako kaze,e pa onda bi isto tako javno valjda rekao i da u argus rasu ima nesto sto mi ostali smatramo stetnim.senad je napisao/la:Da, upravo treći dio kako je već zvone napisao. Više puta ponavlja fumalgilin i daje preporuku za korištenje kao i osvrt na "zabranjeno"
Analiza Stanimirovića u vezi argus rasa dovljno kako kažu upućeniji da nešto neštima. JA samo analiziram do sada izrečeno i pratim šta kažu pčelari sa terena.
Stipo je spomenuo otrov u Argusu Rasu i vjerujem da on ima više podataka . Vjerujem da će nam Stipo dati više informacija .
Re: argus ras u tretiranju varoe
Ja sam i postavio pitanje-vasa iskustva i saznanja!,tj s terena.pa niko ne napisa nista pametno,tj.konkretno.i mene to zanima.bolje da sam ga probao pa javio rezultate,al kasno je za ovu godinu,drzacu se oksalne zasad.pozz
Re: argus ras u tretiranju varoe
Činjenica je da si otvorio temu sa jasnim naslovom, ali su odgovori sticajem okolnosti i spominjanjem uvaženih imena otišli u drugom pravcu. Tačno je da su oni kojij.nezic84 je napisao/la:Ja sam i postavio pitanje-vasa iskustva i saznanja!,tj s terena.pa niko ne napisa nista pametno,tj.konkretno.i mene to zanima.bolje da sam ga probao pa javio rezultate,al kasno je za ovu godinu,drzacu se oksalne zasad.pozz
koriste Argus Ras zadovoljni , jer se iz čitanja tako šta može zaključiti. Obzirom da se rotenon spominje kao jedan od važnijih dijelova, treba spomenuti da ima kolega
u Hrvatskoj koji koriste rotenon i vrlo su zadovoljni , a o njemu se također može svašta pročitati. Što kažu "sve je u koncetraciji".
Vjerujem da ti imaš više informacija od sviju nas obzirom na tvoju struku, pa nemam više komentara i bolje da se ne vraćam na temu antibiotika .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
koristi u vojne svrhe !
Re: argus ras u tretiranju varoe
Da kolega Zvones!znaju rasprave prisjesti kad odu u pogresnom pravcu.ja postavim konkretno i jasno pitanje:je li ko koristio,i njegovo iskustvo!a oni pocese raspravljati o videu nekom koji nije uopste bitan u vezi ovog preparata.bilo je dovoljno tko nije koristio da jednostavno napise:nisam koristio i nemogu nista vise napisati iz vlastitog iskustva!e,to bi bio normalan odgovor.al nema veze,ne ljutim se ja,zato sluzi forum.dobro si rekao,stvar je u koncentraciji,sadrzi rotenon al jaako malo,koliko ga ima i u ostalim mahunarkama npr.grahu koji svi jedemo.bar su to trenutna saznanja!ako bude sta novo,pa svi cemo cuti za to ili procitati.a ja sam u medjuvremenu pretrazio maximalno i spos i sve srbijanske forume,uglavnom tamo se koristi u ekoloskom pcelarenju,spada u ekoloska sredstva,a varou kazu obara zasada najbolje od svih drugih preparata.al nije to meni toliko bitno,jer kezem zasada ga necu koristi.a dogodine tko zna sta ce bit.toliko od mene!pozz
Re: argus ras u tretiranju varoe
Kolege drage kada me već prozivate i tražite dokaze pa kako sami ne vidite da...
Argus ras truje varrou. Sve što nešto truje je otrovno jer je otrov. Nije važno odakle je otrov nastao. Dali je nastao i izdvojen iz neke biljke ili je nastao u nekoj laboratoriji to je sve jedno. Otrov je sam po sebi dokaz da je otrov jer njegova namjena je da nešto truje u ovom slučaju truje varrou.
Mi svi znamo da postoje jestive i otrovne biljke. Jednu od tih otrovnih biljaka odnosno otrov iz nje pretpostavlja se da sadrži i argus ras o kojoj je biljci riječ i u kojoj količini nije bitno ali osnovane sumnje ima. Ja nisam zagovornik trovanja varroe pa argus ras i njemu slična sredstva neću ni koristiti.
Moram ovo dodati.
Ja u zaštiti pčela od varroe već 5 godina koristim neotrovna sredstva i oni ne truju varrou nego je dezorjentiraju pa se varroa ne snalazi u prostoru i umire od gladi.
