Prvo da objasnim zašto nisam odgovarao na zadnje postavljena pitanja o oksalnoj kiselini . Razlog je jednostavan , postavljena su podforumu o eko-organskom
pčelarstvu . Obzirom da postoji podforum " Varoa " smatram da tu možemo pisati sve što ide uz taj pojam , a ima već dosta toga napisano . Posebno je u ovoj
temi "Ajmo jos malo o varoi " , počevši od njenog pokretaća Kreše, pa preko svih učesnika , na samo dvije stranice napisano toliko značajnih stvari, od razvoja
varoe ,njenih slabih i jakih atributa do prijedloga tretiranja, tako da bih rekao da neznam forum ili bilo koje druge stranice gdje je to učinjeno sveobuhvatnije.
Tvrdim da će se značaj ove teme stvarno vidjeti tek u narednim periodima i zato ponovo i pišem u ovoj temi .
Posebno je pitanje, zašto bi ja trebao odgovarati na pitanja o oksalnoj kiselini ? Koji je moj interes ? Toliko sam toga pisao o tome da ponovljena pitanja nemaju
nikakvog smisla, jer znači da se to nije čitalo . Ako netko traži iskustvene podatke od mene , a ja sam o tome pisao , to znači da mi nevjeruje . Zašto bi mi sad
netko vjerovao , kad nije ranije ? Pregledi foruma , a pogotovo pisanje mi oduzimaju puno vremena, tako da sam to već značajno smanjio i sad bih još trebao
nekoga ponovljeno uvjeravati u nešto . Neka hvala,
.
Posebno je pitanje prozivanje Senada, jer ispada da je on bio na mojoj strani, pa ste strane pisao i zaštitnički u vezi mene i oksalne kiseline. U našim razgovorima
uživo i o raznim stvarima u pčelarstvu, itekako bi znao reči "to nije tako " i ja sam istog momenta znao da je u pravu . Iz istog razloga kažem, da Senad nije mislio
da je ispravno ono što je pisao , on to nebi ni napisao . O tome dali je on u pravu ili ja naravno može se sporiti, kao i sa bilo kim drugim, ali to možemo činiti kao
dodatak dosadašnjem znanju i na korist svima koji učestvuju ili prate ovaj forum .
Ja sam odavno odlučio da nepišem loše o bilo kojem sredstvu za tretiranje bez obzira na moje osobno mišljenje. Ipak ne mogu izostaviti neke nedosljednosti koje
se pišu posebno o oksalnoj kiselini . Kao prvo uporno se spominje relativno mali postotak uspješnosti do najviše 50% u ljetnom tretmanu oksalnom kiselinom .
Zanimljivo je da se pritom uvijek misli na jedan tretman . Volio bih da mi netko spomene, koje drugo sredstvo ima veći učinak u ljetnom tretmanu, ako se aplicira
samo jednom . Dakle bez ičega lošeg o sredstvima, mravlja čiji su največi zastupnici od Slovenije , preko razvijenih zemalja Evrope se aplicira višekratno . Razne
letvice stoje u košnici najmanje dva mjeseca , a u razgovoru sa nekim kolegama saznao sam da ima i onih koji ih drže do proljeća . Sredstva za zadimljavanje se
upotrebljavaju višekratno poslje zadnjeg vrcanja svaki treći ili četvrti dan i po 15 do 20 dimljenja . Padne i na hiljade varoa, a ako nije tako nevalja sredstvo i
koristi se kontrolno . Ništa neću reči o sredstvima , ali zanimljivo nitko o rupicama na pčelama i ne razmišlja niti ih spominje .
Mnoga sredstva, kao što su mravlja, timol , letvice bez obzira na kojoj bazi pčele nastoje neutralisati propoliziranjem. Sredstva za zadimljavanje nastoje izventilirati .
Što im god smeta ako mogu izbaciti, to izbace i koliko znam to se zove čišćenje .
Kad se piše o oksalnoj kiselini, treba imati u vidu da postoji više načina tretiranja, a to su : sublimiranje , špricanje , nakapavanje , a ima i napušteni četvrti način .