Isto to sredstvo kod pčela postiče nagon za čišćenjem pa dodatno tu dezorjentiranu varrou pčele lako love i čiste iz košnice.Skidaju je jedna sa druge, pronalaze je u zaraženim ćelijama gdje se razvija varroa pa iz ćelije čiste zaraženu pčelinju lutku te tamo pronalaze i uništavaju nimfu i protonimfu varroe na podnici vidljivu kao bijelu nedoraslu varrou. Poslje trećeg tretmana u pojedinim jače zaraženim košnicama pronalazim oko trećinu oštećene i prepolovljene varroe kao i mnoštvo bijele nimfe i protonimfe varroe i dijelove od pčelinje lutke. Opala odrasla varroa koja je nedavno pala je još satima živa. Istina ima tu neoštećene varroe koja je mrtva jer je umrla od gladi. Treba znati da se varroa na temperaturi nižoj od 18°C umiri i kada se zagrije ponovo oživi. Iz tog razloga hladne noći i hladni i vlažni dani su idealni za ovakve tretmane.
Sva otrovna sredstva u manjoj ili većoj mjeri imaju samo jedan pozitivan učinak na pčelu a taj je da manje više trovanjem truju varrou i tako čiste košnicu od varroe. Svi otrovi manje više imaju i negativne učinke na pčelu i pčelinje leglo, a ostavljaju opasne rezidue u medu i vosku što na kraju završi u tijelu potrošača meda. Rezultat dugotrajne primjene raznih otrova u košnici doveo je do slabljenja imuniteta pčela i do razvoja i širenja pčelinjih bolesti.Pojavom varroe pčelinje društvo je moglo opstati sa 10 000 varroa u košnici danas dolazi u kolaps i sigurno propadanje sa manje od 3000 varroa.
Zato ne treba sve dokazivati jer neke stvari se jasno vide samo treba malo šire poznavati temu i sve će biti jasno.
Kako kaže ona uzrečica:
Nije gov_o nego se pas pos_o
Argus ras truje varrou. Sve što nešto truje je otrovno jer je otrov. Nije važno odakle je otrov nastao. Dali je nastao i izdvojen iz neke biljke ili je nastao u nekoj laboratoriji to je sve jedno. Otrov je sam po sebi dokaz da je otrov jer njegova namjena je da nešto truje u ovom slučaju truje varrou.
Mi svi znamo da postoje jestive i otrovne biljke. Jednu od tih otrovnih biljaka odnosno otrov iz nje pretpostavlja se da sadrži i argus ras o kojoj je biljci riječ i u kojoj količini nije bitno ali osnovane sumnje ima. Ja nisam zagovornik trovanja varroe pa argus ras i njemu slična sredstva neću ni koristiti.
Moram ovo dodati.
Ja u zaštiti pčela od varroe već 5 godina koristim neotrovna sredstva i oni ne truju varrou nego je dezorjentiraju pa se varroa ne snalazi u prostoru i umire od gladi.
Isto to sredstvo kod pčela postiče nagon za čišćenjem pa dodatno tu dezorjentiranu varrou pčele lako love i čiste iz košnice.Skidaju je jedna sa druge, pronalaze je u zaraženim ćelijama gdje se razvija varroa pa iz ćelije čiste zaraženu pčelinju lutku te tamo pronalaze i uništavaju nimfu i protonimfu varroe na podnici vidljivu kao bijelu nedoraslu varrou. Poslje trećeg tretmana u pojedinim jače zaraženim košnicama pronalazim oko trećinu oštećene i prepolovljene varroe kao i mnoštvo bijele nimfe i protonimfe varroe i dijelove od pčelinje lutke. Opala odrasla varroa koja je nedavno pala je još satima živa. Istina ima tu neoštećene varroe koja je mrtva jer je umrla od gladi. Treba znati da se varroa na temperaturi nižoj od 18°C umiri i kada se zagrije ponovo oživi. Iz tog razloga hladne noći i hladni i vlažni dani su idealni za ovakve tretmane.
Sva otrovna sredstva u manjoj ili većoj mjeri imaju samo jedan pozitivan učinak na pčelu a taj je da manje više trovanjem truju varrou i tako čiste košnicu od varroe. Svi otrovi manje više imaju i negativne učinke na pčelu i pčelinje leglo, a ostavljaju opasne rezidue u medu i vosku što na kraju završi u tijelu potrošača meda. Rezultat dugotrajne primjene raznih otrova u košnici doveo je do slabljenja imuniteta pčela i do razvoja i širenja pčelinjih bolesti.Pojavom varroe pčelinje društvo je moglo opstati sa 10 000 varroa u košnici danas dolazi u kolaps i sigurno propadanje sa manje od 3000 varroa.
Zato ne treba sve dokazivati jer neke stvari se jasno vide samo treba malo šire poznavati temu i sve će biti jasno.
Kako kaže ona uzrečica:
Nije gov_o nego se pas pos_o
- Ekrem-Tesanj-Vlasic
- Čita i piše, dobar
- Postovi: 108
- Pridružen/a: 09 pro 2011, 23:42
Re: argus ras u tretiranju varoe
Nisam znao da su nimfe i protonimfe varroe vidljive golim okom i da su bijele boje pa da se mogu prebrojati. Ja mislio da se nimfe i protonimfe uočavaju uz pomoć mikroskopa, a odrasle varroe koje su sive (bijele) boje i koje mi možemo uočiti među varroama da su ustvari mužjaci varroe.Stipo je napisao/la:Kolege drage kada me već prozivate i tražite dokaze pa kako sami ne vidite da...
Argus ras truje varrou. Sve što nešto truje je otrovno jer je otrov. Nije važno odakle je otrov nastao. Dali je nastao i izdvojen iz neke biljke ili je nastao u nekoj laboratoriji to je sve jedno. Otrov je sam po sebi dokaz da je otrov jer njegova namjena je da nešto truje u ovom slučaju truje varrou.
Mi svi znamo da postoje jestive i otrovne biljke. Jednu od tih otrovnih biljaka odnosno otrov iz nje pretpostavlja se da sadrži i argus ras o kojoj je biljci riječ i u kojoj količini nije bitno ali osnovane sumnje ima. Ja nisam zagovornik trovanja varroe pa argus ras i njemu slična sredstva neću ni koristiti.
Moram ovo dodati.
Ja u zaštiti pčela od varroe već 5 godina koristim neotrovna sredstva i oni ne truju varrou nego je dezorjentiraju pa se varroa ne snalazi u prostoru i umire od gladi.
Isto to sredstvo kod pčela postiče nagon za čišćenjem pa dodatno tu dezorjentiranu varrou pčele lako love i čiste iz košnice.Skidaju je jedna sa druge, pronalaze je u zaraženim ćelijama gdje se razvija varroa pa iz ćelije čiste zaraženu pčelinju lutku te tamo pronalaze i uništavaju nimfu i protonimfu varroe na podnici vidljivu kao bijelu nedoraslu varrou. Poslje trećeg tretmana u pojedinim jače zaraženim košnicama pronalazim oko trećinu oštećene i prepolovljene varroe kao i mnoštvo bijele nimfe i protonimfe varroe i dijelove od pčelinje lutke. Opala odrasla varroa koja je nedavno pala je još satima živa. Istina ima tu neoštećene varroe koja je mrtva jer je umrla od gladi. Treba znati da se varroa na temperaturi nižoj od 18°C umiri i kada se zagrije ponovo oživi. Iz tog razloga hladne noći i hladni i vlažni dani su idealni za ovakve tretmane.
Sva otrovna sredstva u manjoj ili većoj mjeri imaju samo jedan pozitivan učinak na pčelu a taj je da manje više trovanjem truju varrou i tako čiste košnicu od varroe. Svi otrovi manje više imaju i negativne učinke na pčelu i pčelinje leglo, a ostavljaju opasne rezidue u medu i vosku što na kraju završi u tijelu potrošača meda. Rezultat dugotrajne primjene raznih otrova u košnici doveo je do slabljenja imuniteta pčela i do razvoja i širenja pčelinjih bolesti.Pojavom varroe pčelinje društvo je moglo opstati sa 10 000 varroa u košnici danas dolazi u kolaps i sigurno propadanje sa manje od 3000 varroa.
Zato ne treba sve dokazivati jer neke stvari se jasno vide samo treba malo šire poznavati temu i sve će biti jasno.
Kako kaže ona uzrečica:
Nije gov_o nego se pas pos_o
Pčelar uvijek ima nešto naučiti.