Sublimiranje (prevođenje iz čvrstog u gasovito stanje) ili zadimljavanje oksalnom kiselinom je više puta spominjano od onih koji se smatraju ozbiljnim naučnicima kao
poželjno višekratno ljetno tretiranje protiv varoe. Ja sam ga u startu odbacio, jer ne želim sebe niti bilo koga dovoditi u poziciju da ima i mali postotak opasnosti,
također da se oblačim kao kosmonaut ili da razmišljam odakle vjetar puše . Špricanje nije previše popularno i također sam odbacio zbog vađenja i špricanja svakog rama
i mogučnosti da vjetar nanese čestice prema licu. Kad se govori o nakapavanju , ja radim sa 3,5 % i manje. Utvrdio sam da manje od 2,5 % obara kvalitet tretiranja i da
ispod toga ne treba ići. Važniji od ovih postotaka su podatci koliko kiseline ide u 1 L sirupa. Pa tako za naša područja i za sivku je ustanovljeno da se odlični rezultatisa
35 gr. o.k./ L sirupa. U Sloveniji i Italiji se sirup spravlja sa 60 do 70 gr./L sirupa. Ranije sam pisao, a sad ponavljam . Ako se uzme u odnos 35gr i 70 gr, to je računski
dva puta, ali radi se o kiselini, što je postotak veći to se njeno dejstvo značajno povećava . Ovdje uz sve poštovanje koje imam prema njemu , moram spomenuti Stipu .
Naime on često spomene čistu oksalnu kiselinu . Naime oksalna kiselina koju mi upotrebljavamo često se spominje kao dihidrat . U svojoj molekularnoj formuli ima i dva
molekula vode , što čini nešto malo manje od trećine njene težine . Tako prema računici 35 gr o.k./L sirupa nije 3,5 % , nego 2,5 % . Šta je možda sporno u Stipinom
pisanju . On spominje koktel koji je pravio i koliko se sjećam spominje 4 % čiste oksalne kiseline . E sad možda ja griješim ali to bi moglo biti i više od 60 gr/L sirupa .
Ako se tom koktelu doda još mravlja i limunska kiselina, ukupni postotak kiselosti je još samo veći, nikako manji .
Četvrti, zaboravljeni način je tretiranje prahom oksalne kiseline . Da u bivšem SSR-u su pčele tretirali direktno posipanjem praha oksalne kiseline po njima i to nije bilo
ispitivanje, nego odobreno od Instituta i odgovarajućeg ministarstva.
O Kakvom kumulativnom dejstvu pričamo ? Sva tretiranja do polovine osmog mjeseca su po ljetnim pčelama .Zimske pčele iako zanešene u drugom dijelu sedmog mjeseca
će se izlijegati uglavnom u drugom dijelu osmog i kasnije, tako da jedino možemo pričati o kumulativnom djelovanju na maticu, a o njoj se niko ne brine drugim višekratnim
tretmanima , pogotovo zadimljavanjem .
Kad se spominje hitin, nemože se nikako uspoređivati sa našom nježnom kožom .To je u doslovnom smislu pčelinji oklop . Koliko znam varoa ga nemože probiti i zato bode
između segmenata gdje je tanje elastično tijelo . Sad tu bih bez detaljnih objašnjenja usporedio 3,5 % oksalnu kiselinu sa onom kod sublimiranja uz temperature blizu
200 ° C i pare mravlje kiseline uz pitanje dali je zaista toliko jako tih 3,5% o.k. i uz kumuliranje za hitin pčele, a eto mogle bi se oprati ruke njom (o drugom ne govorim) ?
Zbog svega i upoznavajući varou shvatio sam i ono što sam ranije znao i što svi tvrde , da se najlakše riješiti varoe kad nema zatvorenog legla legla . Za zimski tretman svi
znaju , a da se to može učiniti i ljeti nisam razmišljao ( od šume se često ne vidi drvo ) . Promjenu , kako sam pisao, slaganje kockica je učinilo Sevićevo predavanje u
video prikazu . Tu ima ponešto što se nekima neće dopasti , ali ja to predavanje gledam u pčelarskom smislu i kažem da je odlično . Ono što će nekom smetati lako je
otkloniti , tako što se mišem onaj kružić pomakne na 6 minuta i odatle gleda predavanje. Naravno ko god ima neograničen downloads može skinuti predavanje , a ja ih imam
toliko da ih ne mogu niti pregledati sve.
Ja sam to predavanje naveo zato što se radi o cjelogodišnjem pčelarenju i u sklopu njega je moguće tretirati pčele u fazi kad su bez legla ili sa vrlo malo legla . U vezi s
tim napominjem i temu ispod ove
http://www.pcelarstvo-nahl.com/forum/vi ... f=11&t=850 , gdje su dvojica vrlo poznatih pčelara iz Hrvatske Darko Vukašinović
i Damir Ban- ekomedo dali svoje razmišljanje i rekli zašto je značajno ranije tretirati, dakle prije nego krene uzgoj zimskih pčela , kako bi se varoa smanjila prije nego
krene njena eksplozija , a time joj umanjili šanse da se razmaše . Da ne bih kvario ono što su oni naveli ja nisam namjerno davao svoje komentare .
Ovdje bih posebno naveo i ono što je medonosa pisao u temi "Pčelarstvo u Njemačkoj" , video u kojem Liebig pokazuje tretiranje oksalnom i prepisku sa Blaškom:
medonosa je napisao/la:
zvones je napisao/la:Ja znam malo njemačkog ali iz nekih ranijih dana- školski .Naravno, ko će razumjeti dijalekte . Ipak, na prvom videu čini mi se da Liebig radi oksalnom i što
bi rekao kolega Marko mašala zasipa . Ja sam pisao da sam nekad tretirao sa više sredstva , ali ovo je prešlo sve norme . Nadam se da nisam pogriješio .
Na trećem videu ako se nevaram spominje timovar . Znam kako to srredstvo izgleda u originalu ali koliko vidim on nešto dimi . Molio bih za objašnjenje .
Zvones,u prvom videu Liebig zasipa sa 100ml,oksalne kiseline,a u trecem videu je samo prica o timovaru,dok sa dimilicom tjera pcelu sa satonosa,a dimilica se ugasila,pa on navalio!
Pa izgleda da sam ipak dobro razumio . Kad sam ja pisao da nije problem malo jače zasuti , bilo je dosta mišljenja da nisam sav svoj . Nije bitno jer i ja sad mislim da nije
potrebno pretjerivati iz raznih razloga . Ma i ja sam čekao thymovar i na kraju sam se pitao, jel on to dimi timolom . Sad mi je jasno, hvala .
Nema na cemu,njegovo misljenje je da ljetna pcela moze podnijeti oksalnu kiselinu i vise puta,ako ima mogucnost da leti(procisti seu prirodi-povracanjem)dok zimska pcela koja ne izlece moze podnijeti 1 tretiranje iz gore navedenih razloga! Citiram"U zimskom periodu dva puta tretiranje oksalnom moze biti jedanput previse"
Pošto se često u tekstovima navodi i neko značajno ime , pa eto Liebig u svakom slučaju ima ime koje se često spominje i citira , a nije ni Naneti za odbacit , a i on je
spominjao ljetno tretiranje o.k. nakapavanjem, tako da se moje pisanje može i izostaviti.
Niko ne kaže da se mora raditi kako to radi Sević , jer će mnogi vidjeti puno posla . Mnogi rade višekratna prevješavanja , demariranja i slično . Oni koji rade dvomatično
često mjenjaju mjesta plodištima, raskopavajući cijelu košnicu. Zar u svim tim slučajevu ne postoji mogučnost izdvajanja legla i time tretirati pčele bez njega . Ako se to
radi na početku neke paše, nismo ništa izgubili izdvajanjem legla, jer će se izletnice vratiti, a pčele na leglu i tako se bave uglavnom leglom . Time se povećava i mogučnost
povećanog unosa meda jer se društvo može orijentirati samo na to . Kasnije je lako pojačavati ta društva jer se ima ćim.